Vlada Srpske: 3,3 miliona KM za banjsku rehabilitaciju penzionera

Vlada Republike Srpske dala je saglasnost na utrošak 3,3 miliona KM za banjsku rehabilitaciju penzionera u Srpskoj.

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o davanju saglasnosti na plan utroška sredstava za period 1. januar 30. jun Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite, u ukupnom iznosu od 3.300.000 KM, za realizaciju Projekta banjske rehabilitacije članova Udruženja penzionera Republike Srpske, saopšteno je nakon sjednice Vlade.

Ranije je iz budžeta predsjednika Republike Srpske za 2026. godinu izdvojeno je 1,5 miliona KM za besplatnu banjsku rehabilitaciju 6.000 penzionera u banjama širom Republike Srpske.

Možda vas interesuje i ovo:

Prvi penzioneri iz Srpske već otišli na besplatnu banjsku rehabilitaciju

Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Republike, iz budžeta predsjednika Srpske u prethodnoj godini izdvojeno je milion KM za banjsku rehabilitaciju 4.300 penzionera.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zdravstveno osiguranje za korisnike srazmjerne penzije 10,2 posto

Mladen Milić, direktor Fonda PIO rekao je da ovaj Fond nema ništa sa naplatom doprinosa za zdravstvo za srazmjerne penzionere.

Inače, oko 10.000 penzionera u Republici Srpskoj, koji pored domaće penzije primaju i penziju iz inostranstva, a većinski radni staž su ostvarili van Republike Srpske, od 1. maja biće u obavezi da sami uplaćuju doprinos za zdravstveno osiguranje u Srpskoj, kako bi zadržali pravo na zdravstvenu zaštitu.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske napominju da korisnici srazmjerne penzije sa većinskim stažom u inostranstvu imaju rok do 30. aprila da regulišu svoj status zdravstvenog osiguranja, kako ne bi ostali bez prava na liječenje.

Milić je naglasio da je ovih dana učestalo obraćanje penzionera korisnika prava na srazmjernu penziju zbog dobijanja obavještenja Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske u kome se traži da se u što kraćem roku prijave na zdravstveno osiguranje u nadležnoj poslovnici Poreske uprave.

O čemu se zapravo radi možete pročitati ovdje

Srazmjerni penzioneri mogli bi ostati bez zdravstvenog osiguranja

“Ovdje se ne radi o bilo kakvom zahtjevu Fonda PIO već isključivo Fonda zdravstvenog osiguranja u skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju iz 2022. godine, a njima se korisnik prava na srazmjernu penziju sa većinskim stažom ostvarenim u inostranstvu obavezuje da podnese prijavu na zdravstveno osiguranje i plaća doprinose po stopi od 10,2 odsto na primanja ostvarena kod penzijskog fonda u inostranstvu”, rekao je Milić.

Dodao je da su u Fondu PIO uvijek spremni da kao servis penzionera pruže pravnu i svaku drugu pomoć.

“Ali u ovom slučaju za sve koji su dobili obavještenje FZO jedina adresa je najbliža poslovnica Poreske uprave kako bi u skladu sa primljenim instrukcijama izvršili prijavu na obavezno zdravstveno osiguranje i time stekli pravo na dalju zdravstvenu zaštitu”, dodao je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Razlike sve veće: Da li je vrijeme za novi model povećanja penzija?

Razlike između najnižih i najviših penzija ponovo su otvorile pitanje načina njihovog usklađivanja.

U apelaciji upućenoj Ustavnom sudu Republike Srpske navodi se da procentualno povećanje penzija dodatno uvećava razlike među korisnicima.

Povećanje od šest odsto na penziju od dvije hiljade maraka donosi oko 120 maraka. Dok je isto povećanje za one koji primaju 600 maraka, tek 36 maraka. Zbog toga su neki penzioneri nezadovoljni.

“Ovdje je potrebno imati i internu solidarnost u solidarnost između penzionera i svih institucija kojima su penzioneri potrebni i koji računaju na njih”, rekao je penzioner Slobodan Marić.

Povećanja penzija često ne prate rast troškova života. Stariji ce suočavajy sa problemima da podmire osnovne potrebe. Navode da ni jednokratne pomoći ne mogu dugoročno riješiti problem. Traže sistemsko rješenje i razgovor sa nadležnim institucijama.

“Rješenje je da se penzije povećavaju linearno svima jednako, mi penzioneri ne uplaćujemo doprinos kao što smo uplaćivali za radni staž. Ako sam imao manju platu i uplatio manji doprinos, razlika je stvorena tada, nemoj više da se stvara razlika”, kazao je predsjednik mjesnog Udruženja penzionera Borik 2 Petko Jerinić.

Jednokratne pomoći ne rješavaju problem

Nadležni podsjećaju da se visina penzije određuje na osnovu ličnih uplata i godina staža, te da je sistem postavljen tako da prati uplaćene doprinose. Opšti bod jednak je za sve u Republici. Upravo iz tog razloga ne može ce govoriti o diskriminaciji, odgovor je iz resornog ministarstva.

“Zakon o PIO zaštitio je osiguranike sa minimalnim ličnim bodovima. To znači da neko sa minimalni ličnim bodom ne bi došao do iznosa najniže penzije. Njemu država garantuje i vrši isplatu iznosa najniže penzije koji se isto tako utvrđuje na početku svake godine”, pojasnila je pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Andrea Milinčić.

Stavovi tako ostaju podijeljeni. Jedni traže više solidarnosti, drugi insistiraju na pravilima sistema, a rješenje koje bi zadovoljilo obje strane zasad se ne nazire.

Podnosioci apelacije poručuju da ne traže privilegije, već, kako kažu, pravedniji odnos i sigurnost u godinama kada su im troškovi sve veći, a mogućnosti sve manje, piše ATV.

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatna banjska rehabilitacija, šta donosi i kako funkcioniše (VIDEO)

Većini penzionera odlazak u banju predstavlja luksuz koji sa prosječnom penzijom ne mogu sebi priuštiti, a koji im je prijeko potreban.

U trećoj životnoj dobi, kada su hronične bolesti, smanjena pokretnost i opšti pad vitalnosti sve izraženiji, boravak u banjama može značajno doprinijeti očuvanju zdravlja i poboljšanju kvaliteta života.

“Bio sam u Banji Vrućici i hvala im. Sve su to ljudi zaslužili, ljudi koji imaju mala primanja i koji uđu u godine, ja sam jedan od tih imao sam i ratište i zarobljeništvo i neću se više javljati. Svi su zaslužili neka svi idu”, rekao je Zoran Ristić, penzioner.

U Republici Srpskoj je gotovo 300 hiljada penzionera – a banjska rehabilitacija penzionera dostupna je za tek šest hiljada. Više od 235 hiljada živi u našoj zemlji, a svaki drugi je učesnik rata. Besplatna rehabilitacija namijenjena je onima kojima je liječenje najpotrebnije, kažu iz udruženja penzionera.

“U našem program koji mi provodimo, rehabilitacija i oporavak traju sedam dana. U to je uključeno: zdravstveni pregled i rehabilitacije koji svaki dan penzioneri provode i sam penzioner bira banju koja mu je potrebna”, rekao je Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske.

Rehabilitacija za 6.000 penzionera

Sedmodnevnu rehabilitaciju za 6 000 penzionera u Srpskoj finansiraće i Vlada Republike Srpske sa 1,8 miliona KM. Od toga iznosa Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite finansira 800 hiljada, kabinet predsjednika Vlade 1 milion KM. Novac je izdvojio i Kabinet predsjednika izdvojiti 1,5 miliona KM.

“Fond PIO na osnovu dostavljenih podataka iz udruženja penzionera i FZO prati ko je od korisnika prava  ostvario besplatnu rehabilitaciju”, rekla je Ružica Mrkaljić, portparol Fonda za penzijsko i zdravstveno osiguranje Republike Srpske.

Banjska rehabilitacija penzionera ne bi trebalo da bude luksuz, već potreba koja se podrazumijeva. Važno je raditi na tome da ovakvi programi budu dostupni što većem broju penzionera, piše ATV.

Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženje penzionera iz Bijeljine članarinu podiglo na 4 KM

Udruženje penzionera Grada Bijeljina održalo je redovnu Skupštinu Udruženja.

Na sjednici je usvojen Izviještaj nadzornog odbora, zatim Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj za prošlu godinu. Dalje penzioneri su razmatrali i usvojili Finansijski plan za 2026. godinu, kao i Program rada u ovoj godini.

Usvojena i odluka o povećanju članarine na 4 KM.

Na sjednici je izražena zahvalnost Vladi Republike Srpske, Kabinetu predsjednika i Fondu PIO. Zahvalnost se odnosi na podršku za projekat banjske rehabilitacije penzionera. Na osnovu tog projekta 6.000 penzionera će ove godine koristiti besplatne banjske usluge.

Možda vas interesuje i ovo:

Na koji način penzionerska udruženja troše novac

Mlade Milić, direktor Fonda PIO koji je prisustvovao sjednici Skupštine rkeao je da je Fond opredjeljen za nastavak saradnje. To se kako je rekao, posebno odnosi na Udruženje penzionera Republike Srpske koje je od posebnog interesa za društvo i državni sistem Republike Srpske.

Sjednici Skupštine, kako prneosi Fond PIO, prisustvovao je i Spasoje Blagojević, rukovodilac Filijale Fonda PIO u Bijeljini.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kresojević: Penzije u Republici Srpskoj ne prate rast cijena

Bojan Kresojević, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske upozorio je da penzije u Srpskoj ozbiljno zaustaju za rastom cijena. Posebno kada je, kako je rekao, riječ o osnovnim životnim namirnicama i lijekovima.

“Cijene hrane i lijekova rastu svakog mjeseca, dok se penzije usklađuju tek jednom godišnje. Od pandemije virusa koronsa, cijene hrane porasle su za čak 50 odsto više nego penzije”, istakao je Kresojević.

On naglašava da vlast u Republici Srpskoj ne reaguje adekvatno na ekonomske pritiske koji najviše pogađaju penzionere. Kao dodatni udar na standard građana navodi i rast cijena goriva, koji, kako kaže, automatski pokreće lančana poskupljenja.

“Vlada Republike Srpske danas ne razmišlja da pomogne penzionerima u uslovima krize”, rekao je on.

Možda vas interesuje i ovo:

Više od pola penzionera u Srpskoj prima penziju od 552 KM

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Kresojević ukazuje i na regionalno zaostajanje Republike Srpske kada je riječ o rastu penzija u posljednjoj deceniji.

“U Federaciji BiH penzije su porasle 157 odsto, u Srbiji 138, u Hrvatskoj 130, dok je u Republici Srpskoj taj rast svega 103 odsto – najniži u regionu”, upozorava on.

Kresojević zaključuje da bez snažne i stabilne privrede nema ni održivog rasta penzija, te da će, kako kaže, nova vlast nakon izbora imati težak zadatak da oporavi ekonomiju Republike Srpske i obezbijedi dostojanstven život penzionerima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Srazmjerni penzioneri mogli bi ostati bez zdravstvenog osiguranja

Prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske, propisano je da se za korisnike srazmjerne penzije primjenjuje osnov na osiguranje na osnovu penzije ostvarene kod inostranog isplatioca.

To je u slučaju ukoliko im je i većinski staž ostvaren u inostranstvu, a ne na osnovu penzije koju su ostvarili u Republici Srpskoj, što je do sada bio slučaj.

Naime, dosadašnja praksa bila je takva da su penzioneri koji su dio penzije primali iz inostranstva, a dio od Fonda PIO, na zdravstveno osiguranje bili prijavljeni isključivo po osnovu penzije iz Republike Srpske. Ili kao sauživaoci porodične penzije.

Na osnovu navedenog, vođeni obavezom da omogućimo dosljednu primjenu Zakona o obaveznom zdravstvnom osiguranju, u prethodnom periodu je na inicijativu Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske odražano nekoliko sastanaka sa predstavnicima Fonda PIO i Poreske uprave Republike Srpske.

Istovremeno je rađeno na unapređenju tehničkih mogućnosti i prilagođavanju sistema. Nakon čega su se stekli uslovi za punu impelementaciju postojećih zakonskih propisa i utvrđivanje osnova osiguranja za pomenutu kategoriju.

Rok za regulisanje statusa 30. april

Kako ne bi ostali bez prava na korišćenje zdravstvene zaštite, Fond je korisnicima srazmjerne penzije sa većinskim stažom izvan BiH, omogućio rok do 30. aprila ove godine da regulišu svoj status zdravstvenog osiguranja.

U ovom periodu pravo na osiguranje im neće biti uskraćeno. Međutim, ova kategorija osiguranika dužna je da se, najkasnije do kraja aprila, u Poreskoj upravi Republike Srpske prijavi na osiguranje po odgovarajućem osnovu. Prijava se podnosi na obrascu PD 3100.

Nakon toga su u obavezi da se jave u nadležnu poslovnicu Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Potrebno je dostaviti i izvodo iz banke za tekuću godinu radi utvrđivanja osnovica za uplatu doprinosa.

U FZO napominju da obaveza uplate doprinosa nastaje od datuma prijave na novi osnov osiguranja. Doprinosi se izmiruju do 20. u mjesecu za prethodni mjesec.

Pozivamo sve osiguranike da blagovremeno izvrše svoje obaveze kako bi izbjegli eventualne prekide u ostvarivanju prava iz zdravstvenog osiguranja.

Za sve dodatne inforamcije i eventualne nejasnoće, osiguranici se mogu obratiti nadležnim poslovnicama FZO RS i zaštitnicima prava osiguarnih lica na besplatan info broj 0800 5 08 08.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srpske sve češće na poslu: Pogledajte u kojim oblastima ih je najviše

Više od 9.600 penzionera u Republici Srpskoj se vratilo na posao. Među njima je Radovan Lužija, bivše vojno lice, koji je sa 58 godina otišao u penziju.

Međutim, odlučio je da svoje navike koje je stekao u vojsci upotrijebi za nešto korisno. Ističe da mu je cilj da ostane aktivan, a u firmi koja se bavi zaštitom je već 8 godina.

“Tu sam dok se mogu nositi sa mladosti, imam neko iskustvo u našoj intervenciji su većinom mlađi momci i sa našim iskustvom i godinama to prilagođavamo i nadam se još par godina”, kaže Lužija i nastavlja:

“Radio sam kao profesionalno vojno lice Vojske Republike Srpske, oficir, 2006 godine pri spajanju vojske oružanih snaga gdje sam ja dobio mjesto služenja Tuzla, kasarna Dubrave gdje sam bio 9 godina i penzionisan 2017. godine”.

Među penzionisanim licima koji rade su i profesori Univerziteta u Banjaluci. Nastavnik koji je u akademskoj godini napunio 68 godina stiče pravo na penzionisanje. Međutim ukoliko na prethodno raspisanom konkursu nije izabran odgovarajući kandidat, postoji opcija da isti budu angažovani u nastavi.

Možda vas zanima i ovo:

Gdje to rade penzioneri?

“Izuzev od toga mogu biti redovni nastavnici univerziteta. Ako smo raspisali konkurs i ako konkurs nije uspio, nastavnik koji je redovni ima pravo da još jednu odnosno dvije akademske godine bude angažovan. Odnosno dok ne napuni 70 godina. Trenutno na univerzitetu koji su preko 68 god njih je četvoro”, rekao je Dario Stanković, portparol Univerziteta u Banjaluci.

U kojim oblastim najviše rade penzioneri

Djelatnosti u kojima najčešće rade penzionisana lica su ona sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama. Kao takvi potrebni su poslodavcima poput inžinjera, ljekara, stomatologa i pravnika, piše ATV.

“Djelatnosti u kojima korisnici prava na penziju, sa statusom osiguranika, najčešće rade su: građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrije, telekomunikacije, naučna djelatnost, rudarstvo i dr. To su poslovi gdje se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Zatim oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gazdinstva, ljekari, advokati, zajednice etažnih vlasnika i dr. u manjem broju”, poručuju iz Fonda PIO.

Povratak penzionera na tržište rada najčešće dolazi zbog potrebe poslodavaca za iskusnim kadrom. Tu su i zbog lične želje penzionera da ostanu aktivni i dodatno zarade.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Gradiške: Pomoći penzionerima sa najnižim primanjima

Udruženje penzionera grada Gradiška u prošloj godini nastojalo je da kroz različitu pomoć, od jednokratne novčane, do troškova banjskog liječenja, što više pomogne svojim članovima. Posebno onima sa najnižim penzijama, rečeno je na godišnjoj skupštini ovog udruženja.

Godišnjoj skupštini gradiškog Udruženja penzionera prisustvovao je i predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović.

On je gradiško Udruženje ocijenio kao jedno od najorganizovanijih, te zahvalio gradu za podršku najstarijoj populaciji.

Trifunović je istakao da su penzioneri najugroženiji dio društva koji će najteže podnijeti najavljena poskupljenja i inflaciju uzrokovanu globalnim sukobima i krizom.

Naglasio je da očekuju adekvatnu podršku institucija Republike Srpske.

Trifunović je naveo da je Udruženje penzionera od Vlade Republike Srpske već tražilo da se, osim redovnog usklađivanja, donese odluka i o značajnijem vanrednom povećanju penzija u ovoj godini.

Trifunovic drzi govor penzionerima Gradiske

Predsjednik gradiškog Udruženja penzionera Miloš Jagodić naveo je i da su u prošloj godini raspolagali sa  630.000 KM.

Od tog iznosa 120.000 KM odnosi se na podršku penzionerima iz gradskog budžeta. Pored toga 57.000 KM na donaciju grada za uređenje prostorija Udruženja i pomoć za banjsko liječenje.

Načelnik Službe gradonačelnika Gradiške Dragutin Kovačević rekao je da Gradska uprava cijeni predan rad Udruženja penzionera. Za ovu godinu budžetsko izdvajanje za njihove aktivnosti uvećano za 20 odsto.

Na području Gradiške živi gotovo 10.000 penzionera od kojih je 8.500 članova Udruženja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Šamca sumirali rad: Sloga i jasni planovi za budućnost

U Šamcu je u utorak, 24. marta 2026. godine, održana redovna godišnja izvještajna Skupština Udruženja penzionera. U atmosferi zajedništva i odgovornosti, naši najstariji sugrađani analizirali su postignuto u prošloj godini i zacrtali put za tekuću.

Jednoglasna podrška radu Udruženja

Od ukupno 21 delegata, sjednici je prisustvovalo njih 19, dok su dva člana odsustvovala iz opravdanih razloga. Tokom zasjedanja, detaljno su razmotreni:

• Izvještaj o radu i finansijama za 2025. godinu – koji je pokazao domaćinsko poslovanje.

• Plan rada i budžet za 2026. godinu – kojim se osigurava nastavak redovnih aktivnosti i podrške članstvu.

Svi izvještaji su usvojeni jednoglasno, što je najbolja potvrda povjerenja koje članovi imaju u rukovodstvo Udruženja. Ovim su se stekli uslovi da Udruženje nastavi sa svojim radom bez ikakvih smetnji.

Podrška lokalne zajednice

Važnost ovog skupa potvrdili su i brojni gosti koji su svojim prisustvom uveličali sjednicu. Među zvanicama su bili Đorđe Milićević, načelnik opštine Šamac, kao i šef kabineta načelnika, direktorica Doma zdravlja Šamac i sekretar Crvenog krsta Šamac.

Prisustvo opštinskog rukovodstva i čelnika zdravstvenih i humanitarnih ustanova još jednom je pokazalo da penzioneri u Šamcu nisu sami i da lokalna zajednica brine o njihovim potrebama.

Nakon uspješno održane Skupštine, šamački penzioneri ulaze u novu radnu godinu sa jasnim planovima, stabilnim finansijama i snažnom podrškom prijatelja Udruženja.

Priredila: S.V.

Fotografije preuzete sa Facebook stranice: Udruženje penzionera Opštine Šamac

Podijeli tekst sa drugima na: