Autor: Sandra Vukić

 Genetika i karcinom: Da li nasljedni rizik znači da ćemo oboljeti?

by Sandra Vukić

„Ako je moj roditelj imao karcinom, znači li to da ću ga i ja dobiti?“ Ovo je jedno od čestih pitanja koje postavljaju pacijenti.

Odgovor nije jednostavan. To što je neko u porodici imao karcinom ne znači da ćemo ga sigurno dobiti.

Geni mogu uticati na rizik od nastanka bolesti, ali kod većine ljudi nisu jedini faktor. Na zdravlje utiču i godine, način života, pušenje, ishrana, fizička aktivnost, izloženost štetnim materijama i drugi faktori.

Kada karcinom može biti nasljedan?

Većina karcinoma nastaje zbog promjena u ćelijama koje se razvijaju tokom života. Međutim, kod manjeg broja ljudi postoji nasljedna genetska promjena koja povećava rizik od određenih vrsta karcinoma.

Na nasljedni rizik može se posumnjati ako se u jednoj porodici karcinom javlja kod više bliskih srodnika, ako se bolest pojavljuje u mlađoj dobi ili ako jedna osoba dobije više različitih vrsta karcinoma.

Na primjer, posebnu pažnju mogu zahtijevati porodice u kojima se ponavljaju karcinom dojke i jajnika ili karcinom debelog crijeva i materice.

Ko treba da razmisli o genetskom testiranju?

Genetsko testiranje nije potrebno svima.

O njemu se može razgovarati sa ljekarom ako u porodici postoji veći broj oboljelih od karcinoma, ako se bolest pojavila neuobičajeno rano ili je kod bliskog srodnika već potvrđena određena genetska promjena.

Kod nekih pacijenata koji već imaju karcinom, genetsko testiranje može pomoći i pri izboru odgovarajućeg liječenja.

Genetika može pomoći i u liječenju

Danas ljekari mogu analizirati određene osobine tumora i na osnovu njih odabrati terapiju.

Kod pojedinih karcinoma postoje lijekovi koji djeluju upravo na određene genetske promjene u tumoru. Zbog toga genetika sve više ima ulogu u takozvanom personalizovanom liječenju.

Šta možemo učiniti sami?

Čak i kada postoji nasljedna predispozicija, to ne znači da je bolest unaprijed određena.

Zdrave životne navike, prestanak pušenja, pravilna ishrana, fizička aktivnost i redovni preventivni pregledi mogu biti veoma važni.

Ako u porodici postoji više slučajeva karcinoma, najbolje je razgovarati sa ljekarom i navesti ko je od bliskih srodnika bio bolestan, od koje vrste karcinoma i u kojim godinama.

Geni mogu biti važan dio priče, ali nisu cijela priča. Porodična istorija ne znači da ćemo sigurno oboljeti. Ona može biti razlog da na vrijeme razgovaramo sa ljekarom i, ako je potrebno, napravimo plan praćenja.

Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja zamjenu za pregled, dijagnozu ili savjet ljekara. Odluku o genetskom testiranju i preventivnim pregledima treba donijeti u konsultaciji sa zdravstvenim stručnjakom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Ambrozija ponovo zadaje probleme: Kako se zaštititi od alergije

Ambrozija ponovo zadaje probleme: Kako se zaštititi od alergije
Velike vrućine u kombinaciji sa greškama pogubne po travnjak

Velike vrućine u kombinaciji sa greškama pogubne po travnjak
Citronela, biljka od koje komarci bježe

Citronela, biljka od koje komarci bježe
Ubodi osa i stršljenova: Kada se treba javiti ljekaru?

Ubodi osa i stršljenova: Kada se treba javiti ljekaru?
Iskoristite sezonu šljiva za ovaj kolač

Iskoristite sezonu šljiva za ovaj kolač
Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Milić objasnio ko će dobiti 120 KM, a ko 80 KM

by Sandra Vukić

Penzioneri Republike Srpske krajem septembra ili početkom oktobra dobiće jednokratnu novčanu pomoć, a iznos će zavisiti od visine penzije.

Direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić rekao je da će penzionerima čija je penzija niža od prosječne biti isplaćeno 120 KM, dok će oni sa penzijom većom od prosječne dobiti 80 KM.

Za ovu pomoć Vlada Republike Srpske obezbijedila je oko 32 miliona KM, a novac će biti isplaćen na račune u bankama ili putem pošte.

Milić je podsjetio da su penzije u Republici Srpskoj od početka godine nominalno povećane za 10 odsto, kroz redovno usklađivanje od 6,45 odsto i vanredno usklađivanje od 3,55 odsto.

Prema njegovim riječima, penzije su od 2013. godine do avgusta ove godine nominalno porasle 86,23 odsto, dok je stvarni rast iznosio 127,15 odsto.

Vlada Republike Srpske je u posljednjih 12 godina 25 puta usklađivala penzije, od čega je 10 puta bilo redovno, a 15 puta vanredno usklađivanje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Penzionerima u Tuzlanskom kantonu po 100 KM

Penzionerima u Tuzlanskom kantonu po 100 KM
Od pravde pobjegao u Hrvatsku, a iz BiH dobija penziju

Od pravde pobjegao u Hrvatsku, a iz BiH dobija penziju
Fond u problemu: Svega 1,14 osiguranik na jednog penzionera

Fond u problemu: Svega 1,14 osiguranik na jednog penzionera
Penzioneri na račun dobili 1 KM manje, evo i zbog čega

Penzioneri na račun dobili 1 KM manje, evo i zbog čega
Milići: 460 penzionera na druženju povodom Dana Udruženja

Milići: 460 penzionera na druženju povodom Dana Udruženja
Penzionerima Srpske uskoro stiže jednokratna pomoć

Penzionerima Srpske uskoro stiže jednokratna pomoć

Ambrozija ponovo zadaje probleme: Kako se zaštititi od alergije

by Sandra Vukić

Sezona ambrozije može biti posebno neprijatna za osobe koje pate od alergija. Polen ove biljke izaziva kihanje, curenje ili začepljen nos, svrab i suzenje očiju, a kod nekih ljudi može pogoršati i probleme sa disanjem.

Penzionerima i drugim osjetljivim osobama preporučuje se da tokom dana kada je koncentracija polena visoka što manje borave na otvorenom, posebno u jutarnjim i vjetrovitim periodima.

Kako smanjiti tegobe?

– Držite prozore zatvorene kada je koncentracija polena visoka.

– Nakon boravka napolju operite lice, ruke i kosu i presvucite odjeću.

– Ne sušite veš na otvorenom tokom perioda jakog polena.

– Izbjegavajte košenje trave i uklanjanje ambrozije bez zaštite.

– Naočare za sunce mogu pomoći da se smanji kontakt polena s očima.

– Ako već koristite terapiju protiv alergije, uzimajte je prema preporuci ljekara.

Važno: Ako se jave otežano disanje, sviranje u grudima ili naglo pogoršanje simptoma, potrebno je obratiti se ljekaru.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

 Genetika i karcinom: Da li nasljedni rizik znači da ćemo oboljeti?

 Genetika i karcinom: Da li nasljedni rizik znači da ćemo oboljeti?
Velike vrućine u kombinaciji sa greškama pogubne po travnjak

Velike vrućine u kombinaciji sa greškama pogubne po travnjak
Citronela, biljka od koje komarci bježe

Citronela, biljka od koje komarci bježe
Ubodi osa i stršljenova: Kada se treba javiti ljekaru?

Ubodi osa i stršljenova: Kada se treba javiti ljekaru?
Iskoristite sezonu šljiva za ovaj kolač

Iskoristite sezonu šljiva za ovaj kolač
Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Penzionerima u Tuzlanskom kantonu po 100 KM

by Sandra Vukić

Vlada Tuzlanskog kantona odobrila je isplatu jednokratne pomoći od 100 KM za 39.043 penzionera sa prebivalištem na području ovog kantona.

Za ovu pomoć osigurano je 3,9 miliona KM, a isplata će biti realizovana u saradnji sa Federalnim zavodom za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Pravo na 100 KM imaju penzioneri koji primaju najnižu penziju, odnosno penziju u rasponu od 449,83 do 690,10 KM, kao i korisnici kojima se isplaćuje razlika penzije prema Zakonu o PIO.

Uslov je da su penzioneri bili obuhvaćeni isplatom penzije za juli 2026. godine.

Pomoć neće dobiti penzioneri koji su u radnom odnosu, kao ni oni kojima do obrade penzije za august prestane pravo na penziju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Milić objasnio ko će dobiti 120 KM, a ko 80 KM

Milić objasnio ko će dobiti 120 KM, a ko 80 KM
Od pravde pobjegao u Hrvatsku, a iz BiH dobija penziju

Od pravde pobjegao u Hrvatsku, a iz BiH dobija penziju
Fond u problemu: Svega 1,14 osiguranik na jednog penzionera

Fond u problemu: Svega 1,14 osiguranik na jednog penzionera
Penzioneri na račun dobili 1 KM manje, evo i zbog čega

Penzioneri na račun dobili 1 KM manje, evo i zbog čega
Milići: 460 penzionera na druženju povodom Dana Udruženja

Milići: 460 penzionera na druženju povodom Dana Udruženja
Penzionerima Srpske uskoro stiže jednokratna pomoć

Penzionerima Srpske uskoro stiže jednokratna pomoć

Od pravde pobjegao u Hrvatsku, a iz BiH dobija penziju

by Sandra Vukić

Zoran Galić, bivši direktor Granične policije BiH i zamjenik direktora SIPA, koji se nalazi u Hrvatskoj i za njim je još prije dvije godine raspisana crvena Interpolova potjernica, prima penziju iz Bosne i Hercegovine.

Ovo saznaje Raport navodeći da je uvažena žalba njegovih advokata na prvostepeno rješenje Zavoda PIO/MIO. Fond je prvobitno odbio njegov zahtjev da mu se omogući pravo na penziju.

Galić uspio dokazati da ispunjava uslove

Ali, nakon žalbe, došlo je do preokreta. U drugostepenom postupku, Galić je uspio dokazati, iako je u bjekstvu i krije se u Hrvatskoj, da ispunjava uslove za penzionisanje.

Njegova bivša firma uplatila je nedostajuća sredstva na ime doprinosa, čime je Galić odnedavno postao i zvanično penzioner.

Raport saznaje da je ustvari, MUP Zapadnohercegovačkog, gdje je godinama radio u policiji, prije nego je došao u Sarajevo, Zavodu PIO uplatio određeni dio iznosa, kako bi se Galić mogao penzionisati i primati penziju veću od 2.000 KM.

Iako je riječ o apsurdu, Zakon mu to dozvoljava. Ovaj bivši policijski zvaničnik pobjegao je iz BiH dan pred hapšenje, odnosno 8. jula 2024. godine.

Iz Tužilaštva navode da je Galić 8. jula 2024. godine, nakon što je saznao da će biti uhapšen, “ilegalno prešao granicu BiH, te pobjegao u Hrvatsku gdje se i sada nalazi”.

Osumnjičen je za zloupotrebe položaja ili ovlašćenja i primanje dara u vrijeme dok je bio direktor Granične policije BiH.

Za Galićem je raspisana i interpolova potjernica, ali je Sud u Splitu odbio da ga izruči BiH.

Tužilaštvo BiH je u martu najavilo podizanje optužnice, ali je za sada sve na čekanju.

Njega je s pozicije zamjenika SIPA razriješio 2025. godine Savjet ministara BiH nakon višemjesečne trakavice.

Prethodno je Galić putem advokata podnio zahtjev s razješenjem s dužnosti zbog toga što je, kako su tvrdili, ostvario pravo na penziju.

Mjesecima prije razrješenje, Galić je putem advokata tvrdio je da u Hrvatskoj na liječenju i da se nalazi na bolovanju. Ali, SIPA nikada nije dostavio bilo kakve doznake.

Raport je prošle godine objavio Galićevu fotografiju iz jednog tržnog centra u Makarskoj gdje kupuje voće, a često je viđen gost i na plažama u Makarskoj i Tučepima gdje njegov brat ima apartmane.

Ostao bez 30.000 KM otpremnine

On je nedavno tužio i državu BiH, tražeći da mu se isplati 30.000 KM otpremnine.

Galić je tužio državu Bosnu i Hercegovinu, Savjet ministara – Ministarstvo bezbejdnosti, Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA).

Sud BiH odbacio je tužbu Galića i njegove advokatice kao neosnovanu. On je tada tražio da mu se isplati zbog odlaska u penziju opreminina u visini svojih šest ostvarenih neto plata, ili šest prosječnih mjesečnih neto plata iz prethodne godine u BiH.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Milić objasnio ko će dobiti 120 KM, a ko 80 KM

Milić objasnio ko će dobiti 120 KM, a ko 80 KM
Penzionerima u Tuzlanskom kantonu po 100 KM

Penzionerima u Tuzlanskom kantonu po 100 KM
Fond u problemu: Svega 1,14 osiguranik na jednog penzionera

Fond u problemu: Svega 1,14 osiguranik na jednog penzionera
Penzioneri na račun dobili 1 KM manje, evo i zbog čega

Penzioneri na račun dobili 1 KM manje, evo i zbog čega
Milići: 460 penzionera na druženju povodom Dana Udruženja

Milići: 460 penzionera na druženju povodom Dana Udruženja
Penzionerima Srpske uskoro stiže jednokratna pomoć

Penzionerima Srpske uskoro stiže jednokratna pomoć

Velike vrućine u kombinaciji sa greškama pogubne po travnjak

by Sandra Vukić

Visoke temperature i dugotrajni periodi bez padavina mogu ozbiljno ugroziti travnjak, ali stručnjaci upozoravaju da pojedine uobičajene navike vlasnika dvorišta mogu dodatno pogoršati stanje trave.

Tokom toplotnih talasa trebalo bi izbjegavati pretjerano đubrenje, upotrebu herbicida i dosijavanje, dok košenje i zalivanje treba prilagoditi vremenskim uslovima.

Posebno osjetljive mogu biti trave hladnije sezone, koje tokom dugotrajnih vrućina usporavaju ili potpuno zaustavljaju rast i mogu poprimiti smeđu boju, iako se često oporavljaju nakon povratka nižih temperatura i vlage.

Sa herbicidima i dosijavanjem treba sačekati

Džejson MekKozland, tehnički koordinator kompanije Weed Man, upozorava da je trava tokom ekstremnih vrućina već pod velikim stresom, zbog čega primjena herbicida može izazvati dodatna oštećenja i usporiti njen oporavak, pa je tretiranje korova bolje odgoditi do umjerenijih temperatura.

Slično važi i za dosijavanje, jer je novom sjemenu potrebna stalna vlaga u zemljištu i povoljnija temperatura za uspješno klijanje, zbog čega se kasno ljeto i početak jeseni generalno smatraju znatno pogodnijim periodom za zasnivanje ili obnavljanje travnjaka.

Pretjerano đubrenje može napraviti više štete nego koristi

Tokom velikih vrućina treba biti oprezan i sa đubrivima, naročito kod trava hladnije sezone, poput livadarke, vlasulje i višegodišnjeg ljulja, jer prevelika količina brzo dostupnih hranljivih materija može oštetiti travu ili podstaći razvoj bolesti.

Trave toplije sezone, među kojima su bermudska trava, St. Augustine i zoysia, imaju drugačije potrebe tokom ljetnog perioda rasta, pa količinu i vrstu đubriva treba prilagoditi konkretnoj vrsti travnjaka i uputstvima proizvođača.

Košenje po najvećem suncu dodatno slabi travu

Stručnjaci savjetuju da se tokom toplotnog talasa izbjegava košenje u najtoplijem dijelu dana, a u periodima ekstremne vrućine ponekad je najbolje potpuno odgoditi košenje dok temperatura ne padne.

Kada se trava ipak kosi, ne bi trebalo ukloniti više od jedne trećine visine vlati odjednom. Nešto viši travnjak tokom ljeta može bolje podnijeti vrućinu i isušivanje zahvaljujući, između ostalog, razvijenijem korijenu.

Jutarnje zalivanje smanjuje gubitak vode i rizik od bolesti

Najpovoljnije vrijeme za zalivanje travnjaka je rano ujutro, približno između pet i devet ili deset časova, jer tada biljke mogu iskoristiti vlagu prije najvećih dnevnih vrućina, uz manje gubitke vode usljed isparavanja.

Zalivanje kasno uveče, posebno tokom toplog i vlažnog vremena, može ostaviti travu mokrom tokom noći i stvoriti povoljnije uslove za pojedine gljivične bolesti. Uključujući smeđu pjegavost, zbog čega stručnjaci preporučuju da se travnjak osuši prije noći.

I hodanje po travnjaku može napraviti štetu

Tokom suše i ekstremnih temperatura preporučljivo je smanjiti intenzivno hodanje, dječju igru, okupljanja i druge aktivnosti na travnjaku. Kombinacija gaženja, sabijanja zemljišta i vrućine može dodatno oslabiti već opterećenu travu.

Stručnjaci takođe preporučuju smanjenje kretanja ljudi i mašina preko travnjaka kada su trave hladnije sezone u stanju ljetnog mirovanja, a sa intenzivnijim održavanjem treba nastaviti nakon što se trava oporavi i ponovo počne da raste, navodi “MarthaStewart”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

 Genetika i karcinom: Da li nasljedni rizik znači da ćemo oboljeti?

 Genetika i karcinom: Da li nasljedni rizik znači da ćemo oboljeti?
Ambrozija ponovo zadaje probleme: Kako se zaštititi od alergije

Ambrozija ponovo zadaje probleme: Kako se zaštititi od alergije
Citronela, biljka od koje komarci bježe

Citronela, biljka od koje komarci bježe
Ubodi osa i stršljenova: Kada se treba javiti ljekaru?

Ubodi osa i stršljenova: Kada se treba javiti ljekaru?
Iskoristite sezonu šljiva za ovaj kolač

Iskoristite sezonu šljiva za ovaj kolač
Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Fond u problemu: Svega 1,14 osiguranik na jednog penzionera

by Sandra Vukić

Jaz između broja radnika i penzionera u Republici Srpskoj postao je opasno tanak, a ekonomski pokazatelji šalju ozbiljno upozorenje.

Mjesečni prihodi od doprinosa više ni blizu ne mogu da pokriju isplatu penzija, zbog čega se razlika mora nadomještati iz budžeta.
Jedan radnik jedva izdržava jednog penzionera

Najnoviji podaci koje je objavio Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske (Fond PIO) pokazuju da je u junu evidentirano 337.484 osiguranika i 295.678 korisnika prava.

Razlika iznosi svega 41.806 ljudi, što znači da takozvana stopa zavisnosti konstantno pada.

“Stopa zavisnosti u junu ove godine je 1,14 osiguranika na jednog penzionera. 2022. godina bila je 1,18 prema 1, 2023. 1,19 prema 1, 2024. godina 1,17 prema 1, a prošle godine 1,15 prema 1”, pojašnjavaju iz Fonda PIO.

Treba naglasiti da broj osiguranika nije isti kao broj radnika. Recimo, jedan radnik može biti osiguran po više osnova. Najbolji primjer su političari. Oni rijetko primaju jednu platu. Većina njih su članovi upravnih i nadzornih odbora. Dakle jedna osoba može biti uplatilac doprinosa po više osnova.

Mjesečni minus od skoro 28 miliona KM

Direktna posljedica ovako nepovoljnog odnosa jasno se vidi u finansijskom bilansu za samo jedan mjesec:

Prihodi od doprinosa (jun): 152.768.359,48 KM
Bruto iznos za penzije (jun): 180.483.815,46 KM
Nedostajuća sredstva: 27.715.455,98 KM

Zoran Pavlović: Sistem ne može izdržati minimalce i koverte

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da je ovakav model dugoročno neodrživ, podsjećajući da je nekadašnji sistem funkcionisao na odnosu gdje su tri zaposlena sa pristojnim platama izdržavala jednog penzionera, prenosti BL portal.

“Problem je što mi imamo više od 30 odsto onih koji plaćaju minimalne doprinose. To ne može da izdrži penzioni fond”. ocjenjuje Zoran Pavlović.

Možda vas interesuje i ovo:

Trivić: Kritičan nesrazmjer između zaposlenih i penzionera

Pavlović dodaje da dio radnika i dalje dio plate prima “na ruke”, čime Fond ostaje uskraćen za realan novac, dok značajan broj javnih preduzeća uopšte ne izmiruje redovno svoje obaveze.

Penzije se primaju i duže od 30 godina

Dodatno opterećenje predstavlja i činjenica da se dužina korištenja penzijskih prava znatno produžila. Iz Fonda PIO navode sljedeće podatke o dugogodišnjim korisnicima:

Više od 20 godina penziju prima: 55.667 korisnika
Više od 25 godina penziju prima: 31.922 korisnika
Više od 30 godina penziju prima: 16.032 korisnika

Uz nepovoljne demografske trendove i sve manje mladih u obrazovnom sistemu, procjene za narednu deceniju su prilično mračne.

“Šta možemo očekivati za deset godina, totalni kolaps ako se ovako nastavi, a već je sada problematično”, zaključuje Pavlović, a piše BL portal.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Milić objasnio ko će dobiti 120 KM, a ko 80 KM

Milić objasnio ko će dobiti 120 KM, a ko 80 KM
Penzionerima u Tuzlanskom kantonu po 100 KM

Penzionerima u Tuzlanskom kantonu po 100 KM
Od pravde pobjegao u Hrvatsku, a iz BiH dobija penziju

Od pravde pobjegao u Hrvatsku, a iz BiH dobija penziju
Penzioneri na račun dobili 1 KM manje, evo i zbog čega

Penzioneri na račun dobili 1 KM manje, evo i zbog čega
Milići: 460 penzionera na druženju povodom Dana Udruženja

Milići: 460 penzionera na druženju povodom Dana Udruženja
Penzionerima Srpske uskoro stiže jednokratna pomoć

Penzionerima Srpske uskoro stiže jednokratna pomoć

Citronela, biljka od koje komarci bježe

by Sandra Vukić

Ako vam ljetne večeri na balkonu kvare komarci, postoji jednostavno prirodno rješenje – biljka čiji im miris ne odgovara, a vašem vanjskom prostoru daje svježinu i lijep izgled.

Ljetne večeri na balkonu ili terasi mnogima su najljepši dio dana. Kada vrućina malo popusti, ugodno je sjediti na svježem zraku, popiti osvježavajuće piće ili razgovarati s prijateljima. Nažalost, upravo tada pojavljuju se i komarci koji vrlo brzo mogu pokvariti opuštenu atmosferu, piše Metropolitan.

Iako na tržištu postoje brojni kemijski repelenti, električni uređaji protiv komaraca i mirisne svijeće, sve više ljudi poseže za prirodnim rješenjima. Među najpopularnijima je citronela, biljka čiji karakteristični citrusni miris komarcima nije ugodan.

Citronela – prirodni saveznik u borbi protiv komaraca

Citronela (Cymbopogon nardus), koju mnogi povezuju s limunskom travom, već je dugo popularan sastojak eteričnih ulja, svijeća i prirodnih repelenta.

Njezin svjež citrusni miris ljudima je ugodan, dok komarcima otežava prepoznavanje mirisa pomoću kojih pronalaze ljude. Upravo zato mnogi citronelu sade u veće posude na balkonima, terasama ili uz vrtne garniture.

Iako sama biljka ne može potpuno spriječiti dolazak komaraca, u njezinoj neposrednoj blizini može donekle smanjiti njihovu prisutnost i neugodnost.

Za najbolji učinak citronelu postavite što bliže mjestu na kojem najčešće boravite – uz stol, vrtne stolce, ležaljku ili u blizinu balkonskih vrata i prozora.

Ako napravite više zelenih kutaka s citronelom, učinak može biti nešto izraženiji.

Nezahtjevna biljka koja voli sunce

Citronela najbolje uspijeva na sunčanim položajima i u dobro dreniranom tlu.

Treba je redovito zalijevati, ali pritom paziti da se voda ne zadržava oko korijena. Budući da nije otporna na mraz, u kontinentalnoj klimi najbolje ju je uzgajati u tegli kako bi se u jesen mogla jednostavno premjestiti u svijetao i zaštićen prostor.

Osim citronele, vrtlari za balkone često preporučuju i druge aromatične biljke čiji miris komarcima navodno nije osobito privlačan:

  • lavandu
  • bosiljak
  • mentu
  • ružmarin
  • matičnjak

Njihova prednost nije samo ugodan miris i lijep izgled, nego i činjenica da ih možete koristiti u pripremi različitih jela, salata, čajeva i osvježavajućih ljetnih napitaka.

Stručnjaci ipak upozoravaju da nijedna biljka sama po sebi ne može potpuno otjerati komarce, osobito ondje gdje ih ima mnogo.

Možda vas interesuje i ovo:

Zašto komarci “napadaju” neke osobe, a neke ne?

Jeftin i prirodan način kako da otjerate komarace

Najbolji rezultati postižu se kombiniranjem citronele s drugim mjerama: redovitim uklanjanjem stajaće vode iz podložaka za cvijeće, bačvi i kanti za zalijevanje, postavljanjem mreža protiv komaraca na prozore te izbjegavanjem držanja otvorenih vrata i prozora navečer bez dodatne zaštite.

Prirodni „recept“ za balkon s manje komaraca

Potrebno vam je:

  • 1 ili 2 veće posude s citronelom
  • nekoliko teglica lavande, mente ili bosiljka
  • kvalitetan supstrat za lončanice
  • redovito zalijevanje
  • sunčano mjesto na balkonu ili terasi

Kako postići najbolji učinak

Citronelu postavite neposredno uz sjedeću garnituru ili stol. Pokraj nje možete posaditi lavandu ili bosiljak kako biste stvorili još aromatičniji zeleni kutak.

Biljke redovito zalijevajte, ali nemojte pretjerivati s količinom vode. Uklonite svu stajaću vodu iz posuda na balkonu.

Navečer možete napraviti lagani propuh, a prema potrebi koristiti i mreže protiv komaraca.

Kombinacijom tih jednostavnih mjera ljetne večeri na balkonu mogu postati ugodnije, a biljke će vašem vanjskom prostoru istodobno dati više boje, mirisa i mediteranskog ugođaja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

 Genetika i karcinom: Da li nasljedni rizik znači da ćemo oboljeti?

 Genetika i karcinom: Da li nasljedni rizik znači da ćemo oboljeti?
Ambrozija ponovo zadaje probleme: Kako se zaštititi od alergije

Ambrozija ponovo zadaje probleme: Kako se zaštititi od alergije
Velike vrućine u kombinaciji sa greškama pogubne po travnjak

Velike vrućine u kombinaciji sa greškama pogubne po travnjak
Ubodi osa i stršljenova: Kada se treba javiti ljekaru?

Ubodi osa i stršljenova: Kada se treba javiti ljekaru?
Iskoristite sezonu šljiva za ovaj kolač

Iskoristite sezonu šljiva za ovaj kolač
Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Penzioneri na račun dobili 1 KM manje, evo i zbog čega

by Sandra Vukić

I dok se na sva zvona najavljuje povećanje penzija i jednokratna pomoć, mnogi penzioneri u Srpskoj ostali su zatečeni kada su na julskim čekovima ugledali manji iznos nego inače.

“Misterija jedne marke” podigla je prašinu, a iza svega stoji odluka o kojoj najstariju populaciju niko nije zvanično obavijestio.

Kada je Banjalučanin Pero K. otvorio obavještenje o uplati penzije i shvatio da mu na računu nedostaje jedna konvertibilna marka, nije znao zbog čega. Pozvao je prijatelje, takođe penzionere, i oni su mu rekli da im je penzija umanjena za 1 KM i da ne znaju zašto.

Penzioneri ne znaju što su ostali bez marke

Iznos nije veliki, ali nedostatak informacija izazvao je more pitanja među najstarijim sugrađanima.

Eto, sljedećeg mjeseca treba da dobijemo nešto više, a sad dobismo manje. Na sva zvona smo slušali o povećanju, ali evo ja ne znam, kao i mnogi moji prijatelji, zbog čega nam je skinuta jedna marka – ogorčen je naš sagovornik.

Poenta je da misterije zapravo nema. Ali ima rupe kada je u pitanju informisanje građana.

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske, objasnio je za Srpskainfo da je Skupština udruženja 4. juna donijela odluku da se minimalna članarina podigne sa 4 na 5 KM za članove. Ova odluka je stupila na snagu 1. jula, ali je većina penzionera za nju saznala tek kada im je novac odbijen od penzije.

“Statutom udruženja propisana je odredba da Skupština udruženja donosi odluku o najnižoj članarini udruženja. Na prijedlog svih regionalnih odbora, kojim ima 6, sugerisano je da se podigne minimalna članarina. Neki su već imali članarinu od 5 KM” pojasnio je on.

Dodao je da se članarina, prije svega, koristi za pomoć bolesnima i penzionerima u stanju sociojalne potrebe. Takođe, koristi se i kao pomoć porodici preminulog penzionera.

“Naprimjer, Banjaluka daje 600 maraka, a Fond PIO 500 KM u slučaju smrti penzionera. To znači da porodica za sahranu dobije 1.100 KM”,  rekao je Trifunović.

On je rekao da se članarina zapravo vraća penzionerima i ne upotrebljava u druge svrhe.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Milić objasnio ko će dobiti 120 KM, a ko 80 KM

Milić objasnio ko će dobiti 120 KM, a ko 80 KM
Penzionerima u Tuzlanskom kantonu po 100 KM

Penzionerima u Tuzlanskom kantonu po 100 KM
Od pravde pobjegao u Hrvatsku, a iz BiH dobija penziju

Od pravde pobjegao u Hrvatsku, a iz BiH dobija penziju
Fond u problemu: Svega 1,14 osiguranik na jednog penzionera

Fond u problemu: Svega 1,14 osiguranik na jednog penzionera
Milići: 460 penzionera na druženju povodom Dana Udruženja

Milići: 460 penzionera na druženju povodom Dana Udruženja
Penzionerima Srpske uskoro stiže jednokratna pomoć

Penzionerima Srpske uskoro stiže jednokratna pomoć

Ubodi osa i stršljenova: Kada se treba javiti ljekaru?

by Sandra Vukić

U ljetnim mjesecima povećan je broj pacijenata koji se javljaju u domove zdravlja širom Srpske zbog ujeda osa, pčela i stršljenova, a najčešće su to odrasli ljudi koji mnogo vremena provode u prirodi.

Potvrdili su ovo iz nekoliko domova zdravlja, uz objašnjenje da su odrasli često izloženi višestrukim ubodima, te imaju ozbiljniju kliničku sliku.

Iz Doma zdravlja Banjaluka kažu da je broj pacijenata koji su se javljali u ambulante porodične medicine zbog ovih zdravstvenih problema sličan kao i ranijih godina.

Ko se najčešše javlja ljekaru?

“Sugrađani koji pripadaju prigradskim i seoskim područjima se češće javljaju u ambulante porodične medicine zbog problema sa ujedom insekata usljed veće izloženosti i prisustva insekata u njihovoj okolini”, navode iz DZ Banjaluka.

Tako, pojašnjavaju, pojedine osobe nemaju nikakve tegobe, a kod nekih se jave blage tegobe u vidu otoka, crvenila i bola na mjestu ujeda.

Ljekari se treba javiti što prije

“U slučaju teških alergijskih reakcija, pacijenti se obavezno treba da se jave u prvu ambulantu porodične medicine da bi dobili adekvatnu terapiju. S obzirom na to da ovo spada u hitna stanja, ljekaru se treba javiti što je prije moguće”, dodaju.

Dr Vedrana Avdalović iz Službe hitne medicinske pomoći Trebinje potvrđuju da se tokom ljetnih mjeseci javlja veći broj pacijenata koji se žale na simptome i komplikacije uboda insekata, među kojima i na ubode pčela, osa i stršljenova.

Odrasli često izloženi višestrukim ubodima

“Veći dio pacijenata koji se javlja čine odrasli, koji obavljaju sezonske poslove u prirodi, kose, rade sa pčelama… Odrasli su često izloženi višestrukim ubodima, te imaju ozbiljniju kliničku sliku. Sa druge strane, djeca tokom ljetnih mjeseci dosta vremena provode na otvorenom, u prirodi, na kupalištima. Ubodi insekata kod djece su česti i simptomi su izraženiji zbog osjetljivosti imunog i nervnog sistema djece i tanje kože”, pojašnjava Avdalovićeva.

Slična situacija po pitanju broja pacijenata je i u bijeljinskom domu zdravlja.

Ljudi više vremena provode na otvorenom

“Naročito se u periodima visokih temperatura uočava povećan broj pacijenata koji se javljaju zbog ujeda pčela, osa i stršljenova. Razlog je to što ljudi više vremena provode na otvorenom, u prirodi, baštama i na izletištima, gdje je mogućnost kontakta s ovim insektima veća”, pojašnjavaju iz DZ Bijeljina.

Kako navode, pacijenti svih životnih dobi traže pomoć, ali češće dolaze odrasle osobe radno aktivne dobi, kao i stariji sugrađani koji borave u dvorištima ili rade u baštama, ali dodaju da su i kod djece ujedi takođe česti.

“Kod osoba koje su alergične na ubode insekata mogu se javiti ozbiljne reakcije, poput otoka lica, usana ili jezika, otežanog disanja, gušenja, osipa po cijelom tijelu, vrtoglavice i pada krvnog pritiska. Takva stanja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć”, naglašavaju.

Visoke temperature ne čine otrov jačim

Objašnjavaju da visoke temperature ne čine otrov jačim niti znatno ubrzavaju njegovo širenje, ali da zbog pojačane cirkulacije i fizičke aktivnosti lokalni otok može biti izraženiji.

“Takođe, dehidracija i boravak na suncu mogu dodatno pogoršati opšte stanje osobe nakon ujeda”, navode iz DZ Bijeljina.

Milica Ristić, specijalista urgentne medicine i načelnica SHMP Doboj, kaže da je zbog češćeg i dužeg boravka u prirodi povećan broj pacijenata sa ubodom insekata, od krpelja pa do osa, pčela i stršljenova.

Starosna struktura pacijenta šarolika

“Starosna struktura pacijenta je šarolika, od naših najmlađih pacijenata, odnosno beba do seniora. Sama simptomatologija je najčešće benigna i ne radi se o alergijskoj reakciji. Veliki broj pacijenata je bez simptoma i dolazi iz straha”, kaže Ristićeva.

Navodi da se alergijska reakcije može javiti prilikom prvog kontakta sa insektom, ali, kako kaže, prvi kontakt može da prođe bez simptoma sistemske alergijske reakcije.

Možda vas interesuje i ovo:

Kada ubod pčele ili ose postaje opasan: Prepoznajte simptome

Takođe i u Domu zdravlja Prijedor potvrđuju da je u ovom periodu veći broj pacijenata koji traže ljekarsku pomoć.

“Pacijenti koji se javljaju su različite životne dobi, od djece do starijih osoba. Reakcije pacijenata na ubod pčele, ose i stršljena su individualne, pa se i simptomi razlikuju od osobe do osobe. Na pregled se treba javiti u zavisnosti od reakcije organizma na ubod insekta. Nakon uboda preporučuje se ostati smiren, rashladiti mjesto uboda, lokalno ga tretirati i po potrebi uzeti antihistaminik”, kazali su iz DZ Prijedor za “Nezavisne”.

Kada se treba javiti ljekaru

Ljekari objašnjavaju da je neophodno odmah se javiti ljekaru ili pozvati hitnu medicinsku pomoć ukoliko se pojave otežano disanje, otok jezika ili grla, gubitak svijesti, jaka vrtoglavica ili drugi znakovi teške alergijske reakcije.

“Ljekarski pregled je potreban i kod velikog lokalnog otoka koji se širi, ujeda u predjelu usta, jezika ili vrata, većeg broja uboda, kao i kada je riječ o maloj djeci, starijim osobama ili hroničnim bolesnicima kod kojih postoji povećan rizik od komplikacija”, navode iz DZ Bijeljina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

 Genetika i karcinom: Da li nasljedni rizik znači da ćemo oboljeti?

 Genetika i karcinom: Da li nasljedni rizik znači da ćemo oboljeti?
Ambrozija ponovo zadaje probleme: Kako se zaštititi od alergije

Ambrozija ponovo zadaje probleme: Kako se zaštititi od alergije
Velike vrućine u kombinaciji sa greškama pogubne po travnjak

Velike vrućine u kombinaciji sa greškama pogubne po travnjak
Citronela, biljka od koje komarci bježe

Citronela, biljka od koje komarci bježe
Iskoristite sezonu šljiva za ovaj kolač

Iskoristite sezonu šljiva za ovaj kolač
Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi