Autor: Sandra Vukić

Proširene vene nisu samo estetski problem: Kada treba da se liječe?

by Sandra Vukić

Proširene vene i vidljivi kapilari na nogama nisu samo estetski problem, već mogu ukazivati i na poremećaje cirkulacije.

Osim što narušavaju izgled kože, proširene vene mogu izazvati bol, osjećaj težine i umora u nogama, oticanje, a u težim slučajevima i komplikacije poput krvnih ugrušaka i otvorenih rana.

Zašto nastaju proširene vene?

Proširene vene nastaju kada zalisci u venama, koji omogućavaju protok krvi prema srcu, oslabe i prestanu pravilno da funkcionišu. Krv se tada zadržava u venama, povećava pritisak na njihove zidove i dovodi do širenja.

Veći rizik imaju ljudi sa nasljednom predispozicijom, oni koji dugo sjede ili stoje, starije osobe i trudnice.

Kako se liječe?

Redovna fizička aktivnost, šetnja, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i stajanja, kao i podizanje nogu mogu ublažiti tegobe. Kompresivne čarape, uz preporuku ljekara, pomažu u smanjenju otoka i osjećaja težine, ali ne uklanjaju već nastale proširene vene.

Savremena medicina nudi više minimalno invazivnih metoda liječenja, među kojima su skleroterapija, laserski tretmani i endovenska terapija.

Skleroterapija se najčešće koristi za sitne kapilare i manje vene, dok se laserska i radiofrekventna ablacija primjenjuju za zatvaranje većih proširenih vena. Ove procedure obično omogućavaju brži oporavak u odnosu na klasične hirurške zahvate.

Kada potražiti pomoć ljekara?

Ukoliko se javljaju bol, uporan otok, promjene boje kože ili rane na nogama, potrebno je obratiti se ljekaru. Iznenadni otok i bol u jednoj nozi zahtijevaju hitnu procjenu zbog moguće tromboze, a otežano disanje ili bol u grudima hitnu medicinsku pomoć.

Prije izbora terapije najčešće se radi dopler ultrazvuk krvnih sudova, na osnovu kojeg vaskularni hirurg procjenjuje stanje vena i određuje najprikladniji način liječenja.

Pravovremena dijagnostika i odgovarajuća terapija mogu značajno ublažiti simptome i smanjiti rizik od komplikacija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Namirnice koje treba izbjegavati za večeru: Teške su za želudac

Namirnice koje treba izbjegavati za večeru: Teške su za želudac
Da li je zdravo spavati u čarapama?

Da li je zdravo spavati u čarapama?
Miris dunja nije jedini razlog zašto su ih naše bake čuvale

Miris dunja nije jedini razlog zašto su ih naše bake čuvale
Nauka otkrila, tijelo počinje da slabi već oko 35. godine

Nauka otkrila, tijelo počinje da slabi već oko 35. godine
Koji je čaj najbolje piti kada ste prehlađeni?

Koji je čaj najbolje piti kada ste prehlađeni?
Ne čekajte mraz: Evo kad biljke treba unijeti u zatvoren prostor

Ne čekajte mraz: Evo kad biljke treba unijeti u zatvoren prostor

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

by Sandra Vukić

Iako je ministarka finansija Zora Vidović rekla na Narodnoj skupštini Republike Srpske 19. maja ove godine da će nova praksa naplaćivanja doprinosa penzionerima koji su većinski radni staž ostvarili u inostranstvu biti stavljena van snage, to se ipak nije dogodilo.

Upravo suprotno, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nastavio je da poziva penzionere da se jave u prostorije Poreske uprave. Navode ih da potpisuju dokumente kojim se obavezuju da plate ovaj namet.

U dopisima koje šalju penzionerima navodi se da su korisnici srazmjerne penzije i da to nije osnov za korišćenje zdravstvene zaštite na teret sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Traže i da se u što kraćem roku jave Poreskoj upravi Republike Srpske da bi se prijavili po osnovu statusa stranog penzionera.

“Od datuma prijave na navedeni osnov osiguranja u zakonom propisanim rokovima izmirujete doprinose za obavezno zdravstveno osiguranje“, navodi se u dopisu, kako su naveli, srazmjernim penzionerima.

Tako je i penzionerka iz Prijedora koja prima 365 evra (približno 712 KM) inostrane penzije od sada prinuđena da plaća 38 evra (približno 74 KM) za doprinose za zdravstveno osiguranje.

“Pozvali su me da se javim i odrezali mi da od sada plaćam 38 evra za doprinose zato što imam penziju iz inostranstva“, rekla je ova penzionerka za CAPITAL.

Podsjetimo, FZO je početkom aprila ove godine počeo da poziva penzionere. Pozivima ih obavještava da uvode novu praksu i tumačenje Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju. To podrazumijeva naplatu od 10,2 posto za zdravstveno osiguranje.

Vidovićeva najavila ukidanje

Prema ocjeni pravnika i stručne javnosti nova praksa predstavlja sporno tumačenje zakona i moguću diskriminaciju jedne od najranjivijih grupa stanovništva koja obuhvata oko 10.000 penzionera.

Suočeni glasnim neodobravanjem uvođenja ovog nameta i tužbama za diskriminaciju, ministarka Vidović je rekla da će se ova odluka najvjerovatnije ukinuti.

“Po mom mišljenju i po ovom što se sada dešava, mislim da će taj zakon biti stavljen van snage“, rekla je Vidović.

Ipak, to se nije dogodilo, a ministarkina najava poslužila je za privremeno smirivanje javnosti.

Za FZO zakon jasan

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja, poručuju da je riječ o zakonskoj odredbi koja je na snazi od 2022. godine. Naglašavaju da je primjena počela u maju. Kažu da je Fond od aprila ove godine informisao osiguranike o ovoj zakonskoj obavezi.

“Napominjemo da ova odredba zakona nikada nije stavljena van snage, niti je stavljanje van snage razmatrano“, poručili su iz FZO.

NSRS je zakon mijenjala i u julu ove godine. Njime je propisano da određene kategorije nisu dužne plaćati doprinose i to će za njih uraditi nadležno ministarstvo. To su demobilisani borci, ratni vojni invalidi, članovi porodice poginulih boraca. Takođe ni civilne žrtve rata ili žrtve ratne torture Odbrambeno – otadžbinskog rata nisu u obavezi plaćati doprinose.

Insistiraju na tome da ova obaveza postoji za strane penzionere bez obzira na manji dio staža ostvaren u Republici Srpskoj.

“Naglašavamo i da stopa od 10,2 odsto nije proizvoljna niti je nova mjera FZO RS. To je zakonski definisana stopa doprinosa u Srpskoj koja važi za sistem finansiranja zdravstvenog osiguranja”, kažu u FZO.

Dodaju i da ovi penzioneri plaćaju dodatni doprinos zato što “nisu učestvovali u finansiranju domaćeg zdravstvenog sistema.

Pravnici već pišu tužbe

Banjalučki advokat Slavko Jandrić kaže da upravo sada piše nove tužbe u ime inostranih penzionera.

“Ne vidimo i dalje zakonsku odredbu koja ovo jasno propisuje. Samim tim je namet proizvoljan i nezakonit. Mora da postoji zakon i rješenje po kojem se vrši naplata ovog doprinosa. Pošto ga nema, mi pišemo tužbe“, rekao je Jandrić za Capital.

Kaže da su i ranije pisali ovakve tužbe i da su penzioneri uspijevali da vrate novac koji im je nezakonito naplaćivan.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?
Običaji ostaju bez obzira na rast cijena: Koliko košta odlazak na slavu?

Običaji ostaju bez obzira na rast cijena: Koliko košta odlazak na slavu?
U decembru stiže pomoć za 67.000 hrvatskih penzionera u BiH

U decembru stiže pomoć za 67.000 hrvatskih penzionera u BiH
Ceh skuplje struje za privredu platiće građani

Ceh skuplje struje za privredu platiće građani
Penzija iz Hrvatske: Kako izbjeći nepotrebno čekanje

Penzija iz Hrvatske: Kako izbjeći nepotrebno čekanje
Fond PIO objavio podatke o najnižoj penziji u Srpskoj i FBiH

Fond PIO objavio podatke o najnižoj penziji u Srpskoj i FBiH

Namirnice koje treba izbjegavati za večeru: Teške su za želudac

by Sandra Vukić

Ono što jedemo u večernjim satima može značajno uticati na varenje, kvalitet sna i osjećaj u stomaku narednog jutra.

Iako mnogi vjeruju da je dovoljno izbjegavati obilne obroke neposredno prije spavanja, pojedine namirnice mogu izazvati neprijatnosti čak i kada ih jedemo u manjim količinama, naročito ako imamo osjetljiv želudac.

Nadutost, osjećaj težine, podrigivanje i gorušica samo su neke od tegoba koje se mogu javiti nakon kasne večere. Kada legnemo ubrzo poslije jela, želudačna kiselina lakše može da se vrati u jednjak, što posebno smeta osobama koje imaju gastroezofagealni refluks.

Ipak, nije svaka namirnica jednako problematična za svakoga, niti postoji univerzalna lista hrane koju svi moraju strogo da izbjegavaju. Nutricionisti i gastroenterolozi uglavnom savjetuju da se u večernjim satima ograniče namirnice koje kod pojedinaca izazivaju probavne smetnje, kao i veoma obilni i masni obroci.

Ovih šest grupa namirnica posebno često može predstavljati problem.

1. Pržena i izrazito masna hrana

Pomfrit, pohovano meso, pržene kobasice i druga jela pripremljena u velikoj količini ulja spadaju među najteže izbore za kasnu večeru.

Hrana bogata mastima može usporiti pražnjenje želuca, zbog čega se osjećaj sitosti i težine zadržava duže. Kod osoba sklonih refluksu masni obroci mogu dodatno pogoršati gorušicu.

Umjesto prženog mesa i pomfrita, za večeru je često prijatniji izbor pečena piletina ili riba uz kuvano povrće.

2. Ljuta i veoma začinjena jela

Ljute papričice, jaki sosovi i jela sa velikom količinom čilija kod osjetljivih osoba mogu izazvati peckanje, gorušicu i nelagodnost u gornjem dijelu stomaka.

Posebno mogu smetati ljudima koji već imaju problema sa vraćanjem želudačne kiseline, jer simptomi mogu postati izraženiji nakon odlaska u krevet.

To ne znači da začine treba potpuno izbaciti iz ishrane, već da je korisno pratiti sopstvenu toleranciju i uveče birati blaže začinjene obroke ako ljuta hrana izaziva tegobe.

3. Pasulj, sočivo i leblebije

Mahunarke su izuzetno hranljive namirnice, bogate biljnim proteinima, vlaknima i mineralima, ali kod pojedinih ljudi mogu izazvati pojačano stvaranje gasova i nadutost.

Razlog je prisustvo određenih ugljenih hidrata koje bakterije u debelom crijevu razgrađuju, pri čemu nastaju gasovi.

Ako ste skloni nadimanju, velika porcija pasulja neposredno prije spavanja možda neće biti najbolji izbor. Ipak, pravilno potapanje, kuvanje i postepeno povećavanje količine mahunarki u ishrani mogu poboljšati njihovu podnošljivost.

4. Kupus, brokoli i karfiol

Iako su kupusnjače veoma korisne za zdravlje, kod nekih osoba mogu izazvati nadutost i osjećaj napetosti u stomaku, naročito kada se jedu sirove ili u velikim količinama.

Ove namirnice sadrže vlakna i fermentabilne ugljene hidrate koji kod osjetljivih osoba mogu doprinijeti stvaranju gasova.

Možda vas interesuje i ovo:

Koju vrstu hrane treba da prestanete jesti poslije 40. godine

Zbog toga velika porcija svježeg kupusa ili karfiola u kasnim večernjim satima nekima može izazvati neprijatnosti. Dobra alternativa je manja porcija dobro kuvanog povrća, jer termička obrada pojedinim ljudima olakšava varenje.

5. Paradajz i jela sa mnogo paradajz sosa

Paradajz je sastavni dio brojnih zdravih obroka, ali njegova kiselost može predstavljati problem osobama koje pate od gorušice i refluksa.

Pica sa mnogo paradajz sosa, tjestenina sa začinjenim sosom ili obilna porcija kuvanog paradajza neposredno prije spavanja kod osjetljivih ljudi mogu pogoršati simptome.

Važno je naglasiti da paradajz ne šteti želucu kod većine zdravih osoba. Njegovo ograničavanje ima smisla prvenstveno kada se primijeti jasna povezanost između konzumiranja i pojave tegoba.

6. Čokolada i obilni čokoladni deserti

Čokolada mnogima predstavlja omiljenu večernju poslasticu, ali kod osoba sa refluksom može doprinijeti pojavi gorušice.

Pored masti, čokolada sadrži i supstance poput kofeina i teobromina, koje kod nekih ljudi mogu pogoršati refluks. Veće količine čokolade, posebno pred spavanje, mogu uticati i na kvalitet sna kod osoba osjetljivih na kofein.

Zato je bolje izbjegavati obilne čokoladne deserte neposredno prije odlaska u krevet, naročito ako ste primijetili da nakon njih osjećate peckanje u grudima ili nelagodnost u stomaku.

Koliko vremena prije spavanja treba večerati?

Osobama koje imaju gorušicu i refluks često se preporučuje da posljednji veći obrok pojedu najmanje tri sata prije odlaska na spavanje. Na taj način smanjuje se vjerovatnoća da će ležeći položaj pogodovati vraćanju želudačnog sadržaja u jednjak.

Pored izbora namirnica, važna je i veličina porcije. Čak i hrana koja se inače lako vari može izazvati osjećaj težine ako se pojede u prevelikoj količini.

Za laganiju večeru možete odabrati kuvano povrće, nemasno meso, ribu, pirinač ili druge namirnice koje dobro podnosite, piše Novosti Magazin.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Proširene vene nisu samo estetski problem: Kada treba da se liječe?

Proširene vene nisu samo estetski problem: Kada treba da se liječe?
Da li je zdravo spavati u čarapama?

Da li je zdravo spavati u čarapama?
Miris dunja nije jedini razlog zašto su ih naše bake čuvale

Miris dunja nije jedini razlog zašto su ih naše bake čuvale
Nauka otkrila, tijelo počinje da slabi već oko 35. godine

Nauka otkrila, tijelo počinje da slabi već oko 35. godine
Koji je čaj najbolje piti kada ste prehlađeni?

Koji je čaj najbolje piti kada ste prehlađeni?
Ne čekajte mraz: Evo kad biljke treba unijeti u zatvoren prostor

Ne čekajte mraz: Evo kad biljke treba unijeti u zatvoren prostor

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

by Sandra Vukić

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u septembru iznosila je 1.727 KM i bila je nominalno veća za 10,9 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Prosječna bruto plata u septembru bila je 2.668 KM.

U odnosu na avgust, prosječna septembarska neto plata nominalno je bila veća za 1,9 odsto, a realno 0,9 odsto.

Septembarske cijene proizvoda i usluga u Srpskoj bile su veće za jedan odsto nego avgustovske. U odnosu na septembar prošle godine veće su za čak šest odsto.

Gorivo i maziva za automobile su u odnosu na septembar prošle godine poskupjeli 47,3 odsto.

Najveći godišnji rast cijena zabilježen je u odjeljku prevoza, i to za 27 odsto, stanovanja 13 odsto, zdravstva 9,3 odsto, te restorani i hoteli za 5,3 odsto.

Hoće li rasti penzije?

Rast plata i potrošačkih cijena znači da će rasti i penzije.

Naime, Zakonom o PIO Republike Srpske predviđeno je da se u januaru svake godine vrši redovno usklađivanje penzija. To usklađivanje radi se na principu 50 posto prosječne plate u prethodnoj godini i 50 posto rast cijena na malo.

Hipotetički, ako bi ostali ovi procenti rasta plata i potrošačkih cijena penzija bi u januaru trebala porasti za 8,45 posto.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako se računa procenat za koji će rasti penzije

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima
Običaji ostaju bez obzira na rast cijena: Koliko košta odlazak na slavu?

Običaji ostaju bez obzira na rast cijena: Koliko košta odlazak na slavu?
U decembru stiže pomoć za 67.000 hrvatskih penzionera u BiH

U decembru stiže pomoć za 67.000 hrvatskih penzionera u BiH
Ceh skuplje struje za privredu platiće građani

Ceh skuplje struje za privredu platiće građani
Penzija iz Hrvatske: Kako izbjeći nepotrebno čekanje

Penzija iz Hrvatske: Kako izbjeći nepotrebno čekanje
Fond PIO objavio podatke o najnižoj penziji u Srpskoj i FBiH

Fond PIO objavio podatke o najnižoj penziji u Srpskoj i FBiH

Da li je zdravo spavati u čarapama?

by Sandra Vukić

Hladnije vrijeme nam polako dolazi. Neki smatraju da je ovaj potez loš za cirkulaciju, dok su nova istraživanja pokazala drugačije. Pitamo se, da li je zdravo spavati u čarapama?

Stručnjak za spavanje Mar de Karlo smatra da postoji više prednosti spavanja u čarapama tokom zime. One ljudima mogu pomoći da brže utonu u san i spavaju duže usljed vazodilatacjie, odnosno procesa širenja krvnih sudova.

Pojedina istraživanja došla su do rezultata da nošenje čarapa dok spavamo povećava protok krvi i cirkulaciju u dijelu donjih ekstremiteta.

Njegova studija je pokazala da oni koji su nosili čarape tokom noći, utonuli su u san oko 7.5 minuta brže, spavali su 32 minuta duže i budili se 7.5 manje tokom noći od onih koji su spavali bosi.

Niže tjelesne temperature povezane su sa pospanošću, a dokazi upućuju na to da korišćenje čarapa ili drugih metoda grijanja stopala može da snizi tjelesnu temperaturu i pomogne nam da brže zaspimo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Proširene vene nisu samo estetski problem: Kada treba da se liječe?

Proširene vene nisu samo estetski problem: Kada treba da se liječe?
Namirnice koje treba izbjegavati za večeru: Teške su za želudac

Namirnice koje treba izbjegavati za večeru: Teške su za želudac
Miris dunja nije jedini razlog zašto su ih naše bake čuvale

Miris dunja nije jedini razlog zašto su ih naše bake čuvale
Nauka otkrila, tijelo počinje da slabi već oko 35. godine

Nauka otkrila, tijelo počinje da slabi već oko 35. godine
Koji je čaj najbolje piti kada ste prehlađeni?

Koji je čaj najbolje piti kada ste prehlađeni?
Ne čekajte mraz: Evo kad biljke treba unijeti u zatvoren prostor

Ne čekajte mraz: Evo kad biljke treba unijeti u zatvoren prostor

Običaji ostaju bez obzira na rast cijena: Koliko košta odlazak na slavu?

by Sandra Vukić

Promjene na globalnom nivou reflektovale su se na cijeli svijet, a sa njima kao i uvijek došla su i poskupljenja.

Koliko je novca potrebno da se spremite za slavu, a koliko da odete nekom u goste, zavisi, ali u prosjeku radi se o minimalno 50 KM.

Ukoliko ste nekome krenuli na slavu, rođendan ili neko drugo okupljanje za flašu pića, kafu, šećer i možda neko voće ili još neku čokoladu za najmlađe, ukoliko budete imali sreće daćete 50 KM, a ukoliko ne budete tražili one najjeftinije opcije, račun na kasi će vas šokirati.

“Ostaje nada da neće doći do povećanja cijene električne energije i da će sve ostati kako je za sada rečeno i da će hidropotencijal i sve ovo što očekujemo u narednom periodu biti povoljnije i da neće doći do drastičnog povećanja električne energije jer svjedoci smo da ako električna energija poskupi privrednim društvima to se i te kako onda odražava i na građane”, rekla je za ATV Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja potrošača “DON”, Prijedor.

Kako Marićeva navodi građani će osjetiti promjene u potrošačkoj korpi te ukoliko u martu dođe do poskupljenja i građanima, te promjene će izazvati lančanu reakciju jer sva preduzeća zavisna od električne energije povećaće svoje cijene.

“Dakle, nikad ne ide jedno povećanje samo, nego, povećava se i sve ostalo. Priča o povećanju cijene električne energije vidimo da je izazvala burne reakcije među građanima. Svi se plaše tih povećanja”, poručuje Marićeva.

Poklon kesa

Poklon i nije uvijek obavezan. Pošto smo robovi navika sami sebi smo na neki način nametnuli ovu obavezu. Neophodno je u tom slučaju i izdvojiti novac.

“Navikli smo da ne idemo praznih ruku nekom domaćinu. Ponesemo bilo šta, flaša vina, pola kilograma kafe, šećer, neka bombonjera. Ako imamo tamo i neku djecu, onda idu i čokolade i to zna otići daleko više od 50 maraka. To je ukoliko ne kupujemo one najjeftinije proizvode”, govori Marićeva.

Prema njenim riječima, primjetno je da sva pomenuta poskupljenja uticala su i na kafu, čija cijena za pola kilograma odavno je prešla 10 KM, a kafa je kao proizvod neizbježna od poklona, svakodnevnice i kao takva je najviše poskupila.

“Tu su apsolutno i svi konditorski proizvodi, koji su većinom iz uvoza i zbog toga skuplji. Danas i neku flašu najobičnijeg vina nećemo naći ispod 10 KM. Na njih ne obraćamo možda svaki dan pažnju. Međutim kada dođu ove svetkovine, svakako da ćemo vidjeti kako te cijene zapravo stoje i kako se iznijeti s njima”, govori Marićeva.

Kolika plata je dovoljna?

Aktuelna tema u BiH jeste prosječna, minimalna i plata sam po sebi te, kako Marićeva kaže jedna plata ne može pokriti ni trećinu potrošačke korpe.

“Ovdje imamo taj problem da se u toku mjeseca nečega trebamo odreći kako bi se zadovoljile neke druge potrebe. Tako da je danas sve diskutabilno i mislim da se danas svaka marka važe. Međutim, svjedoci smo upravo tih promjena. Bile su zadušnice, idu slave i to cvijeće koje se nosi na groblje danas niste našli ispod 10 KM”, govori Marićeva.

Da bi se uspjelo izaći na kraj s troškovima tokom mjeseca, neophodno je jako dobro planirati. Da bi zadovoljila potrebe i izdatke trenutna plata treba biti daleko veća.

Bez plana se u mjesec ne može ulaziti posebno porodica gdje žive i djeca, kojima je potrebna odjeća, stvari za školu, računi, hrana, krediti pa na kraju i odlasci na događaje poput rođendana, svadbi, slava pa i sahrana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima
Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?
U decembru stiže pomoć za 67.000 hrvatskih penzionera u BiH

U decembru stiže pomoć za 67.000 hrvatskih penzionera u BiH
Ceh skuplje struje za privredu platiće građani

Ceh skuplje struje za privredu platiće građani
Penzija iz Hrvatske: Kako izbjeći nepotrebno čekanje

Penzija iz Hrvatske: Kako izbjeći nepotrebno čekanje
Fond PIO objavio podatke o najnižoj penziji u Srpskoj i FBiH

Fond PIO objavio podatke o najnižoj penziji u Srpskoj i FBiH

Miris dunja nije jedini razlog zašto su ih naše bake čuvale

by Sandra Vukić

U mnogim kućama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji jesen se prepoznavala po žutim dunjama poredanim na ormaru ili u vitrini. Taj običaj je stariji nego što mislimo, a imao je i vrlo praktičnu stranu: miris, čuvanje i zalihe za zimu.

Dunja na ormaru nije bila ukras. Zrela dunja sporo omekšava i sedmicama širi jak, sladak miris, pa je u vrijeme bez osvježivača prostora bila najjednostavniji način da soba i ormar mirišu na čisto. Veš složen pored nje poprimao je njen miris.

Imala je i drugu ulogu. Dunja je tvrda i kisela, pa se rijetko jede sirova, i upravo zato je mogla stajati dugo, sve dok ne dođe vrijeme za kuhanje.

Najsigurnije mjesto u kući

Ormar je bio i najpraktičnije mjesto za čuvanje. Na visini, daleko od djece i vlage, dunje su polako dozrijevale. Domaćice su ih skidale jednu po jednu, za kompot, slatko ili kolač.

Dunja ima još jedno svojstvo koje se u kući moglo iskoristiti: ubrzava zrenje drugog voća. Stavljena u zdjelu s jabukama ili kruškama, pomaže da i one brže sazriju.

Zašto je dobra za zimnicu

Dunja je bogata pektinom, prirodnom tvari zbog koje se džem i žele lako zgušnjavaju. Zato se od nje odlično prave žele, pekmez i slatko, bez mnogo dodataka.

Sadrži i vitamin C te vlakna. U narodnoj medicini čaj od lista dunje koristio se za smirivanje stomaka.

Običaj stariji nego što mislimo

Dunja je jedno od najstarijih uzgajanih voća. Ljudi je uzgajaju hiljadama godina, a drevne kulture povezivale su je s ljubavlju i plodnošću.

Taj dugi put od drevnih vrtova do bosanskih, hrvatskih i srpskih ormara pokazuje koliko je dunja uvijek bila više od voća. Bila je miris doma, zaliha i znak da dolazi zima.

Kako je danas čuvati

Ako želite oživjeti običaj, birajte čvrste dunje bez tamnih mrlja. Držite ih na hladnom i suhom mjestu, odvojeno jednu od druge.

Ako ih stavite na ormar, povremeno ih okrenite i odmah uklonite one koje počnu omekšavati. Tako ostaju zdrave i mirisne duže, a vi ćete znati kada je vrijeme za slatko ili kompot, piše N1.22

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Proširene vene nisu samo estetski problem: Kada treba da se liječe?

Proširene vene nisu samo estetski problem: Kada treba da se liječe?
Namirnice koje treba izbjegavati za večeru: Teške su za želudac

Namirnice koje treba izbjegavati za večeru: Teške su za želudac
Da li je zdravo spavati u čarapama?

Da li je zdravo spavati u čarapama?
Nauka otkrila, tijelo počinje da slabi već oko 35. godine

Nauka otkrila, tijelo počinje da slabi već oko 35. godine
Koji je čaj najbolje piti kada ste prehlađeni?

Koji je čaj najbolje piti kada ste prehlađeni?
Ne čekajte mraz: Evo kad biljke treba unijeti u zatvoren prostor

Ne čekajte mraz: Evo kad biljke treba unijeti u zatvoren prostor

U decembru stiže pomoć za 67.000 hrvatskih penzionera u BiH

by Sandra Vukić

Vlada Republike Hrvatske je odlukom propisala da vrijednost godišnjeg dodatka za jednu godinu penzionog staža za 2026. iznosi sedam eura.

To znači da će u prosjeku godišnji dodatak na penziju iznositi 208 eura, a za isplatu u decembru osigurano je 260 miliona eura.

U Bosni i Hercegovini živi oko 67.000 penzionera koji penziju primaju iz Hrvatske.

Kada se uz povećanja penzija pridoda godišnji dodatak, premijer Andrej Plenković istakao je kako je Vlada blizu cilja iz programa da ukupna prosječna penzija bude između 750 i 800 eura, piše Hina.

“Danas je to otprilike 780 eura i s te strane radimo napore da pomognemo našim umirovljenicima koji su nam posebno bitni i važni”, rekao je Plenković.

Ministar rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike naveo je kako je dodatak predviđen za isplatu u decembru. On će biti isplaćen svim penzionerima, i to automatski. Penzioneri neće biti u potrebi da podnose zahtjev, a osiguran je mehanizam zaštite.

“Nakon prve ovakve isplate prošle godine, ovime bismo potvrdili trajnost ovakvog novog prava”, istaknuo je Ružić.

U praksi, naveo je, to bi za penzionere prosječno značilo isplatu od 208 eura. Za one koji imaju 20 godina penzionog staža, isplata bi bila 140 eura. Za puni staž od 40 godina isplata će iznositi 280 eura.

“Za ovu namjenu u proračunu je osigurano 260 miliona eura. To je značajan finansijski iznos”, istaknuo je ministar.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima
Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?
Običaji ostaju bez obzira na rast cijena: Koliko košta odlazak na slavu?

Običaji ostaju bez obzira na rast cijena: Koliko košta odlazak na slavu?
Ceh skuplje struje za privredu platiće građani

Ceh skuplje struje za privredu platiće građani
Penzija iz Hrvatske: Kako izbjeći nepotrebno čekanje

Penzija iz Hrvatske: Kako izbjeći nepotrebno čekanje
Fond PIO objavio podatke o najnižoj penziji u Srpskoj i FBiH

Fond PIO objavio podatke o najnižoj penziji u Srpskoj i FBiH

Nauka otkrila, tijelo počinje da slabi već oko 35. godine

by Sandra Vukić

Kondicija, snaga i mišićna izdržljivost počinju opadati već oko 35. godine, i to bez obzira na to koliko je osoba ranije trenirala, pokazala je švedska studija koja je iste ljude pratila 47 godina.

Istraživači sa Karolinska instituta u Stockholmu, u okviru švedske studije o fizičkoj aktivnosti i kondiciji (SPAF), od 1974. godine prate nekoliko stotina nasumično odabranih muškaraca i žena rođenih 1958. Njihova kondicija i snaga redovno su mjerene od 16. do 63. godine.

Šta je pokazalo istraživanje koje je trajalo 47 godina?

Za razliku od većine ranijih istraživanja, koja su poredila različite starosne grupe, ova studija je iste ljude pratila gotovo pola stoljeća. Rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle.

U kojim godinama počinju opadati snaga i kondicija?

Kod oba spola izdržljivost mišića i aerobni kapacitet dostigli su vrhunac između 26. i 36. godine. Nakon toga su počeli opadati, isprva za 0,3 do 0,6 posto godišnje, a kasnije i do 2,5 posto godišnje. Snaga mišića gubila se sličnim tempom, a brzina pada nije se razlikovala između muškaraca i žena.

Može li se usporiti gubitak snage i kondicije?

Autori naglašavaju da fizička aktivnost može usporiti taj pad, ali ga ne može potpuno zaustaviti. Studija je pokazala i da ljudi mogu poboljšati kondiciju i snagu treningom i nakon 35. godine, prenosi Klix.

“Naša studija pokazuje da fizička aktivnost može usporiti pad performansi, iako ga ne može u potpunosti zaustaviti”, rekla je glavna autorica Maria Westerståhl sa Karolinska instituta.

Šta istraživači planiraju dalje ispitivati?

Istraživači sada žele otkriti mehanizme koji stoje iza toga, a učesnici studije bit će ponovo ispitani kada napune 68 godina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Proširene vene nisu samo estetski problem: Kada treba da se liječe?

Proširene vene nisu samo estetski problem: Kada treba da se liječe?
Namirnice koje treba izbjegavati za večeru: Teške su za želudac

Namirnice koje treba izbjegavati za večeru: Teške su za želudac
Da li je zdravo spavati u čarapama?

Da li je zdravo spavati u čarapama?
Miris dunja nije jedini razlog zašto su ih naše bake čuvale

Miris dunja nije jedini razlog zašto su ih naše bake čuvale
Koji je čaj najbolje piti kada ste prehlađeni?

Koji je čaj najbolje piti kada ste prehlađeni?
Ne čekajte mraz: Evo kad biljke treba unijeti u zatvoren prostor

Ne čekajte mraz: Evo kad biljke treba unijeti u zatvoren prostor

Ceh skuplje struje za privredu platiće građani

by Sandra Vukić

Još nije poznato ni kada će ni za koliko će poskupjeti struja za privredu u Republici Srpskoj, ali je jedno jasno kao dan – ceh će na kraju platiti građani.

U tome su saglasni svi, od ekonomista, preko privrednika i sindikalaca, do potrošača. Iz njihovih izjava može se zaključiti da je sve zabrinulo ono što je u ponedjeljak poručila vlast. Vlast je, podsjetimo, potvrdila da cijena električne energije za stanovništvo neće rasti do marta sljedeće godine, dok će za privredu biti povećana.

Šta godinama bilježi pad?

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, upozorava da prerađivačka industrija, koja je uglavnom izvozno orijentisana, već četiri uzastopne godine bilježi pad.

“Znači, bilježi pad privredne aktivnosti, bilježi pad broja zaposlenih i bilježi pad izvoza, a povećava nam se konstantno uvoz. Zašto nam se povećava uvoz? Zato što imamo konstantnu inflaciju. I suštinski proizvodi iz inostranstva postaju sve zastupljeniji na našem tržištu. Kompanije koje izvoze na inostrana tržišta zbog gubljenja konkurentnosti imaju sve manje izvoza”, upozorio je Škrebić.

Pribojavaju se privrednici, kako navodi Škrebić, velikog rasta cijena električne energije, jer će to dovesti do daljeg gubitka konkurentnosti na zapadnoevropskom i svjetskom tržištu kompanija iz Republike Srpske.

“S druge strane, dovešće, što se tiče stanovništva, da daljeg rasta cijena robe široke potrošnje”, rekao je Škrebić.

Prema njegovim riječima, vrtlog inflacije, podizanjem cijena osnovnog energenta, u koji spada i struja, dovešće do nove inflacije.

“To će dovesti do zahtjeva za veći rast plata. Ukoliko to ne bude praćeno rastom produktivnosti naših kompanija, dovešće nas do daljeg pada konkurentnosti”, rekao je Škrebić.

Ko se igra sa potrošačima?

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, kritikuje, kako navodi, igranke sa potrošačima. Te igranke su su, kako poručuje, vrlo neumjesne i nekorektne.

“Stvarno ne znam do koje mjere se standard građana treba spustiti da bi Vlada preduzela nešto. Dakle, odraziće se na standard građana, odraziće se i na samu situaciju među nama u onom smislu međuljudskih odnosa i strahova, šta i kako će se dešavati dalje”, navela je Šešlija, komentarišući najavljeni rast cijena struje za privredu.

Privrednici se, kaže Šešlija, neće odreći nijedne svoje marke, nego će oni ovo poskupljenje fakturisati građanima.

“U krajnjoj liniji, privrednike to neće pogoditi u onom smislu kako će pogoditi građane. Politika cijena kod nas nije zakonom dobro regulisana. Kad se poveća cijena struje, automatski se povećava i cijena proizvoda, bez obzira na to o čemu se radi, da li su cipele u pitanju ili hljeb”, rekla je Šešlija za “Nezavisne novine“.

U kojoj mjeri je moguće poskupljenje?

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, takođe očekuje mogućnost da će se povećanje cijena struje za privredu odraziti i na građane, a pojasnio je i u kojoj mjeri.

“U mjeri u kojoj troškovi električne energije participiraju u strukturi proizvodnih troškova, sa jedne strane, i tržišne moći proizvođača da teret rasta troškova prebace na cijene, sa druge strane, kretaće se mogući rast cijena usljed rasta cijena električne energije za privredu. Moguće je da se i ovo iskoristi kao izgovor za povećanja cijena iznad onih opravdanih rastom troškova. To bi se moglo spriječiti inspekcijskim kontrolama”, naglasio je Mlinarević za “Nezavisne novine”.

Kakva je praksa u Republici Srpskoj?

Božana Radomir, stručna saradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske, kaže da je dugogodišnja praksa u Republici Srpskoj da privredni subjekti bilo kakva poskupljenja odmah prevaljuju na potrošačke cijene, odnosno taj ceh na kraju plaćaju potrošači, tj. građani.

“Ako posmatramo prošlu godinu, privredni subjekti su prijavili povećanje neto ostvarene dobiti za više od 17 odsto. Ako posmatramo, primjera radi, samu trgovinu, taj rast dobiti je bio 21 odsto, što jasno pokazuje tu dugogodišnju praksu”, navela je Radomirova.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima
Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?
Običaji ostaju bez obzira na rast cijena: Koliko košta odlazak na slavu?

Običaji ostaju bez obzira na rast cijena: Koliko košta odlazak na slavu?
U decembru stiže pomoć za 67.000 hrvatskih penzionera u BiH

U decembru stiže pomoć za 67.000 hrvatskih penzionera u BiH
Penzija iz Hrvatske: Kako izbjeći nepotrebno čekanje

Penzija iz Hrvatske: Kako izbjeći nepotrebno čekanje
Fond PIO objavio podatke o najnižoj penziji u Srpskoj i FBiH

Fond PIO objavio podatke o najnižoj penziji u Srpskoj i FBiH