Autor: Sandra Vukić

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje

by Sandra Vukić

U vremenu kada internet svakodnevno preplavljuju hiljade novih vijesti, mnogi korisnici sve češće pokušavaju da prilagode sadržaj koji im Google prikazuje.

Google News i Google pretraga danas koriste napredne algoritme koji analiziraju interesovanja korisnika, istoriju pretrage i prethodne klikove kako bi kreirali personalizovan “news feed”.

Međutim, brojni korisnici nisu ni svjesni koliko opcija imaju za kontrolu sadržaja koji im se prikazuje.

Portal “Popular Science” objavio je detaljan vodič koji objašnjava kako korisnici mogu prilagoditi Google News i smanjiti količinu neželjenih ili irelevantnih vijesti.

Google prati šta čitate i na osnovu toga bira vijesti

Google News koristi podatke iz Google pretrage, YouTubea i drugih servisa kako bi procijenio koje teme vas zanimaju. Na osnovu toga algoritam odlučuje koje će priče biti prikazane u sekcijama poput “For You”, “Top Stories” i “Following”.

To znači da čak i nekoliko klikova na određenu temu može potpuno promijeniti sadržaj koji vam Google prikazuje narednih dana.

Kako pratiti teme koje vas zanimaju

Jedna od osnovnih opcija jeste praćenje određenih tema, lokacija ili medija. Korisnici mogu pretražiti pojmove poput sportskih klubova, tehnologije, politike ili nauke, a zatim kliknuti opciju “Follow”.

Sve teme koje pratite kasnije se pojavljuju u kartici “Following”, gdje Google prikazuje personalizovane vijesti povezane sa vašim interesovanjima.
Na isti način moguće je pratiti i konkretne medijske kuće ili lokalne izvore vijesti.

Sakrivanje izvora i tema koje ne želite

Google News omogućava i uklanjanje sadržaja koji korisnik ne želi da vidi. Pored svake vijesti nalazi se meni sa dodatnim opcijama, gdje možete izabrati “Fewer stories like this” ili potpuno sakriti određeni medij klikom na “Hide all stories from this source”.

Na taj način algoritam postepeno “uči” šta želite, a šta ne želite da gledate.
Stručnjaci savjetuju da korisnici povremeno ažuriraju ove postavke kako bi feed ostao relevantan i raznovrstan.

Nova opcija “Preferred Sources”

Google je posljednjih mjeseci uveo i novu funkciju pod nazivom “Preferred Sources”, koja omogućava korisnicima da sami biraju medije kojima najviše vjeruju.

Kada pretražujete vijesti, pored sekcije “Top Stories” može se pojaviti mala zvjezdica. Klikom na nju korisnik može dodati omiljene medije koji će ubuduće imati prioritet u rezultatima pretrage.

Na taj način moguće je filtrirati sadržaj i smanjiti prikaz nepouzdanih ili senzacionalističkih izvora.

Google News možete dodatno prilagoditi

Pored izbora tema i izvora, Google omogućava i podešavanje izgleda aplikacije i načina prikaza vijesti. Korisnici mogu uključiti tamni režim rada, promijeniti veličinu kartica sa vijestima ili smanjiti potrošnju mobilnih podataka.

Na Android uređajima dostupna je i opcija “Mini cards”, koja prikazuje više naslova na ekranu sa manjim fotografijama.

Google koristi i vašu istoriju aktivnosti

Jedan od ključnih faktora za personalizaciju jeste “Web & App Activity”, odnosno istorija aktivnosti povezana sa vašim Google nalogom. Google News koristi te podatke kako bi predvidio koje teme bi vas mogle zanimati.

Korisnici koji žele manje personalizovan sadržaj mogu isključiti ili ograničiti praćenje aktivnosti unutar Google naloga.

Borba protiv dezinformacija i AI sadržaja

Nova Google podešavanja dolaze u trenutku kada raste zabrinutost zbog AI generisanih vijesti, dezinformacija i lažnih sadržaja na internetu. Zbog toga Google sve više pokušava korisnicima dati mogućnost da sami biraju medije kojima vjeruju.

Stručnjaci smatraju da će personalizacija vijesti postati još važnija kako količina AI sadržaja na internetu bude nastavila da raste.

Algoritmi sve više određuju šta čitamo

Iako Google News korisnicima nudi brojne opcije kontrole, algoritmi i dalje imaju ključnu ulogu u tome koje vijesti će postati viralne i dominirati naslovnicama.

Zbog toga tehnološki analitičari upozoravaju da je važno aktivno prilagođavati postavke i birati izvore informacija, umjesto da korisnici potpuno prepuste algoritmima da odlučuju šta će čitati svakog dana.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku

Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku
U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe

U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe
Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe

Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe
Ove namirnice jačaju probavu

Ove namirnice jačaju probavu
Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće

Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće
Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže

by Sandra Vukić

Cijene domova za stare u BiH premašuju prosječnu penziju, liste čekanja rastu, a sve je veća potreba za njegom nepokretnih osoba.

Demografske promjene u Bosni i Hercegovini postaju sve vidljivije. Stanovništvo je sve starije, dok odlazak mladih dovodi do manjka onih koji mogu voditi brigu o starijim članovima porodice. Zbog toga raste interes za centre za stare i iznemogle osobe. Liste čekanja su sve duže, a cijene smještaja premašuju iznos prosječne penzije.

Kako izgleda život korisnika u domovima za stare?

Penzionisana profesorica njemačkog jezika Mila Mandurić već četvrtu godinu boravi u mostarskom Centru za stare i iznemogle osobe.

Kaže da je zadovoljna uslugom, dobro se slaže s ostalim korisnicima, a djeca joj redovno dolaze u posjetu.

“Oni mi dolaze veoma često, plate mi dom, ono što nedostaje do 1.000 maraka, odu u prodavnicu i kupe sve što treba”, priča ona za Federalnu.

U dvije jedinice mostarskog centra trenutno boravi oko 120 osoba treće životne dobi. Mnogi među njima nisu u mogućnosti sami finansirati boravak, iako ovaj centar važi za najpovoljniji u ovom dijelu zemlje.

Zašto prosječna penzija više nije dovoljna?

Prosječna penzija u Federaciji BiH iznosi oko 840 KM, dok su cijene smještaja i njege nešto više.

“Prva kategorija je za pokretne korisnike i iznosi 900 KM. Druga je za nepokretne korisnike i iznosi 1.100 KM, dok jednokrevetne sobe koštaju 1.000 KM”, pojasnila je socijalna radnica u Centru za stare i iznemogle osobe Mostar Adelisa Delić.

U drugim centrima cijene su uglavnom više, a u pojedinim ustanovama dosežu i do 2.800 KM, zavisno od stepena pokretljivosti korisnika. Uprkos visokim troškovima, interes za smještaj ne opada.

Zašto su liste čekanja sve duže?

“Definitivno ne možemo udovoljiti svim zahtjevima. Imamo poprilično dugu listu čekanja”, izjavila je voditelja Doma za stare i iznemogle osobe Emaus Ana Pavlović.

Prema riječima Delićeve, najveća potreba je za smještajem nepokretnih osoba.

“Liste čekanja jesu duže, ali zavise od kategorije korisnika. Veća je potražnja za smještajem nepokretnih korisnika i tu je lista čekanja znatno duža, dok za pokretne korisnike taj proces ide brže”, istakla je Delić.

Povećava se i broj korisnika kojima je potrebna palijativna njega.

Hercegovačko-neretvanskom kantonu nedostaje centar namijenjen toj vrsti korisnika. Samo u ovom domu potražnja premašuje postojeće kapacitete za 25 do 30 odsto. Problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra u ovom sektoru, dok se očekuje da će pritisak na sistem u narednom periodu dodatno rasti, navodi Federalna.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Penzionisani zenički rudari odustali od štrajka glađu

Penzionisani zenički rudari odustali od štrajka glađu
Gdje rade penzioneri: U organima uprave 922 penzionera

Gdje rade penzioneri: U organima uprave 922 penzionera
U avgustu jednokratna pomoć penzionerima Srpske

U avgustu jednokratna pomoć penzionerima Srpske
Vodič za vikend kupovinu: Gdje su najbolja sniženja i uštede

Vodič za vikend kupovinu: Gdje su najbolja sniženja i uštede
U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto

U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto
Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Penzionisani zenički rudari odustali od štrajka glađu

by Sandra Vukić

Više od 20 penzionisanih rudara RMU Zenica odustalo je od štrajka glađu. To su odlučili nakon što su dobili obećanje da će tokom sutrašnjeg dana biti uplaćeni doprinosi za penzionisanje dijela radnika

Šta je obećano rudarima RMU Zenica?

Rudarima je Sinan Husiću, predsjednik Samostalnog sindikata rudara Federacije BiH prenio poruku federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića da će Vlada FBiH do sutra doznačiti potrebna sredstva.

Vlada FBiH je početkom marta odobrila 3.000.000 KM za isplatu plata za februar za radno angažovane radnike te za 27 prošle godine penzionisanih radnika.

Za penzionisanje dijela penzionera je, od tog iznosa, opredijeljeno oko 1.960.000 KM.

Kakav su rok rudari dali Vladi FBiH?

Jedan od radnika Semir Čajlaković poručio je kako rudari očekuju da obećanje bude ispunjeno.

Dodao je kako su Vladi FBiH dali rok do kraja sedmice, odnosno do ponedjeljka, 1. juna, te upitao Husića da li će, ukoliko dogovor ne bude ispoštovan, u ponedjeljak u 8.30 sati doći pred rudare i objasniti daljnje poteze.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Husić je potvrdio da će doći u Zenicu. Prošle godine je uslove za penzionisanje steklo 47, a u toku ove godine dodatnih 13 radnika.

Zašto rudari RMU Zenica i dalje ne rade?

Zbog neisplaćenih plata za mart, a danas bi na naplatu trebala doći i plata za april, trenutno ne rade ni rudari koji su angažovani na izvlačenju opreme.

Plata se u ovom preduzeću isplaćuje do 25. u mjesecu za prethodni mjesec.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže
Gdje rade penzioneri: U organima uprave 922 penzionera

Gdje rade penzioneri: U organima uprave 922 penzionera
U avgustu jednokratna pomoć penzionerima Srpske

U avgustu jednokratna pomoć penzionerima Srpske
Vodič za vikend kupovinu: Gdje su najbolja sniženja i uštede

Vodič za vikend kupovinu: Gdje su najbolja sniženja i uštede
U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto

U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto
Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku

by Sandra Vukić

Vožnja vozovima ni danas nije izgubila draž. To potvrđuje prolazak međunarodnog turističkog voza iz Švajcarske kroz Republiku Srpsku. Oko 80 ljubitelja putovanja iz te zemlje upoznalo je i naše krajeve na putovanju ka jugoistoku Evrope.

Naime, međunarodni turistički voz iz Švajcarske „ZRT Bahnreisen AG – Brig. Switzerland“ od Volinje iz Hrvatske, preko Dobrljina, Novog Grada, Doboja i Banjaluke bio je gost Republike Srpske.

“Ukupno 80 švajcarskih ljubitelja vozova i zaljubljenika u putovanja vozom, na svom putu do jugoistočnog dijela Evrope, upoznali su kroz pokretne trenutke i kratka zadržavanja i naše predjele. Sa svoja četiri vagona i jednim vagon restoranom švajcarski voz, dok ga na teritoriji Srpske prevozi lokomotiva Željeznica Republike Srpske, podsjetio je na zlatno doba putovanja željeznicom. Svi isčekujemo da se u narednom periodu polako krene vraćati i kod nas“, navele su Željeznice Republike Srpske.

Naglašavaju da su Željeznice Republike Srpske dolaskom švajcarskog turističkog voz prepoznate kao siguran i značajan partner na evropskoj mapi atraktivnih turističkih destinacija. Pokazana je spremnost i mogućnosti željezničke infrastrukture. Takođe i profesionalan pristup željezničkog osoblja u ispunjavanju visokih standarda međunarododnih operatera.

Saobraćanje posebnog turističkog voza iz Švajcarske kroz područje balkanskih zemalja, Željeznice Republike Srpske realizovale su u saradnji sa kolegama iz HŽ Putnički prijevoz i Željeznicama Federacije BiH.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje
U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe

U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe
Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe

Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe
Ove namirnice jačaju probavu

Ove namirnice jačaju probavu
Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće

Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće
Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

Gdje rade penzioneri: U organima uprave 922 penzionera

by Sandra Vukić

Male penzije i sve veći troškovi života tjeraju mnoge da i nakon penzionisanja ostaju na tržištu rada, a među onima koji rade da bi dopunili kućni budžet su i korisnici invalidskih penzija.

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) RS tokom ove godine 1.374 korisnika su ostvarila pravo na invalidsku penziju, a unazad dvije godine ovaj broj je smanjen u odnosu na raniji period. Dodaju da je najveći broj korisnika lične penzije zaposlen u privatnim preduzećima i to 4.562 korisnika.

“U ministarstvima, fondovima, državnim organima i agencijama radi 922 penzionera, u akcionarskim društvima 716, opštinama 628, u zanatskom sektoru 594 i u trgovačkom 536” naveli su iz Fonda PIO za “Glas”.

Ističu da su uslovi rada korisnika starosne i invalidske penzije definisani ugovorom sa poslodavcem, te da oni istovremeno mogu primati penziju.

“Potrebno je da osiguranik ima deset godina penzijskog staža. Izuzev kada se njegova dužina zanemaruje zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti. Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite, kao nadležnom predlagaču u dalju proceduru predali smo inicijativu za izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju”, pojasnili su iz Fonda PIO.

Jedna od predloženih izmjena odnosi i na omogućavanje zasnivanja radnog odnosa korisnicima porodične penzije.

Tržištu nedostaje radne snage

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić kazao je da na broj penzionera koji ostaju na tržištu rada, osim nedostatka radne snage, utiče i stepen obrazovanja.

“Tržište rada suočava se sa promjenama koje obrazovni sistem ne prati dovoljno brzo. Odnosno ne prati potrebe privrede, posebno kada je riječ o strukovnim i zanatskim zanimanjima”, naveo je Škrebić.

Ističe da na ovaj problem upozoravaju više od deceniju, ali da je obrazovni sistem spor u prilagođavanju promjenama koje se dešavaju u privredi.

“Dinamika kretanja na tržištu rada značajno je ubrzana. Naročito u posljednjih pet godina. Brzo se dešavaju promjene u opisima poslova. Pojavljuju se nove tehnologije i slično, a naš školski sistem na to nije dovoljno brzo odgovorio”, pojasnio je Škrebić.

Možda vas zanima i ovo:

U Srpskoj radi 10.000 penzionera među njima i Banjalučanin (95)

Dodaje da su na tržištu rada i dalje veoma važna i neophodna tradicionalna, zanatska i stručna znanja. Problem je i štomladi nemaju dovoljno praktičnog rada i stručnog osposobljavanja. Ističe da poslodavci sve češće angažuju penzionere jer posjeduju iskustvo i znanje koje je teško nadomjestiti.

Govoreći o radu korisnika invalidskih penzija, kaže da se u praksi rijetko susreće s tim slučajevima. Ne vidi razlog za generalna ograničenja ako su ljudi sposobni za rad u određenim branšama.

Penzionera vozača manje nego što je bilo prije

S druge strane, predsjednik Skupštine Udruženja saobraćaja i veza Privredne komore Republike Srpske Dejan Mijić ističe da se ne može reći da je veliki broj penzionera angažovan na tržištu rada, posebno kada je riječ o vozačima, u odnosu na raniji period.

“U posljednje vrijeme pojavio se određeni broj vozača na tržištu rada ali u principu je manje penzionera nego što je bilo prije”, naveo je Mijić koji je ujedno i direktor banjalučkog “Autoprevoza GS”.

Pojašnjava da se uglavnom radi o osobama koje su u penziju otišle prije navršenih 65 godina života.

“Oni su i dalje radno sposobni. Poslodavci, posebno u sektoru saobraćaja, prije angažovanja obavezno traže ljekarske preglede. Naročito kada je riječ o profesionalnim vozačima”, kazao je Mijić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže
Penzionisani zenički rudari odustali od štrajka glađu

Penzionisani zenički rudari odustali od štrajka glađu
U avgustu jednokratna pomoć penzionerima Srpske

U avgustu jednokratna pomoć penzionerima Srpske
Vodič za vikend kupovinu: Gdje su najbolja sniženja i uštede

Vodič za vikend kupovinu: Gdje su najbolja sniženja i uštede
U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto

U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto
Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe

by Sandra Vukić

Proljeće je period intenzivnih radova u dvorištu, a redovno košenje trave jedan je od najvažnijih koraka za lijep i njegovan travnjak.

Ipak, mnogi ne znaju da nije svejedno ni kada kosite travu, ni po kakvom vremenu to radite.

Stručnjaci upozoravaju da doba dana i vremenski uslovi mogu značajno uticati na izgled i zdravlje travnjaka.

Mnogi vlasnici dvorišta nisu sigurni kada je pravo vrijeme za prvo košenje, a iskusni baštovani savjetuju da se više prati stanje travnjaka i vremenska prognoza nego sam kalendar.

Važno je da dnevna temperatura bude iznad 5 do 7 stepeni, kao i da zemlja bude suva. Košenje po hladnom vremenu, tokom mraza ili na mokroj zemlji može oštetiti travu i korijen.

Trava bi prije prvog košenja trebalo da dostigne najmanje 6 centimetara visine, a idealno između 7 i 10 centimetara. Takođe, prvo proljećno košenje treba da bude blago, na visinu od oko 5 do 6 centimetara.

Pre košenja preporučuje se i uklanjanje suvih ostataka i filca iz travnjaka kako bi trava lakše rasla, prenosi Lepa i Srećna.

Da li je bolje kositi travu ujutru ili uveče?

Pored redovnog održavanja, veoma su važni i vrijeme dana i vremenski uslovi tokom košenja.

U proljeće travu ne bi trebalo kositi dok je mokra od rose ili kiše. Najbolje je izabrati suv dan sa umjerenim temperaturama i bez jakog sunca, jer jaka vrućina može isušiti travu.

Stručnjaci navode da je idealno vrijeme za košenje u popodnevnim satima, između 16 i 18.30 časova. Tada je trava elastična, otpornija i ima dovoljno vremena da se oporavi prije noći.

Ako travu kosite oko podneva, važno je da je rosa potpuno nestala i da sunce nije prejako.

Optimalna temperatura za proljećno košenje je između 7 i 10 stepeni, jer tada trava najbrže raste. Tokom proljeća travnjak često treba kositi na svakih pet do sedam dana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje
Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku

Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku
Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe

Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe
Ove namirnice jačaju probavu

Ove namirnice jačaju probavu
Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće

Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće
Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

U avgustu jednokratna pomoć penzionerima Srpske

by Sandra Vukić

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske rekao je da bi povećanje penzija moglo iznositi 3,55 posto. On je rekao da će osim povećanja, penzioneri dobiti i jednokratnu pomoć.

Možda vas zanima i ovo:

U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto

“Poslali smo zahtjev Vladi Srpske, i sad čekamo. Jednokratnu pomoć smo tražili za sve penzionere čija su primanja do iznosa prosječne penzije. Kolika će ta jednokratna pomoć biti, još ne znamo, ali mislim da neće biti ispod 100 KM. Sve zavisi od toga koliko u državnoj kasi ima para”, poručuje Trifunović, a prenosi Srpska info.

Podsjetimo, u Srpskoj su u januaru ove godine penzije redovno povećane za 6,45%. <<<Opširnije

Nakon toga, minimalna penzija iznosi 350, a prosječna 697 KM.

Sa najavljenim povećanjem od 3,55%, minimalna penzija će otići za još 12-13 maraka, a prosječna za 24-25 KM.

Iz Vlade Srpske su nedavno saopštili da će u predstojećem periodu, u procesu izrade rebalansa budžeta, voditi računa o poboljšanju materijalnih uslova i standarda najstarijih, prateći njihove potrebe i budžetske mogućnosti.

“Rebalansom budžeta koji je u izradi, planirano je povećanje budžetskih sredstava namijenjenih penzionerima u Republici Srpskoj”, poručili su iz Vlade Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže
Penzionisani zenički rudari odustali od štrajka glađu

Penzionisani zenički rudari odustali od štrajka glađu
Gdje rade penzioneri: U organima uprave 922 penzionera

Gdje rade penzioneri: U organima uprave 922 penzionera
Vodič za vikend kupovinu: Gdje su najbolja sniženja i uštede

Vodič za vikend kupovinu: Gdje su najbolja sniženja i uštede
U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto

U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto
Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Vodič za vikend kupovinu: Gdje su najbolja sniženja i uštede

by Sandra Vukić

Dragi naši penzioneri i stariji sugrađani, pregledali smo najnovije ponude velikih trgovina. Kako bismo vam olakšali upoređivanje i kupovinu, donosimo vam jednostavan pregled akcijskih cijena podijeljenih po marketima.

MARKET AS

U Marketu As ove sedmice možete kupiti svježi mladi kupus za 0,85 KM po kilogramu, dok je pileći batak sa karabatkom snižen na 3,99 KM. Od svježeg mesa u ponudi su još i svinjska krmenadla za 8,95 KM, svinjska šnicla za 9,99 KM te juneća rebra za 18,45 KM, dok roštiljska kobasica košta 10,99 KM. Od ostalih artikala izdvajamo mljevenu kafu “Omcafe Premium” (500g) za 12,49 KM, čajnu kobasicu “Goranović” (300g) za 6,75 KM, sok “Voćne kapi” od jabuke (2 litra) za 2,25 KM, dvoslojne Paloma ubruse za 1,49 KM i aluminijumsku foliju za 1,19 KM.

KORT MARKETI

Kort marketi ovog vikenda nude odličnu cijenu za paradajz koji košta 2,95 KM po kilogramu, kao i za banane koje su najjeftinije na tržištu i koštaju svega 1,99 KM. Svježa svinjska krmenadla s kosti ovdje iznosi 7,90 KM, litar mlijeka “Naše domaće” je 1,29 KM, a veliko pakovanje jogurta “Moja Kravica” (1 kg) košta 2,20 KM. Pored toga, na akciji možete pronaći sir Edamer ili Gaudu za 9,95 KM po kilogramu, te Ledo Carsku mješavinu povrća (400g) za 2,55 KM.

TROPIC I MOJ MARKET

U trgovinama Tropic i mojMarket najveća pogodnost ovog vikenda je svježa svinjska plećka bez kosti koja košta izuzetno povoljnih 6,99 KM po kilogramu. Za ljubitelje salata, pakovani matovilac, rukola, miks salata i baby špinat koštaju 1,99 KM po pakovanju. Od napitaka i slatkiša na akciji se nalaze gazirani sok Fanta (2 litra) za 2,49 KM, kao i veliko pakovanje krem namaza Nutella (750g) koje je sniženo na 10,99 KM.

KONZUM I MERCATOR

U Konzumu i Mercatoru ljubitelji piletine mogu pronaći pileći batak sa karabatkom u rinfuzi po odličnoj cijeni od 3,95 KM za kilogram. Svježe banane kod njih koštaju 2,25 KM, dok je Mila maslac od 250g snižen na 4,50 KM. Za one koji se žele zasladiti, velika Milka čokolada (pakovanje od 250g ili 300g) nalazi se na velikom popustu i košta 5,95 KM.

Kratak savjet za kupovinu:

Meso: Najjeftiniju svinjetinu bez kosti nudi Tropic (6,99 KM), krmenadle su najpovoljnije u Kortu (7,90 KM), dok za piletinu najbolju cijenu drži Konzum (3,95 KM).

Povrće i voće: Za mladi kupus vrijedi otići u Market As (0,85 KM), a za paradajz (2,95 KM) i banane (1,99 KM) u Kort.

Želimo vam ugodan vikend i pametnu uštedu!

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže
Penzionisani zenički rudari odustali od štrajka glađu

Penzionisani zenički rudari odustali od štrajka glađu
Gdje rade penzioneri: U organima uprave 922 penzionera

Gdje rade penzioneri: U organima uprave 922 penzionera
U avgustu jednokratna pomoć penzionerima Srpske

U avgustu jednokratna pomoć penzionerima Srpske
U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto

U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto
Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Pazite kako koristite klimu, greške koje radite su skupe

by Sandra Vukić

Čim živa u termometru skoči, većina nas refleksno poseže za upravljačem klima-uređaja i spušta temperaturu na minimum kako bi se prostor što brže rashladio. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je upravo to najveća i najskuplja greška koju možete napraviti

Mit o „brzom hlađenju“ samo troši novac

Postavljanje klime na ekstremno niske temperature (poput 18 ili 19 stepeni) neće brže rashladiti vaš dom. Uređaj ne radi efikasnije niti brže izduvava hladan vazduh; on jednostavno radi duže i pod maksimalnim opterećenjem, što drastično povećava potrošnju električne energije i skraćuje vijek trajanja same klime.

Možda vas interesuje i ovo:

Da li klima uređaji ugrožavaju naše zdravlje

Šta više troši struju: Paliti i gasiti klimu ili je ostaviti da radi

„Ključ uspješne i ugodne klimatizacije, koja ne opterećuje kućni budžet, nije u naglom spuštanju temperature, nego u održavanju stabilnih uslova u prostoru“, savjetuju stručnjaci za klimatizacione sisteme.

Preporučuje se da se uređaj postavi na temperaturu između 24 i 26 stepeni Celzijusa, odnosno na najvišu temperaturu na kojoj se i dalje osjećate ugodno.

Jednostavni trikovi koji pomažu klimi

Osim pravilnog podešavanja termostata, temperaturu u domu možete držati pod kontrolom i pametnim navikama:

Spustite roletne i navucite zavjese: Najveći dio toplote ulazi u dom direktno kroz prozorska stakla.
Koristite ventilatore. Oni poboljšavaju cirkulaciju vazduha i stvaraju osjećaj prijatnosti bez dodatnog trošenja struje na hlađenje, piše N1.

Izbjegavajte velike potrošače. Korištenje rerne, mašine za sušenje veša i drugih aparata koji razvijaju toplotu svedite na minimum tokom najtoplijeg dijela dana.

Pravilo od 10 minuta prije toplotnog talasa

Prije nego što stignu nesnosne žege, obavezno testirajte svoj uređaj. Serviseri preporučuju jednostavan test: uključite klimu na desetak minuta i pratite da li hladi pravilno, te da li se pojavljuju neobični zvukovi ili slabiji protok vazduha.

Takođe, izuzetno je važno očistiti spoljnu jedinicu od lišća, prašine i nakupljene prljavštine kako se ne bi smanjila efikasnost rada. Preventivni servis prije same špice ljetne sezone najbolji je način da izbjegnete situaciju u kojoj klima otkazuje poslušnost usred toplotnog talasa. Upravo onda kada su majstori najzauzetiji i kada se na popravku čeka danima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje
Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku

Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku
U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe

U kojem dijelu dana treba kositi travu, mnogi griješe
Ove namirnice jačaju probavu

Ove namirnice jačaju probavu
Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće

Ono što zapad skupo plaća, Balkan još uvijek ima ispred kuće
Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

Kako skinuti fleke sa zidova bez farbe: Potrebno vam je nekoliko sastojaka

U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto

by Sandra Vukić

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske rekao je da će doći do povećanja penzija. Naglasio je i da mu je poznat procenat za koji će rasti te penzije.

“Prema dosadašnjim razgovorima sa predstavnicima naše vlasti, penzije će od avgusta vanredno biti povećane 3,55%. Imamo Skupštinu udruženja 4. juna, kada se ćemo, vjerovatno, dobiti zvaničnu potvrdu iznosa, odnosno procenta povećanja penzija. U svakom slučaju, nadamo se da neće biti ispod pomenutog procenta. Kada bi penzije bile povećane za 3,55%, to bi bilo ukupno 10% na godišnjem nivou, što smatramo zadovoljavajućim. Ipak, sve zavisi od toga koliko će para biti u državnoj kasi”, rekao je Trifunović.

Podsjetimo, u Srpskoj su u januaru ove godine penzije redovno povećane za 6,45%.<<<Opširnije

Nakon toga, minimalna penzija iznosi 350, a prosječna 697 KM.

Sa najavljenim povećanjem od 3,55%, minimalna penzija će otići za još 12-13 maraka, a prosječna za 24-25 KM.

Iz Vlade Srpske su nedavno saopštili da će u predstojećem periodu, u procesu izrade rebalansa budžeta, voditi računa o poboljšanju materijalnih uslova i standarda najstarijih, prateći njihove potrebe i budžetske mogućnosti.

“Rebalansom budžeta koji je u izradi, planirano je povećanje budžetskih sredstava namijenjenih penzionerima u RS “poručili su iz Vlade Srpske.

Iz Fonda PIO nedavno su naglasili da su penzije unazad 13 godina usklađene 10 puta redovno i 14 puta vanredno.
​
“Nominalno povećanje penzija u periodu 2013-2026. je 82,68%, a efektivno ili stvarno 116,32%“, poručili su iz ovog fonda.

Uprkos tome, velika većina penzionera svojim primanjima i dalje jedva preživljava.

U Federaciji BiH penzije su od januara povećane za za 11,2%. Od 1. jula uslijediće novo povećanje u ovom entitetu, čime će ukupni rast u 2026. godini dostići 17%.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže
Penzionisani zenički rudari odustali od štrajka glađu

Penzionisani zenički rudari odustali od štrajka glađu
Gdje rade penzioneri: U organima uprave 922 penzionera

Gdje rade penzioneri: U organima uprave 922 penzionera
U avgustu jednokratna pomoć penzionerima Srpske

U avgustu jednokratna pomoć penzionerima Srpske
Vodič za vikend kupovinu: Gdje su najbolja sniženja i uštede

Vodič za vikend kupovinu: Gdje su najbolja sniženja i uštede
Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu