Odluka stupila na snagu: Na pojedinim pumpama jeftinije gorivo

Odluka kojom se Republika Srpska odriče akcize na gorivo od 10 feninga danas, u srijedu, 15.aprila je stupila na snagu.

Odluku o direktnoj podršci donijela je Vlada Srpske zbog poremećaja na tržištu naftnih derivata.

Ovom odlukom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica u Srpskoj ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog benzina i dizel-goriva u iznosu od 0,10 KM po litru na benzinskim pumpama u Srpskoj.

Na raspolaganju je 118 pumpnih stanica, a to znači da je pokrivena cjelokupna teritorija Republike Srpske, prenosi Srna.

Podsjećamo, iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske rečeno je da su ugovori sa 11 trgovaca na malo potpisani u utorak, 14. aprila, a riječ je o sljedećim privrednim subjektima:

  • “Nestro petrol” a.d. Banjaluka
  • “Krajina petrol” a.d. Banjaluka
  • “Hifa petrol” d.o.o. Sarajevo
  • “Madžar” d.o.o. Gradiška
  • “Despotović” d.o.o. Bijeljina
  • “Trigma” d.o.o. Banjaluka
  • “Pemako” d.o.o. Banjaluka
  • “Sana kop” d.o.o. Ribnik
  • “Vicanović” d.o.o. Laktaši
  • “Leburić komerc” d.o.o. Prnjavor
  • “Nes petrol” d.o.o. Banjaluka.

Do kada važi odluka o povratu novca?

Kako su naveli iz resornog ministarstva, poziv privrednim subjektima za učešće u ovoj mjeri ostaje otvoren tokom cijelog perioda važenja odluke, a to je 16. maj 2026. godine.

“Liste uključenih privrednih subjekata biće redovno ažurirane po priključivanju novih učesnika. Ono što je važno naglasiti jeste to da je, kako je to bila i namjera Vlade, ovom mjerom pokrivena svaka regija u Republici Srpskoj i da građani i privrednici imaju mogućnost da koriste ovo umanjenje”, rekao je Ned Puhovac, ministar trgovine i turizma.

Možda vas interesuje i ovo:

Život postaje luksuz, građani strepe od novih poskupljenja

Podijeli tekst sa drugima na:

Pogledajte na kojim granicama mogu da vam uzmu telefon i šifru

Putovanje odavno više nije samo pasoš, karta i kofer. Danas nosite cijeli svoj život u džepu, i upravo to postaje problem čim pređete granicu. U sve većem broju država, granična kontrola ne završava se na dokumentima.

U pojedinim zemljama, službenici imaju pravo da pregledaju sadržaj vašeg telefona, laptopa, pa čak i pametnog sata. To znači poruke, fotografije, mejlove, aplikacije – sve ono što inače smatrate privatnim.

U Hong Kongu su pravila dodatno pooštrena 2026. godine. Policija može da traži ne samo lozinke, već i ključeve za dešifrovanje uređaja. Odbijanje se smatra krivičnim djelom, čak i ako ste samo u tranzitu.

Situacija u Sjedinjenim Američkim Državama nije mnogo blaža. Granične službe mogu da pregledaju vaše uređaje bez sudskog naloga, a broj takvih provjera stalno raste. Ako odbijete da sarađujete, uređaj vam može biti oduzet, a ulazak u zemlju doveden u pitanje.

Odbijanje može skupo da vas košta

U Kanadi postoji nešto viši prag za ovakve kontrole, ali ako postoji sumnja, dužni ste da otključate uređaj. U Australiji stvari idu još dalje – čak i bez vaše saglasnosti uređaj može biti pregledan, a odbijanje može dovesti do pritvora.

Možda vas zanima i ovo:

Najsigurnije zemlje za putovanje u 2026. godini (FOTO)

Na Novom Zelandu, odbijanje davanja lozinke može rezultirati novčanom kaznom, dok u Rusiji putnici praktično ne mogu da računaju na privatnost – uređaji mogu biti oduzeti, a posljedice nepredvidive.

Granice više nisu samo fizičke

Postoji razlika između podataka na telefonu i onih u „oblaku“, ali u praksi to ne mijenja mnogo ako vam je većina sadržaja dostupna na uređaju.

Istovremeno, svijet ide ka sve digitalnijim granicama. Biometrija, digitalne dozvole za ulazak i fokus na pametne uređaje postaju nova realnost.

Vaš telefon danas nije samo telefon. To je vaša istorija, kontakti, komunikacija, navike. I u nekim državama, sve to može postati predmet kontrole.

Zato pitanje više nije da li imate šta da krijete. Pitanje je da li ste spremni na to da vam neko traži da pokažete sve, prenosi B92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Agenti OBA uskoro u penziju pod povoljnijim uslovima

Ilija Cvitanović, delegat HDZ-a 1990 u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH predložio je izmjene Zakona o obavještajno bezbjednosnoj agenciji. Izmjene podrazumijevaju da se “agentima OBA” omogući penzionisanje po povlaštenim uslovima.

Cvitanović je ranije rekao da je to uradio zbog diskriminiacije prema tim ljudima naglašavajući da i pripadnici policije u entitetima te pripadnici Oružanih snaga imaju povlastice pri penzionisanju.

U suštinu, Cvitanović predlaže da se prava iz PIO ostvaruju kod nosioca osiguranja prema mjestu prebivališta u skladu sa entitetskim propsiima koji regulišu penzionisanje policijskih službenika.

Inače, ove izmjene Zakona već neko vrijeme dolaze pred delegate. Međutim, zbog drugih stvari, sjednice Doma naroda se prekidaju. Zbog toga još uvijek ove izmjene nisu usvojene.

Ove izmjene Zakona dogovorene su na sjednici Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA.

Predložene izmjene i dopune Zakona o OBA možete pročitati OVDJE.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jagode na balkonu mogu rađati od proljeća do jeseni

Sve više ljudi odlučuje se da dio prirode preseli na svoj balkon. Među najljepšim i najkorisnijim izborima svakako su stalnorađajuće jagode, poznate i kao mjesečarke.

Dobro podnose toplotu, pa uz odgovarajuću njegu mogu rađati od proljeća, pa sve do jeseni. Čak i na malom prostoru moguće je napraviti mini-baštu koja će biti i dekorativna i rodna.

I uz zid i u žardinjere

Za početak, najvažnije je izabrati odgovarajuće mjesto. Jagode vole sunce, pa je idealno da balkon bude okrenut ka jugu ili zapadu, gdje biljke mogu imati najmanje pet sati direktne svjetlosti dnevno. Uz dobar raspored saksija i mali prostor može postati veoma produktivan.

Praktično rješenje je kombinacija vertikalnog i horizontalnog rasporeda. Uz zid se mogu postaviti police na više nivoa, na kojima se gaje sorte poput Albiona ili San Andreasa, poznate po krupnim i sočnim plodovima. Na ogradi balkona mogu se postaviti duže žardinjere s nekoliko biljaka, dok su viseće saksije idealne za sitnije, dekorativne sorte, poput šumskih jagoda, koje svojim izdancima lijepo padaju i dodatno oplemenjuju prostor.

Zbog plitkog korijenovog sistema, jagode su veoma pogodne za gajenje u posudama. Izbor između visećih saksija i žardinjera zavisi od prostora i ukusa. Viseće saksije treba da budu prečnika oko 30 centimetara, dok žardinjere treba da imaju dubinu do 25 centimetara. Važno je da sve posude imaju dobru drenažu kako bi se spriječilo zadržavanje viška vode.

Možda vas zanima i ovo:

Pripremite terasu za tople dane

Stručnjaci preporučuju kombinovanje više sorti kako bi berba trajala što duže. Dok neke daju krupnije plodove, druge se ističu bogatom aromom, pa se na taj način dobija i raznovrsnost ukusa i kontinuitet roda. Desetak biljaka može biti sasvim dovoljno za svakodnevno uživanje u svježim jagodama.

Zemljište treba da bude rastresito, plodno i propusno, dok je redovno zalivanje neophodno, naročito tokom toplijih dana. Prihrana na svakih deset do četrnaest dana dodatno će podstaći obilnije plodonošenje.

U društvu bolje napreduju

Jagode se mogu uspješno kombinovati i s drugim biljkama. Bosiljak, na primjer, može doprinijeti boljem ukusu plodova i ujedno pomoći u zaštiti od štetočina, dok neven povoljno utiče na zdravlje cijele mini-bašte.

Iako gajenje jagoda na balkonu zahtijeva određenu pažnju, nagrada je višestruka. Osim što pružaju svježe i zdrave plodove, jagode unose boju, miris i živost u svakodnevni prostor. Tako balkon postaje ne samo mjesto odmora već i mali zeleni kutak koji spaja prirodu i uživanje.

Stalnorađajuće, pa još šumske

Ponuda različitih sorti stalnorađajućih jagoda sve je veća. Posebno se izdvajaju šumske jagode, koje po izgledu, mirisu i aromi podsjećaju na samonikle, ali su otpornije i daju obilniji rod. Brzo se šire i dobro podnose direktno sunce.

Rađaju od aprila do prvih jesenjih mrazeva, a u zaštićenim uslovima mogu donositi plodove i tokom zime. Zemljište treba da bude blago kiselo, plodno, rastresito i propusno. Kao preduvjev najviše im odgovara djetelina, dok se ne preporučuje sadnja na mjestima gdje su prethodno gajeni krompir, paprika, krastavac ili malina, zbog mogućih bolesti korijena.

Sade se tokom cijele godine

Nakon što se pokažu uspješnim u saksijama, jagode se često prenose i u baštu. Preporučena gustina sadnje je četiri do pet biljaka po kvadratnom metru, s razmakom između redova od 30 do 40 centimetara.

Sistem „kap po kap” idealan je za ove sorte, jer obezbjeđuje ravnomjerno zalivanje i optimalan unos hranljivih materija. Biljke su tolerantne na više temperature i brzo rastu, dostižući oko 30 centimetara u visinu, dok se šire i do 60 centimetara.

Jagode se najčešće sade u rano proljeće ili početkom jeseni. Međutim, sadnice iz kontejnera mogu se saditi tokom cijele godine, jer već imaju razvijen korijenov sistem. Nakon svake sezone, zasad se obnavlja uklanjanjem starih listova i, po potrebi, proređivanjem.

Za bujan rast i dobar prinos preporučuje se upotreba đubriva s većim udjelom azota u proljeće, dok se u fazi cvjetanja primjenjuju formulacije bogate fosforom i kalijumom. Dobre rezultate daju i biostimulatori na bazi algi, piše Magazin Politika.

Savjeti za gajenje

  • Jagodama je potrebno najmanje pet do šest sati sunca dnevno;
  • Zemljište treba da bude stalno blago vlažno;
  • Saksije treba da budu duboke najmanje 20 do 30 centimetara;
  • Koristiti rastresito i propusno zemljište;
  • Kod mladih sadnica preporučuje se uklanjanje prvih cvjetova;

Horizontalni raspored

  • Dvije do tri žardinjere dužine 60 do 80 centimetara;
  • U svaku posaditi tri do četiri biljke;
  • Razmak između biljaka oko 20 centimetara;

Kombinacija sorti

Za najbolje rezultate preporučuje se kombinovanje više sorti:

  • Albion – krupni plodovi;
  • San Andreas – obilno rađa;
  • Mara des Bois – izrazit ukus;
  • Alpine (šumske) – sitni, ali veoma aromatični plodovi.
Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u Višegradu uživali u druženju, pjesmi i zabavi

U Višegradu je sinoć (14. aprila, 2026. godine) održano tradicionalno druženje penzionera, na kojem se okupio veliki broj pripadnika ove populacije. Među penzionerima bili su i brojni gosti.

Mladen Đurević, načelnik opštine Višegrad, ukazao je na značaj zajedništva i uloge starijih generacija u izgradnji društva.

Prisutnima se obratio i direktor preduzeća “Hidroelektrane na Drini” Nedeljko Perišić, koji je izrazio poštovanje prema generacijama koje su stvarale industriju.

“Moram da vam priznam da je postojala mala trema kada sam zamoljen da vam se obratim. Upravo zbog ogromne zahvalnosti i poštovanja prema svima vama. Vi ste gradili i stvarali u vremenu kada su nastajale velike firme i industrija” rekao je Perišić.

Predsjednik Udruženja penzionera Višegrad Ljubinka Knežević zahvalila je svima koji su se odazvalo ovom druženju.

Ona je zahvalila i predsjedniku Udruženja penzionera Republike Srpske. Naglasila je da su to ljudi koji svojim radom i zalaganjem doprinose da se glas penzionera čuje i da ova druženja budu mjesto međusobne podrške.

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović pohvalio je rad lokalnog udruženja i njegovog rukovodstva.

Istakao je da je Kneževićeva primjer kako jedno udruženje treba da funkcioniše. Pohvalio je i opštinu Višegrad kao pozitivan primjer podrške penzionerima.

U okviru večeri organizovana je i tombola sa vrijednim nagradama, a podršku realizaciji ovog događaja pružili su opština Višegrad i preduzeće “Hidroelektrane na Drini”, kao i brojne ustanove i pojedinci iz grada.

Događaj je dodatno upotpunjen kulturno-zabavnim programom, koji je doprinio dobroj atmosferi i raspoloženju. Penzoneri su uživali u muzici, plesu i druženju, a organizatori su istakli da je cilj ovakvih okupljanja jačanje međusobnih veza i očuvanje aktivnog društvenog života.

Okupljanje je još jednom pokazalo da penzioneri imaju važno mjesto u zajednici. Druženje je prilika da im se ukaže poštovanje za sve što su učinili tokom svog radnog vijeka.

Podijeli tekst sa drugima na:

Biljke koje ne treba saditi blizu kuće, među njima i orah

Sadnja voćaka u dvorištu često djeluje kao idealno rješenje – pružaju hladovinu, svježe plodove i stvaraju prijatnu, domaću atmosferu.

Ipak, ono što mnogi zanemaruju jeste da pogrešan izbor mjesta i nedovoljno poznavanje karakteristika biljaka mogu dovesti do ozbiljnih problema. Korijeni pojedinih voćki mogu oštetiti temelje kuće, podići staze, pa čak i probiti podzemne instalacije.

Jedna od najčešće potcijenjenih voćki u tom smislu je smokva.

Smokva – lijepa, korisna, ali ne i bezazlena

Smokva je omiljena u mnogim dvorištima. Njena široka krošnja pravi prijatnu hladovinu tokom ljeta, plodovi su ukusni i zdravi, a sama biljka unosi poseban mediteranski šarm u prostor.

Međutim, ono što se ne vidi na prvi pogled jeste njen snažan i invazivan korijenski sistem.

Korijeni smokve aktivno traže vlagu i hranljive materije, šire se daleko od stabla i mogu:

  • prodrmati i oštetiti temelje kuće
  • podići betonske staze i pločnike
  • oštetiti vodovodne i kanalizacione cijevi
  • ugroziti rast drugih biljaka u blizini

Problem je u tome što se šteta često primijeti tek kada postane ozbiljna i kada su popravke već skupe i komplikovane.

Koliko daleko od kuće treba saditi smokvu?

Jedna od najčešćih grešaka je sadnja preblizu objekta. Stručnjaci savjetuju da se smokva sadi na bezbjednoj udaljenosti:

  • minimum 4 do 6 metara od temelja
  • idealno i do 10 metara za potpunu sigurnost

Ako se posadi bliže, postoji velika vjerovatnoća da će korijenje pronaći pukotine u betonu ili instalacijama i početi da se širi upravo tamo gdje ne bi trebalo.

Kako uživati u smokvi bez rizika?

Dobra vijest je da ne morate da se odreknete smokve ako je volite.

Postoje praktična rješenja koja omogućavaju da uživate u njenim plodovima bez bojazni od štete:

sadnja u velikim saksijama ili žardinjerama

izbor patuljastih sorti sa slabijim korijenskim sistemom

pažljivo planiranje mjesta sadnje unaprijed

Na ovaj način zadržavate sve prednosti – hladovinu, ljepotu i ukusne plodove – bez opasnosti po kuću i dvorište.

Nije samo smokva problem

Važno je znati da smokva nije jedina biljka sa ovako agresivnim korijenjem.

Slične probleme mogu izazvati i:

  • vrba
  • topola
  • breza
  • hrast
  • pojedine vrste oraha

Sve ove vrste imaju snažne korijene koji traže vodu i prostor, pa mogu podizati staze, oštećivati cijevi i iscrpljivati zemljište oko sebe.

Održavanje kao ključ sigurnosti

Pored pravilnog izbora mjesta, važno je i redovno održavanje voćaka. Kontrola rasta može značajno smanjiti rizik od oštećenja:

  • orezivanje krošnje smanjuje opterećenje korijena
  • povremena kontrola korijenskog sistema
  • izbor sorti prilagođenih manjem prostoru

Za manja dvorišta posebno su pogodne saksijske i patuljaste varijante, jer omogućavaju lakšu kontrolu i održavanje.

Lijepo dvorište i bogat rod nisu problem – problem nastaje kada se sadnji pristupi bez plana. Jedna pogrešna odluka, poput sadnje smokve preblizu kuće, može dovesti do velikih troškova i dugoročnih problema, piše Still.

Možda vas interesuje i ovo:

Pet biljaka koje traže najmanje pažnje

Proljećno uređenje cvijećnjaka: Prvi koraci ka rascvjetanoj oazi

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Povrće skuplje od mesa: Penzioneri i radnici na mukama

Cijene hrane u Bosni i Hercegovini rastu iz dana u dan. Plate i penzije ne prate taj rast. Obični građani to osjećaju svaki put kad odu u kupovinu.

Prije deset godina kilogram paradajza koštao je dvije do tri marke. Pileći file stajao je šest do sedam KM. Meso je bilo skuplje, povrće pristupačno gotovo svima.

Danas je to potpuno drugačije. Kilogram paprika u januaru i februaru koštao je sedam KM. Sredinom aprila ta cijena porasla je na čak 10,95 KM. Batak se može naći za 7,90 KM. Povrće je postalo skuplje od mesa.

Gordana Bulić iz Kluba potrošača Tuzlanskog kantona objašnjava zašto je tako. Država ne može određivati cijene – tržište je slobodno. Ko ima robu, sam određuje cijenu. Ako roba ide – cijena ostaje. Ako ne ide – dolaze akcije i sniženja.

Veliki problem je zavisnost od uvoza. Paprike koje koštaju deset maraka najčešće dolaze iz dalekih zemalja. U cijenu su uračunati prijevoz, osiguranje, skladištenje i marže. Svaka blokada na granici ili zastoj u transportu odmah podiže cijene.

Gužva na pijaci samo kad je penzija

Prodavači na pijacama to potvrđuju iz vlastitog iskustva. Prije deset godina roba je stalno išla i nije bilo vremena ni sjesti. Danas se gužve osjete uglavnom kada počnu isplate penzija. To govori koliko je kupovna moć oslabila.

Penzioneri su među onima koji krizu osjećaju najteže. „Sa penzijom od koje jedva živim, svako poskupljenje hrane je veliki problem”, kaže jedna penzionerka.

„Nekad moram birati između hljeba, povrća i lijekova – nema novca za sve.”, priča ona, a prenosi Tuzlanski.ba

Rješenja postoje, ali zahtijevaju volju i akciju. Više ulaganja u domaću proizvodnju stabilizovalo bi cijene. Subvencije za farme i stočnu hranu pomogle bi domaćim proizvođačima. Domaće voće i povrće – jabuke iz Gradačca, narandže iz Hercegovine – i dalje je jeftinije od uvoznog.

Dok se to ne promijeni, teret pada na najranjivije. Penzioneri i radnici svaki mjesec pažljivo biraju šta će kupiti. Pristojan obrok postaje sve teži cilj za sve više domaćinstava.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako se zaštititi od krpelja: Ovaj jednostavan trik može pomoći

Proljeće i boravak u prirodi imaju svoju lijepu stranu, ali i onu manje prijatnu – krpelje! Ko je makar jednom imao neprijatno iskustvo, zna koliko mogu da pokvare uživanje u šetnji ili radu u dvorištu.
Ipak, jedan jednostavan trik protiv krpelja posljednjih dana izazvao je ogromnu pažnju na društvenim mrežama jer efikasno tjera krpelje

Naime, jedna žena je pokazala kako se snašla na krajnje praktičan način. Umjesto skupih sprejeva i hemijskih sredstava, posegnula je za nečim što svi imamo kod kuće – običnom ljepljivom trakom. Ideja je toliko jednostavna da se mnogi pitaju kako je se ranije nisu sjetili.

Trik funkcioniše tako što se traka (dvostruka samoljepljiva) obmota oko donjeg dijela nogavica ili čarapa. Na taj način, krpelji koji pokušavaju da se popnu uz nogu jednostavno ostaju zalijepljeni i ne dolaze u kontakt sa kožom.

Fotografija koja kruži internetom, na kojoj se vidi više krpelja zalijepljenih za traku, dodatno je podgrijala interesovanje i uvjerila mnoge da ovaj trik protiv krpelja zaista može da pomogne. Ljudi su podijeljeni – dok jedni ne mogu da vjeruju koliko je metoda efikasna, drugi priznaju da će je sigurno isprobati već pri sljedećem izlasku u prirodu.

Možda vas interesuje i ovo:

Sve o krpelju, čuvajte se, može biti fatalan

Ono što ovaj trik koji tjera krpelje izdvaja od ostalih jeste njegova praktičnost.

Ne zahtijeva nikakvu posebnu pripremu, ne košta gotovo ništa i može se primijeniti odmah. Posebno je koristan za rad u bašti, šetnje kroz visoku travu ili izlete van grada.

Ipak, važno je naglasiti da nijedna metoda nije stopostotna zaštita. Ukoliko primijetite krpelja na koži, potrebno je reagovati brzo i pravilno ga ukloniti, jer duži boravak krpelja na koži povećava rizik od infekcija.

Ovaj trik koji tjera krpelje je dobra zaštita, ali ne treba se osloniti samo na nju. Obavezno pregledajte tijelo nakon boravka napolju i nosite odgovarajuću garderobu i uživanje u prirodi biće mnogo bezbrižnije, prenosi Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jeftinije vozačke dozvole za penzionere sve izvjesnije

Jeftinija vozačka dozvola za penzionere u BiH uskoro bi mogla postati stvarnost. Pravilnik koji definiše tu oblast je izmijenjen. Ostalo je samo da se odluka usvoji na Savjetu ministara BiH.

Prema važećim propisima, vozačka dozvola u BiH standardno važi deset godina za većinu kategorija, uključujući A, B, C i D. Ipak, za osobe starije od 65 godina, kao i za vozače sa smanjenom zdravstvenom sposobnošću, rok važenja se skraćuje zbog potrebe češćih ljekarskih kontrola.

To u praksi znači da penzioneri vozačku dozvolu često obnavljaju svake tri godine, dok pojedini vozači sa zdravstvenim poteškoćama to moraju činiti i svake dvije godine.

Svaka obnova podrazumijeva plaćanje takse i obavezan ljekarski pregled. Zbog toga u periodu od deset godina ukupni troškovi mogu biti višestruko veći u odnosu na standardnih 60 konvertibilnih maraka.

Jeftinija vozačka dozvola za penzionere u BiH predložena je kako bi se, ispravila dugogodišnja nepravda. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH već je usvojio  inicijativu kojom se traži smanjenje naknada za ovu kategoriju građana. Cilj je ukidanje diskriminacije u naplati.

Možda vas zanima i ovo:

Milan u 76. godini upisao auto školu i postao vozač (VIDEO)

Nakon toga, nadležna agencija izradila je izmjene pravilnika, koji je prošao javne konsultacije bez primjedbi. Da bi nove cijene stupile na snagu, potrebno je da pravilnik usvoji Savjet ministara BiH.

Jeftinija vozačka dozvola za penzionere u BiH trebala bi, ukoliko dobije zeleno svjetlo, donijeti olakšanje za više od 170.000 građana koji zbog godina ili zdravstvenog stanja češće prolaze kroz proceduru produženja ovog dokumenta.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta kaže statistika o penzijama isplaćenim u martu

Prosječna penzija u Republici Srpskoj iznosi 696,94 KM – a svaki penzioner prima je u prosjeku više od 17 godina

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske objavio je statističke podatke za mart 2026. godine. Ovi podaci govore o tome ko i koliko prima penziju, koliko novca Fond prikuplja i troši, te kako izgleda rad na rješavanju zahtjeva. Donosimo pregled najvažnijih informacija – jasno i bez komplikovanih pojmova.

Koliko ima penzionera i koliko iznosi penzija?

Na kraju marta 2026. godine, u Republici Srpskoj ukupno je bilo 293.809 korisnika penzija.

Od toga:

  • 189.763 prima starosnu penziju (odlazak u penziju po godinama starosti i staža) – to je gotovo dvije trećine svih penzionera
  • 34.491 prima invalidsku penziju
  • 69.406 prima porodičnu penziju (udovice, udovci i djeca umrlih osiguranika)

Prosječna penzija iznosi 696,94 KM. Međutim, vrijedi znati da je medijalna penzija – ona koja dijeli sve penzionere na pola – niža i iznosi 550,68 KM. To znači da polovina penzionera prima manje od tog iznosa.

Penzioneri koji su ostvarili 40 i više godina staža primaju znatno više: prosječna starosna penzija za 40 godina staža osiguranja iznosi 1.050,09 KM, a za 40 godina penzijskog staža 1.011,13 KM.

Najveća penzija koja se isplaćuje u Republici Srpskoj iznosi 3.776,10 KM.

Kolika je najniža penzija?

Najniži iznos penzije zavisi od dužine staža:

  •  Najniža penzija do 15 godina 349,35 KM
  • Od 15 do 20 godina 419,27 KM
  • Od 20 do 30 godina489,16 KM
  • Od 30 do 40 godina559,10 KM
  • 40 i više godina698,89 KM

Kako penzija stoji u odnosu na platu?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u februaru 2026. iznosila je 1.649 KM. Prosječna penzija (696,94 KM) čini 42,26% te plate – dakle, penzioneri u prosjeku primaju manje od polovine prosječne plate. Oni sa 40 godina staža primaju nešto bolje – njihova penzija odgovara 63,68% prosječne plate.

Koliko dugo se prima penzija?

Podaci pokazuju da se penzija u prosjeku prima dosta dugo:

Starosnu penziju prima se u prosjeku 17 godina i 4 mjeseca

Invalidsku penziju 19 godina i 6 mjeseci

Porodičnu penziju 16 godina i 4 mjeseca

Prosječna starost pri odlasku u starosnu penziju je 62 godine, a pri priznavanju invalidske penzije 52 godine.

Koliko radnika “nosi” jednog penzionera?

U martu 2026. u Republici Srpskoj bilo je 336.646 aktivnih osiguranika (zaposlenih i ostalih koji plaćaju doprinos).

Naspram skoro 294.000 penzionera, to znači da na jednog penzionera dolazi svega 1,15 osiguranika. Ovaj omjer – poznat kao “stopa zavisnosti” – pokazuje koliko je penzijski sistem opterećen.

Novac: prihodi i rashodi Fonda

U martu 2026, Fond je prikupio ukupno 152.232.832 KM – od toga je ogromna većina (152 miliona KM) došla od doprinosa iz plata zaposlenih, po stopi od 18,5% na bruto platu.

Za isplatu penzija u tom mjesecu potrošeno je 177.765.725 KM neto (odnosno 179.899.480 KM bruto). To znači da su rashodi bili viši od prihoda od doprinosa za oko 25,5 miliona KM, što je uobičajena situacija u sistemima koji se oslanjaju i na budžetske transfere.

Gledano za cijelu 2025. godinu, prihodi Fonda od doprinosa i ostalih izvora iznosili su oko 1,75 milijardi KM, što je 9,4% bruto domaćeg proizvoda Republike Srpske.

Šta je sa zahtjevima za penziju?

U martu 2026. Fond je primio 2.623 zahtjeva za ostvarivanje ili ponovno određivanje penzije, a riješio je 2.669 zahtjeva – što znači da je riješeno više nego što je pristiglo. Na čekanju je ostalo 1.887 zahtjeva koji su stariji.

Pored zahtjeva za penziju, zaprimljeno je još 5.399 ostalih zahtjeva (razne potvrde, promjene podataka i slično), od kojih je riješeno 5.348.

Podaci su preuzeti iz Statističkog biltena Fonda PIO Republike Srpske za mart 2026. godine.

Podijeli tekst sa drugima na: