Tajna hrskavih kiselih krastavaca krije se u jednom listu

Kiseli krastavci nezaobilana su zimnica. Uz ove jednostavne korake, vaši krastavci iz zimnice ostaće hrskavi, ukusni i mirisni do proljeća.

Kiseli krastavci su jedna od najomiljenijih zimnica, ali često se desi da poslije nekoliko nedjelja u tegli postanu mekani i gnjecavi. Da biste izbjegli ovo razočaranje, postoji stari i provjereni trik koji domaćice koriste već generacijama. Potrebno je samo da uz krastavce dodate jedan mali prirodni dodatak – i hrskavost je zagarantovana.

Savjet:

Nemojte stavljati prezrele ili mekane krastavce, jer nijedan trik ne može da ih povrati. Birajte uvijek mlade, čvrste i jednake veličine.

Koja je tajna?

U svaku teglu sa krastavcima ubacite list vinove loze, list višnje ili hrasta. Ovi listovi su bogati taninima, a tanini imaju moć da sačuvaju čvrstoću povrća i spriječe njegovo omekšavanje. Upravo zbog toga kiseli krastavci ostaju tvrdi i nakon nekoliko mjeseci, kao da su tek ubrani, piše Mondo.

Možda vas interesuje i ovo:

Kalendar zimnice: Šta i kada pripremati?

Priprema:

  • Operite krastavce i pripremite tegle.
  • Na dno tegle stavite jedan list vinove loze ili višnje.
  • Redajte krastavce i povremeno dodajte još po koji list.
  • Prelijte ih pripremljenom salamurom i zatvorite poklopce.
  • Ostavite da odstoje i uživajte u hrskavim krastavcima cijele zime.
Podijeli tekst sa drugima na:

Dom za stara lica Lukavac: Dvoje penzionera preminulo nakon požara

Dvije starije osobe koje su teško povrijeđene u požaru koji se dogodio u Domu za starija lica “Ahmedić” u Lukavcu su juče, u srijedu, 23. septembra, preminule.

Kako je potvrđeno, tužilac je izdao naredbu vještaku sudske medicine za obavljanje obdukcije kako bi se utvrdili tačni uzroci smrti kod obje preminle osobe.

Podsjetimo, MUP TK je ranije saopštio da je Policijskoj stanici (PS) Lukavac, 17. septembra, oko 0.30, prijavljeno da je u jednom objektu za smještaj i njegu starijih lica na području Lukavca došlo do požara, a po prijavi je postupila patrola policije PS Lukavac.

Možda vas interesuje i ovo:

Požar u staračkom domu u Lukavcu, dvije osobe teško povrijeđene

“Na mjesto događaja su upućeni pripadnci Vatrogasne jedinice Lukavac, te Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Lukavac. Dva povrijeđena lica su sanitetskim vozilom prevezeni u UKC Tuzla, a ostali štićenici privremeno evakuisani”, naveli su iz MUP-a TK.

Povrijeđeni su hospitalizovani u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, pišu Nezavisne novine.

“Pacijent inicijala O.H., 1948. godište, zadobio je teške opekotine udružene sa inhalatornim opekotinama. Pacijent je intubiran i na mehaničkoj je ventilaciji. Drugi pacijent M.O. zadobio je opekotine lica i tijela. Opšte stanje oba pacijenta je teško”, saopšteno je tada iz UKC-a Tuzla.

Podijeli tekst sa drugima na:

Hodanje ili bicikl: Šta je bolje za mršavljenje?

Hodanje i vožnja bicikla spadaju među najpopularnije aerobne aktivnosti, a obje predstavljaju dobar izbor za održavanje kondicije i zdravlja.

U poređenju sa trčanjem i nekim intenzivnijim treninzima, manje opterećuju zglobove, zbog čega mogu odgovarati početnicima i ljudima koji žele umjereniju fizičku aktivnost.

Kada je riječ o potrošnji kalorija, vožnja bicikla uglavnom ima prednost. Osoba teška oko 68 kilograma za pola sata umjerene vožnje može potrošiti oko 210 kalorija. Umjerenim hodanjem potroši približno 120 kalorija.

Intenzivnija vožnja bicikla ili vožnja uzbrdo može povećati potrošnju na više od 300 kalorija za pola sata.

Ipak, kada je riječ o sagorijevanju masnih naslaga, pojedina istraživanja ukazuju na prednost hodanja. To je aktivnost tokom koje tijelo nosi sopstvenu težinu.

Obje aktivnosti angažuju gluteuse, zadnju ložu i mišiće listova, ali vožnja bicikla snažnije aktivira kvadricepse.

Bicikl može imati prednost i kada je cilj povećanje mišićne snage, posebno pri vožnji većeg intenziteta.

Hodanje je, s druge strane, jednostavnije i pristupačnije jer ne zahtijeva posebnu opremu osim odgovarajuće obuće.

Obje aktivnosti mogu se prilagoditi fizičkoj spremnosti, a intenzitet se lako povećava bržim tempom, usponima ili dužim treningom.

Zato izbor između hodanja i bicikla zavisi od cilja – bicikl uglavnom omogućava veću potrošnju kalorija za kraće vrijeme, dok hodanje, prema navedenim istraživanjima, može imati prednost kada je riječ o metabolizmu masti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene goriva konstantno rastu, hoće li poskupiti i hrana?

Gorivo u Bosni i Hercegovini konstantno poskupljuje. Građani sve veći dio kućnog budžeta izdvajaju za odlazak na posao i svakodnevne obaveze. Entitetske mjere nisu zaustavile rast cijena, a mogućnost dodatnog rasterećenja kroz akcize i dalje čeka završetak parlamentarne procedure.

Dok političke stranke u izbornoj kampanji traže povjerenje građana za naredne četiri godine, troškovi života nastavljaju rasti. Građani na gorivo mjesečno izdvajaju stotine konvertibilnih maraka, dok im kupovna moć slabi.

Pun rezervoar za mnoge nedostižan

Punjenje rezervoara sve je veći izdatak za vozače. Mnogi kažu da više ne znaju na čemu mogu uštedjeti kako bi pokrili trošak goriva kojeg se teško mogu odreći.

Građani navode da mjesečno na gorivo troše između 200 i 300 KM, a pojedini ističu da su cijene postale previsoke. Koliko će građani platiti zavisi i od mjesta na kojem toče gorivo. U Tuzli je cijena dizela oko 3,55 KM, dok se u Foči i Laktašima približava iznosu od četiri marke po litru.

Građani zaokupljeni preživljavanjem, političari kampanjom

Dok građani podmiruju sve veće račune, vlast, prema ocjenama ekonomista, nije povukla dovoljno konkretnih poteza. Dio tereta poskupljenja, smatra ekonomistica Adisa Omerbegović-Arapović, država bi trebala preuzeti na sebe.

„Nažalost, reakcija na državnom nivou je izostala. Nama je bilo potrebno da se država odrekne dijela akciza, po cijenu da se smanje njihove plate. Ali bojim se da donosioci odluka, ne samo da se ne bave aktivnim ekonomskim politikama koje bi nam osigurale da barem dio novca od zaduživanja države usmjerimo u vrlo hitne mjere, uključujući možda i dio povrata novca od akciza…“

Vlada Republike Srpske donijela je odluku o povratu 10 feninga po litru, koja je na snazi do 15. oktobra, dok je Vlada Federacije BiH ograničila marže.

Međutim, nijedna od tih mjera nije zaustavila rast cijena goriva. Stručnjaci upozoravaju da bi cijene mogle dodatno rasti, piše BHRT.

Izvjesna i nova poskupljenja?

Na kretanje cijena goriva utiču i međunarodna dešavanja. Direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić kaže da rast cijene nafte povlači i rast cijena drugih proizvoda i usluga.

„Cijena nafte povlači rast cijene svega, a taj Bliski istok je povukao cijene svega. Ono što su Huti nedavno uradili u Saudijskoj Arabiji, to je ustvari bio glavni naftovod za Evropu i zbog toga danas imamo povećane cijene nafte, koje će uticati na rast svega.“

Ista količina goriva, veći račun

Pedeset litara dizela, po prosječnoj cijeni u Federaciji BiH, košta 187 KM. To je 15,5 KM više nego početkom mjeseca.

Za građane to znači veći izdatak za istu količinu goriva i isti put do posla.

Ekonomistica Adisa Omerbegović-Arapović upozorava da građani zbog rasta troškova počinju smanjivati potrošnju.

„Građani se prvo odriču stvari, ili konzumiraju manje, ili se odriču usluga koje im ne trebaju, proizvoda koji im ne trebaju, a to znači da je nečiji posao i, samim tim, usporavanjem ekonomije, imate sve manje i manje prostora da djelujete na tržištu da biste spašavali radna mjesta, ekonomski rast i zadržali uopšte standard koji imate.“

Građani nemaju mogućnost da svoje račune odgode do nakon izbora. Dok traje izborna kampanja, rast cijena goriva već direktno utiče na njihove kućne budžete i svakodnevne troškove.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dinstanje luka bez mirisa: Ovaj trik vam može pomoći

Dinstanje luka ostavi miris u zavjesama i jaknama danima. Jedan korak prije ringle mijenja sve, pogledajte kako da ga uradite.

Dva dana poslije sarme, jakna u hodniku i dalje miriše na kuhinju. Dinstanje luka je kod nas osnova skoro svakog jela, ali cijena je miris koji se uvuče u zavjese, peškire i kosu.

Aspirator tu ne pomaže mnogo kada se miris već proširi po kući. Problem možda nije u ringli, već u onome što uradite sa lukom prije nego što je uopšte upalite. Postoji jedan korak koji traje deset minuta, a može značajno da smanji miris tokom dinstanja.

Potopite isjeckan luk u hladnu vodu na 10 minuta

Isjeckajte luk, stavite ga u činiju i prelijte hladnom vodom tako da bude potpuno prekriven. Ostavite ga oko deset minuta, pa dobro ocijedite i osušite kuhinjskim papirom.

Ovaj korak može da ublaži njegovu jačinu i oštrinu, posebno ako vam sirov luk mnogo smeta za oči i nos. Ako želite da probate ovaj način, važno je da luk poslije potapanja dobro osušite prije nego što ga stavite u tiganj.

Kako da dinstate luk bez jakog mirisa

Ne morate da ga pržite na najjačoj vatri. Zagrijte ulje ili mast na umjerenoj temperaturi, ubacite luk i zatim smanjite temperaturu. Dinstajte ga polako dok ne omekša i postane staklast.

Poklopac može pomoći da se para manje širi po kuhinji, a još bolje je da tokom kuvanja otvorite prozor i zatvorite vrata prema hodniku i drugim sobama. Tako miris ostaje više u kuhinji i lakše se izbacuje napolje.

Šta još možete da uradite protiv mirisa luka

Ako imate aspirator, uključite ga čim počnete sa kuvanjem, a ne tek kada se miris već proširi. Otvoren prozor takođe mnogo znači, naročito ako vazduh može direktno da izađe iz kuhinje.

Kesu sa ljuskama i ostacima luka iznesite odmah, a tiganj, dasku i nož operite čim završite. Miris se često zadrži upravo na ostacima hrane i masnim površinama.

Za ruke pomaže dobro pranje sapunom, a možete ih protrljati i o predmet od nerđajućeg čelika pa ponovo isprati. Ako vam miris ostane u kuhinji, provjetravanje je ipak najjednostavnije rješenje.

Sitnice koje mogu napraviti razliku

Luk nemojte gnječiti tupim nožem. Oštar nož ga urednije siječe i manje ga gnječi, pa će i priprema biti prijatnija.

Nemojte ni praviti od njega kašu ako vam je cilj dinstanje. Krupnije, ujednačene kockice ili tanke trake sasvim su dovoljne, a luk će se ravnomjerno spremiti.

Najvažnije je ipak da ne pregrijete tiganj. Kada luk naglo počne da cvrči i tamni, miris će biti mnogo izraženiji. Tiša vatra, dobar aspirator i otvoren prozor često će uraditi više nego bilo koji kućni preparat.

Podijeli tekst sa drugima na:

Opština Kupres daje 200 KM pomoći penzionerima

Pomoć penzionerima opštine Kupres koji ispunjavaju propisane uslove iznosiće 200 KM. Riječ je o prvom programu ovakve vrste koji provodi Opština Kupres.

Pravo na jednokratnu novčanu pomoć ostvarili su penzioneri koji ispunjavaju nekoliko uslova. Potrebno je da imaju prebivalište na području Opštine Kupres najmanje tri mjeseca prije objave javnog poziva. Takođe, njihova ukupna mjesečna penzija, uključujući i eventualnu penziju iz inostranstva, ne treba da prelazi 750 KM. Penzioneri ne smiju da imaju druga primanja.

Iz Opštine navode da je javni poziv zamišljen kao pilot-projekat koji bi trebao poslužiti kao osnova za buduće programe podrške penzionerima.Načelnik Kupresa Danko Jurič poručio je da penzioneri zaslužuju konkretnu podršku.

Možda vas interesuje i ovo:

Više od 100 penzionera Trnova dobilo po 240 KM

“Naši penzioneri svojim su radom i životom dali veliki doprinos našem Kupresu i smatram da im trebamo pružiti konkretnu podršku. Ovo je prvi korak i početak programa koji želimo nastaviti i u budućnosti”, kazao je Jurič.

Prema njegovim riječima, naredne godine planirano je povećanje iznosa pomoći, kao i obuhvatanje većeg broja penzionera.

Iz Opštine su najavili i da će uskoro biti objavljen javni poziv za dodjelu jednokratne novčane pomoći studentima za akademsku 2026/2027. godinu.Opštinska uprava navodi i da je tokom protekle dvije godine osigurala više od sedam miliona KM za različite projekte na području Kupresa.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najzdraviji narod na svijetu: Ne znaju za bolesti i žive 120 godina

Najzdraviji narod na svijetu, kako se često navodi, živi i više od 100 godina, a razlog se traži u načinu života i ishrani. Jedna namirnica posebno je zastupljena na njihovoj trpezi.

Na krajnjem sjeveru Pakistana, u planinskoj dolini Hunza u regiji Gilgit-Baltistan, živi narod Buriši, poznat i kao Hunze.

O ovom narodu vlada vjerovanje da njegovi pripadnici doživljavaju i 120, pa i 130 godina. Pojedinci su, kako se navodi, dočekali čak i 145. rođendan.

Ipak, tačan broj godina nije moguće pouzdano utvrditi. Hunze nemaju matične knjige rođenih, pa samim tim ni dokumente kojima bi se njihova dugovječnost mogla precizno dokazati.

U ostatku Pakistana prosječan životni vijek iznosi oko 67 godina, ali u izolovanoj dolini Hunza, u planinskom području Himalaja, način života značajno se razlikuje.

Navodi se i da su žene rađale u poznijim godinama, pa čak i tokom šezdesetih, dok su postojala i uvjerenja da pripadnici ovog naroda rijetko oboljevaju od malignih bolesti.

Objašnjenje za njihovu dugovječnost istraživači traže u okruženju, fizičkoj aktivnosti i načinu ishrane.

Šta jedu Hunze – manje mesa, više voća

Hunze piju vodu sa glečera i veliki dio hrane sami uzgajaju.

Budući da su decenijama bili izolovani od većih gradova, prerađena hrana nije tradicionalno bila dio njihove ishrane.

Kajsije su jedna od namirnica koje se često nalaze na njihovoj trpezi.

Tokom tradicionalnih perioda posta, prema navodima o njihovom načinu života, danima, pa čak i mjesecima, konzumiraju svježi sok i koštice kajsija.

Meso ne jedu svakodnevno, dok su na njihovom jelovniku često:

  • žitarice
  • povrće
  • voće
  • kajsije
  • domaći proizvodi od žitarica.

Njihov tradicionalni način pripreme hljeba takođe je poznat daleko izvan doline Hunza.

Pored ishrane, Hunze su tradicionalno fizički aktivni, a praktikuju i jogu, vježbe disanja i meditaciju.

Porijeklo naroda Buriši i jezik koji nikome ne liči

Porijeklo naroda Buriši nije u potpunosti razjašnjeno.

Njihov jezik, burušaski, izdvaja se od jezika okolnih naroda i nije blisko srodan većini jezika koji se govore u regionu.

Postoje i pretpostavke da su Buriši potomci vojnika Aleksandra Velikog koji su ostali na Himalajima nakon njegovih pohoda.

Međutim, za ovu teoriju ne postoje pouzdani dokazi koji bi je potvrdili.

Zato priča o Hunzama i dalje ostaje spoj tradicije, zanimljivih svjedočanstava i pokušaja naučnika da objasne njihov način života i dugovječnost.

A vi, da li biste izdržali mjesec dana samo na soku od kajsija i gotovo ničemu drugom?

Podijeli tekst sa drugima na:

Domovi za stare van nadzora, a država nema evidenciju korisnika

Akumulirano neadekvatno djelovanje u oblasti zbrinjavanja starijih osoba u ustanovama, izostanak sveobuhvatnog i sistemskog pristupa, u skladu sa međunarodnim standardima, uz istovremeni porast potrebe za ovom uslugom, dovodi do kršenja prava ove populacije, ugrožavanja sigurnosti, te u nekim slučajevima zanemarivanja i zlostavljanja’, ukazuju Ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

Ombudsmeni posebno ukazuju da se profil korisnika značajno promijenio. Većina korisnika u ustanove dolazi u poodmakloj životnoj dobi i sa složenim zdravstvenim stanjem. To su nepokretnost, demenciju i druga hronična oboljenja. U ustanovama su oko 60-70 posto smještenih nepokretnih i polupokretnih osoba. Prosječna starost smještenih osoba je dobi 80+ i među korisnicima dominiraju žene.

Ograničeni kapaciteti inspekcijskog nazora

Kao ključne izazove identifikovali su normativnu neujednačenost, nedovoljnu ili neusklađenu primjenu propisa o ustanovama. Problem su i registracija i pravni status ustanova. Zatim različita praksa u nadzoru, posebno nad privatnim ustanovama, zaštitu prava korisnika i drugo.

Posebno se pitanje osnivanja ustanova pokazalo kao veoma problematično iz razloga nerazumijevanja pravnog subjektiviteta ustanova. Osnivanje ustanova u BiH je tradicionalno bilo u režimu javnopravne vlasti.

Promjene u pravnom sistemu omogućile su osnivanje ustanova i privatnopravnim osobama. Tome su pogodovali ograničeni kapaciteti i nedovoljna briga za javne ustanove, ali i činjenica da privatne ustanove nisu podložne istom nivou nadzora i kontrole kao javne ustanove.

Nemaju istu organizaciju rada i obavezu prema korisnicima. Javne ustanove ne mogu funkcionisati po pravilima tržišne ekonomije kao privatne ustanove, jer im to sistem ne dozvoljava.

Nema ažurne evidencije o smještaju

Nadležni organi često nemaju potpune i ažurne evidencije o svim ustanovama koje pružaju smještaj starijim osobama. Posebno kada je riječ o privatnim subjektima i oblicima zbrinjavanja koji ostaju na granici ili potpuno izvan formalnog sistema.

Postoje ustanove i objekti koji pružaju usluge smještaja, a da nisu dovoljno vidljivi u sistemu javnog nadzora i evidencija, što predstavlja dodatni razlog za zabrinutost.

Objekti u kojima su smještene ustanove, a samim tim i uslovi u tim objektima su veoma različiti. Javne ustanove su u većini slučajeva smještene u starim objektima, od kojih su neki i namijenjeni za smještaj starijih lica, ali zahtijevaju značajna finansijsko-investiciona ulaganja kako bi zadovoljili standarde.

Objekti rijetko pravljeni namjenski

Privatni objekti rijetko da su namjenski pravljeni za smještaj starijih osoba (sa izuzetkom ustanova u Bihaću i Brčkom) i uglavnom tokom obavljanja djelatnosti otklanjaju nedostatke, a u skladu sa nalazima inspekcije.

Ograničeni kapaciteti inspekcijskog nadzora u značajnoj mjeri doprinose lošem stanju u oblasti socijalne zaštite. Na nivou FBiH nema inspektora socijalne zaštite. Na kantonalnom nivou ili nema inspektora socijalne zaštite ili je samo jedan na nivou kantona. To dodatno otežava blagovremeno i sveobuhvatno provođenje inspekcijskog nadzora.

Ombudsmeni ukazuju da su ovi problemi posebno izraženi u Tuzlanskom kantonu. Na području Tuzlanskog kantona djeluje jedna javna ustanova čiji je osnivač Grad Tuzla i to je Dom penzionera. Pored toga egzistira veći broj privatnih ustanova, od kojih mnoge nisu registrovane, tako da se nalaze izvan bilo kakvog nadzora.

Osnivač Doma penzionera u Tuzli je Grad Tuzla, od 2015. godine. Za objekat koji je izgrađen neposredno pred rat nikada nije pribavljena upotrebna dozvola. Poslije tragedije koja se desila u ovoj ustanovi, preduzimane su određene aktivnosti od strane Ministarstva Tuzlanskog kantona koje nisu rezultirale unapređenjem stanja u ovoj ustanovi.

Dugogodišnja zapuštenost i djelovanje ove ustanove bez ikakvog nadzora, kako od strane osnivača – Grada Tuzle, tako i od strane resornog ministarstva je jednu respektabilnu ustanovu dovelo ne samo u loše već izrazito rizično stanje.

Možda vas zanima i ovo:

Loši uslovi u Domu penzionera Tuzla, direktor tvrdi da je sve u redu

Složena situacija

Imajući u vidu veoma kompleksnu i složenu situaciju u oblasti zbrinjavanja starijih lica, Ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine pozivaju nadležne organe da u okviru svojih nadležnosti preduzmu hitne, konkretne i koordinirane mjere usmjerene na otklanjanje utvrđenih slabosti.

Posebno se pozivaju nadležni organi u Tuzlanskom kantonu da ovo pitanje tretiraju prioritetnim, kako bi se osigurao potpuni nadzor nad uspostavljenim ustanovama s fokusom na ustanove koje nisu registrovane, te da se intenzivira saradnja sa Gradom Tuzla kao osnivačem Doma penzionera, u cilju osiguranja nesmetanog funkcionisanja ove ustanove u skladu sa zakonom i propisanim standardima, saopćeno je iz Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Prirodni lijek za prehladu i gripu pun vitamina

Korijen rena može se koristiti tokom cijele godine kao hrana, za kuhanje čaja, pripremanje obloga, a ubrzava metabolizam, čisti organizam i poboljšava cirkulaciju.

Svjež korijen rena je bogat vitaminom C, a uz njega sadrži i kalcij, kalij, magnezij i eterična ulja koja mu i daju ljutinu. Posebno dobrim se smatra ga dodati masnim jelima jer potiče probavu tako što stimulira lučenje želučanih i crijevnih sokova, piše Ordinacija.hr.

Ren se preporuča u hladnim periodima jer je dokazano da njegove arome pomažu u sprečavanju i liječenju prehlada.

Možda vas zanima i ovo:

Čajevi za prehladu koje vrijedi piti kada smo bolesni

Konzumacija rena potiče otpuštanje sluzi pa tako umiruje kašalj, a olakšava i simptome upale sinusa. Kod prehlade može koristiti narendan, kuhan u mlijeku ili pomiješan s medom.

Kako čuvati i koristiti namirnicu

Čuvajte svjež korijen rena u papirnatoj vrećici i to do sedam dana. Ili ga narežite na sitne komade i zamrznite do upotrebe. Ako želite narendate ren, učinite to samo s onom količinom koja vam je potrebna za obrok. Ren vrlo brzo izgubiti svježinu.

Ren se tradicionalno koristi kao prilog jelima ili umak. Jedite ga sirovog jer kuhanje uništava njegovu specifičnu aromu.

Svakako trebate koristiti ren u zimskim jelima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Načelnik razgovarao sa penzionisanim radnicima opštine Višegrad

Načelnik Višegrada Mladen Đurević upriličio je danas tradicionalni prijem za penzionisane radnike Opštinske uprave, povodom krsne slave – Male Gospojine.

Đurević je istakao da je prijem prilika za iskazivanje zahvalnosti ljudima koji su svoj radni vijek proveli doprinoseći razvoju Višegrada.

Penzioner Milica Stančić istakla je da ovakvi susreti imaju posebnu vrijednost za nekadašnje radnike Opštinske uprave Višegrad.

“Drago nam je što nas se Uprava sjeti i što imamo priliku da se okupimo, vidimo i prisjetimo vremena koje smo proveli radeći u Opštinskoj upravi. Ovo nam mnogo znači i zahvalni smo načelniku za pažnju koju nam ukazuje”, rekla je Stančićeva.

Podijeli tekst sa drugima na: