Više od pola penzionera u Srpskoj prima penziju od 552 KM

Fond PIO Republike Srpske imao je još jednu vrlo uspješnu poslovnu godinu u kojoj je ostvaren prihod od 1.749.000.000 KM. Od toga je čak 87,76 odsto bilo po osnovu doprinosa, izjavio je danas direktor Fonda Mladen Milić.

“Svega 12,24 odsto je budžet namirio ili ukupno 244.000.000 KM, koliko je nedostajalo da se penzija isplati na dostignutom nivou”, rekao je Milić na konferenciji za novinare u sjedištu Fonda PIO u Bijeljini.

Prema njegovim riječima, ukupni rashodi Fonda iznosili su 1.993.000.000 KM i 98,77 odsto je rashod za isplatu penzija. Samo 1,23 odsto troškovi su rada administrativne službe. Zakon propisuje da se za plate i materijalne troškove rada može utrošiti maksimalno tri odsto.

Svjetska banka preporučuje deset posto

Milić je sa ponosom istakao da je Fond PIO, važan stub socijalnog osiguranja i stabilnosti društva te da ukupno učešće rashoda za isplatu penzija u bruto društvenom proizvodu Republike Srpske 10,45 odsto.

“Svjetska banka preporučuje da to bude do 10 odsto, iako imamo određeni broj država i na prostoru bivše Jegoslavije, ali i u Evropi, gdje taj procenat raste”, naveo je Milić.

On je rekao da su procjene Svjetske banke da bi svi penzijski sistemi trebalo da započnu određene reforme. Prvenstveno u vezi sa godinama života kao jednog od uslova ostvarivanja prava na starosnu penziju.

Milić je naveo da je prosečna penzija iznosila 652,93 KM ili 40,04 prosječne plate, dok je medijalna penzija na kraju prošle godine bila 517,5 KM, za januar je nakon redovnog usklađivanja penzija 552,32 KM, što znači da oko 147.000 korisnika prima penziju do 552 KM, a druga polovina više od toga.

“Ono što je jako pozitivno i na što posebno možemo biti ponosni jeste stalno poboljšanje strukture korisnika prava, a to je da sve veći procenat dolazi iz radnog odnosa i ostvaruje pravo na starosnu penziju”, istakao je direktor Fonda.

Raste prosječna starost pri ostvarivanju prava

On je dodao da je kumulirani procenat korisnika prava na starosnu penziju 64,3 odsto na kraju prošle godine. To se stalno povećava, 23,81 odsto je na porodičnu penziju i smanjuje se. Smanjuje se i procenat korisnika prava na invalidsku penziju koji je 11,84 odsto i najniži je od kad postoji Fond PIO.

“Raste prosječna starost pri ostvarivanju prava, prošle godine je iznosila gotovo 63 godine, s tim što muškarci imaju godinu više u prosjeku prilikom ostvarivanja prava na starosnu penziju”, rekao je Milić.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzije u BiH najmanje u odnosu na region

Prema njegovim riječima, među korisnicima penzijskog sistema Republike Srpske je 30 odsto žena i 70 odsto muškaraca.

Kao pozitivno iz prošle godine izdvojio je da su za više od 100 miliona KM smanjena ukupna potraživanja. Od toga se najviše odnosi na smanjenje obaveza javnih zdravstvenih ustanova. Za njih je Vlada Republike Srpske izmirila u potpunosti obaveze iz prethodnih godina.

“Pitanje ažurnosti i efikasnosti je nešto na šta Fond PIO zaista može biti ponosan. Najefikasniji smo od penzijskih fondova na prostoru bivše Jugoslavije i daleko šire”, istakao je Milić.

Zadržan isti broj osiguranika

Direktor Fonda je podsjetio da su penzije u Republici Srpskoj usklađene u januaru za 6,45 odsto, što je bilo 24. usklađivanje, deseto redovno, prije toga je bilo 14 vanrednih, pa je nominalno povećanje penzija iznosilo 82,68 odsto, a stvarno ili efektivno 116,32 odsto.

U prošloj godini zadržan je isti broj osiguranika, 337.780. Broj korisnika veći za 1,82 odsto u odnosu na 2024. godinu. Odnos broja osiguranika i broja korisnika smanjen na 1,15 naprema jedan.

“Ovo je trend koji, nažalost, bilježe svi penzijski sistemi u Evropi i svijetu koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti, kakav je i naš penzijski sistem”, rekao je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pomjeranje sata za vikend: Koliko to može da šteti snu?

Preskakanje sata svakog proljeća je način da se optimizuje dnevno svjetlo.

Ipak, istraživanja sve više pokazuju da godišnja promjena vremena zapravo može imati nenamjerne štetne posljedice po zdravlje.

Može li gubitak 1 sata sna zaista toliko štetiti?

Istraživanje kaže „da“. Skraćivanje sna za jedan sat jedne noći možda na prvi pogled ne zvuči tako štetno za zdravlje, ali izgubljeni sat može imati značajne efekte, posebno među onima koji spavaju manje od preporučenih sedam do devet sati za početak, piše Everyday Health.

O svom cirkadijalnom ritmu možete razmišljati kao o unutrašnjem rasporedu koji vaše tijelo prati, što pomaže da se dnevne tjelesne funkcije (ne samo spavanje i buđenje, već i stvari poput metabolizma) redovno dešavaju u pravo vrijeme. Vaš unutrašnji sat je navikao na dnevnu svjetlost i mrak koji se stalno dešavaju u određeno doba dana.

Može potrajati da se organizam prilagodi promjenama.

Šta možemo da uradimo kako bismo se što prije navikli na promjenu sata?

Imajte dosljedan san prije promjene sata

Što je vaš raspored spavanja dosljedniji prije promjene, to će vaše tijelo morati da napravi manje promjena kada dođe do promjene vremena. Ako spavate osam sati tokom noći, jedna noć sa jednim satom manje sna biće mnogo manje problematična nego ako redovno spavate šest sati i propustite jedan sat.

Postepeno mijenjajte san

Kako se bliži ljetno računanje vremena, pomjerajte vrijeme buđenja za 15 minuta ranije svakog jutra. To može pomoći vašem tijelu da se postepeno prilagodi. Dakle, ako je vaše uobičajeno vrijeme za spavanje 23:00, idite u krevet u 22:45.

Obratite pažnju na vrijeme večere

Još jedan glavni pokretač našeg cirkadijalnog ritma je hrana. Generalno, dobra je ideja da ne jedete tri do četiri sata prije spavanja.

Prebacite sve satove noć prije nego što počne ljetno vrijeme

Prije nego što odete u krevet noć prije početka ljetnog računanja vremena, obavezno pomjerite sve svoje satove unaprijed. To može učiniti da promjena vremena bude manje zbunjujuća.

Početak dana

Dodatni savjet je da dan započnete sunčevom svjetlošću, iako je izvjesno kašnjenje u vašem cirkadijalnom ritmu. Možete koristiti prirodnu sunčevu svjetlost da biste svoj tjelesni sat što više uskladili sa sunčevim satom, piše Novi Magazin.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Gdje je penzija dovoljna za život u EU: BiH u crvenom

Udio državnih penzija u pokrivanju troškova života značajno varira širom Evrope. U sjevernoj i zapadnoj Evropi penzije često pokrivaju ili čak premašuju osnovne troškove, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu često nisu dovoljne.

Jesu li državne penzije dovoljne za pokrivanje troškova života?

U 20 od 39 evropskih zemalja nisu, prema istraživanju kompanije Moorepay koja se bavi obračunom plata i upravljanjem ljudskim resursima. Troškovi života ne uključuju stanarinu. Kada bi se i ona uračunala, broj zemalja u kojima penzije nisu dovoljne vjerovatno bi bio znatno veći.

Koliko troškova života pokrivaju državne penzije (bez stanarine)?

U 39 evropskih zemalja – uključujući članice EU, zemlje kandidatkinje, zemlje EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo – udio penzija u troškovima života kreće se od 22 odsto u Gruziji do 225 odsto u Luksemburgu.

Podaci se odnose na troškove života jedne osobe i jednu prosječnu penziju krajem oktobra 2025. Moorepay je prikupio podatke o prosječnim penzijama, dok podaci o troškovima života dolaze s platforme Numbeo i predstavljaju nacionalni prosjek. Stvarno stanje može varirati u zavisnosti od grada, piše Euronews.

Primjera radi, u Luksemburgu prosječna državna penzija iznosi 28.790 eura, dok su troškovi života 12.791 euro. To znači višak od 15.989 eura – odnosno penzija je više nego dvostruko veća od troškova života.

Penzije su više nego dvostruko veće od troškova života i u Italiji (210 odsto) i Finskoj (208 odsto). Španija (199 odsto) i Danska (189 odsto) takođe su blizu toj razini.

U nekoliko drugih zemalja udio penzija u troškovima života kreće se između 150 i 180 odsto, što je i dalje relativno visoko. To su Island (179 odsto), Norveška (178 odsto), Njemačka (176 odsto), Belgija (170 odsto), Austrija (165 odsto), Francuska (160 odsto), Nizozemska (159 odsto) i Švedska (158 odsto).

Šest zemalja nalazi se u rasponu između 100 i 150 odsto. Državne penzije ondje su još uvijek dovoljne za pokrivanje troškova života jedne osobe (bez stanarine), ali višak je ograničen. To su Švicarska (131 odsto), Irska (126 odsto), Ujedinjeno Kraljevstvo (120 odsto), Poljska (112 odsto), Češka (108 odsto) i Grčka (103 odsto).

U 20 zemalja penzije nisu dovoljne.

U nekim slučajevima ipak pokrivaju više od 80 odsto troškova života. To su Slovenija (95 odsto), Slovačka (94 odsto), Estonija (91 odsto), Portugal (90 odsto), Crna Gora (89 odsto), Litvanija (85 odsto), Hrvatska (82 odsto) i Mađarska (81 odsto).

Međutim, u mnogim zemljama situacija je loša – u nekima penzije pokrivaju manje od 65 odsto troškova života. Albanija (29 odsto), Ukrajina (29 odsto) i Moldavija (42 odsto) nalaze se pri dnu, uz Gruziju (22 odsto). U svim tim zemljama penzije ne pokrivaju ni polovinu troškova života.

Možda vas zanima i ovo:

Državne penzije postaće neodržive u Evropi, i u BiH situacija sve teža

Udio penzija u troškovima života iznosi 53 odsto u Bosni i Hercegovini, 58 odsto na Kipru, 61 odsto u Sjevernoj Makedoniji, 64 odsto u Turskoj i 65 odsto u Latviji.

Noel Whiteside, gostujući profesor na Univerzitetu u Oxfordu, ističe da su neke zemlje EU jednostavno siromašnije od drugih te da porodice često moraju nadopunjavati prihode svojih starijih članova i pomagati im.

Tabela troškova života bez stanarina

Uočljive su jasne geografske razlike. U sjevernoj i zapadnoj Evropi, uključujući nordijske zemlje, penzije često pokrivaju ili premašuju osnovne troškove života. U srednjoj Evropi pokrivenost je umjerena, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu penzije uglavnom pokrivaju samo dio troškova.

Euronews je izračunao i pokazatelj “prosječne penzijske potrošnje po korisniku” kako bi se utvrdilo koje zemlje nude najviše penzije u Evropi. Taj pokazatelj odnosi se na bruto starosne penzije prema podacima Eurostata. Međutim, Moorepay je koristio drugačiju metodologiju i podatke iz domaćih izvora, uključujući medije.

Možda vas zanima i ovo:

Ko ima najveće penzije u Evropi: BiH na dnu liste

Starije osobe u Evropi uglavnom se oslanjaju na penzije kao glavni izvor prihoda. Prema OECD-u, dvije trećine (66 odsto) prihoda osoba starijih od 65 godina dolazi iz javnih transfera. Privatne i profesionalne penzije u nekim evropskim zemljama takođe imaju značajan udio.

David Sinclair, izvršni direktor International Longevity Centre UK, naglašava da je struktura penzionog sistema svake zemlje ključan faktor koji utiče na visinu penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Decenija između 2015. i 2025. najtoplija u posljednjih 176 godina

Decenija od 2015. do 2025. godine upisana je kao najtoplija otkako se mjerenja sprovode, dakle od 1850. godine, saopštila je danas Svjetska meteorološka organizacija Ujedinjenih nacija (SMO).

Ovo zabrinjavajuće otkriće ističe drastične promjene u našem klimatskom sistemu, pozivajući na hitnu akciju i preispitivanje dosadašnjih pristupa klimatskim promjenama.

Alarmantni podaci: 2025. godina rekordna

U saopštenju NjMO se dalje navodi da je 2025. godina bila znatno toplija, za oko 1,43 stepena Celzijusa iznad postindustrijskog prosjeka, što potvrđuje ozbiljnost situacije, prenosi Rojters.

Ovi podaci alarmiraju na brzinu i intenzitet globalnog zagrijavanja koje prijeti ekosistemima i ljudskom društvu širom planete.

Možda vas zanima i ovo:

10 savjeta kako se zaštititi od ljetnih vrućina

Kako ekstremna vrućina utiče na vaš mozak?

„Klima je globalno u vanrednom stanju. Svaki ključni klimatski indikator je u crvenoj zoni”, upozorio je generalni sekretar UN Antonio Gutereš, naglašavajući hitnu potrebu za djelovanjem.

Njegove riječi služe kao snažan poziv na buđenje svjetskim liderima i javnosti da se ozbiljno suoče sa nadstojećom klimatskom krizom.

Pariski sporazum na ispitu: Šta nas čeka?

Svjetske vlade su se još Pariskim sporazumom iz 2015. godine obavezale da će nastojati da izbjegnu globalno zagrijavanje koje prelazi 1,5 stepeni Celzijusa. To se čini sve težim ciljem s obzirom na najnovije podatke.

Uspjeh ovog sporazuma sada je pod velikim znakom pitanja. To zahtijeva pojačane napore i odlučne akcije na smanjenju emisija ugljen-dioksida i prelasku na obnovljive izvore energije.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ništa od nižih cijena goriva: Delegati nisu usvojili zakon

Sjednica Doma naroda na kojoj se trebalo razmatrati izmjene Zakona o akcizama nije ni održana. Nakon pauze na sjednicu nisu došli delegati SNSD-a i sjednica je ostala bez kvoruma.

Izmjenama Zakona o akcizama dala bi se mogućnost Savjetu minsitara BiH da reaguje, da smanji ili u potpunosti ukine akcizu. Po sadašnjem Zakonu to može raditi samo parlament.

U SNSD-u smatraju da to ne treba raditi i da je to prenos nadležnosti. S druge strane u ostalim političkim partijama tvrde da je to laž i da niko ne prenosi nadležnosti.

Cilj izmjena je kako kažu bio da se pomogne stanovništvu zbog visokih cijena nafte. Naveli su i da su sve ostale zemlje u regionu reagovale osim BiH i da je to nedopustivo.

S druge strane u Republici Srpskoj izašli su sa svojom mjerom. Kažu da će građanima vratiti 20 posto akcize, a privrednim subjektima 10 posto akzize.

Povrat će ići na način da će na kraju mjeseca građani doći u Poresku upravu Republike Srpske sa fiskalnim računom i tražiti povrat.

Dakle, što se tiče građana, na litrku goriva akciza iznosi od 30 do 35 feninga i oni će po litri moći vratiti od 6 do 7 feninga.

Konačna odluka o ovom povratu trebala bi biti donesena u petak na sjednici Vlade Republike Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Milić: Federacija nastavlja sa diskriminacijom penzionera iz Srpske

Mladen Milić, direktor Fonda PIO izjavio je da posljednje izmjene i dopune Zakona o PIO Federacije BiH predstavljaju, kako je naveo, otvorenu diskriminaciju penzionera koji žive u Republici Srpskoj.

On je istakao da su novim zakonskim rješenjima posebno pogođeni korisnici srazmjernih penzija koji žive u Republici Srpskoj. Pravo na najnižu penziju imaju samo oni koji žive na području Federacije BiH i Brčko distrikta.

„Ovim izmjenama ponovo su diskriminisani penzioneri koji žive u Republici Srpskoj. Izuzetak su samo povratnici. To dodatno potvrđuje diskriminaciju, prije svega na nacionalnoj, ali i na drugim osnovama“, rekao je Milić.

Prema njegovim riječima, slična situacija je i kod isplate posmrtnine i jednokratnih pomoći. Na to nemaju pravo porodice penzionera koji žive u Republici Srpskoj, iako snose troškove sahrane.

“Dok se politika Federacije BiH poziva na demokratiju i ravnopravnost, u praksi se donose odluke koje pokazuju suprotno”, naglasio je Milić.

On je dodao da Republika Srpska, za razliku od Federacije BiH, ne pravi razlike među korisnicima prava. Svi penzioneri imaju jednaka prava bez obzira na nacionalnost, vjeru ili mjesto prebivališta.

Milić je podsjetio i da je ranije Ustavni sud BiH ocijenio diskriminatornim slična rješenja koja su bila regulisana pravilnikom u Federaciji BiH. Naveo je da su odgovornost za trenutnu situaciju snose Vlada i Parlament Federacije BiH.

„Ovakva zakonska rješenja pokazuju da se Republika Srpska tretira kao neka druga država, a ne kao dio Bosne i Hercegovine“, zaključio je Milić, a prenosi Desavanjaubijeljini.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kineski naučnici znaju koja je idealna količina kafe dnevno

Doza kofeina iz kafe najčešće se povezuje sa povećanom budnošću. Nova studija pokazuje da bi mogla pomoći i u smanjenju rizika od razvoja anksioznosti i depresije. Zapravo, postoji idealna mjera kada je riječ o količini koju treba piti da bi se postigao najbolji efekat.

Istraživači sa Univerziteta Fudan u Kini željeli su da nadograde neubjedljive nalaze ranijih studija. Isptiali su da li konzumacija kafe može imati zaštitni efekat protiv razvoja poremećaja raspoloženja i stresa.

Iskoristili su ogromnu količinu podataka. Evidenciju o 461.586 osoba, koje su na početku istraživanja bile dobrog mentalnog zdravlja. U prosjeku praćene su 13,4 godine. Samoprijavljena konzumacija kafe upoređena je sa kasnijim zdravstvenim dijagnozama.

Sa kafom moguće i pretjerati

Statistička analiza pokazala je da su oni koji su pili dvije do tri šolje kafe dnevno imali najmanju vjerovatnoću da razviju probleme mentalnog zdravlja, u poređenju sa onima koji uopšte nisu pili kafu ili su pili više od tri šolje.

Na gornjem kraju skale, konzumiranje pet ili više šolja dnevno povezano je sa većim rizikom od poremećaja raspoloženja – što sugeriše da je moguće i pretjerati.

“Uočene su veze u obliku slova J između konzumacije kafe i mentalnih poremećaja. To ukazuje na to da umjeren unos kafe može biti koristan za mentalno zdravlje”, navode istraživači u objavljenom radu.

Ova veza u obliku slova J bila je dosledna bez obzira na vrstu kafe – mlevenu, instant, pa čak i bezkofeinsku – a koristi od konzumacije kafe bile su izraženije kod muškaraca nego kod žena.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako kafa utiče na depresiju?

Topla ili ledena kafa – koja je zdravija

Istraživači su pažljivo uzeli u obzir više faktora koji mogu uticati na rezultate, uključujući godine, obrazovanje, navike vježbanja i relevantna postojeća zdravstvena stanja, što povećava vjerovatnoću da je upravo konzumacija kafe igrala ulogu.

Ipak, studija ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu. Učesnici su o svojim navikama ispijanja kafe izvještavali samo jednom, na početku istraživanja, i to nije praćeno tokom vremena.

Istraživači su sproveli i genetsku analizu, identifikujući osobe čiji geni sugerišu da brže ili sporije metabolišu kofein. Međutim, ove genetske razlike nisu značajno uticale na uočene veze.

Poznato je da kafa sadrži brojne bioaktivne supstance, a istraživači smatraju da neke od njih mogu imati umirujuće i protivupalno dejstvo na moždane puteve povezane sa raspoloženjem i stresom.

Konzumacija jedne do tri šolje mogla bi koristii milionima

Slični procesi mogli bi štititi mozak od bolesti, kako sugerišu ranije studije. Iako istraživači nisu direktno mjerili efekte na mozak, nalazi pružaju korisne nove uvide u uticaj kafe na mozak i donose potrebnu jasnoću.

“Prethodne studije koje su ispitivale povezanost između konzumacije kafe i mentalnog zdravlja, posebno depresije i anksioznosti, dale su nedosljedne rezultate u pogledu pravca povezanosti ili optimalnog dnevnog unosa”, navode istraživači.

Ranija istraživanja povezivala su kafu sa dužim životnim vijekom. Zatim zaštitom od srčanih bolesti i boljom regulacijom tjelesne težine.  Kafa je već povezana sa brojnim fizičkim zdravstvenim koristima, a sada bismo na tu listu mogli dodati i mentalne.

Kako poremećaji mentalnog zdravlja postaju sve češći, postoji velika potreba za pronalaženjem terapija i preventivnih mjera za borbu protiv stresa i anksioznosti. Jednostavna rješenja, poput jedne do tri šolje kafe dnevno, mogla bi koristiti milionima ljudi.

“Tokom protekle decenije, mentalni poremećaji sve više se prepoznaju kao jedan od najvažnijih tereta bolesti za globalno javno zdravlje”, zaključuju istraživači, a prenosi RTS.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dom zdravlja Banjaluka: Nema ljekara, liste čekanja biće sve duže

Dom zdravlja Banjaluka suočava se s ozbiljnim nedostatkom ljekara, medicinskih sestara i tehničara, posebno u porodičnoj medicini i hitnoj službi.

Razlozi su višestruki — stariji ljekari odlaze u penziju, a mladi ne žele da rade u domovima zdravlja jer je posao težak, administrativno preopterećen i slabije plaćen nego u bolnicama ili privatnom sektoru. Mnogi odlaze u inostranstvo.

Na raspisane konkurse sve češće se ne prijavi nijedan kandidat. Od januara ove godine pet ljekara je otišlo u druge ustanove, a deset ih je na dugotrajnom bolovanju. U toku godine nedostaje 49 ljekara, a uspjelo se zaposliti samo sedam novih.

Liste čekanja biće sve duže

“Vremena za pacijente je sve manje, a zdravstveni radnici su preopterećeni i premoreni. Mnogi moraju preuzimati obaveze čak za tri tima, dok pacijenti i dalje dolaze i čekaju na pregled”, kaže direktorica Doma zdravlja Banjaluka Nevena Todorović.

Ako se problem ne riješi, kako upozorava Todorović, liste čekanja biće još duž. Građani će biti primorani da usluge traže u privatnim ordinacijama — o svom trošku.

Podijeli tekst sa drugima na:

Krivac za visoke račune: Ovaj uređaj je najveći potrošač struje

Račun za struju je stigao, a vi ne možete da shvatite zašto je toliko visok? Razlog ponekad nije u velikim kućnim aparatima, već u onima koje koristimo gotovo svakodnevno.

Kada pokušavamo da otkrijemo zašto su mjesečni računi za električnu energiju visoki, često dolazimo do pogrešnih zaključaka. Većina ljudi sumnja na uređaje koji su stalno uključeni u mrežu, poput frižidera, veš mašine ili mašine za sudove. Međutim, analiza potrošnje energije pokazuje potpuno drugačiju sliku.

Indukciona ploča za kuvanje, koja se ističe modernim izgledom i naprednom tehnologijom, zapravo je najveći potrošač električne energije u prosječnom domaćinstvu.

Snaga iznad svih očekivanja

Indukciona tehnologija s razlogom je cijenjena zbog izuzetne brzine i preciznosti. Voda u šerpi provri za svega nekoliko sekundi, a promjene temperature su gotovo trenutne. Ipak, ovakve performanse zahtijevaju ogromnu količinu energije.

Standardna indukciona ploča ima priključnu snagu od oko 7.000 vati, dok napredniji i veći modeli dostižu čak 11.000 vati. Za poređenje, prosječan frižider troši između 100 i 200 vati dok mu kompresor radi.

Kada su sve četiri grejne zone na indukcionoj ploči uključene na maksimum, taj uređaj u tom trenutku troši više električne energije nego svi ostali kućni aparati zajedno.

Kratkotrajna, ali izuzetno intenzivna potrošnja

Često se može čuti argument da kuvanje traje kratko i da ukupna potrošnja zbog toga ne može biti velika. Iako je tačno da indukciona ploča ne radi neprekidno tokom dana, njena trenutna potrošnja je toliko visoka da i pola sata kuvanja može značajno uticati na ukupan račun.

Priprema obilnog nedjeljnog ručka, uz istovremeno korišćenje više šerpi i tava, dovodi do naglog skoka potrošnje energije u domaćinstvu, piše N1.

Efikasnost uprkos velikoj potrošnji

Uprkos visokoj priključnoj snazi, indukcija je tehnološki najnapredniji i najefikasniji način zagrijavanja hrane. Njena ključna prednost je što se energija ne rasipa u okolinu, već se putem magnetnog polja direktno prenosi na dno posude.

Zbog toga se hrana priprema znatno brže nego na klasičnim staklokeramičkim ili gasnim šporetima, što skraćuje vrijeme rada uređaja. Visoka potrošnja u kratkom periodu tako predstavlja cijenu za izuzetnu brzinu i preciznost.

Možda vas interesuje i ovo:

Šta više troši struju: Paliti i gasiti klimu ili je ostaviti da radi

Savjeti profesora kako, i na čemu sve da uštedite struju

Podijeli tekst sa drugima na:

Prodaju li nam zamrznuto meso kao svježe: Šta kaže inspekcija?

Veterinarska inspekcija, koja je u proteklih mjesec dana vršila pojačane nadzore prometa i deklarisanja mesa, u 90 kontrola nije zatekla u maloprodaji zaleđeno meso a da se ono prodavalo kao svježe, na šta su ranije upozoravali domaći farmeri.

Kako su iz Inspektorata Republike Srpske istakli, inspektori su izvršili kontrole u objektima za klanje, preradu i promet mesa.

Rezultati pojačanih inspekcijskih kontrola

“Poseban akcenat u kontrolama usmjeren je na deklaracije, da li iste odgovaraju po datumu proizvodnje, zemlji porijekla, roku trajanja mesu zatečenom u hladnjači ili ranije dopremljenom mesu, što se može utvrditi povezivanjem deklaracija sa ulaznim fakturama”, naveli su oni.

Kako dodaju, kontrole se vrše i od strane veterinarske inspekcije jedinica lokalne samouprave. Konačan izvještaj biće dostupan kada se sumiraju i podaci svih opštinskih i gradskih inspektora.

“Važno je naglasiti da je uvidom na terenu utvrđeno da su deklaracije svježeg mesa u pravilu uredno istaknute na rashladnim vitrinama.  U gornjem ili donjem dijelu vitrine, i da sadrže sve propisane informacije. U tom smislu važno je da svi mi kao potrošači radimo na vlastitoj edukaciji. Još uvijek nemamo razvijenu naviku da čitamo deklaracije na proizvodima”, poručuju iz Inspektorata Republike Srpske.

Zabrana uvoza i reakcije institucija

Naime, pojačane kontrole krenule su nakon sumnje s početka ove godine da je dio zamrznutog junećeg mesa koje je stiglo iz Brazila, Argentine i Paragvaja na tržištu prodavan kao svježe.
Tada je reagovalo i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, koje je, između ostalih, zatražilo inspekcijske kontrole u Srpskoj.

“Želimo da naši građani koji kupe svježe meso zaista i dobiju to svježe meso, a ne da dolazi smrzlo meso koje se odledi. Bude li se utvrdilo da i ko vrši ovakve vidove zloupotreba, biće najstrože sankcionisan”, rekao je tada Negoslav Lukić, pomoćnik ministra za veterinarstvo.

Možda vas zanima i ovo:

Svježe meso: Mesar savjetuje kako ga prepoznati

Uskoro nakon toga, odnosno krajem januara ove godine, Kancelarija za veterinarstvo BiH donosi uputstvo o privremenoj zabrani uvoza mesa goveda iz zemalja Južne Amerike. To se odnosi na Brazil, Argentinu, Paragvaj i Urugvaj.

“Na osnovu izvršenog uzorkovanja uvezenih pošiljki mesa goveda porijeklom iz zemalja Južne Amerik. Zatim dostavljenih nezadovoljavajućih/neusklađenih rezultata laboratorijskih analiza, a u cilju zaštite zdravlja ljudi i životinja, zabranjuje se uvoz pošiljki mesa goveda porijeklom iz Južne Amerike”, navodi se u njihovoj odluci.

Šta potrošači treba da provjeravaju

Iz Inspektorata Republike Srpske objasnili su za “Nezavisne novine” da deklaracija svježeg neupakovanog mesa namijenjenog krajnjem potrošaču, između ostalog, treba da sadrži i podatke o:

  • državi rođenja životinje
  • naziv država u kojoj je obavljen uzgoj
  • državu u kojoj je obavljeno klanje
  • veterinarski kontrolni broj
  • državu rasijecanja i veterinarski kontrolni broj
  • podatke o vrsti i kategoriji mesa
  • datumu klanja
  • uslovima skladištenja
  • uslovima upotrebe i datum upotrebe.

“Deklaracija svježeg mesa mora biti označena na vidljivom mjestu. Na rashladnoj vitrini tako da bude lako uočljiva, jasno čitljiva i prema potrebi, neizbrisiva. To treba biti velikim štampanim slovima čija je visina jednaka ili veća od 3,00 mm”, naveli su oni.

Podijeli tekst sa drugima na: