Ključne namirnice za zdravlje poslije 50. godine

Kako starite, vaše tijelo se suočava sa promjenama kao što su gubitak mišićne mase i mineralne gustine kostiju, smanjena želudačna kiselina i smanjen apetit, a sve to utiče na nutritivne potrebe.

Zbog smanjenog unosa hrane i oštećene apsorpcije, ljudima starijim od 50 godina mogu biti potrebne veće količine proteina, kalcijuma i vitamina D i B12.

Proteini

Proteini su neophodni za održavanje mišićne mase, koja opada za 3 do 5 procenata po deceniji nakon 30. godine. Konzumiranje oko 1 do 1,3 grama proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno može pomoći u ublažavanju ovog gubitka, posebno kada se kombinuje sa vježbanjem. S druge strane, nedovoljan unos proteina može ubrzati gubitak mišićne mase i povećati rizik od padova i smanjene pokretljivosti.

Kalcijum

Adekvatan unos kalcijuma je neophodan za zdrave zube i kosti, a takođe jača funkciju mišića, aktivira određene faktore koagulacije krvi, podržava zdravlje nerava i krvnih sudova. Kako tijelo stari, sve mu je teže da apsorbuje ovaj mineral, što može da zahtijeva povećanje unosa. Održavanje adekvatnog nivoa kalcijuma pomaže u smanjenju rizika od osteoporoze, preloma i dijabetesa. Muškarcima starijim od 51 godine se preporučuje da unose 1.000 miligrama kalcijuma dnevno, a ženama 1.200 miligrama.

Vitamin D

Vitamin D pomaže u održavanju zdravih kostiju i mišića, jača imuni sistem, podstiče zdravlje nerava, uravnotežuje šećer u krvi i smanjuje upale. Međutim, mnoge starije osobe ga ne unose dovoljno – 61 odsto, prema podacima iz SAD. Nova istraživanja sugerišu da uzimanje vitamina D može da uspori starenje. Iako je sunčeva svjetlost primarni prirodni izvor, vitamin D može da se unese i hranom obogaćenom ovim vitaminom ili suplementima. Preporučuje se da razgovarate sa svojim ljekarom o pravoj dozi i najboljim načinima da ga dobijete.

Možda vas zanima i ovo:

Idealna ishrana za penzionere: ovo je hrana koja održava vašu vitalnost i zdravlje

Vitamin B12

Vitamin B12, koji se nalazi u jajima, ribi i mesu. Pomaže tijelu da stvara nova krvna zrnca i podržava nervni sistem. Kako starimo, naša tijela mogu manje efikasno da apsorbuju ovaj hranljivi sastojak. To može dovesti do njegovog nedostatka, a određeni ljekovi takođe mogu da utiču na apsorpciju. Nedostatak vitamina B12 može negativno da se odrazi na zdravlje kostiju, srca i mozga. Neke studije su pokazale da nedovoljan unos može da pogorša kognitivni pad i doprinese demenciji. Važno je da razgovarate sa svojim ljekarom o količini vitamina B12 koja vam je potrebna.

Ostali hranljivi sastojci koje treba uzeti u obzir

Nutritivne potrebe svake osobe su različite, pa je važno da razgovarate sa svojim ljekarom o vašim individualnim. Nedostatak gvožđa može da se javi i sa starenjem, što dovodi do anemije, pa ako se često osjećate umorno, trebalo bi da posjetite doktora.

Nedostatak magnezijuma je takođe čest i može da utiče na kvalitet sna i funkciju mozga, a nivoi mogu da se provjere analizom krvi. Unos dovoljno kalijuma, koji se nalazi u bananama, spanaću i slatkom krompiru, može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska i sprečavanju osteoporoze. Pošto je zatvor čest problem kod starijih osoba, dobra je ideja da pratite unos vlakana ili da razgovarate sa svojim ljekarom o suplementima, objavio je Health.com, a B92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Djed Drago Popović iz Verića napunio 100 godina

Djed Drago Popović iz Verića, napunio je juče, 15. januara, 100 godina, a uprkos teškom životu i mnogim tugama, uspio je ostati jak.

Povodom njegovog rođendana, emotivnu objavu na Facebook napisala je Tijana Bogdanović Lazić, a mi njen tekst prenosimo u cijelosti.

“Naš đed Drago Popović rođen 15. januara 1926. iz Verića danas puni 100 godina. Jedan cijeli vijek utkan u bore na licu, u korake koji su prešli mnogo puteva i u srce koje je podnijelo ono što malo ko može. Život ga nije mazio. Sahranio je dva sina i unuka, rat mu je uzeo ono najdragocjenije, ali mu nije slomio dušu. Bol je nosio tiho, dostojanstveno…

Svake nedjelje u crkvi

Svake nedjelje, bez izgovora, sa svojim šeširom ponosno nošenim i štapom koji mu nije znak slabosti nego oslonac mudrosti, ide u crkvu. Tamo služi Bogu i prodaje svijeće.

Njegove ruke su blage, pogled topao, a noge i danas idu brže nego što godine nalažu. Na našoj svadbi je govorio kada se lomila prijateljska pogača o srpskim običajima, o tradiciji, o poštovanju, o strpljenju.

Govorio je kako se brak čuva ne vikom, ne inatom, nego razumijevanjem, ćutanjem kad treba i vjerom. Njegov recept za život je jednostavan: živjeti okrenut Bogu, biti u miru sa sobom i drugima, nekad se praviti da ne čuješ sve i nikad ne izgovarati zlo! On je naš heroj.

Čovjek kakav se više ne rađa. Stub sela, tiha snaga, primjer kako se živi čestito i umire spokojno.

Na Božić, poslije doručka, spakovala sam mu kolače i odnijela ih. Pitala sam: ‘Mogu li, đede, da te uslikam? Da imamo najljepšu uspomenu na tebe, da te sačuvamo zauvijek u okviru na zidu i u okviru naših srca.’

Možda vas zanima i ovo:

BiH ima 54 penzionera koji su proslavili svoj stoti rođendan

Sa blagim osmijehom, onako odvažan i ponosan, počeo je da se sprema. Svojim drhtavim rukama pažljivo je sklanjao stvari oko sebe, sjeo ispod slike svoga pokojnog unuka Gorana i pozirao. U tom trenutku stalo je sto godina ljubavi, tuge i ponosa.

Sa radošću nam je pričao kako je ove godine njegov praunuk Novica bio kum Badnjaka, kako mu porodica sprema proslavu 100. rođendana u restoranu i kako je novi sveštenik moje gore list. A onda, velikog srca, svojim starim rukama dijeli bombone i sokove, radujući se nama više nego sebi.

Svaki dan jede u isto vrijeme

Napunio je naše živote svojom energijom. Svaki dan jede u isto vrijeme, nikada ne preskače tri obroka, uvijek je čist, opran, obrijan i uredan. Takav je cijelog života – red, mir i poštovanje. Poseban čovjek, živi dokaz da se dug život zaslužuje dobrotom, vjerom i čistim srcem. Na mene ostavlja posebne utiske uvijek me prigrli i da mi do znanja da sada pripadam tu.

Da sam primljena, voljena i prihvaćena u njihovim Peulićima.

I danas, dok ove riječi pišem, naš đed treba da izađe iz bolnice. Njegova snaga je veća od svake brige. Sa vjerom u Boga i ljubavlju svih nas koji ga čekamo, znamo da će biti dobro. Želimo mu brz i lak oporavak i da nam se što prije vrati tamo gdje mu je mjesto, među svoje, u zagrljajima, osmijesima i toplini doma. Sretan ti 100. rođendan, đede. Živ i zdrav nam bio. Naš ponos. Naša istorija”, napisala je ona.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Broda sa 100 KM pomogli najugroženije kolege

Udruženje penzionera opštine Brod donijelo je odluku o isplati jednokratne novčane pomoći u iznosu od 100 KM za stotinjak svojih članova. Pomoć je isplaćena penzionerima koji primaju najnižu penziju u Republici Srpskoj, u iznosu od 328,19 KM.

Đorđe Ružojčić, predsjednik udruženja naglasio je da su sredstva za isplatu pomoći obezbjeđena iz redovne mjesečne članarine. Ta članarina iznosi 4 KM mjesečno.

“Svjesni smo da je 328 maraka iznos s kojim je teško podmiriti i najosnovnije životne potrebe. Upravo zato smo odlučili da sredstva, koja izdvajamo od članarine, usmjerimo onima kojima je pomoć najpotrebnija” istakao je Ružojčić.

Iz udruženja su poručili da će se i u narednom periodu truditi da kroz racionalno trošenje zajedničkih sredstava nastave sa sličnim aktivnostima, dajući prioritet najstarijim i najugroženijim sugrađanima.

Možda vas zanima i ovo:

Penzionerima ZDK uz novembarsku penziju pomoć od 100 KM

Opština Centar povećala novčanu pomoć za penzionere

Podijeli tekst sa drugima na:

Ostrvo bez kriminala, hotela i signala (FOTO)

Jeste li ikada poželjeli da živite daleko od svega, u malom, uređenom društvu u kojem svako svakoga poznaje? U kojem nema kriminala, djeca bezbrižno trče kud god žele, hrana se ne uvozi, a signala za mobilni telefon gotovo da i nema?

Ova, u današnje vrijeme pomalo utopijska zajednica zaista postoji i broji nešto manje od 300 stanovnika.

Tačkica usred Atlantskog okeana, aktivni vulkan koji je stvorio ostrvo Tristan da Cunha, danas je najizoliranije i od civilizacije najudaljenije nastanjeno mjesto na svijetu.

Glavni i jedini grad na ostrvu zove se Edinburgh of the Seven Seas i po mnogo čemu je zaista jedinstveno mjesto.

Do prvog naseljenog mjesta 2.800 kilometara

Edinburgh of the Seven Seas, u prevodu Edinburg od Sedam Mora jedna je od britanskih prekomorskih teritorija, iako je od matične zemlje udaljena gotovo 10.000 kilometara.

Najbliži grad je Kejptaun u Južnoj Africi. Od njega je udaljen oko 2.800 kilometara i povezan je s njim brodskom linijom koja saobraća jednom sedmično.

Vožnja traje šest dana i jedini je način na koji se može stići do ostrva, s obzirom na to da Tristan da Cunha nema aerodrom ni avionsku pistu.

Stanovnici ne zaključavaju kuće

Malobrojni stanovnici, a njih je, prema posljednjim podacima, oko 275, žive mirnim seoskim životom.

Svi se međusobno poznaju i ne zaključavaju vrata svojih domova, jer kriminal ne postoji.

Možda vas zanima i ovo:

Najsigurnije zemlje za putovanje u 2026. godini (FOTO)

Svi evakuisani zbog erupcije vulkana

Aktivni vulkan na ostrvu posljednji put je eruptirao 1961. godine. Tada je britanska vlada hitno evakuisala sve stanovnike i preselila ih u Englesku, prenosi putnikofer.hr.

Dvije godine kasnije, kada se stanje smirilo, vratili su se na ostrvo i obnovili naselje. Sa njima je tada došla i nekolicina novih stanovnika koje su starosjedioci zainteresovali pričom o svom mirnom i izolovanom domu.

Naselje Edinburgh of the Seven Seas osnovao je 1816. godine narednik William Glass, nakon što je Velika Britanija anektirala teritoriju ostrva Tristan da Cunha.

Na ovom i nekoliko okolnih ostrva Britanija je držala vojni garnizon, koji je tu ostao sve do kraja Drugog svjetskog rata. Mjesto je ime dobilo po princu Alfredu, vojvodi od Edinburga, u čast njegove posjete ostrvu 1867. godine.

Turisti budu kod lokalnih porodica

Kako danas izgleda život na najudaljenijem i najizolovanijem ostrvu svijeta? Na ostrvu se nalaze mala luka, crkva, škola i pošta.

Imaju jedan put koji povezuje mjesto sa poljima krompira. Na ostrvu je malo automobila, gotovo se uopšte ne koriste, a ljude po potrebi prevozi minibus nazvan “Potato Patches Flier”.

Glavna grana privrede je lov, uzgoj i izvoz rakova, poznatih kao tristanski jastog. Svaka od osamdesetak porodica ima zemlju koju obrađuje, uzgajaju se različite kulture, a najviše krompir.

Zanimljivo je da ostrvo ne uvozi hranu, već stanovnici jedu samo ono što je lokalno ulovljeno i uzgojeno. Danas se sve više okreću i turizmu, ali pod vrlo jasno određenim pravilima.

Na ostrvu, naime, nema hotela, restorana ni turističke infrastrukture. Oni koji požele da dođu, moraju se najaviti administraciji ostrva, mjesecima, a nekad i godinu dana ranije.

Oni im zatim daju odobrenje i nalaze smještaj u jednoj od lokalnih porodica na udaljenom ostrvu. Sve su opcije naveli na službenoj stranici, na kojoj je naveden i e-mail na koji se potrebno unaprijed najaviti.

Nema signala, internet spor

Na ostrvu se, ako uspijete doći na njega zbog ovih strogih pravila, krećete pješke, jer je sve blizu i nema potrebe za nikakvim prevozom.

“Albatross Bar” je jedini kafić, odnosno pab na ostrvu, ali ima veoma fleksibilno radno vrijeme i teško se pouzdati u njegove usluge, pišu ljudi na internetu.

Zato većina posjetilaca jede u kućama domaćina kod kojih su odsjeli.

Zaboravite na mobilne telefone

Signala nema, ali u pošti postoji telefonska govornica. Internet signal postoji i moguće je koristiti internet na računaru, ali on koristi satelitsku vezu i prenos podataka je veoma spor.

Tako da je odmor na ovom neobičnom ostrvu zaista odmor od civilizacije, tehnologije i užurbanosti koja nas okružuje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Halilović: Nepravda prema penzionerima traje od 1998. godine

Haso Halilović, zamjenik predsjednika Udruženja penzionera FBiH rekao je da nepravda prema penzionerima traje još od 1998. godine.

On kaže da će predložene izmjene i dopune Zakona o PIO osigurati minimum koji će donijeti poboljšanje materijalnog položaja penzionera te da trenutno ne postoji alternativa ovom zakonskom rješenju.

„Više od godinu dana radimo, izuzetno teško smo radili od pregovora, razgovora, proračuna i svega i došli smo do jednog kvalitetnog teksta izmjena i dopuna zakona koji će omogućiti sadašnjim 665.132 penzionera bolji materijalni položaj odnosno veće penzije“, rekao je Halilović.

On je rekao da je tekst izmjena podržan, iako, nije u u ptopunosti dovoljan.

“Prihvatili smo ovaj tekst izmjena i dopuna, podržali ga. On je minimalan, on nije dovoljan, moramo reći da to nije dovoljno u odnosu na standard života, u odnosu na ovo sve oko na što se dešava“, rekao je Halilović, a prenosi FTV.

Halilović se osvrnuo i na članove zakona koji se odnose na procenat povećanja i obračun penzija, pojašnjavajući značaj člana 81.<<<Opširnije

“On reguliše drugu stvar, reguliše vrijednost boda jer bodni sistem je kod obračuna penzija. Znači od 1. januara 2026. kada se usvoje ovo izmjene i dopune, onda će vrijednost boda skočiti onoliko koliko je skočila plata”, rekao je Halilović.

Nema umanjenja za trenutne penzionere

Naglasio je da se novi sistem obračuna odnosi na buduće penzionere, bez umanjenja koje trenutno postoji.

“Vrijednost obračunskog boda za nove penzionere je vezan isključivo za rast plata i ne umanjuje se nijedan procenat kao što se umanjuje kod ovih sadašnjih penzionera”, rekao je Halilović.

Upozorio je da se ne smije dovoditi u pitanje usvajanje izmjena, jer penzioneri već računaju na njih.

“Smatramo da ne treba dovoditi u pitanje jer ovo sadašnji penzioneri uzimaju kao gotovu stvar i ja ću zamoliti i pozvati sve delegate oba doma da se najozbiljnije socijalno osvijeste i da ove izmjene i dopune jednoglasno usvoje”, rekao je Halilović.

Halilović smatra da trenutno ne postoji druga opcija.

“Mislim da alternative ovome trenutno nema, jer sredstva budžeta su planirana na osnovu ovih izmjena i dopuna”, kazao je Halilović.

Govoreći o nepravdama među penzionerima, istakao je da će one biti djelimično ispravljene, ali da problem traje decenijama.

“Nepravda prema penzionerima se radi od 1998. godine. Od 1998. godine kad je prvi put prepolovljena skoro penzija. Imamo oko 80.000 penzionera koji imaju penzije ispod minimalne penzije“, rekao je Halilović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nova nada za liječenje Alchajmerove bolesti

Analiza ljudskog moždanog tkiva otkriva razlike u ponašanju imunih ćelija u mozgu sa Alchajmerovom bolešću u poređenju sa zdravim mozgom. To ukazuje na potencijalno novu metodu liječenja.

Istraživanje, koje je predvodio Univerzitet u Vašingtonu, otkrilo je da je mikroglija u mozgu ljudi sa Alchajmerovom bolešću češće u predinflamatornom stanju, zbog čega je manje vjerovatno da će biti zaštitna. To su imunološke ćelije koje pomažu da mozak bude zdrav tako što čiste otpad i čuvaju normalnu funkciju mozga.

Kao odgovor na infekciju ili za uklanjanje mrtvih ćelija, ovi sjajni čistači mogu postati manje vretenasti i pokretljiviji. Oni takođe oštećuju sinapse tokom razvoja, što pomaže u oblikovanju kola za dobro funkcionisanje našeg mozga.

Manje je sigurno kakvu ulogu imaju kod Alchajmerove bolesti. Ali kod ljudi sa razornom neurodegenerativnom bolešću, neke mikroglije reaguju previše snažno i mogu izazvati upalu koja doprinosi smrti moždanih ćelija.

Nažalost, klinička ispitivanja antiinflamatornih lijekova za Alchajmerovu bolest nisu pokazala značajne efekte.

Da bi se pozabavili ulogom mikroglije u Alchajmerovoj bolesti, naučnici sa Univerziteta u Vašingtonu, Ketrin Prater i Kevin Grin, zajedno sa kolegama iz više američkih institucija, koristili su uzorke autopsije mozga donatora istraživanja. Uzroci su bili od 12 ljudi su imali Alchajmerovu bolest i 10 zdravih kontrola – za proučavanje gena.

Koristeći novu metodu za poboljšanje sekvenciranja RNK sa jednim jezgrom, tim je uspio da u dubini identifikuje 10 različitih klastera mikroglije u moždanom tkivu na osnovu njihovog jedinstvenog skupa ekspresije gena koji govori ćelijama šta da rade.

Mikroglija može da mijenja tipove tokom vremena

Tri klastera nisu ranije viđena, a jedan od njih bio je češći kod ljudi sa Alchajmerovom bolešću. Ova vrsta mikroglije ima uključene gene koji su uključeni u upalu i ćelijsku smrt. Istraživači su otkrili da su klasteri mikroglije u mozgu ljudi sa Alchajmerovom bolešću vjerovatnije bili oni u predinflamatornom stanju.

To znači da je veća vjerovatnoća da će proizvoditi inflamatorne molekule. Te molekule mogu oštetiti moždane ćelije i možda doprinijeti napredovanju Alchajmerove bolesti. Tipovi mikroglije u mozgu ljudi sa Alchajmerovom bolešću su manje vjerovatno bili zaštitni. To je ugrožavalo njihovu sposobnost da daju svoj doprinos u oslobađanju mrtvih ćelija.

Naučnici takođe, prenosi Science alert, misle da mikroglija može da mijenja tipove tokom vremena. Dakle, ne možemo samo da pogledamo mozak osobe i sa sigurnošću kažemo koju vrstu mikroglije ima, već njihovo praćenje tokom vremena može nam pomoći da razumijemo kako doprinose Alchajmerovoj bolesti.

Možda vas interesuje i ovo:

U svijetu 55 miliona ljudi boluje od Alchajmerove bolesti

Ova aktivnost čuva od demencije

„U ovom trenutku ne možemo reći da li mikroglija uzrokuje patologiju ili da li patologija uzrokuje da ove mikroglije mijenjaju svoje ponašanje”, rekao je Prater.

Ovo istraživanje je još uvijek u ranoj fazi, ali unapređuje naše razumijevanje uloge ovih ćelija u Alchajmerovoj bolesti i sugeriše da određeni klasteri mikroglije mogu biti mete za nove tretmane. Tim se nada da će njihov rad dovesti do razvoja novih terapija koje mogu poboljšati živote ljudi sa Alchajmerovom bolešću.

„Sada kada smo utvrdili genetske profile ovih mikroglija, možemo pokušati da saznamo šta tačno rade. Nadamo se da identifikujemo načine da promijene njihovo ponašanje koje može doprinijeti Alchajmerovoj bolesti”, rekao je Prater.

Objasnio je da bi možda mogli da promijenimo njihovo ponašanje tretmanima koji bi mogli spriječiti ili usporiti ovu bolest.

Podijeli tekst sa drugima na:

Povećanja participacija u Srpskoj, dio penzionera oslobođen

Visina participacije u Republici Srpskoj povećana je nakon 15 godina. To povećanje neće osjetiti najugroženije kategorije osiguranika, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja.

Iz Fonda su istakli da od zdravstvenih ustanova očekuju da na ove konkretne finansijske mjere podrške odgovore još boljim kvalitetom i dostupnošću zdravstvene zaštite.

Podsjetili su da participacije u sistemu obaveznog zdravstvenog osiguranja nisu mijenjane od 2011. godine, iako su od tada troškovi zdravstvenih usluga značajno porasli.

“U takvim okolnostima, Aktiv direktora zdravstvenih ustanova koje pružaju bolničku zdravstvenu zaštitu inicirao je izmjene Pravilnika o participaciji. To je UO Fonda, uz saglasnost resornog ministarstva, prihvatio vodeći računa o održivosti zdravstvenog sistema”, pojasnili su iz Fonda.

Naglašeno je da izmjene u visini participacije, koje za pojedine zdravstvene usluge podrazumijevaju povećanje ličnog učešća, neće osjetiti najugroženije kategorije osiguranika.

Ko je sve oslobođen plaćanja participacije

Dodali su i da je više od 50 odsto osiguranih lica po nekom osnovu oslobođeno plaćanja participacije.

“Participacije za sve usluge iz obaveznog zdravstvenog osiguranja oslobođena su djeca do 18 godina. Zatim lica starija od 65 godina, trudnice i porodilje, slijepa lica, lica oboljela od rijetkih bolesti. Participiacije su oslobođeni i  dobrovoljni davaoci krvi, lica sa određenim mentalnim oboljenjima, penzioneri sa najnižom penzijom. U toj kategoriji su i ratni vojni invalidi i druge osjetljive kategorije”, precizirali su iz Fonda.

Participacije su oslobođeni i osiguranici koji se liječe od malignih bolesti, dijabetesa, hemofilije, epilepsije, progresivnih mišićnih oboljenja, cerebralne paralize, multiple skleroze, reumatske groznice, plegija i drugih teških oboljenja.

Detaljnije je preciziran tačan broj dana za koliko se plaća participacija za vrijeme bolničkog ležanja, kao i maksimalni iznos participacije u iznosu od 370 KM – bez obzira na stvarne troškove zdravstvene usluge.

Možda vas zanima i ovo:

Pripremite se na vrijeme, ne putujte van BiH bez “ino – obrazca”

Participacija za bolničko liječenje plaća se najviše za 14 dana i iznosi 25 KM po danu, odnosno 30 KM za 12 dana u Univerzitetskom kliničkom centru /UKC/ Republike Srpske.

“Osiguranik hospitalizovan 25 dana u UKC RS, participaciju će platiti samo za 12 dana”, pojasnili su iz Fonda.

“Dosadašnji način plaćanja participacije za pojedine zdravstvene usluge dovodio je do određenih nelogičnosti. U praksi se dešavalo da osiguranik za pojedine ambulantne ili specijalističke usluge plati veći iznos participacije, nego za liječenje u bolnici”, navedeno je u saopštenju.

U slučaju zloupotrebe naplata participiacije u hitnoj pomoći

Uvedena je i novina u službama hitne pomoći na način da je omogućeno da se naplati participacija u onim slučajevima kada se ne radi o hitnim stanjima, zbog čestih zloupotreba.

Iz FZO su naglasili da već godinama preuzimaju značajan dio tereta finansiranja zdravstvene zaštite. Iako Republika Srpska ima jednu od najnižih stopa doprinosa za zdravstvo.

U odnosu na 2020. godinu, izdvajanja za domove zdravlja povećana su za 120 miliona KM, dok su izdvajanja za bolnice povećana za više od 250 miliona KM.

“Svjesni da osiguranici nisu dovoljno informisani o tome koliko koštaju zdravstvene usluge. Fond planira da kroz mobilnu aplikaciju u okviru IZIS-a omogući svakom osiguraniku uvid u njegove ukupne troškove zdravstvene zaštite. Koliko je on kroz participaciju izdvojio, a koliko Fond zdravstvenog osiguranja i slično”, navedeno je u saopštenju.

U ovoj godini planirano je donošenje pravilnika o praćenju zadovoljstva korisnika uslugama zdravstvene zaštite. U njegovu izradu uključen je i Fond. Posebna pažnja biće usmjerena na to da li zdravstvene ustanove usluge pružaju kvalitetno i da li su pacijenti zadovoljni.

Podijeli tekst sa drugima na:

Izmjene Zakona o PIO pred poslanicima u ponedjeljak

Izmjene Zakona o PIO, koje je usvojila Vlada FBiH, poslanici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH trebali bi razmatrati u ponedjeljak.

Prema ovim izmjenama, među ostalim, na zahtjev predstavnika penzionera uvodi se više nivoa najniže penzije, koja će ubuduće zavisiti od dužine staža, a tu je i član 81. Zakona koji i nije baš dobar za boračku populaciju.

Federalni zastupnici Almedin Aliefendić i Admir Čavalić uputili su amandman na Prijedlog zakona. Oni predlažu da borci budu izuzeti iz primjene člana 81, koji se tiče izračuna najniže penzije.

Pročitajte šta piše u Članu 81.

Član 81. Zakona o PIO mijenja pravila za buduće penzionere

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike naglašavaju da Izmjene Zakona o PIO ne umanjuju prava boračke populacije. Takođe ne izuzimaju iz zaštite najniže i zagarantirane penzije.

Ističu da predložena zakonska rješenja zadržavaju i dodatno jačaju zaštitu boraca. Navode da bi usvajanje amandmana Čavalića i Aliefendića došlo do trajne negativne posljedice po boračku populaciju.

Dodaju kako se navedenim amandmanom predlaže da se odredbe člana 81. Zakona o PIO-u, koje osiguravaju zaštitu kroz institut najniže i zagarantirane penzije, ne primjenjuju na borce.

Borci ogorčeni

Hamza Krkalić, predstavnik Federalnog udruženja „Kamp boraca“ za FTV kaže da su ogorčeni.

Ove izmjene su uglavnom posvećene boljem materijalnom položaju penzionera, sigurnijoj isplati te održivosti penzijskog sistema, kaže Redžo Mehić, predsjednik UO Saveza udruženja penzionera Federacije BiH.

I kako navode iz Ministarstva, cilj je u sistem konačno uvesti više pravde, da se vrednuje rad, da se cijeni ono što je neko uplaćivao 40 godina, te da se prestane s praksom u kojoj se izjednačavaju oni koji su radili cijeli radni vijek s onima koji su u sistemu proveli znatno kraće vrijeme, najčešće tek pola radnog vijeka.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako naoštriti makaze u kućnim uslovima

Makaze koristimo gotovo svakog dana, ali rijetko razmišljamo o tome koliko su zapravo oštre.

Ma koliko ih često ili rijetko koristimo one, baš kao i noževi, vremenom otupe. Dobra vijest? Ne morate odmah da kupujete nove niti da trčite kod majstora – oštrenje možete da obavite sami, i to uz pomoć stvari koje već imate u kući.

U nastavku otkrivamo četiri jednostavna i brza načina da makazama vratite staru oštrinu, bez posebnih alata i komplikovanih postupaka, piše Telegraf.

Aluminijumska folija

Jedan od najlakših trikova za oštrenje tupih makaza jeste aluminijumska folija. Odsijecite komad dužine oko 20 centimetara i presavijte ga po dužini nekoliko puta, dok ne dobijete deblju traku. Zatim počnite da siječete foliju, vodeći računa da koristite cijelu dužinu obe oštrice. Trenje između metala pomaže da se ivice ponovo izoštre. Kada završite, prebrišite sječiva vlažnom kuhinjskom krpom kako biste uklonili sitne ostatke folije.

Šmirgla

Ako imate šmirglu, iskoristite je za brzo osvježavanje oštrine. Najbolje je da izaberete šmirglu sa finijim granulama. Kao i kod folije, nekoliko puta sijecite šmirglu, koristeći cijelu dužinu sečiva. Zatim okrenite makaze i ponovite postupak kako biste obradili i drugu stranu. Na kraju, obavezno prebrišite sječiva vlažnom krpom.

Staklena tegla

Nemate ni foliju ni šmirglu? Poslužiće i staklena tegla od kiselih krastavaca, džema ili sosa. Raširite makaze i postavite sječiva oko ivice tegle, koliko god možete. Jednom rukom držite makaze, a drugom teglu, čvrsto da ne klizi. Zatim lagano “sijecite” staklo, uz blag pritisak. Kada osjetite da su sječiva glađa, prebrišite ih vlažnom krpom. Preporuka je da koristite staru teglu, jer makaze mogu ostaviti sitne tragove na staklu.

Porcelanska šolja

Ovo nije idealan način, ali može da posluži kada nemate ništa drugo pri ruci. Uzmite porcelansku šolju i okrenite je naopako. Većina šolja ima neglaziranu ivicu na dnu. Raširite makaze i povlačite sječiva preko te ivice, pod blagim uglom. Ponovite nekoliko puta za svaku stranu, a zatim ih očistite vlažnom krpom.

Kada je vrijeme za profesionalno oštrenje makaza

Svi ovi trikovi mogu solidno da izoštre makaze i produže im vijek trajanja. Ipak, ako želite savršenu, “žiletsku” oštrinu, najbolji izbor je kamen za oštrenje. Ova metoda zahtijeva malo više vježbe i strpljenja, ali kada je savladate, moći ćete da naoštrite gotovo sve u domaćinstvu.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko porodica dobija za troškove sahrane penzionera u FBiH?

Zakonom o PIO FBiH omogućeno je pravo na naknadu troškova ukopa penzionera. Posmrtninu koja je u iznosu prosječne penzije u Federaciji, a koja je sada 651 KM, može naplatiti član porodice koji je snosio troškove.

Ukoliko se se usvoje izmjene Zakona o PIO-u, troškove će moći naplatiti osoba koja je snosila troškove sahrane.

Posmrtnina se odnosi na penzionere koji su za života boravili na području Federacije, Brčko distrikta i Republike Srpske a primali penziju preko Fonda PIO FBiH.

Zahtjev za naplatu posmrtnine se podnosi u roku od tri mjeseca od dana smrti korisnika penzije.

Ukoliko zahtjev podnosi dijete umrlog potrebno je dostaviti smrtni list i rodni list. Ukoliko zahtjev podnosi bračni supružnik, račun od troškova ukopa, račun banke podnosioca zahtjeva.

U posljednje vrijeme na isplatu posmrtnine iz Fonda PIO se čeka najkasnije tri mjeseca.

Možda vas zanima i ovo:

Koliko se čeka na isplatu pogrebnih troškova za penzionere u FBiH

Podijeli tekst sa drugima na: