Porodična penzija: Koja su prava udovica u FBiH?

Porodična penzija i prava po tom osnovu, jedno su od najčešćih pitanja upućenih Fondu PIO MIO Federacije BIH. Jedno od tih pitanja je da li žene koje sa 45 godina ostanu udovice mogu ostvariti porodičnu penziju? Ili, ipak, moraju čekati da navrše 50 godina života.

“Udovica ima pravo na porodičnu penziju ako je na dan smrti supruga navršila 50 godina života. Ako je na dan smrti supruga bila potpuno nesposobna za privređivanje, odnosno, ako je nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruga. Zatim, ako je poslije smrti supruga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu penziju”, navode iz Fonda PIO FBiH.

U ovom Fondu dodaju da udovica kojoj pravo na porodičnu penziju prestane prije navršenih 50, ali poslije navršenih 45 godina života, može ponovo ostvariti pravo na porodičnu peniju kad navrši 50 godina života.

Udovica koja nije ostvarila pravo na porodičnu penziju poslije smrti supruga, iako je ispunjavala uslove obavljajući roditeljsku dužnost prema djeci, može ostvariti pravo na porodičnu penziju i nakon prestanka prava na porodičnu penziju djece.

Možda vas zanima i ovo:

Nema vremenskog roka za odluku o preuzimanju porodične penzije

Kada udovica zadržava pravo na porodičnu penziju

Dalje, udovica koja u toku korištenja prava na porodičnu penziju postane potpuno nesposobna za privređivanje, zadržava pravo na porodičnu penziju. To pravo ostaje sve dok postoji takva nesposobnost.

“Udovica koja u toku korištenja prava na porodičnu penziju navrši 50 godina života, zadržava pravo na porodičnu penziju. Žena koja do smrti supruga nije navršila 50, ali je imala navršenih 45 godina života, ima pravo na porodičnu penziju. To pravo stiče kad navrši 50 godina života”, navode u Fondu PIO, a prenosi Faktor.

Žena koja je do smrti supruga  navršila 45 godina života, ima pravo na porodičnu penziju prije navršenih 50 godina života. To pod uslovom ako postane potpuno nesposobna za privređivanje.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Nova piramida ishrane šokirala nutricioniste (FOTO)

Sjećate li se one stare piramide ishrane iz udžbenika? Baza su bile žitarice, a vrh slatkiši i masti. Pa, zaboravite je.

Američke smjernice za ishranu za period 2025-2030. donijele su novi grafički prikaz koji je zbunio mnoge – piramida je sada okrenuta “naglavačke”.

Umjesto hljeba i paste, najširi (i najvažniji) dio sada zauzimaju proteini i masti, dok su žitarice gurnute na samo dno, u najuži dio. I dok neki pozdravljaju fokus na proteine, nutricionisti upozoravaju da ovaj novi model može biti opasan po zdravlje crijeva i srca ako se pogrešno protumači.

Stara piramida ishrane

Kako izgleda nova piramida?

Vizuelno, ovo je potpuni preokret. Smjernice sugerišu da svaki obrok treba da se vrti oko proteina i masti.

Vrh (Najširi dio – Prioritet): Proteini (meso, jaja, mliječni proizvodi, ali i orašasti plodovi i sjemenke) i zdrave masti. Preporuka je visok unos proteina (čak do 1.6g po kg tjelesne težine).

Sredina: Voće i povrće (3 porcije povrća i 2 porcije voća dnevno).

Dno (Najmanji dio): Integralne žitarice (samo 2 do 4 porcije).

Nova piramida ishrane

Zašto su stručnjaci zabrinuti?

Iako zvuči moderno (“keto” i “low-carb” su popularni), dijetetičari upozoravaju na dvije ozbiljne mane ovakvog prikaza:

Opasnost od zasićenih masti

Stavljanjem sira i crvenog mesa u “najširi” dio piramide, šalje se poruka da ih treba jesti u neograničenim količinama. Zasićene masti treba ograničiti na manje od 10% unosa kako bismo sačuvali srce i spriječili upale. Previše zasićenih masti direktno vodi ka povišenom holesterolu i digestivnim problemima.

Gdje su vlakna?

Najveća žrtva nove piramide su biljna vlakna. Guranjem mahunarki (pasulja, sočiva) i integralnih žitarica na marginu, rizikujemo epidemiju problema sa varenjem. Statistika kaže da 95% ljudi već ne unosi dovoljno vlakana, a ova piramida bi to mogla dodatno da pogorša. Vlakna su ključna za dugovječnost, zdrav mikrobiom i regulaciju šećera.

Šta ovo znači za biljnu ishranu?

Za one koji se hrane biljno, ova piramida je djelimično korisna jer naglašava važnost proteina (što vegani ponekad zanemare), ali je kritična jer umanjuje značaj složenih ugljenih hidrata. Idealno rješenje je balans – fokus na proteine iz nove piramide, ali birajte biljne izvore (sočivo, tofu, leblebije) koji dolaze u paketu sa vlaknima, a bez opasnih zasićenih masti koje se nalaze u mesu i siru.

Nova piramida pokušava da pojednostavi stvari, ali možda je otišla predaleko u drugu krajnost. Proteini jesu gradivni blokovi života, ali ne smeju ići na štetu vlakana koja nas održavaju zdravim.

Najbolji savjet?

Koristite piramidu kao grubu smjernicu, ali ne zaboravite na stare dobre prijatelje vašeg stomaka – voće, povrće i integralne žitarice, prenosi Telegraf.rs.

Podijeli tekst sa drugima na:

Radnika sve manje: Ko će sutra plaćati doprinose?

U FBiH ima više penzionera nego radnika u realnom sektoru, što predstavlja ozbiljan alarm. Svako usporavanje ekonomije, pad izvoza, rast inflacije ili novi val iseljavanja direktno ugrožava stabilnost penzionih fondova.

Penzijski sistemi u BiH suočavaju se s ozbiljnom i sve vidljivijom krizom. Tu krizu koju pogoršavaju nepovoljni demografski trendovi, kontinuirano iseljavanje i smanjenje broja ljudi koji uplaćuju doprinose. Ono što se godinama smatralo dugoročnim problemom, danas je postalo kratkoročna budžetska pretnja.

U oba entiteta temelji penzionog sistema nalaze se pod snažnim fiskalnim pritiskom. Vlasti su sve češće prisiljene da rupe u fondovima krpe transferima iz budžeta, brišući granicu između penzionog osiguranja i klasične socijalne pomoći, piše Hayat.

Javni sektor godinama nepromjenjen

Iako ovaj problem nije specifičan samo za BiH, dodatni teret predstavljaju složena administracija, fragmentirano tržište rada i visoka stopa neaktivnosti stanovništva. Kako broj penzionera raste, a radna snaga se smanjuje, sistem postaje sve osjetljiviji na svaku ekonomsku krizu.

Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je u FBiH javni sektor godinama gotovo nepromijenjen, dok privatni sektor nosi gotovo sav rast zaposlenosti.

U 2024. godini u Federaciji BiH bilo je ukupno 547.660 zaposlenih. Od toga je 173.013 zaposleno u javnom sektoru, dok je 374.647 radilo u privatnom sektoru. To znači da javni sektor čini oko 32 posto zaposlenosti, a privatni 68 posto.

Ključni problem nije samo veličina javnog sektora, već odnos onih koji uplaćuju i onih koji primaju. U FBiH trenutno ima 464.203 penzionera, dok je broj zaposlenih u privatnom sektoru manji za oko 89.500 osoba.

Drugim riječima, u FBiH ima više penzionera nego radnika u realnom sektoru, što predstavlja ozbiljan alarm. Svako usporavanje ekonomije, pad izvoza, rast inflacije ili novi val iseljavanja direktno ugrožava stabilnost penzionih fondova.

Prema podacima Agencija za statistiku BiH, u septembru 2025. godine u BiH je bilo 853.172 zaposlenih, dok je broj penzionera iznosio 758.203. Razlika između zaposlenih i penzionera manja je od 100.000, što je dugoročno neodrživo.

U Srpskoj sve manje radnika u privatnom sektoru

U RS formalno se bilježi rast zaposlenosti, ali isključivo zahvaljujući javnom sektoru. Podaci Fonda PIO Srpske pokazuju da je u posljednje dvije godine u javnom sektoru RS-a zaposleno više od 7.400 novih radnika, dok se broj zaposlenih u privatnim preduzećima smanjuje.

Na kraju 2024. godine u privatnim firmama u RS-u bilo je 136.543 radnika, što je manje nego prethodnih godina, a samo tokom 2025. zabilježen je pad od 2.137 zaposlenih u privatnom sektoru.

Možda vas zanima i ovo:

Republika Srpska ima najnepovoljniji odnos radnika i penzionera u regionu

Iako ukupan broj zaposlenih u RS-u raste, struktura tog rasta pokazuje da se teret sistema sve više prebacuje na budžet, dok realna ekonomija slabi. To dugoročno dovodi u pitanje ne samo penzioni sistem, već i ukupnu fiskalnu stabilnost entiteta i države.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koje mobilne aplikacije troše najviše bateriju?

Iako telefon svakodnevno punite do 100 %, u realnoj upotrebi baterija se i dalje prazni nevjerovatno brzo.

U mnogim slučajevima problem nije istrošena baterija, već aplikacije koje se koriste svaki dan, a koje potajno troše ogromnu količinu energije u pozadini.

Prema najnovijoj analizi, veliki broj popularnih aplikacija nastavlja da radi u pozadini čak i kada ih korisnik aktivno ne koristi. To dugoročno predstavlja ozbiljno opterećenje za bateriju.

Prilikom analize prosečnog vremena korišćenja ekrana, potrošnje mobilnih podataka, potrošnje energije po satu i aktivnosti u pozadini, a zatim procjene koliko svaka aplikacija potroši baterije na mjesečnom nivou, objavljena je lista deset aplikacija koje najviše troše energiju.

Lista deset aplikacija koje najviše troše bateriju

Na listi se uglavnom nalaze aplikacije koje većina korisnika svakodnevno ima instalirane, prije svega servisi za video striming, društvene mreže i muzičke platforme. Na samom vrhu nalazi se Netflix, koji je ocijenjen kao najveći potrošač baterije. Slijede TikTok, YouTube, Threads i Snapchat.

Od šestog do desetog mesta nalaze se CapCut, Instagram, Facebook, Spotify i ChatGPT.

Posebno je problematično to što aplikacije za muziku i društvene mreže često troše energiju i kada nisu aktivno otvorene. One održavaju vezu sa mrežom, sinhronizuju podatke i osvežavaju sadržaj u pozadini, a da korisnik toga nije svjestan. Kako ovakva potrošnja ne mora odmah da dovede do zagrijavanja uređaja, ona se često teško primjećuje.

Možda vas zanima i ovo:

MIlijardu Android telefona ranjivo na sajber napade

Stručnjaci navode da za poboljšanje autonomije telefona nije nužno odmah kupovati novi uređaj. Preporučuje se isključivanje pozadinskog rada za aplikacije koje nisu neophodne, smanjenje osvjetljenosti ekrana ili uključivanje automatskog podešavanja osvjetljenosti, uklanjanje aplikacija koje mnogo troše bateriju a rijetko se koriste, kao i redovno ažuriranje aplikacija i samog sistema. Sve ove mjere mogu značajno smanjiti svakodnevnu “anksioznost zbog baterije”, prenose Nezavisne.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko će rasti penzije u BiH: Više dobijaju penzioneri u FBiH

Isplata januarske penzije donijeće povećanja penzionerima u oba entiteta, ali u različitom obimu. Prema važećim odlukama, penzioneri u Federaciji BiH dobiće znatno veće povećanje nego penzioneri u Republici Srpskoj.

U Republici Srpskoj penzije će od januara biti povećane za 6,55 posto, dok će u Federaciji BiH januarsko usklađivanje iznositi čak 11,6 posto, piše Biznisinfo.ba.

Nova povećanja tokom godine

Razlika će biti još izraženija tokom godine. U Federaciji BiH planirano je još jedno usklađivanje u junu, od dodatnih 5,6 posto, dok se u Republici Srpskoj, prema dosadašnjoj praksi, očekuje novo povećanje od oko 3 posto.

To znači da će u Federaciji BiH ukupno povećanje penzija u 2026. godini iznositi 17,2 posto, dok bi u Republici Srpskoj ono moglo ostati ispod 10 posto.

Više na ovu temu:

Hoće li svi penzioneri u FBiH dobiti povećanje penzija?

Koliko će to biti u markama

Trenutno stanje penzija pokazuje i veliku razliku u iznosima:

Republika Srpska

minimalna penzija: 330 KM
prosječna penzija: 652 KM

Federacija BiH

minimalna penzija: 599 KM
prosječna penzija: 762 KM

Penzioner s minimalnom penzijom u FBiH će primiti oko 100 KM više, dok će u Srpskoj dobiti oko 30 KM.

Kod prosječne penzije, u FBiH ukupno povećanje nakon dva usklađivanja iznosit će oko 135 KM. U Republici Srpskoj taj rast bi mogao biti oko 60 KM.

Šta stoji iza većeg rasta u FBiH

U Federaciji BiH od 1. januara treba da stupi na snagu novi Zakon o PIO, koji se odnosi na sve korisnike penzija – bez obzira na vrstu ili visinu penzije.

Najvažnija novina je novi model usklađivanja penzija, koji kombinuje:

  • rast prosječnih plata
  • rast indeksa potrošačkih cijena

U zavisnosti od toga šta je povoljnije za penzionere, primjenjuje se omjer 60/40 ili 40/60, čime se penzije direktno vežu za realne ekonomske pokazatelje.

Iz Vlade Federacije BiH navode da su za ove izmjene morali osigurati dodatnih 1,1 milijardu KM, te da je cilj dugoročno stabilniji i sigurniji rast penzija.

Republika Srpska: ograničen prostor za veća povećanja

U Republici Srpskoj vlasti su krajem prošle godine najavile povećanje penzija od 6,25 posto od januara, uz mogućnost još jednog rasta tokom godine. Međutim, iskustva iz ranijih godina pokazuju da su dodatna povećanja uglavnom ograničena i niža od 3 posto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li pileća supa zaista pomaže kod prehlade?

Pileća supa je generacijama bila utješni obrok i prvi izbor za svakoga ko se bori s prehladom ili gripom.

U mnogim kulturama smatra se tradicionalnim lijekom, ali se postavlja pitanje – postoji li naučna osnova koja potvrđuje da nam činija tople supe zaista pomaže u oporavku od respiratornih infekcija, piše The Independent.

Obećavajući naučni dokazi

Kako bi se pronašao odgovor na to pitanje, sproveden je sistematski pregled naučnih dokaza o ulozi supe u liječenju akutnih respiratornih infekcija poput prehlade, gripa i koronavirusa. Iako je istraživanje još u ranoj fazi, rezultati su obećavajući.

Od više od 10.000 analiziranih zapisa, izdvojene su četiri relevantne studije sa ukupno 342 učesnika. Jedna od njih pokazala je da su se ispitanici koji su jeli supu oporavili i do dva i po dana brže od onih koji nisu. Simptomi poput zapušenog nosa, bola u grlu i umora bili su znatno blaži.

Štaviše, kod nekih učesnika zabilježeni su niži nivoi markera povezanih sa upalom — supstanci u krvi koje rastu dok se imuni sistem bori protiv infekcije. Konkretno, proteini IL-6 i TNF-α, koji podstiču upalne procese, bili su niži kod osoba koje su konzumirale supu.

To ukazuje na to da supa može ublažiti pretjeranu imunološku reakciju, čineći simptome manje izraženim, a oporavak prijatnijim.

Ipak, važno je napomenuti da studije nisu ispitivale kako konzumacija supe utiče na svakodnevni život. Npr. da li smanjuje broj dana bolovanja ili vjerovatnoću hospitalizacije, što ostaje ključno pitanje za buduća istraživanja.

Zašto supa djeluje?

Postoji nekoliko mogućih objašnjenja zašto supa pomaže. Toplota i tečnost hidriraju tijelo i mogu da pomognu u razređivanju sluzi, kao i u ublažavanju bola u grlu.

Pored toga, supe su često bogate hranljivim materijama. Sastojci poput bijelog luka, crnog luka, đumbira i lisnatog povrća poznati su po svojim protivupalnim i antimikrobnim svojstvima.

Više od običnog obroka

Dejstvo supe nije samo fizičko. Postoji i snažan kulturni i psihološki aspekt, gdje hrana postaje dio brige o sebi. U mnogim porodicama, priprema supe za bolesnog člana nije samo obrok, već simbol brige, sigurnosti i ustaljene rutine.

Prethodna istraživanja pokazala su da se roditelji često okreću tradicionalnim lijekovima poput supe kao prvoj liniji odbrane, mnogo prije nego što potraže ljekarski savjet. To odražava značaj kulturološki poznatih tretmana koji se smatraju sigurnim i pouzdanim jer su dio vaspitanja i društvenih normi.

Jednostavno i efikasno rješenje

Pileća supa je jednostavna za pripremu, cjenovno pristupačna i uglavnom bezbjedna, a ujedno je i prepoznata kao utješni kućni lek.

Ipak, pregled studija naglasio je potrebu za daljim istraživanjima. Buduće studije mogle bi da ispitaju standardizovane recepte kako bi se utvrdilo da li određene kombinacije sastojaka djeluju bolje od drugih – na primjer, da li pileća supa ima isti efekat kao supa od povrća.

Takođe je važno mjeriti konkretne ishode poput brzine povratka na posao ili u školu, kao i opšti nivo energije i kvalitet sna tokom bolesti.

Iako supa nije zamjena za lijekove, uz dovoljno odmora, tečnosti i po potrebi paracetamol, može biti jednostavan i efikasan način za ublažavanje simptoma i brži oporavak.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko može sam sebi uplaćivati doprinose u FBiH?

Dobrovoljno osiguranje omogućava građanima koji nisu obuhvaćeni obaveznim penzijskim osiguranjem da sami sebi uplaćuju doprinose, kako bi ostvarili ili zadržali pravo na penziju.

Prema Zakonu o MIO, pravo na dobrovoljno osiguranje ima osoba koja:

  • nije osigurana po osnovu obaveznog osiguranja
  • ima prebivalište na području Federacije BiH ili Brčko distrikta
  • ima opštu zdravstvenu sposobnost
  • starija je od 15 godina, a mlađa od 65 godina
  • ima državljanstvo Bosne i Hercegovine

Ova mogućnost je naročito značajna za nezaposlene osobe, samostalne radnike, povratnike iz inostranstva, kao i sve one koji iz bilo kojeg razloga trenutno nisu prijavljeni u obavezni sistem osiguranja, ali žele osigurati kontinuitet penzijskog staža, prenosi ero.ba.

Možda vas zanima i ovo:

Dobrovoljno osiguranje u FBiH u 2026. godini košta 418,88 KM

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li zaista postajemo niži kako starimo?

Izvjestan gubitak visine je neizbježan, ali ishrana, vježbanje i zdrav način života mogu pomoći u usporavanju pada koštane i mišićne mase kako starimo.

“Nesumnjivo, postajemo niži kako starimo”, kaže Adam Tejlor, profesor anatomije na medicinskom fakultetu u Lankasteru. Dodaje da poslije 40. godine ljudi obično gube oko centimetar visine svake decenije.

Dio ovog procesa je uzrokovan sve pogrbljenijim držanjem kako starimo.

Ljudi koji sjede ili stoje sa zakrivljenom kičmom duže vrijeme – možda za svojim stolom – mogu otkriti da vremenom njihova kičma prirodno zauzima taj položaj.

Stariji ljudi se ponekad saginju i da bi pronašli sigurniji centar gravitacije.

Činjenica je da svi smanjujemo svoju visinu čak i na dnevnom nivou jer gravitacija istiskuje vodu iz intervertebralnih diskova.

Promjena visine se takođe dešava i na drugom nivou. Između 30. i 35. godine, visina se stabilizuje kako naša koštana i mišićna masa počinje da se smanjuje.

Diskovi između pršljenova u našoj kičmi gube vodu i počinju da se smanjuju, a srž naših kostiju u kičmi, karlici i nogama postaje manje gusta.

“I kako se to dešava, kost se malo zgušnjava i postaje kraća”, kaže Tejlor, a prenosi RTS.

On kaže da smanjena mišićna masa još više utiče na našu visinu: način na koji kosti održavaju svoj oblik i veličinu jeste jačina mišića oko njih.

Statistika kaže da muškarci gube 0,08–0,1% svoje tjelesne visine godišnje. Žene obično gube 0,12–0,14% godišnje.

Možda vas zanima i ovo:

Povjerljivo sa dr Đorđevićem – Šta se događa sa našim tijelom?

Kineski naučnici utvrdili prelomnu tačku kada tijelo počinje da stari

Podijeli tekst sa drugima na:

Poštari isplatili penziju uprkos velikom snijegu

Uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima i velikim snježnim padavinama, poštari BH Pošte uspjeli su podijeliti decembarske penzije.

Iako je pristup udaljenim naseljima širom Federacije BiH bio otežan, poštali su uspjeli doći na adresu svakog korisnika. Penzije su podijeljenje u najkraćem mogućem roku.

Iz JP BH Pošta je saopšteno da će se radnici i dalje truditi da penzioneri na vrijeme dobiju svoj novac. Kako kažu, to su činili i do sada.

Oni su se zahvalili korisnicima što koriste uslugu BH Pošte i obećali da će nastaviti pružati svoj maksimum na zadovoljstvo svih.

Možda vas zanima i ovo:

Isplata penzija za decembar u FBiH počeće danas

Podijeli tekst sa drugima na:

Vještačka inteligencija pravi poseban prostor za razgovor o zdravlju

Kompanija OpenAI najavila je ChatGPT Health. To bi trebalo da bude poseban prostor gdje bi korisnici mogli da razgovaraju sa četbotom ChatGPT o svom zdravlju.

OpenAI kaže da već više od 230 miliona ljudi svake nedjelje koristi ChatGPT kako bi postavljali pitanja o medicinskim problemima, prenio je Rojters.

Međutim, kompanija navodi da proizvod ChatGPT Health odvaja ove razgovore od drugih ćaskanja. Na taj način kontekst nečijeg zdravlja neće se pojavljivati u standardnim komuniciranjima sa četbotom.

OpenAI ističe da ako ljudi započnu ćaskanje o svom zdravlju van odeljka (Zdravlje), tada AI ima za cilj da ih podstakne da pređu na drugu platformu.

Vještačka inteligencija u okviru Zdravlja može da se poziva i na teme o kojima je korisnik razgovarao o svojim standardnim iskustvima.

Ako je neko od četbota zatražio pomoć u izradi plana treninga za maraton. U tom slučaju AI bi znala da je ta osoba trkač. Tada vještačka inteligencija zna da se govori o fitnesu.

ChatGPT Health će takođe moći da se integriše sa ličnim podacima ili medicinskim kartonima korisnika.

OpenAI napominje da neće koristiti zdravstvene razgovore za treniranje svojih modela.

Možda vas zanima i ovo:

Ove informacije nikad ne dijelite sa vještačkom inteligencijom (Chat GPT)

 

Podijeli tekst sa drugima na: