Anksioznost i depresija predstavljaju najčešće razloge zbog kojih se građani obraćaju za pomoć.
“Mladi su otuđeni u digitalnom svijetu, odrasli preopterećeni egzistencijalnim pritiscima, a stariji su često fizički izolovani”, izjavio je načelnik Centra za mentalno zdravlje u Istočnom Novom Sarajevu Slobodan Nogo.
Nogo je povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja rekao da su ubrzan tempo života, hronični stres i traume doveli do značajnog porasta ovih poremećaja.
On je naveo da je porodica prva linija odbrane, ali da često iz neznanja simptome depresije tumače kao ljenost ili bezobrazluk, posebno kod tinejdžera.
Nogo je ukazao i na značaj organizovanja redovnih radionica u školama, fakultetima, preduzećima i udruženjima penzionera.
Možda vas interesuje i ovo:
Depresija nije problem pojedinca, to je pitanje javnog zdravlja
“Kada im se kroz školu, radionice i primjere iz prakse pokaže da je odlazak u Centar za mentalno zdravlje jednak odlasku kod stomatologa, smanjuje se stigma. Centar nudi stručan, neutralan i povjerljiv prostor. Kada mladi znaju da postoji mjesto gdje ih neko sluša bez osuđivanja, etiketiranja i kažnjavanja, spremnost da progovore o problemu dramatično raste”, istakao je Nogo.
Dolaze ljekaru kasno
On je naglasio da, bez obzira na godine starosti, ljudi i dalje lakše odlaze ljekaru zbog fizičkih tegoba. Otići će zbog glavobolje, stomačnih problema, lupanja srca, nesanica, nego što priznaju da je uzrok u emocionalnom teretu.
Prema njegovim riječima, mnogi pacijenti dolaze u Centar tek kada simptomi postanu toliko izraženi da im ozbiljno naruše svakodnevno funkcionisanje. Tada je već izgubljena radna sposobnost i porodični odnosi.
“Pomoć bi trebalo potražiti kada primijetimo da osoba više ne može da ispunjava osnovne obaveze. Kada dijete naglo popusti u školi i bježi sa nastave. Kada odrasla osoba pravi greške na poslu ili ne može da ustane iz kreveta. Pomoć treba i kad starija osoba zapostavlja ličnu higijenu i ishranu”, naveo je Nogo.
Zatim, kada se osoba povlači iz društva. Problem je i kad gubi interesovanje za stvari koje su ranije donosile radost. Tu su i iskazivanje razdražljivosti ili izlive bijesa, razmišlja ili govori o samopovređivanju, ima suicidalne ideje, poseže za alkoholom i supstancama.
