Da li vam dom uvijek djeluje neuredno? Ako je tako, niste sami — sasvim je normalno da se nered s vremena na vrijeme nagomila.
Možda vas skoro uopšte nije bilo kod kuće cijele sedmice ili ste zatrpani rokovima. A možda živite sa mnogo cimera ili imate djecu koja za nekoliko sekundi naprave haos. Kakva god da je vaša situacija, nered se dešava i najboljima od nas.
Međutim, kako se nered povećava, tako može da trpi i vaše mentalno zdravlje. To važi čak i ako ste se istrenirali da ignorišete nered. Neuredan prostor takođe može otežati da se osjećate opušteno u sopstvenom domu, što je posljednje što želite.
Stručnjaci su objasnili kako nered utiče na vaše mentalno i emocionalno zdravlje, kao i da podelije praktične savjete za raščišćavanje prostora.
Nauka iza nereda
Zašto uopšte dolazi do nereda? Prema stručnjacima za mentalno zdravlje, razlozi su različiti i složeni, i često ukazuju na nešto dublje.
“Naši prostori postaju neuredni u skladu sa količinom prostora i energije koju u tom trenutku imamo“, kaže terapeutkinja Džesika Ronjak, LMHC, LPCC za Real Simple.
Ona dodaje da naše okruženje često odražava kako se osjećamo ili s čim se trenutno nosimo.
“Za mnoge od nas je manje vjerovatno da ćemo brinuti o organizaciji kada je naša energija usmjerena na nešto drugo — poput stresa, tuge ili preopterećenosti. Nered može biti znak da je vaša pažnja usmjerena negdje drugdje”, kaže ona.
U drugim slučajevima, nered odražava teškoću oslobađanja od stvari. “Stvari se gomilaju jer svaka od njih ima neko važno značenje za nas, kojeg se osjećamo nesposobnim da se odreknemo“, objašnjava Ronjakova.
Ali jedno je sigurno: to nema veze sa lenjošću ili nedostatkom motivacije, ističe terapeutkinja Stefani Stil-Ren, PsyD, HSPP.
“Češće je riječ o tome da zahtjevi života nadmašuju naš mentalni kapacitet, pa naši životni prostori počinju da djeluju zapostavljeno“, kaže ona, dodajući da nered vidi kao znak mentalnog preopterećenja, a ne kao manu ličnosti.
Kako nered utiče na mentalno zdravlje?
Povećava kognitivno opterećenje
Nered može povećati kognitivno opterećenje, odnosno količinu napora koji je vašem mozgu potreban da obavlja zadatke. Tačnije, kada ste okruženi neredom, vaš mozak mora stalno da obrađuje (i reaguje na) svaki predmet koji vidi, kaže Stil-Renova.
To može dovesti do „stalnog i nenamjernog naprezanja koje ometa koncentraciju i nivo energije“. Preopterećenje se može odraziti i na manje ispunjavajući posao i odnose, a možete primijetiti i da se brže iznervirate.
Izaziva nepotrebni stid
“Nered može izazvati stid ili samokritiku“, kaže Ronjakova.
Navodi primjer: Nered doživljavamo kao nešto ‘loše’ ili sramotno, pa ga internalizujemo kao lični neuspjeh, umjesto kao posljedicu okolnosti.
“Ovakvo prosuđivanje može otežati da se osjećate sigurno u sopstvenom prostoru i povećati vjerovatnoću da ćete ga i dalje izbjegavati”, napominje ona.
Remeti regulaciju nervnog sistema
Kako ističe Stil-Renova, nered može poremetiti vaš nervni sistem. To je naročito vjerovatno ako ste osjetljiviji ili imate neurodivergentna iskustva.
“Nered stvara senzornu haotičnost koja znatno otežava odmor, prelazak sa jednog zadatka na drugi i pronalaženje mira kod kuće”, kaže ona.
Pogoršava stres
“Kako se nered povećava, tako rastu i stres i anksioznost“, objašnjava Stil-Renova.
Ističe da to može dovesti do povišenog nivoa kortizola (hormona stresa), kao i do osjećaja preopterećenosti, što potencijalno utiče i na druge oblasti života.
“Povećan stres može dovesti do razdražljivosti, lošijeg sna, zategnutih ili napetih odnosa. može dovesti i do smanjene sposobnosti da se nosimo sa životnim zahtjevima, problema sa depresijom, pa čak i do fizičkih tegoba i većeg rizika od bolesti”, kaže ona.
Može narušiti odnose
Kako nered utiče na raspoloženje, tako može negativno da se odrazi i na odnose.
Na primjer, možete se osjećati neprijatno da primate goste ili krivo što izlazite umjesto da čistite, što može voditi ka izolaciji.
Ako živite sa drugima, ova osjećanja mogu biti još izraženija i dodatno opteretiti odnose. Čak i ako nered nije vaš, on može izazvati negativne emocije poput bjesa i ogorčenosti.
Savjeti za smanjenje nereda
Idealno bi bilo da nered zaustavite prije nego što uopšte uđe u kuću. Ali ako ste već zatrpani sitnicama, odjećom i kuhinjskim stvarima koje nikada ne koristite — odakle početi. To može djelovati veoma preplavljujuće, ali stručnjaci nude nekoliko savjeta.
Prije svega, razložite posao na manje zadatke koje vaš mozak može da obradi, predlaže Stil-Renova.
“Počnite sa samo jednom površinom — poput noćnog stočića ili dijela kupatilskog pulta — i proslavite te male pobjede“, kaže ona.
“Umjesto da težite potpunom sređivanju, postavite kratke vremenske okvire, na primjer da raščišćavate samo deset minuta, pa napravite pauzu. Takođe pomaže da zadatak spojite sa nečim prijatnim ili opuštajućim, poput slušanja muzike ili zanimljivog podkasta”, laže ona.
Ako vam posao djeluje prevelik, razmislite o pomoći. Profesionalni organizator može pomoći da se prostor raščisti i da se uspostavi sistem koji vama odgovara, što vam može dati osjećaj novog početka. Druga opcija je da zamolite pouzdanog prijatelja ili člana porodice da vam pomogne. Ako možete, učinite to zabavnim — uz veselu muziku i ukusne grickalice!
Bez obzira na to gdje se nalazite na svom putu raščišćavanja, važno je znati da cilj nije savršeno uredan prostor.
“Savršeno sređen dom nije neophodan za dobro mentalno zdravlje. Najvažnije je imati prostor koji vas umiruje, a ne stresira”, kaže Stil-Renova.
Možda vas zanima i ovo:
Sa ovim prirodnim sredstvima uspješno ćete očistiti vaše kupatilo
