Da li mokra kosa izaziva prehladu? Mitovi vs. naučne činjenice

Iako su nam roditelji i bake i deke često ovo govorili, sama po sebi mokra kosa ne izaziva prehladu.

To je mit koji postoji decenijama, a ljekari kažu da izlazak napolje zimi sa mokrom kosom ne može izazvati prehladu, izveštava HafPost.

“Nema dokaza niti naučne literature koji bi ukazivali na takvu vezu”, rekao je dr Svapnil Patel, potpredsjednik odeljenja za medicinu u medicinskom centru Hakensak Meridijan Džerzi Šor.

“Izlazak na hladnoću sa mokrom kosom utiče da se brže gubi toplota, zbog čega osjećate hladnoću, ali to ne znači da ćete se razboljeti”, pojasnila je dr Parul Gojal, vanredna profesorka kliničke medicine na Univerzitetu Vanderbilt.

Mokra kosa i prehlada: Mit koji ljekari konačno razbijaju

Ako nos počne da vam curi nakon što ste bili na hladnoći, sa mokrom ili suvom kosom, postoji jednostavno objašnjenje. “Niske temperature mogu izazvati sužavanje i širenje krvnih sudova. Hladnoća obično izaziva ono što se naziva vazokonstrikcija, ili sužavanje krvnih sudova”, rekao je Patel.

“Suprotno tome, topli tuš ili parno kupatilo opuštaju krvne sudove, otvaraju vaše sinuse i često vam daju bolji osjećaj, zbog čega vruće kupke donose olakšanje mnogim ljudima sa prehladom. Hladan vazduh ima suprotan efekat”, objasnio je Patel.

“Ako ste već zaraženi virusom, ali još uvek nemate simptome, hladno vreme može uticati na vaše krvne sudove i učiniti da se simptomi pojave ranije ili izraženije. Ali, mokra kosa nije uzrok infekcije”, dodao je.

Kako se prehlade šire i kako se zaštititi

Iako se nećete razboljeti ako izađete napolje sa mokrom kosom, prehlade se šire na druge načine.

Zarazite se kada dođete u kontakt sa virusom. Na primjer, kroz kapljice koje slete na površine ili kroz bliski kontakt sa bolesnom osobom.

“Najčešći način je kada neko kine, kapljice slete na površinu, a vi je dodirnete”, rekao je Patel.

Takođe se možete prehladiti ako dodirnete oči, nos ili usta neopranim rukama.

Možda vas interesuje:

Kako razlikovati gripu, prehladu i COVID, ali i kako sačuvati zdravlje?

“Dodatne mere, poput nošenja maski, takođe mogu pomoći, posebno ako ste u blizini bolesnih ljudi”, rekao je dr Patel.

Dr Gojal je dodala da je dobra ideja izbegavati kontakt sa bolesnim ljudima kad god je to moguće. Takođe je važno da bolesni ljudi ostanu kod kuće, a ako moraju da izađu, da nose masku kako bi smanjili širenje kapljica.

“Takođe preporučujemo redovno vježbanje kako bi imuni sistem bio spremniji za borbu protiv virusa”, isatkla je doktorka Gojal.

Dovoljno sna i uravnotežena ishrana takođe pomažu u održavanju imuniteta.

“Preporučuje se izbegavanje cigareta i pušenja, koje može da vas učini podložnijim prehladama”, rekao je dr Patel, a prenose Novosti.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO RS: Prijavite radnike za uplatu doprinosa

Fond PIO RS uputio je poziv poslodavcima da prijave zaposlene za korišćenje sredstava za socijalno zbrinjavanje. Riječ je o radnicima koji će uz uplatu ovih doprinosa ispuniti uslove za starosnu penziju do kraja tekuće godine.

Ko ima pravo na sredstva Vlade RS?

Sredstva koja odobrava Vlada Republike Srpske namijenjena su specifičnim kategorijama:

  • Bivša državna preduzeća i akcionarska društva u većinskom vlasništvu Republike.
  • Zemljoradničke zadruge.
  • Pravni sljedbenici ili direktno osiguranici (ukoliko uplatilac doprinosa više ne postoji).

Kako i gdje se podnose prijave?

Prijave po javnom pozivu podnose se u poslovnicama Fonda PIO, prema sjedištu poslodavca.

Napomena: Uplata doprinosa će se izvršiti nakon što Fond PIO i Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS usaglase tačne iznose za prijavljene radnike.

Detaljan javni poziv biće dostupan u dnevnom listu “Glas Srpske”, kao i na zvaničnoj internet stranici Fonda.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vikend akcije u BiH: Niže cijene hrane, kućne hemije i proizvoda za domaćinstvo

Ovaj vikend brojni marketi širom Bosne i Hercegovine nude raznovrsne proizvode po sniženim cijenama. Kupci mogu pronaći akcije na prehrambene namirnice, piće, kućnu hemiju, proizvode za domaćinstvo i posuđe, što je dobra prilika za uštedu i planiranu kupovinu.

BELAMIONIX

U Belamionix marketima ovaj vikend po sniženim cijenama možete pronaći mandarinu po 2,45 KM/kg, mlijeko Meggle 1 l za 1,65 KM, čaj Plantago kamilica ili nana za 1,95 KM, keks Moto kakao za 1 KM, te Štark napolitanke Bananica za 1,95 KM. Na akciji su i Dash deterdžent za veš 2,34 kg po cijeni od 23,45 KM, Persil deterdžent 5 kg za 9,95 KM, Fairy deterdžent za suđe 100 tableta za 3,75 KM, kao i toalet papir Violeta Premium po 2,75 KM.

MARKET AS

U marketima AS ovaj vikend donosi uštedu na brojne prehrambene proizvode. Za kilogram Goranović šunke potrebno je izdvojiti 8,49 KM, dok je Omcafe kafa od 500 g 13,45 KM. Na akciji je i svinjska krmenadla koja je sa 11,25 KM snižena na 8,99 KM po kilogramu. Kilogram jabuke Ajdared košta 1,99 KM, dok je Mileram Zelene doline 1,49 KM za pakovanje od 250 g.

TROPIC I CRVENA JABUKA

Marketi Crvena Jabuka ovaj vikend nude teleća rebra po cijeni od 17,95 KM za kilogram, nar po cijeni od 3,25 KM/kg, kao i kefir Balans + po 2,25 KM za litru. U Tropic marketima dostupna je slična ponuda, uz razliku da je umjesto teletine na akciji svinjska plećka po cijeni od 6,49 KM za kilogram.

FIS

U FIS marketima u toku aktuelne ponude izdvajaju se proizvodi po jedinstvenoj cijeni od 1,90 KM, među kojima su tečni jogurt, sok Cappy 0,33 l, topljeni sir, gumeni bomboni Trolli, Bosanski lokum, Kinder jaje Surprise i Doritos čips. U ponudi je i posuđe – šolja za 1,90 KM, set šolja za kafu za 19,90 KM, set tanjira za 39,90 KM, kao i grill tava Tognana po cijeni od 39,90 KM.

KONZUM

U Konzum marketima u okviru vikend ponude dostupni su brojni proizvodi po sniženim cijenama, uključujući svinjski but po 3,39 KM/kg, slatki krompir po 1,99 KM/kg, banane po 0,79 KM/kg, hljeb po 0,99 KM, te mljevenu kafu po cijeni od 5,99 KM. Na akciji su i deterdženti Woolite za 8,99 KM, kao i mali kućanski aparati sa popustom do 40%. Grano Doro American Toast dostupan je po cijeni od 1,49 KM.

Za kompletnu ponudu i ostale snižene cijene, posjetite najbliže prodavnice navedenih marketa.

Autor: S. Vukić
Fotografije preuzete sa zvaničnih kanala pomenutih marketa.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlasnici koji imaju sobne biljke redovno ćaskaju sa njima

Jedan od pet vlasnika koji imaju sobne biljke priznaje da redovno ćaska sa svojim kućnim biljkama dok obavlja svakodnevne poslove. To je pokazala nova studija sprovedena na 2.000 odraslih ispitanika.

Ali s kojom biljkom bi zapravo trebalo da se sprijateljite. Odgovarajući na šest zabavnih pitanja, bićete upareni sa savršenom sobnom biljkom koja odgovara vašem temperamentu.

Studija je pokazala da za mnoge to nisu samo jednostrani razgovori. Čak 42 odsto onih koji se povjeravaju svom zelenilu vjeruju da njihove biljke „razumiju“ ono što im se govori. Još veća grupa – 62 odsto ispitanika koji razgovaraju sa svojim saksijskim prijateljima. Oni smatraju da im ti razgovori pružaju osjećaj bijega od haosa svakodnevnog života, piše Express.

Šta je istraživanje pokazalo

Najčešće teme razgovora uključuju komentare o tome koliko dobro biljke rastu, koliko „žedno“ izgledaju i razne komplimente. Istraživanje je pokazalo i da 19 odsto onih koji komuniciraju sa svojim zelenim cimerima pjeva biljkama ili im pušta muziku.

Ipak, 68 odsto ispitanika svoje razgovore sa biljkama zadržava za sebe, dok 25 odsto onih koji žive s drugima navodi da i njihovi prijatelji ili članovi porodice takođe razgovaraju sa biljkama.

Možda vas zanima i ovo:

Pet biljaka koje traže najmanje pažnje

Za 21 odsto vlasnika biljaka, ćaskanje sa zelenim ljubimcima predstavlja dobar način za ublažavanje stresa, dok je 17 odsto to uvrstilo u svoju svakodnevnu rutinu opuštanja. Kada je riječ o temama, 26 odsto voli da razgovara o vremenu ili suncu, dok 22 odsto pored biljaka izgovara nasumične misli i ideje.

Biljke “imaju uši”

Monik Kemperman iz Fondacije za biljke i cvijeće istakla je da „uho koje sluša ne mora uvijek pripadati čovjeku“.

“Popularnost razgovora sa biljkama započeo je tadašnji princ Čarls još osamdesetih godina, koji je u tom smislu bio daleko ispred svog vremena”, rekla je Kemperman.

Dodala je i da vam sobna biljka nikada neće reći da je ono što ste podijelili čudno ili pogrešno.

“Ponekad samo izgovaranje stvari naglas pomaže da ih lakše obradimo, pa zašto ne biste pokušali”, zaključila je ona, prenosi Magazin Politika.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zakon o PIO: Je li član 81. neustavan?

Pitanje da li je Zakon o PIO u skladu sa Ustavom postalo je tema broj jedan nakon spornih odluka.

Iako su izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) potvrđene tek krajem januara, njihova retroaktivna primjena počela je već 1. januara 2026. godine. <<<Opširnije

Dok Federalni zavod PIO na čelu sa Halilom Subašićem šuti, struka i opozicija upozoravaju na potencijalnu neustavnost i diskriminaciju penzionera kroz izmjene člana 81..

Fondu su upućena i pitanja po kojem su zakonu građani odlazili u penziju u periodu od 1. do 23. januara 2026. godine. Po tada važećem ili po izmijenjenom Zakonu o PIO-u koji se retroaktivno primjenjuje od 1. januara 2026. godine.07

Zatraženo je i pojašnjenje o zakonitosti retroaktivne primjene zakona, ali odgovori nisu dostavljeni.

Nisu stigli ni odgovori na ranija pitanja u vezi s izmjenama Zakona o PIO-u. Posebno onih koje se odnose na izmjene člana 81, koji reguliše izračun najniže starosne penzije.

Tumačenje je zatraženo od bivšeg direktora Zavoda PIO FBiH Zijada Krnjića.

Da li je Zakon o PIO neustavan

Krnjić navodi da se izmjene Zakona o PIO-u primjenjuju od 1. januara 2026. godine, te da će svi koji su uslove za penzionisanje stekli nakon 31. decembra 2025. biti penzionisani prema novim odredbama.

Otvara se pitanje da li je retroaktivna primjena zakona ustavno prihvatljiva. Posebno ako je za pojedine korisnike nepovoljnija. Prema ranijem zakonu, osoba sa 15 godina staža i 65 godina života imala je pravo na najnižu penziju.

Prema izmjenama člana 81, osoba sa do 20 godina staža i 65 godina života ne može imati penziju nižu od 60 posto prosječne penzije iz decembra prethodne godine, što trenutno iznosi 434 KM.

Možda vas zanima i ovo:

Član 81. Zakona o PIO mijenja pravila za buduće penzionere

Mahir Mešalić, poslanik SDA u Parlamentu FBiH poručuje da će, ukoliko se utvrdi diskriminacija, biti pokrenuta inicijativa pred Ustavnim sudom. Rekao je da će se tražiti ocjenu ustavnosti Zakon o PIO, a najavio je i traženje zvaničnog odgovora Fonda PIO u FBiH. Pitanje će biti po kojem su zakonu penzionisani građani u spornom periodu. od 1. do 23. januara.

Optužbe na račun Vlade

Mešalić ističe da Parlament FBiH ne odlučuje o tome da li su nečija ljudska prava povrijeđena. Pomoći će nadležnim institucijama da utvrde činjenice i reagovati ukoliko se pokaže da je do povreda došlo.

Osvrnuo se i na obećano povećanje penzija, navodeći da ono nije 11,6 posto, kako je ranije predstavljeno, već 11,2 posto. Tvrdi da vlast građanima plasira netačne ili nepotpune podatke. Kaže i da se prikrivaju informacije o zaduženjima i troškovima kamata.

Dodao je da će se pitanje člana 81 nastaviti problematizovati uz ocjenu da se određeni politički procesi u Parlamentu FBiH odvijaju pod pritiscima i strahom od smjena.

Podijeli tekst sa drugima na:

Lijekovi protiv raka “pojedu” najviše novca građana BiH

Prema zvaničnim podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine najviše novca se potrošilo na skupe lijekove protiv raka.

“Na prvom mjestu prema finansijskom iznosu u 2024. godine su antineoplastici i imunomodulatori, na drugom mjestu lijekovi za kardiovaskularni sistem i na trećem mjestu lijekovi za alimentarni trakt i metabolizam”, napisali su iz Agencije za “Avaz”.

Onkološke i imunološke terapije najskuplje

Antineoplastici i imunomodulatori su uglavnom lijekovi protiv raka i lijekovi koji jačaju ili regulišu imuni sistem. Koriste se kod terapija za karcinom, autoimune bolesti i teža hronična oboljenja, zbog čega su i najskuplji.

Lijekovi za kardiovaskularni sistem su lijekovi za srce i krvne sudove. Tu spadaju terapije za visok pritisak, srčane bolesti, aritmije, zgrušavanje krvi i slične probleme koje ima veliki broj ljudi.

I trećenavedeni su lijekovi za želudac, crijeva i metabolizam. U ovu grupu ulaze lijekovi za dijabetes, želudačne tegobe, probavu, masnoće u krvi i slično.

Najprodavaniji lijekovi u BiH tokom 2024. godine

Prema zvaničnim podacima Agencije na vrhu liste najprodavanijih lijekova prema internacionalnom nezaštićenom nazivu u 2024. nalaze se skupe terapije za liječenje raka, poput pembrolizumaba i atezolizumaba, koje se koriste kod teških malignih oboljenja i djeluju tako što pomažu imunitetu da se bori protiv bolesti.

Veliki dio novca odlazi i na lijekove za srce i krvne sudove. Prvenstveno one za razrjeđivanje krvi. To su rivaroksaban i apiksaban, koji se koriste za prevenciju moždanog udara i krvnih ugrušaka.

Možda vas interesuje i ovo:

Na listu A i B stavljeno 27 lijekova koje najčešće koriste penzioneri

Među najkorištenijim su i lijekovi koje građani svakodnevno uzimaju – paracetamol i ibuprofen za bolove i povišenu temperaturu. Tu su pantoprazol za želučane tegobe i smanjenje kiseline, te aspirin koji se često koristi u terapiji za srce.

Na listi se nalazi i kombinacija ibuprofena i pseudoefedrina za simptome prehlade i gripe, kao i empagliflozin, lijek za dijabetes koji pomaže u regulaciji šećera u krvi, ali i štiti srce i bubrege.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Mrlje nakon kuhanja: Jednostavan način čišćenja koji štedi vrijeme

Granitne i mermerne daske za sječenje sve su češći izbor u modernim kuhinjama. Osnovni razlog je prije svega zbog svoje izdržljivosti i elegantnog izgleda. Ipak, uprkos otpornosti, ove kamene površine imaju jednu manu – lako upijaju masnoću i ulja, što s vremenom može dovesti do neugodnih i upadljivih mrlja.

Zbog prirodne poroznosti granita i mermera, ulje se često zadrži ispod površine, pa ni pranje deterdžentom i toplom vodom ne daje željene rezultate. Takve mrlje obično se pojavljuju kao tamni tragovi ili polukružne sjene koje je teško u potpunosti ukloniti.

Najčešći kućni način borbe s ovim problemom je pasta od sode bikarbone i vode, uz dodatak malo deterdženta. Smjesa se nanese na mrlju, prekrije plastičnom folijom i ostavi da djeluje nekoliko sati ili preko noći. Soda bikarbona pomaže izvlačenju masnoće iz kamena, ali ovaj postupak ne daje uvijek potpuno rješenje, naročito kod starijih mrlja. Jača sredstva mogu biti efikasnija, ali nose rizik oštećenja površine.

Zato je prevencija najbolja zaštita.

Redovno brisanje masnih ostataka, korištenje podloga i pravilno održavanje pomoći će da granitne i mermerne daske dugo zadrže svoj prirodni izgled i funkcionalnost.

Možda vas zanima:

Mali trik čistača: Kako da vam prozori blistaju mjesecima

Podijeli tekst sa drugima na:

Aplikacija Domar: Informacije o štićenicima doma na jednom mjestu (VIDEO)

JU Penzionerski dom stacionar ZDK pustio je u rad aplikaciju “Domar”. U njoj se nalaze sve informacije o smještajui potrebama za više od 150 korisnika. Te infomracije u svakom trenutku dostupne su medicinskom osoblju.

Istovremeno, uprava Doma, ovim iskoracima nastoji osigurati najbolju moguću brigu za korisnike. Takođe želi i mijenjati percepciju javnosti o životu osoba treće životne dobi. Želja Uprave Doma je i da pokažu da domovi mogu biti mjesta ugodnog i sigurnog življenja.

“Biće evidentirano svako presvlačenje, hranjenje, dijeljenje terapije, fizio terapije, pomoć, njega. Sve ono što radi medicinsko osoblje biće evidentirano”, rekao je Damir Jukić, direktor JU Penzionerski dom stacionar ZDK.

Možda vas zanima i ovo:

Usamljenost kao problem: Kreirana aplikacija za pomoć starima

Primjenom savremenih rješenja u oblasti njege umanjuje se rizik od grešaka i unapređuje se planiranje smjena i raspodjela radnih zadataka medicinskog osoblja.

“Sva evidencija se unosi. Nama je to dobro, ne moramo pisati po papirima ipamtiti. Dovoljno je da uđemo u aplikaciju i vidimo i znamo ko je i znamo ko je šta dobio”, rekla je medicinska sestra Marinka Babić, a prenosi FTV.

Takođe, srodnik koji dovede korisnika u Dom u svakom trenutku može vidjeti koja vrsta usluge i njege je pružena sa detaljnom evidencijom usluga.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko bolje podnosi bol, muškarci ili žene?

Vječna polemika o tome ko ima viši prag tolerancije na bol – muškarci ili žene.  Često se rasplamsava na društvenim mrežama, a argumenti se uglavnom traže u svakodnevnom životu.

Glavni adut u korist žena najčešće je činjenica da se suočavaju s fizičkim izazovima poput menstrualnih grčeva i porođajnih trudova, zbog čega se smatraju otpornijima. Ovu popularnu tezu odlučila je da provjeri ekipa kultne emisije Myth Busters.

Test s ledenom vodom

Tim je sproveo eksperiment s dobrovoljcima oba pola. Zadatak je bio jednostavan, ali neugodan. Držati ruku uronjenu u posudu s ledenom vodom što je duže moguće, uz gornju granicu od tri minuta. Nakon isteka tog vremena, učesnicima je rečeno da izvade ruku, prenosi B92.

Iako su neki muškarci izdržali do samog kraja, dok su pojedine žene odustale ranije, prosječni rezultati pokazali su da su žene u ovom testu ipak demonstrirale veću izdržljivost.

Uticaj porođaja na otpornost

Istraživači su otišli korak dalje kako bi proverili pretpostavku da žene koje su se porodile imaju još viši prag bola. Kada su izdvojili i analizirali podatke žena koje su se porodile bez upotrebe analgetika, otkrili su da ta grupa zaista ima znatno višu toleranciju na bol.

Međutim, zanimljiv je obrt uočen kod žena koje nisu rađale. One su u eksperimentu postigle čak nešto slabije rezultate od muškaraca. Prema ovome, iskustvo ekstremnog bola, poput prirodnog porođaja, zaista može trajno povećati opštu toleranciju na bol.

Opasna strana predrasuda

Iako ovakve rasprave često djeluju kao bezazlena zabava na internetu, percepcija o različitoj toleranciji na bol može imati ozbiljne posljedice u stvarnom svijetu. Na primjer, uvjerenje da žene “prirodno” bolje podnose bol može dovesti do toga da se njihove zdravstvene tegobe u medicinskom sistemu ne shvataju jednako ozbiljno kao muške.

Ovaj problem je još izraženiji kod žena pripadnica manjinskih grupa, koje se često suočavaju s netačnim i štetnim stereotipima o tome da mogu podnijeti znatno više bola, zbog čega se njihove pritužbe ređe uvažavaju.

Takođe, eksperiment nije uzeo u obzir osobe koje žive s hroničnim bolom. To stanje s vremenom može drastično promijeniti percepciju. Bol koji bi zdrava osoba na skali ocijenila sedmicom, neko ko godinama trpi bolove može doživjeti kao jedinicu.

Sve to potvrđuje da je bol mnogo složenija pojava nego što se na prvi pogled čini te da je doživljaj bola veoma individualan.

Možda vas zanima i ovo:

Koje godine su ključne za očuvanje zdravlja

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas isplata: Povećane penzije dobijaju i penzioneri Srpske

Isplata penzija u Srpskoj počeće danas (06.02.2026), a za te namjene obezbijeđeno je 178,3 miliona KM za januarske penzije.

Te penzije uvećane su za 6,45 odsto u odnosu na decembar. Iz Ministarstva finansija Republike Srpske saopštili su da je povećanje rezultat redovnog usklađivanja.

Iz Ministarstva navode da prosječna penzija za januar iznosi 695 KM i čini 44 odsto prosječne plate isplaćene za decembar.

Usvojenim budžetom Republike Srpske u 2026. godini za penzije je namijenjeno 2.162.600.000 KM, što je više za 196,6 miliona KM nego u 2025. godini, navodi se u saopštenju.

Još ranije je istaknuto da će penzije u Republici Srpskoj biti uvećane i u avgustu mjesecu.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri Srpske od nove godine očekuju rast penzija od deset posto

Podijeli tekst sa drugima na: