Penzioneri Srpske se nadaju još jednoj pomoći do kraja godine

Kako su saopštili iz Vlade Srpske, naglasivši da je iznos pojedinačnih penzija povećan za 3,55%.

“Za penzije za avgust u budžetu je obezbijeđeno ukupno 187 miliona KM. To je za 7 miliona KM više u odnosu na prethodni mjesec. Ovo je drugo povećanje penzija u 2026, jer su redovnim usklađivanjem penzije za januar povećane za 6,25%. Time su penzije na godišnjem nivou ukupno veće za 10% u odnosu na prethodnu godinu”, poručili su iz Vlade Srpske.

Iz Fonda PIO saopštili su da, nakon povećanja, prosječna penzija u Srpskoj iznosi 724, a najviša 3.910 KM.

Najniža penzija za staž do 15 godina iznosi 361 KM.

Praktično, prosječna penzija je povećana za 26 KM, najniža za 12 KM, a najviša penzija za 134 KM.

Podsjetimo, penzioneri u Srpskoj nedavno su dobili i jednokratnu pomoć. Tako su penzioneri čije su penzije u visini prosječne i ispod toga, dobili po 120 KM, a oni sa penzijama višim od prosječne 80 KM.

Međutim, iz Udruženja penzionera srpske nadajus e da to nije sve, što će najstariji u Srpskoj dobiti u 2026, eventuelno početkom 2027.

“Po izjavi ministarke finansija Zore Vidović, nadamo se da ćemo dobiti još jednu jednokratnu pomoć. Razmišljanja idu u tom pravcu, što bi penzionerima i te kako dobro došlo. Nadamo se da bi ona mogla da bude isplaćena oko nove godine, najdalje do Božića”, rekao je nedavno za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Ratko Trifunović.

Dodao je da se nada iznosima kakvi su nedavno isplaćeni – 80, odnosno 120 KM, u zavisnosti od visine penzije.

Podsjetimo, ministar finansija Zora Vidović je nedavno rekla da Vlada razmatra mogućnost da u narednom periodu pokuša obezbijediti još nešto za penzionere.

“To još nije definitivno dogovoreno, pravimo razne analize i vjerujemo da ćemo nešto uspjeti”, poručila je Vidovićeva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ne paničite ako izmjerite visok pritisak: Pogledajte šta treba da uradite

Prema smjernicama organizacije “Blood Pressure UK”, idealan krvni pritisak kreće se u rasponu od 90/60 do 120/80 mmHg.

Vrijednosti između 120/80 i 135/85 mmHg smatraju se povišenim, dok se sve iznad 135/85 mmHg klasifikuje kao visok krvni pritisak koji zahtijeva dalju ljekarsku obradu.

Dr Polin Svift za “Expres” napominje da krvni pritisak varira.

“Na rezultate mogu uticati stres, temperatura, fizička aktivnost, kao i ono što ste nedavno pojeli ili popili. Ako izmjerite neočekivano visoku vrijednost, ostanite mirno da sjedite pet minuta, a zatim ponovite mjerenje”, rekla je ona, prenosi b92.

“Jedno izolovano visoko mjerenje ne znači da imate visok krvni pritisak. Ako su vam vrijednosti trajno povišene, obratite se ljekaru, medicinskoj sestri ili farmaceutu. Nemojte sami postavljati dijagnozu niti se liječiti na svoju ruku”, dodala je.

“Takođe, nikada nemojte prekidati terapiju lijekovima za pritisak samo zato što su se kućna mjerenja poboljšala”.

Na početku kućnog praćenja krvni pritisak trebalo bi mjeriti nedjelju dana, ujutru i uveče.

Sličnu preporuku daje i britanski Nacionalni institut za zdravlje i izvrsnost (NICE), koji za potvrdu dijagnoze hipertenzije preporučuje mjerenje dva puta dnevno tokom sedam dana.

Važnost prevencije

“Pozivam sve, bez obzira na godine, da izdvoje nekoliko minuta za svoje zdravlje”, poručila je dr Svift.

“Naša anketa je pokazala da 83 odsto ispitanika smatra da previše ljudi čeka da se osjeća loše prije nego što provjeri krvni pritisak, a istovremeno se tek polovina njih testirala tokom prethodne godine. To mora da se promijeni”.

“Poznavanje sopstvenih vrijednosti daje vam priliku da reagujete prije nego što visok krvni pritisak izazove ozbiljna i potencijalno nepovratna oštećenja. Provjera traje svega nekoliko minuta. Bez obzira na to koliko godina imate, to bi mogle biti najvažnije minute koje ćete ove godine posvetiti svom zdravlju”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionisani profesor: Djeca su nekad mnogo više pjevala (VIDEO)

Iako je već dvije decenije u penziji, profesor muzičke kulture Ismet Katardžić (83) i danas s posebnom toplinom govori o godinama provedenim u prosvjeti.

Učionice, učenici i muzika ostali su važan dio njegovog života.

Njegov prosvjetni put počeo je u nekadašnjoj Učiteljskoj školi “Radmilo Stefanović” u Prijedoru. Nakon Gimnazije u Derventi završio je Pedagošku akademiju – muzički odsjek u Sarajevu, a potom se dodatno školovao na Muzičkoj akademiji u Beogradu.

“Prva moja škola bila je upravo Učiteljska škola “Radmilo Stefanović”. Bilo mi je teško kao početniku, ali sam vidio da me učenici prihvataju i da mogu da im dam ono što sam tada znao o muzici. Oni su to lijepo usvajali i to su bili pravi đaci”, prisjeća se Katardžić.

Iz tog vremena pamti i jednu simpatičnu anegdotu. Na prijemnom ispitu učenici su morali nešto otpjevati kako bi se procijenila njihova muzikalnost. Jedna djevojčica nikako nije htjela da zapjeva.

“Kažem joj: “Pa ideš u školu, kiša pada, ti nekad pjevušiš.” Ona kaže: “Ne pjevam ni tada.” Pitam je što, a ona kaže: “Blizu škole mi je kuća.” To mi je ostalo u sjećanju”, priča profesor Katardžić, a piše Kozarski vijesnik.

Djeca prije mnogo više pjevala

Smatra da su djeca tada bila muzikalna, jer se mnogo više pjevalo i u osnovnim školama, pa su učenici naviku i ljubav prema muzici donosili u srednju školu. Nakon ukidanja Učiteljske škole prešao je u Gimnaziju, a radio je i u drugim srednjim školama u Prijedoru. Prije penzionisanja bio je profesor u Muzičkoj školi “Savo Balaban”.

Istovremeno je gotovo tri decenije bio posvećen horskoj muzici. Mješoviti hor SKUD-a „Dr Mladen Stojanović“ vodio je 27 godina, osvajajući brojna republička i savezna priznanja. Sa horom je nastupao i na televizijama Beograd, Sarajevo i Zagreb. Posebno pamti nastup hora u čuvenoj putopisnoj emisiji „Karavan“, autora Milana Kovačevića, novinara, scenariste i reditelja Televizije Beograd.

Katardžić sa sjetom govori o vremenu kada je muzika imala više prostora u obrazovanju. Današnje školstvo često uporedi sa nekadašnjim, u kojem je on radio.

“Nekoliko puta sam rekao da bez Učiteljske škole nema učitelja. Tadašnje obrazovanje budućih učitelja bilo je ozbiljnije i temeljnije”, kaže profesor.

Ipak, najljepše govori o svojim učenicima. Redovan je na susretu bivših učenika nekadašnje Učiteljske škole “Radmilo Stefanović”, a ni ove godine neće izostati. Šesti susret je u subotu, 12. septembra, od 18.00 časova u Ugostiteljsko-ekonomskoj školi u Prijedoru.

“To mi znači mnogo, jer bez druženja, ja bih rekao, nema ni dobrog života. Danas se ljudi sve više razdvajaju, a moji nekadašnji učenici upravo čine ono čime smo mi počeli – zajedništvo. Samo zajedništvom nam svima može biti bolje”, poručuje Katardžić.

Nekadašnjim učenicima želi da nastave njegovati susrete, jer se tako čuvaju uspomene na prošla vremena, ali i gradi pogled prema budućnosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jeftin sastojak iz frižidera pomaže ružama da duže cvjetaju

Ruže su među najljepšim cvijećem i njihov miris hipnotiše, a ukoliko ih pravilno njegujete cvjetaće raskošno i do rane jeseni.

Septembar je za ruže specifičan prelazni period. Mnoge sorte još uvijek stvaraju nove pupoljke i mogu cvjetati duboko u jesen, ali nakon toplog i vlažnog ljeta na listovima se često pojavljuje jedan od njihovih najvećih neprijatelja.

Ovu bolest prepoznaćete po tamnim, gotovo crnim flekama na listovima, koji s vremenom požute i počnu da otpadaju. Ako je bolest jače zahvatila biljku, ruža može da ostane bez velikog dijela lišća, oslabi i slabije cvjeta. Upravo je zato početak jeseni dobro vrijeme da joj posvetite malo više pažnje.

Jeftina pomoć protiv crne pjegavosti

Jedan od starih baštovanskih trikova koji se ponovo često spominje jeste razrijeđeno kravlje mlijeko. Jedan dio mlijeka na dva dijela vode. Mlijeko sadrži proteine i druga jedinjenja zbog kojih se već dugo koristi kao kućno sredstvo protiv nekih gljivičnih bolesti biljaka.

Možda vas interesuje i ovo:

Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Mlijeko se pomiješa s vodom te se dobijenim rastvorom poprskaju listovi ruže, najbolje tokom sunčanog dijela dana. Upravo je sunčeva svjetlost važna, jer se djelovanje mlijeka protiv gljivica povezuje s reakcijama koje nastaju kada je ono izloženo suncu.

Takav tretman neće čarobno izliječiti već jako zaraženu ružu, ali može biti dodatna pomoć u usporavanju širenja bolesti i zaštiti zdravog lišća. A što duže ruža zadrži zdravo zeleno lišće, to ima više snage za stvaranje novih pupoljaka i produženje cvjetanja u ranu jesen.

Ipak, najvažnije je napraviti još jednu stvar

Kod crne pjegavosti nijedan kućni preparat ne može da zamijeni dobru higijenu u dvorištu. Tokom septembra redovno uklanjajte zaražene listove s biljke, ali i one koji su već otpali na zemlju. Nemojte ih ostavljati ispod ruže, jer se na zaraženom biljnom materijalu bolest može zadržati i ponovo stvarati probleme.

Prilikom zalivanja vodu usmjeravajte prema zemlji i korijenu, a ne po lišću. Dugotrajno mokri listovi stvaraju povoljne uslove za razvoj i širenje gljivičnih bolesti, piše B92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Federacije BiH imaju 966 KM više nego prethodne godine

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike saopštilo je da penzijski sistem Federacije BiH od 2026. godine funkcioniše po novim pravilima. Izmjenama Zakona o PIO uvedena su dva redovna usklađivanja godišnje i nova formula obračuna.

Novi model koristi omjer 60:40 u korist povoljnijeg pokazatelja između rasta plata i troškova života. Svako povećanje ulazi u osnovicu za naredni obračun.

“Osim nove formule i primjene povoljnijeg omjera, dva termina usklađivanja tokom godine sada su zakonska obaveza i ne zavise od odluke Vlade o vanrednom usklađivanju koje se s vremena na vrijeme praktikovalo kao mogućnost, a ne zakonska obaveza”, saopšteno je iz ovog ministarstva.

Najniža penzija je sa 599 KM povećana na 692 KM, što predstavlja rast od 15,08 odsto. Stara formula bi donijela povećanje od oko 30 KM, dok novi model donosi 92 KM više mjesečno.

Možda vas interesuje i ovo:

Povećanje penzija u FBiH: Najniža penzija raste 1,39 KM

“Umjesto otprilike 30 KM, koliko bi donijela stara formula, mjesečno povećanje u odnosu na 2025. godinu iznosi 92 KM. Konačni mjesečni efekat novog modela tako je više od tri puta veći”, poručili su iz Ministarstva.

Korisnik najniže penzije ove godine primiće ukupno 966 KM više nego prethodne godine. Za nove penzionere sa 40 godina staža i minimalnim doprinosima, najniža penzija iznosi 714 KM.

Pravo na naknadu troškova sahrane sada pripada osobi koja je te troškove stvarno platila. Dva usklađivanja godišnje postala su zakonska obaveza i ne zavise više od odluke Vlade.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zdravstvene prednosti konzumiranja banana

Iako su poznate po kalijumu, stručnjaci ističu da banane pružaju mnogo više kada je riječ o prevenciji i zdravlju. One nijesu rezervisane samo za smutije i žitarice, a kuvari nude neočekivane načine za njihovu pripremu u svakodnevnoj ishrani.

Na pitanje da li se može pretjerati sa unosom, odgovor zavisi od opšteg zdravstvenog stanja, dijetetskih ciljeva, ali i od same zrelosti, odnosno boje ploda.

Nutritivna vrijednost i sastav

Jedna prosječna banana dužine oko 18 centimetara sadrži 105 kalorija, što je u srednjem do višem rangu u poređenju sa drugim voćem. Međutim, te kalorije nijesu „prazne”, već dolaze iz skroba, vlakana blagotvornih za crijevnu floru i niza esencijalnih vitamina i minerala.

Kalorije i makronutrimenti: 105 kcal, 1,29 g proteina, 0,389 g masti, 26,9 g ugljenih hidrata, 3,07 g dijetalnih vlakana i 14,4 g šećera.

Možda vas interesuje i ovo:

Kore banane: Od kuhinjskog otpada do vrhunskog biođubriva

Vitamini i minerali: 0,43 mg vitamina B6 (22% preporučenog dnevnog unosa), 10,3 mg vitamina C (17%), 422 mg kalijuma (12%), 31,9 mg magnezijuma (8%), 0,319 mg mangana (16%) i oko 85 grama vode.

Sadržaj šećera u banani zapravo je manji nego u istoj količini voća poput grožđa ili smokava. Prirodni šećeri dolaze u kombinaciji sa vlaknima, kalijumom i vitaminom B6, što ih čini pametnim izborom za zadovoljenje potrebe za slatkim.

Zdravstvene prednosti

Zdravlje srca i krvni pritisak:

Ishrana bogata kalijumom može smanjiti rizik od srčanih oboljenja i smrtnosti za čak 24 odsto. Kalijum pomaže bubrezima da izbace višak natrijuma i opušta zidove krvnih sudova, čime snižava krvni pritisak.

Zdravlje crijeva i varenje:

Vlakna pomažu crijevnoj mikrobioti da proizvodi kratkolančane masne kiseline koje smanjuju upale i snižavaju loš holesterol. Zelenije banane sadrže otporni skrob koji hrani dobre crijevne bakterije, a prema studijama može smanjiti rizik od karcinoma gornjeg digestivnog trakta za više od 60 odsto.

Energija i oporavak za sportiste:

Šećeri iz banane pružaju brz izvor energije za mišiće, dok kalijum i magnezijum sprečavaju grčeve i održavaju ravnotežu tečnosti.

Mentalno zdravlje i protivupalno dejstvo:

Banane su bogate flavonoidima koji mogu smanjiti rizik od demencije i Alchajmerove bolesti. Sadrže i triptofan koji se pretvara u serotonin (hormon sreće), vitamin B6 za njegovu proizvodnju, te magnezijum za bolji san.

Kreativni načini pripreme i rizici

Pored klasičnog dodavanja u ovsenu kašu, nutricionisti predlažu pripremu čaja od kuvane cijele banane, karamelizovanu bananu kao dodatak jelima sa piletinom, kolutiće grilovane banane u slanoj salati, pa čak i upotrebu kore od banane nakon pranja i mariniranja.

Alternativa klasičnom brašnu je brašno od nezrelih banana, koje je bogato otpornim skrobom i ne sadrži gluten.

Kao i sa većinom namirnica, sa bananama ne treba pretjerivati. Prekomjeran unos može dovesti do skoka šećera u krvi, nedovoljnog unosa proteina i zdravih masti, kao i do zatvora ukoliko se ne unosi dovoljno vode.

Za većinu ljudi optimalna mjera je jedna do dvije srednje banane dnevno, piše Magazin Politika.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jeste li preuzeli aplikaciju: Provjerite koliko košta vaše liječenje

Osiguranici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske u aplikaciji “Moje zdravstvo” mogu da pronađu odgovore na pitanja koliko je koštala dijagnostička procedura, laboratorijska analiza, operativni zahvat ili bolničko liječenje koje su koristili, saopšteno je iz Fonda.

“Osiguranici prvi put, zahvaljujući ovoj aplikaciji, imaju uvid da li su zdravstveno osigurani, koliko su za liječenje ili određene analize izdvojili lično kroz participaciju, a koliko je izdvojio Fond iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja”, pojasnili su iz Fonda.

Ova aplikacija omogućava osiguranicima uvid u njihov elektronski zdravstveni karton.  Tačnije dostupni su im nalazi, mišljenja i izvještaji ljekara specijalista, rezultati dijagnostičkih procedura, kao i uputnice.

“Fond i na ovaj način nastavlja sa digitalizacijom zdravstvenog sistema. Cilj je veća transparentnost i dostupnosti informacija osiguranicima”, istaknuto je u saopštenju.

U Fondu zdravstvenog osiguranja su ukazali da osiguranici, koji još nisu preuzeli pristupne podatke za aplikaciju, korisničko ime i lozinku, to mogu da učine u svim poslovnicama Fonda radnim danima od 7.30 do 15.30 časova i dobiju potvrdu da su to preuzeli.

Aplikacija je dostupna i za android i “epl” uređaje. Nakon preuzimanja pristupnih podataka moguće joj je pristupiti putem računara preko internet stranice /mojezdravstvo.org/, kao i putem mobilnog telefona. Korisnici nakon prve prijave mogu i da promijene lozinku.

“Od trenutka preuzimanja pristupnih podataka, osiguranici snose odgovornost za njihovu eventualnu zloupotrebu. Sugerišemo da se aplikacija koristi isključivo za lične potrebe jer sadrži osjetljive medicinske podatke”, naveli su iz Fonda.

Za sve nedoumice i dodatne informacije, osiguranici mogu pozvati besplatan info-broj 0800/508-08.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

So je ključna za dobar kiseli kupus, pogledajte koliko je dovoljno

Kiseljenje kupusa jedna je od tradicionalnih priprema zimnice kod koje gotovo svaka porodica ima neki svoj recept.

Neko so dodaje šakom, neko kašikom, a mnogi jednostavno “od oka”. Ipak, kod fermentacije kupusa količina soli nije važna samo zbog okusa, nego utiče i na sam proces fermentacije, pa se vrijedi držati provjerenih omjera.

Za domaći kiseli kupus praktično je računati oko 20 do 25 grama soli na kilogram očišćenog i narezanog kupusa. To odgovara ud‌jelu soli od približno dva do 2,5 posto u odnosu na masu kupusa.

Vaganje najpreciznije

Prema tome, na pet kilograma pripremljenog kupusa potrebno je otprilike 100 do 125 grama soli, dok na deset kilograma dolazi oko 200 do 250 grama. Najbolje je kupus prvo očistiti i pripremiti, zatim ga izvagati, a potrebnu količinu soli odrediti kuhinjskom vagom.

Vaganje je preciznije od mjerenja žlicama jer različite vrste soli imaju različitu veličinu kristala, pa jedna kašike sitne i jedna žlica krupne soli ne moraju imati jednaku masu.

Za fermentaciju se preporučuje sol za kiseljenje odnosno konzerviranje bez dodataka koji mogu uticati na kvalitetu rasola.

So pritom nema samo zadatak učiniti kupus slanim. Ona iz kupusa izvlači vodu i tako pomaže stvaranju prirodnog rasola. Istodobno stvara uslove u kojima bakterije mliječne kiseline, potrebne za fermentaciju, mogu obaviti svoj posao te pomaže ograničiti rast nepoželjnih mikroorganizama.

Zbog toga relevantne smjernice za kućno fermentiranje upozoravaju da količinu soli ne treba proizvoljno smanjivati.

Za kiseljenje treba odabrati zdrave i čvrste glavice kupusa. Nakon uklanjanja vanjskih listova i oštećenih dijelova kupus se opere, očisti i tanko nareže.

Odmjerena količina soli ravnomjerno se rasporedi po kupusu, nakon čega ga treba dobro promiješati i pritiskati dok ne počne otpuštati vlastiti sok.

Tokom fermentacije vrlo je važno da kupus ostane potopljen ispod površine rasola. Kupus koji viri iznad tekućine dolazi u kontakt sa zrakom, što povećava mogućnost razvoja plijesni i drugih nepoželjnih mikroorganizama.

Važna čistoća posude

Zato se kupus u posudu dobro sabije i optereti prikladnim čistim utegom.Važna je i temperatura prostorije. National Center for Home Food Preservation navodi da na temperaturi od približno 21 do 24 stepena fermentacija može završiti za tri do četiri sedmice.

Na nižoj temperaturi, između približno 16 i 18 stepena, može trajati pet do šest sedmica. Previsoka temperatura nije poželjna jer kupus može postati mekan.

Ako se tokom fermentacije pojave znakovi kvarenja poput izrazito neugodnog mirisa, sluzave teksture ili plijesni, takav kupus ne treba kušati. Kod fermentiranja je važno održavati čistoću posude i pribora te kupus tokom procesa držati potopljenim u rasolu.

Dakle, jednostavna računica za kućnu pripremu glasi: na kilogram pripremljenog i narezanog kupusa računajte približno 20 do 25 grama soli.

Na pet kilograma to je 100 do 125 grama, a na deset kilograma 200 do 250 grama. Umjesto dodavanja soli “od oka”, nekoliko sekundi na kuhinjskoj vagi može pomoći da svaki put dobijete ujednačen omjer i dobre uslove za pravilnu fermentaciju kupusa.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prosječna penzija u Republici Srpskoj i dalje ispod 43 odsto plate

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske objavio je Statistički bilten za avgust 2026. godine, prema kojem je na dan 31.08.2026. u Srpskoj penziju primalo 296.633 korisnika. Od toga broja je 192.816 starosnih, 34.444 invalidskih, 69.225 porodičnih i 148 korisnika ostalih prava. Na kraju jula mjeseca bilo je 296.297 penzionera.

Prosječna samostalna penzija u avgustu iznosila je 724,58 KM. U odnosu na prosječnu neto platu u Republici Srpskoj u prethodnom mjesecu, koja je iznosila 1.688 KM, penzija čini samo 42,93 odsto plate.

Za korisnike koji su ostvarili pun radni vijek od 40 godina staža osiguranja, prosječna starosna penzija znatno je viša i iznosi 1.094,43 KM, odnosno 1.055,27 KM ako se računa prema 40 godina penzijskog staža. Odnos prosječne starosne penzije za 40 godina staža osiguranja i prosječne plate iznosi 64,84 odsto.

Bilten posebno ističe i iznos medijalne penzije, koji za avgust iznosi 566,91 KM – što znači da polovina penzionera u Republici Srpskoj prima penziju manju od tog iznosa, a polovina veću.

Struktura korisnika

Prema podacima Fonda, u strukturi svih penzija starosne penzije čine 65,00 odsto, porodične 23,34 odsto, invalidske 11,61 odsto, dok na ostala prava otpada svega 0,05 odsto.

Od ukupnog broja penzija, 77.847 korisnika ostvarilo je pravo sa 40 i više godina penzijskog staža, što čini 26,24 odsto svih penzija. Od toga, 55.956 penzija isplaćuje se bez srazmjernog dijela na osnovu 40 godina penzijskog staža, a 20.618 penzija na osnovu 40 godina staža osiguranja.

Prosječna starost korisnika u trenutku ostvarivanja prava na starosnu penziju iznosi 62,12 godina, a na invalidsku penziju 52,47 godina. Korisnici starosnu penziju u prosjeku primaju 17,38 godina, invalidsku 19,46 godina, a porodičnu 16,41 godinu.

Najniže i najviša penzija

Najveća penzija koja se u avgustu isplaćivala u Republici Srpskoj iznosi 3.910,15 KM.

Najniže samostalne penzije, propisane Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i odlukama Vlade Republike Srpske o najnižoj penziji, kreću se prema dužini penzijskog staža:

  • do 15 godina staža: 361,75 KM
  • od 15 do 20 godina: 434,15 KM
  • od 20 do 30 godina: 506,52 KM
  • od 30 do 40 godina: 578,94 KM
  • 40 i više godina: 723,70 KM

Broj osiguranika i stopa zavisnosti

Na dan 31.08.2026. Fond je imao 337.588 osiguranika, od čega su najbrojniji osiguranici radnici – 289.659. Slijede osiguranici samostalnih djelatnosti (18.908), zatim ostali osiguranici (24.399), poljoprivrednici (2.646), osiguranici u dobrovoljnom osiguranju (1.721) i vjerski službenici (255).

Ukupan broj uplatilaca doprinosa koji imaju najmanje jednog osiguranika iznosio je 46.285.

Stopa zavisnosti, odnosno odnos broja osiguranika i broja penzija, iznosi 1,14. To znači da na svakog penzionera dolazi samo 1,14 osiguranika koji uplaćuje doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje. Odnos koji već godinama ukazuje na strukturnu opterećenost penzijskog sistema Republike Srpske.

Prihodi i rashodi Fonda

Prihod od doprinosa u avgustu iznosio je 155.363.597 KM, dok su ukupni prihodi Fonda, uz ostale prihode od 247.596 KM, iznosili 155.611.193 KM. Fond napominje da su u prihodima od doprinosa sadržani i doprinosi naplaćeni u avgustu putem multilateralne kompenzacije u iznosu od 2.496.825,13 KM.

Za isplatu avgustovskih penzija bilo je potrebno 185.427.337 KM u neto iznosu, odnosno 187.642.260 KM u bruto iznosu.

Stopa doprinosa na bruto platu u Republici Srpskoj iznosi 18,5 odsto.

Prema podacima za 2025. godinu, BDP iznosio je 18.698.194.000 KM. Prihod budžeta po osnovu doprinosa za PIO u toj godini iznosio je 1.740.219.757 KM. To čini 9,31 odsto BDP-a, dok su ukupni prihodi budžeta po osnovu doprinosa i ostalih prihoda za Fond iznosili 1.749.765.892 KM, odnosno 9,36 odsto BDP-a.

Hiljade zahtjeva na čekanju

Fond je u avgustu primio 3.453 zahtjeva za ostvarivanje i ponovno određivanje penzije. Riješio je 3.195, tako da je na kraju mjeseca ostalo neriješeno 2.888 zahtjeva ove vrste.

Kada se tome dodaju i ostali zahtjevi kojih je primljeno 3.842, a riješeno 3.570 – ukupan broj neriješenih predmeta u Fondu PIO Republike Srpske na kraju avgusta iznosio je 3.902.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta popiti ujutro umjesto kafe: Četiri napitka za početak dana

Ako vam je kafa svakog jutra neizostavan dio rutine, možda je vrijeme da isprobate nešto drugačije.

Za pripremu moćnog jutarnjeg napitka nisu neophodni egzotični ili skupi sastojci. Često su dovoljne namirnice koje već imate kod kuće.

Izdvojili smo četiri jednostavna napitka koji se lako pripremaju i mogu biti osvježavajući način da započnete dan.

Četiri napitka koje vrijedi isprobati

Ovi napitci sadrže različite sastojke koji mogu biti dio uravnotežene ishrane, a njihova priprema ne zahtijeva mnogo vremena.

Među potencijalnim prednostima sastojaka nalaze se:

  • unos vitamina, minerala i antioksidanasa;
  • podrška normalnom funkcionisanju organizma;
  • doprinos hidrataciji;
  • unos energije i hranljivih materija;
  • raznovrsniji početak dana.

Važno je, međutim, imati na umu da nijedan napitak sam po sebi ne može garantovati mršavljenje, „čišćenje organizma“ ili sprečavanje bolesti.

1. Ananas, med i jabukovo sirće

Za napitak su potrebni:

  • 200 ml svježe iscijeđenog soka od ananasa;
  • dvije kašike jabukovog sirćeta;
  • jedna kašika meda.

Sve sastojke dobro promiješajte i napitak popijte ujutru. Nakon toga možete popiti i čašu vode.

Jabukovo sirće sadrži sirćetnu kiselinu, a pojedina istraživanja su ispitivala njen mogući uticaj na tjelesnu težinu i metabolizam. Ipak, ove napitke ne treba posmatrati kao zamjenu za pravilnu ishranu i fizičku aktivnost.

Važno: veće količine jabukovog sirćeta mogu nadražiti želudac i oštetiti zubnu gleđ, pa ga je bolje koristiti umjereno i razrijeđeno.

2. Zeleni jutarnji smuti

Za zeleni smuti potrebno je:

  • dvije šolje svježeg spanaća;
  • pola šolje zamrznutih kupina;
  • jedan manji komad svježeg đumbira;
  • kašičica meda, po želji.

Sve sastojke stavite u blender i dobro izmiksajte.

Ova kombinacija donosi voće, povrće i biljne sastojke, a spanać i kupine sadrže različite vitamine, minerale i antioksidanse.

Đumbir se tradicionalno koristi u ishrani, a poznat je i po karakterističnom ukusu koji napitku daje dodatnu svježinu.

3. Slatki koktel od šargarepe i limuna

Za ovaj jednostavan napitak potrebne su samo:

  • četiri šargarepe;
  • jedan oljušteni limun.

Sastojke stavite u sokovnik i pripremite svježi sok.

Limun je poznat kao izvor vitamina C, dok šargarepa sadrži beta-karoten i druge korisne biljne materije.

Možda vas interesuje i ovo:

Čaj ili kafa: Koji napitak je zdraviji za početi dan?

Ovaj napitak može biti zanimljiv način da u ishranu uključite više voća i povrća, ali ne treba ga predstavljati kao sredstvo koje samo po sebi „eliminiše toksine“ ili sprečava pojavu bolesti.

4. Topli napitak sa đumbirom, limunom i kurkumom

Za posljednji napitak pripremite:

  • jednu šolju vruće vode;
  • oko jedan centimetar korijena đumbira;
  • sok od pola limuna;
  • osminu šolje jabukovog sirćeta;
  • jednu kašičicu meda;
  • pola kašičice kurkume.

Đumbir i kurkumu stavite u vodu i ostavite da lagano kuvaju oko deset minuta.

U međuvremenu, u šolju sipajte limunov sok, jabukovo sirće i med. Kada je napitak sa đumbirom i kurkumom pripremljen, dodajte ga ostalim sastojcima i sve dobro promiješajte.

Napitak možete piti dok je topao.

Đumbir i kurkuma se često koriste u ishrani, a sadrže biljna jedinjenja koja su predmet brojnih istraživanja. Ipak, ne postoje osnovi da se ovakvom napitku pripisuje sposobnost da „topi kalorije“ ili „izbacuje toksine“ iz organizma.

Kafa ili prirodni napitak?

Za mnoge ljude jutarnja kafa predstavlja ritual bez kojeg teško počinju dan. Ipak, povremena zamjena kafe voćnim ili biljnim napitkom može biti zanimljiv način da obogatite jutarnju ishranu.

Najvažnije je da se napitci posmatraju kao dio ukupne ishrane, a ne kao brzo rješenje za višak kilograma ili zdravstvene probleme.

Podijeli tekst sa drugima na: