Penzioneri na udaru: Najavljuje se moguće poskupljenje lijekova

Građane Bosne i Hercegovine već od juna mogla bi dočekati nova poskupljenja lijekova, nakon što su u zemljama regiona zabilježena povećanja cijena farmaceutskih proizvoda. Kako upozoravaju iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, rast cijena u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji direktno utječe i na formiranje maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova na domaćem tržištu.

Iz Agencije su ranije pojasnili da se cijene lijekova u BiH određuju na osnovu prosjeka cijena iz referentnih zemalja regiona, zbog čega svako povećanje u tim državama automatski otvara prostor za korekcije i u BiH.

“Kada u tim zemljama dolazi do povećanja cijena lijekova, dolazi do povećanja i maksimalne veleprodajne cijene lijeka u BiH, i samim tim proizvođači dobijaju prostor za podizanje cijena lijekova”, naveli su iz Agencije.

Penzioneri u strahu

Dodali su da novi obračun maksimalnih veleprodajnih cijena stupa na snagu u junu. Nakon toga bi pojedini proizvođači mogli korigovati cjenovnike. Ova vijest posebno je zabrinula populaciju penzionera koji su ujedno i jedni od najvećih korisnika lijekova.

Prema riječima penzionera i bivšeg predsjednika Sindikata penzionera u Zenici Mustafe Trakića, penzioneri su u strahu.

“Glavna stvar je da će sve poskupjeti. Vidimo događanje u Iranu. Uz poskupljenje goriva ide sve ostalo. Još treba penzionerima da poskupe lijekovi, pa ide smanjenje životne dobi. Smrtnost penzionera je prije tri godine bila tri posto, sada je četiri posto. To je ogroman broj na 460.000 penzionera”, kazao je Trakić.

Kako kaže, za ovu stopu smrtnosti penzionera najveći krivac je inflacija i poskupljenja kako hrane, tako i lijekova.

“Ako nam sada još poskupe lijekove, nama preostaje da se vješamo, šta ćemo “, kazao je Trakić.

Problem nabavke

Osim mogućeg rasta cijena, farmaceutsko tržište suočeno je i s problemima u snabdijevanju lijekovima. Iz Agencije navode da su privremeni prekidi uglavnom posljedica poremećaja u proizvodnji i globalnim lancima nabavke.

“Privremeni prekidi dešavaju se zbog problema u samom proizvodnom procesu, izmjena u proizvodnji, problema u nabavci sirovina i pakovnog materijala, ali i zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja”, pojasnili su.

Ipak, ističu da nedostatak određenog lijeka ne znači nužno i nedostupnost terapije, jer za veliki broj lijekova postoje generičke alternative s istom aktivnom supstancom.

Šta će poskupjeti?

Stručnjaci upozoravaju da bi najveći udar mogli osjetiti generički lijekovi, koji se koriste u liječenju najčešćih bolesti poput dijabetesa, hipertenzije i srčanih oboljenja. Ti lijekovi imaju malu profitnu maržu.

S druge strane, naučnici upozoravaju da su ostaci antibiotika i drugih lijekova sve prisutniji u vodi i okolini. To povećava rizik razvoja otpornosti bakterija na antibiotike, zbog čega smatraju da su dodatne mjere zaštite neophodne, piše Avaz.

Možda vas zanima i ovo:

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

Zidovi u domu veoma lako skupljaju fleke – od tragova prstiju, preko masnoće iz kuhinje, pa sve do dječjih crteža i tragova obuće.

Mnogi odmah posegnu za farbom misleći da drugog rješenja nema. Ali iskusne domaćice tvrde da nekoliko jednostavnih sastojaka može da vrati zidovima uredan izgled bez krečenja.

Pasta koja pravi razliku

Jedan od najpopularnijih trikova uključuje sodu bikarbonu i malo vode. Kada se napravi gusta pasta i nježno nanese na fleku mekanom krpom, tragovi sa zida mogu da nestanu bez oštećenja boje. Na internetu i forumima mnogi korisnici potvrđuju da upravo soda bikarbona daje najbolje rezultate kod svijetlih zidova.

Kod tvrdokornijih mrlja pojedini koriste kombinaciju sode bikarbone, tečnosti za suđe i malo hidrogena. Ta kombinacija je poznata po tome što razgrađuje masnoću i tamne tragove.

Greška koju svi prave

Najveća greška je agresivno ribanje grubom spužvom. Tako se skida boja i zid ostaje oštećen. Umjesto toga, savjetuje se nježno kružno čišćenje mekanom krpom ili spužvom.

Šta još može pomoći

Na društvenim mrežama mnogi preporučuju i vlažne maramice za čišćenje doma, kao i blago razblažen omekšivač za veš za manje fleke.

Prije nego što probate bilo koje sredstvo, testirajte ga na manjem dijelu zida kako biste bili sigurni da neće skinuti boju, prenosi Ona.rs.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koje su odlike najboljih penzionih sistema na svijetu?

Prema rangiranju konsultantske kuće Mercer, najbolji penzioni sistemi na svijetu prošle godine bili su holandski, islandski i danski.

Zašto je Holandija na prvom mjestu?

Holandski penzioni sistem važi za jedan od najstabilnijih i najbolje organizovanih na planeti. Zasniva se na tri stuba koje čine država, poslodavac i privatna štednja.

Naime, svi koji žive ili rade u Holandiji automatski stiču pravo na državnu penziju koja se finansira iz doprinosa trenutno zaposlenih.

Drugi stub ovog sistema je penzija koja se dobija preko poslodavca pošto veliki broj zaposlenih u toj zemlji ima obavezni ili kolektivni penzioni fond preko firme. Ako to nemaju onda obično sami zaposleni ili njihov poslodavac dodatno uplaćuju u penzioni fond.

Možda vas interesuje i ovo:

Gdje su u Evropi najveće penzije, a koje države imaju najbolje penzione sisteme?

Holandija ima veoma velike penzione fondove koji upravljaju stotinama milijardi eura. Treći stub su privatna štednja ili ulaganja, koje koriste oni sa „rupama“ u radnom stažu, samozaposleni ili osobe koje žele da imaju veće penzije.

Iz tog razloga su holandske penzije među najvišima u svijetu u odnosu na plate. OECD procjenjuje da one iznose od 90 do 96% prosječne zarade.

Sličan model i na Islandu

I islandski penzioni sistem se bazira na pomenuta tri stuba, s tim što je tamo državna penzija obično mala, odnosno socijalna, ali je uplaćivanje u velike i moćne penzione fondove obavezno.

Doprinosi koji se uplaćuju tim penzionim fondovima nijesu zanemarljivi – njima ide oko 15,5% od plate, s tim što radnik plaća oko 4%, a poslodavac oko 11,5%. Fondovi zatim ulažu taj novac, zarađuju i od toga isplaćuju penzije.

Naravno, postoji opasnost i da neće uvijek na svakom ulaganju zaraditi i zato je važno da diverzifikuju investicije. Osim ova dva stuba, Island ima i dobrovoljnu privatnu štednju za koju nudi poreske olakšice. Zato dobar dio Islanđana i na ovaj način obezbjeđuje svoju penziju.

Međutim, islandske penzije su ipak manje od holandskih i prema OECD-u se kreću između 75 i 90% od onoga što su radnici prethodno zarađivali.

Ovo nije trulo u državi Danskoj

Danski penzioni model se takođe zasniva na više stubova. Kako piše Kamatica, prvi stub čini osnovna državna penzija uz obavezne doprinose koji se uplaćuju u državni fond, koji potom uplaćena sredstva investira na tržištu kapitala.

Drugi stub predstavlja korporativna penzija koju uplaćuje oko dvije trećine zaposlenih. Ona se uplaćuje preko firme takođe velikim penzionim fondovima koji dalje obrću taj novac. Doprinosi su podijeljeni između poslodavca i radnika i često se kreću od 12 do 18% zarade.

Ovaj model je u sadašnjem obliku razvijen tokom 1980-ih godina, u periodu ekonomske krize, inflacije i budžetskih problema.

Visina penzije u Danskoj kreće se između 75 i 85% prethodne neto plate za prosječnog radnika, piše Bankar.me

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Žene i kortizol: Zašto su stalno umorne?

Žensko tijelo danas šalje signale koje više nije moguće ignorisati. Stručnjaci smatraju da je nagli rast interesa za kortizol zapravo znak koliko su žene postale iscrpljene modernim načinom života. Kortizol i žene – sve više žena danas ne traži samo beauty savjete ili dijete, nego pokušava razumjeti zašto su konstantno umorne, nervozne i emocionalno preopterećene.

Umor koji ne prolazi ni nakon odmora, buđenje tokom noći, nervoza, nadutost, hormonalni disbalans i osjećaj konstantne iscrpljenosti simptomi su o kojima danas govori veliki broj žena. Stručnjaci upozoravaju da se iza mnogih od tih problema vrlo često krije kortizol, hormon stresa koji direktno utiče na gotovo cijeli organizam.

Kortizol je prirodni hormon koji tijelo proizvodi kako bi reagovalo na stresne situacije. Problem nastaje kada organizam mjesecima ili godinama ostaje u stanju konstantnog pritiska, zbog čega nivo kortizola ostaje hronično povišen.

Upravo zato stručnjaci posljednjih godina sve češće govore o tome da žene danas nisu samo umorne, nego hormonalno i mentalno iscrpljene.

Zašto su žene posebno osjetljive na stres i kortizol?

Psiholozi i endokrinolozi objašnjavaju da žene mnogo češće nose tzv. “mental load”, nevidljivo emocionalno i mentalno opterećenje koje uključuje posao, porodicu, organizaciju svakodnevice i konstantnu brigu o drugima.

Prema podacima organizacije American Psychological Association, žene prijavljuju viši nivo stresa od muškaraca i češće osjećaju simptome burnouta i emocionalne iscrpljenosti.

Dodatni problem predstavlja činjenica da je moderni organizam gotovo stalno izložen stimulaciji. Nedostatak sna, višak informacija, društvene mreže, posao i osjećaj da moramo biti dostupni u svakom trenutku drže tijelo u stanju pripravnosti čak i kada formalno odmaramo.

Kada je nivo kortizola dugo povišen, organizam počinje slati signale koje mnoge žene u početku ne povezuju sa stresom.

Najčešći simptomi uključuju:

  • hronični umor
  • nesanicu ili buđenje tokom noći
  • nadutost i zadržavanje vode
  • pojačanu anksioznost
  • hormonski disbalans
  • problem s koncentracijom
  • opadanje kose
  • osjećaj iscrpljenosti odmah nakon buđenja
  • pojačanu želju za šećerom

Stručnjaci upozoravaju da kortizol direktno utiče i na druge hormone, uključujući estrogen i progesteron, zbog čega stres često dodatno pogoršava PMS, probleme sa ciklusom i hormonalne promjene.

Hronični stres utiče i na težinu

Jedna od tema koja se posebno često pretražuje jeste povezanost kortizola i debljanja.Istraživanja pokazuju da hronično povišen kortizol može povećati apetit i želju za visokokaloričnom hranom, posebno šećerom i brzom hranom. Organizam pod stresom pokušava sačuvati energiju, zbog čega mnoge žene primjećuju nakupljanje masnih naslaga posebno u predjelu stomaka.

Prema istraživanjima objavljenim u stručnim medicinskim časopisima, dugotrajni stres povezan je sa povećanim rizikom od metaboličkih problema, poremećaja sna i hormonalnog disbalansa.

San i kortizol imaju mnogo jaču vezu nego što mislimo

Jedan od najvećih problema modernog života jeste što stres direktno utiče na kvalitet sna, dok nedostatak sna dodatno povećava nivo kortizola. Tako nastaje začarani krug iscrpljenosti. Prema podacima Sleep Foundation-a, odrasle osobe koje spavaju manje od preporučenog broja sati imaju veći nivo hormona stresa. Češće osjećaju mentalni i fizički umor.

Mnoge žene danas funkcionišu u stanju konstantnog “survival modea”, zbog čega organizam gotovo nikada ne ulazi u stanje potpunog odmora.

Kako smanjiti kortizol?
Stručnjaci naglašavaju da rješenje nije u “savršeno zdravom životu”, nego u malim promjenama koje pomažu nervnom sistemu da izađe iz stanja konstantnog stresa.

Posebno se preporučuju:

  • kvalitetan san
  • manje stimulacije prije spavanja
  • svakodnevno hodanje
  • regulacija nervnog sistema
  • dovoljno proteina i hranjivih obroka
  • manje kofeina pod stresom
  • pauze tokom dana
  • smanjenje mentalnog preopterećenja

Psiholozi sve češće upozoravaju da tijelo ne razlikuje emocionalni stres od fizičke opasnosti, zbog čega organizam reaguje kao da je stalno u pripravnosti.

Važno je raditi na malim promjenama svaki dan i na taj način unositi osvježenje u svakodnevnim navikama dok ne postanu obrazac ponašanja. Na taj način vratit ćemo sebi odmornost u svakodnevni ritam života u onoj mjeri u kojoj nam je to potrebno, piše Ljepota i zdravlje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Trifunović: Vlada brine o položaju penzionera

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske  rekao je da Vlada Srpske i druge institucije brinu o materijalnom položaju najstarije populacije.

Kako je rekao, to govori i najava novog povećanja penzija.

Trifunović je naveo da je riječ o vanrednom povećanju pored redovnog usklađivanja primanja svake godine. To redovno usklađivanje vrši se sa rastom cijena na malo i prosječnom platom u Srpskoj.

“Penzije se povećavaju 1. januara. Posljednjih nekoliko godina Vlada Srpske u avgustu donosi odluku o vanrednom povećanju penzija. To penzionerima mnogo znači”, naglasio je Trifunović.

On je ukazao da će novo povećanje penzija unaprijediti materijalni položaj najstarije populacije. Naveo je da svako povećanje u uslovima rasta cijena znači.

“Osim povećanja penzija, najavljena je isplata jednokratne pomoći penzionerima”, rekao je Trifunović i dodao da je redovno i povećanje penzija od 10 odsto u skladu sa povećanjem plata u Srpskoj.

Lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je nedavno da će penzije u Republici Srpskoj ponovo biti uvećane, te obezbijeđena jednokratna pomoć penzionerima. <<<Opširnije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najveći broj pčelara u Republici Srpskoj su penzioneri

Savremeni način života, upotreba pesticida, klimatske promjene i bolesti pčela ozbiljno ugrožavaju opstanak pčelinjih zajednica.

Ovo je rekao dugogodišnji srbački pčelar Goran Milanović povodom obilježavanja 20. maja – Svjetskog dana pčela.

Milanović, član Udruženja pčelara “Košnica” iz Srpca, kao najveće probleme naveo je parazite varou i nozemu, dok se u Evropi sve više govori i o pojavi azijskog stršljena koji je prijetnja pčelama.

On ističe da se pčelarstvom ne može baviti svako, jer to se iskreno voljeti.

Milanović se pčelarstvom aktivno bavi više od 12 godina i trenutno posjeduje više od 50 pčelinjih društava.

On kaže da je u početku učio od iskusnijih pčelara i iz stručne literature, ali i sopstvenog rada jer se znanje u pčelarstvu stiče postepeno, kroz praksu.

Govoreći o značaju pčela, Milanović je istakao da su one među najvažnijim oprašivačima u prirodi. Od njihovog opstanka zavisi veliki dio biljne proizvodnje i ljudske ishrane.

Ova godina obećava

Osim meda, koji je najpoznatiji pčelinji proizvod, Milanović prikuplja i polen, propolis i pergu, naglašavajući da iz košnice nema ništa što nije korisno za zdravlje čovjeka.

Kada je riječ o ovogodišnjoj sezoni, Milanović ističe da 2026. godina za sada obećava dobru proizvodnju meda.

“Bagrem je ove godine procvjetao u optimalno vrijeme i za sada godina djeluje mnogo bolje nego nekoliko prethodnih”, rekao je Milanović, dodajući da su za uspješno pčelarenje veoma važni vremenski uslovi i kvalitet paše.

Kada je riječ o radu Udruženja pčelara “Košnica”, on je naveo da ova asocijacija okuplja 70 članova i godišnje proizvede oko 35 tona meda.

Milanović smatra da interesovanje mladih za pčelarstvo nije dovoljno izraženo.

“Za pčelarenje se kaže da je to visokorizična niskoprofitabilna djelatnost. Mladi ljudi uglavnom nalaze neke druge aktivnosti, a veliki broj pčelara su penzioneri. U Srpcu ih ima i nekoliko koji se profesionalno bave ovim poslom. Čuvajmo pčele jer i pčele čuvaju nas”, istakao je Milanović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko sati sna je potrebno za očuvanje zdravlja

Naučnici iz SAD analizirali su podatke gotovo pola miliona učesnika iz UK Biobanka i utvrdili da je otprilike sedam sati sna povezano s manjim znakovima biološkog starenja.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature, pokazalo je da osobe koje spavaju kraće od šest sati ili duže od osam sati po noći češće imaju znakove ubrzanog biološkog starenja. Najpovoljnijim se pokazao raspon od 6,4 do 7,8 sati sna. Istraživači su kao idealnu mjeru izdvojili približno sedam sati.

Biološko starenje, za razliku od hronološkog, odnosi se na postepeni pad fizioloških funkcija organizma. To uključuje slabiju sposobnost obnavljanja ćelija i veći rizik od bolesti i smrti. Naučnici s Columbia University Irving Medical Centera koristili su vještačku inteligenciju i takozvane „satove starenja”. Cilj je bio procijeniti stanje 17 organskih sistema na osnovu medicinskih snimaka, proteina i molekula iz krvi, prenosi b92.

Vodeći autor Džunhao Ven rekao je da rezultati ne znače da trajanje sna samo po sebi direktno uzrokuje brže ili sporije starenje organa.

„To ne znači da samo trajanje sna uzrokuje da organi stare brže ili sporije. Ali sugeriše da i nedovoljno i prekomjerno spavanje mogu biti pokazatelji lošijeg opšteg zdravlja cijelog organizma”, naveo je Ven.

Možda vas interesuje i ovo:

Recept naučnika za kvalitetniji san

Kratko spavanje bilo je povezano s depresivnim epizodama, anksioznim poremećajima, igojaznošću. Takođe povezano je i sa dijabetesom tipa 2, hipertenzijom, ishemijskom bolešću srca i srčanim aritmijama. I kratko i dugo spavanje povezani su s hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, astmom, kao i s problemima s varenjem, poput gastritisa i gastroezofagealne refluksne bolesti.

Ven je poručio da ovakav obrazac pokazuje koliko je san duboko povezan s cjelokupnom fiziologijom organizma. Zdravstveni stručnjaci zato preporučuju redovan raspored spavanja. Treba što manje vremena provoditi pred ekranima prije odlaska na spavanje i izbjegavati konzumiranje kofeina u kasnijim satima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner štrajkuje glađu, u Fondu kažu da je sve po zakonu

Fond PIO Republike Srpske je u reagovanju na medijske objave povodom protesta Radoslava Milićevića istakao da se u ovom slučaju ne radi o jednostranom ili proizvoljnom postupanju Fonda. U pitanju je upravni i sudski postupak koji traje više godina.

Inače, pojedini mediji izvijestili su da je Milićević danas pred poslovnicom Fonda PIO u Banjaluci otpočeo štrajk glađu.

Problem je kako kaže Milićević to što mu je umanjena penzija. Kaže da je 2014. godine penzionesan i da mu je umjesto 700 i nešto maraka, obračunata penzija od 595 KM.

Nadležni organi i sudovi donosili su više odluka i potvrđivali zakonitost postupanja Fonda PIO, navodi se u saopštenju.

“Smatramo da je netačno i nepotpuno predstavljati ovaj slučaj kao pitanje `samovoljnog umanjenja penzije`, bez navođenja činjenice da su nadležni sudovi u više navrata razmatrali predmet i donosili odluke u konkretnom postupku”, ističu iz Fonda.

Iz Fonda PIO Republike Srpske su naglasili da postupaju isključivo u okviru zakonskih ovlašćenja i u skladu sa odlukama sudova. Medije su pozvali da prilikom izvještavanja javnosti uzmu u obzir cjelokupnu pravnu i činjeničnu hronologiju predmeta.

Iz Fonda PIO su posebno ukazali na činjenicu da su u ovom predmetu donošene presude Okružnog suda u Banjaluci i Vrhovnog suda Republike Srpske, koje su od značaja za potpuno i objektivno informisanje javnosti.

Tužba odbijena kao neosnovana

Okružni sud u Banjaluci je 3. novembra 2020. godine odbio kao neosnovanu tužbu protiv rješenja Fonda od 15. februara 2019. godine. Obrazloženje da je osporeni akt pravilan i zakonit.

Presudom od 26. novembra 2020. godine Okružni sud u Banjaluci je odbio kao neosnovanu tužbu protiv rješenja Fonda od 3. oktobra 2019. godine. Takođe, naveli su da je  osporeni akt pravilan i zakonit.

Vrhovni sud Republike Srpske je presudom od 18. avgusta 2022. godine odbio zahtjev za vanredno preispitivanje navedene presude Okružnog suda. I Vrhovni sud naveo je da je osporeni akt Fonda pravilan i na zakonu zasnovan.

Presudom Okružnog suda u Banjaluci od 24. oktobra 2024. godine odbijena je tužba imenovanog protiv rješenja Fonda od 18. decembra 2023. godine.

Postupak koji je trenutno u toku odnosi se na zahtjev za vanredno preispitivanje podnesen 14. novembra 2024. godine. O tome Vrhovni sud Republike Srpske još nije donio odluku.

Podijeli tekst sa drugima na:

Gojaznost bolest novog doba, utiče i na krvni pritisak

U svijetu živi oko 890 miliona odraslih koji imaju problem sa gojaznošću. Procjenjuje se da će se ovaj broj uvećavati, a najviše zabrinjava podatak da je gojaznost sve češća kod djece i mladih. Kako stati na put gojaznosti diskutovali su stručnjaci na Evropskom kongresu o gojaznosti u Istanbulu, koji je ove godine okupio oko četiri i po hiljade delegata iz više od 100 zemalja.

U kongresnom centru u Istanbulu stručnjaci gojaznost ne opisuju kao estetski problem ili kao posljedicu nedostatka discipline. Definišu je kao hroničnu bolest koja ugrožava zdravlje.

„Ono što je posebno zabrinjavajuće to je veliki broj malignih tumora, naime ispostavlja se da je gojaznost uzročnik maligniteta odmah poslije pušenja koje je uzročnik karcinoma pluća. Sve veći broj malignih bolesti je povezan sa gojaznošću, ali ono što se zna da je 70 uzroka smrtnosti vezano za gojaznost“, istakla je prof. dr Snežana Polovina, endokrinolog, UKCS.

Ginekologe brine uticaj viška kilograma na zdravlje žena

„Počevši od smanjenja plodnosti, povećanja komplikacija u trudnoći. Ima više komplikacija pri porođaju, pa samim tim ima i više operacija, više problema nakon porođaja.

U menopauzi se pojačavaju i simptomi“, rekla je prof. dr Emilija Huvinen, ginekolog, Finska.

U salama centralna tema inovativne terapije koje mijenjaju tok liječenja.

„Pravi problem je što kada jednom dobijete na težini, vaše tijelo brani tu težinu. Što znači da kada ste na dijeti, gubite na težini. Ali poslije dijete težina vraća. Sada imamo nove lijekove. Kada shvatite da je gojaznost hronična bolest, morate da slijedite principe liječenja hroničnih bolesti. Kao što se to čini kod dijabetesa, visokog krvnog pritiska. Potreban je dugoročni tretman“, rekao je prof. dr Arja Šarma, Kanada.

Možda vas interesuje i ovo:

Gojaznost – Povjerljivo sa dr Đorđevićem

Mirjana Šumarac, predsjednik Srpskog udruženja za proučavanje gojaznosti kaže da na našem tržištu ima nekoliko lijekova. Ona kaže da tih lijekova ima svuda ali du sve više i mnogi od njih u razvoju.

“Pacijenti treba da budu edukovani šta treba sve još da urade da bi dozvolili tim lijekovima da im omoguće da lakše redukuju tjelesnu masu”, rekla je  Šumarac, a prenosi RTS.

Jedna od poruka koja se mogla čuti na kongresu jeste da savjet „jedite manje, krećite se više” nije dovoljan u borbi sa gojaznošću. I da je važno da konsultujemo ljekare, a ne društvene mreže ili influensere.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Omjer broja radnika i penzionera u FBiH zvoni na uzbunu

U FBiH gotovo da se izjednačio broj zaposlenih i penzionera. Trenutno je omjer 1,19 radnika po jednom penzioneru.

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić koji je i federalni zastupnik, kaže kako je ovaj trend alarmantan.

U Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje kažu kako se omjer radnika i penzionera kreće u približno istom nivou u posljednjih deset godina.

“Prosječan broj osiguranika-radnika u 2025. godini iznosio je 544.730, dok je prosječan broj registrovanih korisnika penzija bio 459.578. To daje omjer od približno 1,19 osiguranika-radnika po jednom penzioneru. Iako bi sa aspekta održivosti sistema svakako bilo poželjnije da je omjer osiguranika i penzionera povoljniji, napominjemo da se navedeni omjer kreće na približno istom nivou već posljednjih deset godina. Sredstva za isplatu penzija su osigurana u Budžetu FBiH, a Federalni zavod uredno i kontinuirano izmiruje sve obaveze prema korisnicima penzija” kazao je za Faktor Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Ekonomisti nisu optimistični

“Trend je definitivno negativan. Kada se formirao Bizmarkov penzioni fond, u Njemačkoj bilo je osam (radnika) naprema jedan (penzioner), a zlatno pravilo je četiri naprema jedan, a mi smo na 1,19 naprema jedan, s tim da je možda u RS-u i Srbiji situacija gora. U nekim zemljama prijeti da padne ispod, da bude manji broj radnika nego penzionera”, rekao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

On je rekao da je to alarmantan trend, posebno zato što pada broj zaposlenih.

Možda vas interesuje i ovo:

U ovim mjestima u BiH omjer radnika i penzionera je 3:1

Poreska uprava FBiH je objavila podatke koji pokazuju kako nije bajno na tržištu rada. S druge strane, ne uvozi se dovoljno inostrana radna snaga, a imamo sve veći broj penzionera. I hvala Bogu demografski trendovi su takvi da ljud duže žive, ali s druge strane pada natalitet. Manje je radnika koji će uplaćivati doprinose – govori Čavalić i ukazuje:

“Dva su rješenja za ovu situaciju. Prva je rast broja zaposlenih, a druga je realni rast plaća. Na taj se način može pomoći Fondu PIO. Sve ostalo su populistička rješenja, krpljenje rupa, poput zaduživanja, piše Faktor.

Podijeli tekst sa drugima na: