Počinje sezona grijanja: Stavite lovor na radijator za mirisnu kuću

Miris na radijatoru može da popravi prvi utisak o stanu, ali račun za grijanje nije jedina zimska briga.

Čim se radijatori zagriju, u maloj sobi često se osjeti ustajao vazduh. Jednostavan kućni savjet može pomoći da prostor zamiriše prijatnije, a ne traži nikakvu posebnu kupovinu.

Lovorov list na radijatoru za prijatan miris

Lovorov list je onaj iz kesice koju držimo uz začine za sarmu i pasulj. Stavite 2 do 3 suva, cijela lista na čist, mlak radijator, dalje od ventila i mjesta gdje bi mogli da skliznu. Toplota pomaže da se miris lista osjeti u sobi.Ako je grijno tijelo veoma vruće na dodir, bezbjednije je staviti listove u plitku keramičku posudicu na stabilno mjesto blizu njega, umjesto direktno na površinu. Nemojte ih stavljati u otvor radijatora, blizu električne grijalice ili tamo gdje mogu da dodirnu užaren dio.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako se grijati na klimu, a da račun ne bude visok

Zašto se miris osjeti baš kad krene grijanje?

Miris lovora potiče od mirisnih materija u njegovom listu. Kada se list zagrije, aroma se lakše širi prostorijom, pa se poznat miris iz kuhinje osjeti i u dnevnoj sobi.

Jačina mirisa zavisi od lista, temperature radijatora i veličine prostorije. U manjoj sobi dva lista mogu biti dovoljna, dok će se u većem prostoru aroma vjerovatno slabije osjećati. Zato je najbolje početi s manjom količinom, naročito ako vam jaki mirisi smetaju.Prijatan miris ne znači da je vazduh manje suv
Važno je napraviti razliku: lovor ne ovlažuje vazduh. Soba može ljepše da miriše, a da se količina vlage u njoj ne promijeni.

Ako vam vazduh djeluje suv čim počne grijanje, vlažnost možete provjeriti malim higrometrom. Ako je zaista niska, ovlaživanje treba rješavati odvojeno, na bezbjedan način primjeren prostoru.

Kada treba zamijeniti lovor?

Ne ostavljajte listove da se mrve po radijatoru. Kada izgube miris ili postanu krti, sklonite ih i zamijenite novim ako vam prija njihova aroma.Prije početka grijne sezone korisno je i dobro očistiti radijator, jer topao vazduh može širiti miris prašine i ustajalosti. Nekoliko listova lovora tada može biti jednostavan dodatak za prijatniju aromu u prostoriji.

Podijeli tekst sa drugima na:

Potvrđena optužnica za požar u Domu penzionera Tuzla

Kantonalni sud u Tuzli potvrdio je u cijelosti optužnicu Kantonalnog tužilaštva protiv sedam lica zbog požara u Domu penzionera u Tuzli.

U tom požaru poginulo 17 štićenika, dok je više njih povrijeđeno.

Optužnica je potvrđena protiv bivšeg direktora Doma penzionera Mirsada Bakalovića. Zatim šefa Službe za ekonomske, finansijske, računovodstvene i opšte poslove i člana Upravnog odbora Zinaide Razić Halilović i referenta protivpožarne i zaštite na radu u Domu Mustafe Azabagića, saopšteno je danas iz ovog suda.

Potvrđena je optužnica protiv odgovornih lica iz firme “Inproz” Tuzla. To su Nedima Džambića, Mirsada Zukančića i Jasmina Softića. Oni su optuženi u svojstvu stručnog tima pri izradi Procjene ugroženosti od požara za Dom penzionera Tuzla iz 2021. godine.

Možda vas interesuje i ovo:

Dom penzionera u Tuzli mora smanjiti broj korisnika

Sud je potvrdio optužnicu i protiv inspektora za zaštitu od požara u Kantonalnoj upravi civilne zaštite Tuzlanskog kantona Ibrahima Sarajlića.

Oni se terete da su od aprila 2021. do 4. novembra 2025. godine počinili teška krivična djela protiv opšte bezbjednosti ljudi i imovine. Sve u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti.

Bakalović se tereti i za produženo krivično djelo zloupotreba položaja i ovlaštenja.

Oni su kao službena i odgovorna lica, nepostavljanjem propisanih naprava za zaštitu od požara i, uopšte, ne postupajući po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama, izazvali opasnost po živote ljudi. To je uzrokovalo smrt više lica.

Požar je izbio 4. novembra prošle godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Miris starih vremena: Recept za bosanski lonac

Bosanski lonac jedno je od onih tradicionalnih jela koja su decenijama bila nezaobilazan dio domaće kuhinje na prostoru bivše Jugoslavije, posebno u Bosni i Hercegovini.

Njegova posebnost krije se u jednostavnosti – meso i različite vrste povrća slažu se u lonac, a zatim polako kuvaju dok svi sastojci ne omekšaju i puste svoje sokove.

Nekada se bosanski lonac pripremao u zemljanim posudama i ostavljao da se satima lagano krčka, a upravo spora priprema daje mu karakterističan, bogat ukus.

Sastojci:

  • 500 g junećeg mesa
  • 500 g krompira
  • jedna manja glavica kupusa
  • dvije glavice crnog luka
  • dvije mrkve
  • dvije paprike
  • dva paradajza
  • tri čena bijelog luka
  • jedna kašika paradajz-pirea
  • jedan lovorov list
  • so i biber
  • jedna kašičica mljevene crvene paprike
  • malo peršuna
  • oko 500 ml vode ili mesnog temeljca

Priprema:

Juneće meso isijecite na krupnije komade, krompir ogulite i prepolovite, dok luk, mrkvu, kupus, papriku i paradajz isijecite na veće komade.

U dublju šerpu ili zemljani lonac slažite naizmjenično red mesa i red povrća. Između slojeva dodajte malo soli, bibera, mljevene paprike, bijelog luka i lovorov list.

Paradajz-pire razmutite u vodi ili mesnom temeljcu i prelijte preko složenih sastojaka. Tečnosti ne treba biti previše jer će meso i povrće tokom kuvanja pustiti svoje sokove.

Lonac poklopite i kuvajte na veoma laganoj vatri približno dva i po do tri sata. Tokom kuvanja jelo ne treba često miješati – dovoljno je povremeno lagano protresti posudu kako se sastojci ne bi raspali.

Bosanski lonac je gotov kada meso postane toliko mekano da se lako odvaja viljuškom, a povrće potpuno omekša.

Kako ga poslužiti?

Bosanski lonac najbolje je poslužiti odmah, dok je još vruć, uz krišku domaćeg hljeba.

Po želji ga možete posuti sitno sjeckanim peršunom, ali ovom jelu nisu potrebni brojni dodaci – upravo kombinacija mesa, povrća i dugog kuvanja daje mu prepoznatljiv ukus.

Kao i mnoga stara jela, bosanski lonac često je još ukusniji narednog dana, kada se svi ukusi dodatno sjedine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Depresija nije problem pojedinca, to je pitanje javnog zdravlja

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske već dvije godine finansira skrining depresije u domovima zdravlja.

To je konkretna finansijska podrška usmjerena na unapređenje mentalnog zdravlja stanovništva.

“Mentalno zdravlje je važno kao i fizičko”, saopšteno je iz Fonda povodom 10. oktobra – Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

Iz Fonda su naglasili da depresija nije samo lični problem pojedinca. To je pitanje javnog zdravlja koje utiče na porodicu, radnu sposobnost, kvalitet života. U suštini depresija je problem cjelokupnog društva.

Možda vas interesuje i ovo:

“Povjerljivo sa dr Đorđevićem” -Depresija

“Zbog toga je Fond zdravstvenog osiguranja, osim finansiranja skrininga, u ovoj godini u okviru Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema kreirao posebnu aplikaciju “E-prevencija”. Ona treba da olakaša porodičnim ljekarima da sprovode preventivne preglede koje finansira FZO. U ovoj aplikaciji definisane su ciljne grupe i način sprovođenja ovog skrininga”, pojašnjeno je u saopštenju.

Na ovaj način su sva osigurana lica starija od 65 godina, kao i osiguranici od 18 do 64 godine sa istorijom mentalnih bolesti, osobe u stresnim situacijama, u socijalnoj izolaciji, te sa hroničnim bolestima definisane kao ciljne grupe za skrining depresije.

“U aplikaciji je kreiran i upitnik o zdravlju pacijenta. U njega se evidentiraju se podaci koji se odnose na ličnu anamnezu, istoriju ranijih mentalnih bolesti, visoku izloženost stresu i drugo”, naveli su u Fondu.

Istakli su da je i ovaj preventivni pregled namijenjen za sve ciljne grupe na području cijele Republike Srpske. Preventivni pregled biće sproveden u nadležnim domovima zdravlja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ove stvari nikada ne stavljajte u mašinu za sušene veša

Sušenje veša tokom hladnih dana umije da bude ogroman i zahtjevan posao, pa tako mašina za sušenje veša postaje naš spasilac. Ipak, ona nije dobra baš za svaki komad garderobe.

Sušilica za veš tokom hladnih dana može biti jedno od najkorisnijih pomagala u domaćinstvu, jer omogućava da se odjeća brzo osuši bez obzira na vremenske uslove.

Ipak, to ne znači da u nju treba stavljati baš svaki komad garderobe.

Visoka temperatura može da ošteti određene materijale, uništi elastična vlakna, deformiše odjeću ili dovede do toga da ukrasni detalji otpadnu. Zato je važno pogledati etiketu na garderobi prije nego što je ubacite u sušilicu.

Odjeća za vježbanje

Helanke, sportski topovi i druga odjeća namijenjena vježbanju često sadrže elastin i druga elastična vlakna.

Visoka temperatura može vremenom da ih ošteti, zbog čega garderoba gubi rastegljivost i više ne prijanja tijelu kao ranije.

Ovakve komade najbolje je sušiti prirodnim putem, dalje od direktnog izvora toplote i jakog sunca.

Odjevni komadi sa šljokicama i perlama

Haljine, majice i drugi komadi ukrašeni šljokicama, perlama ili sličnim detaljima mogu se lako oštetiti u sušilici. Toplota i okretanje bubnja mogu dovesti do toga da se ukrasi odvoje od tkanine.

Osim što ćete tako možda uništiti omiljeni komad garderobe, sitni dijelovi koji otpadnu mogu završiti u unutrašnjosti uređaja. Zbog toga je za ovakvu odjeću sigurnije sušenje na vazduhu.

Veš

Brushalteri, donji veš i drugi komadi sa elastičnim trakama takođe nisu najbolji kandidati za sušilicu. Visoka temperatura može oslabiti elastiku i smanjiti njenu elastičnost.

Posebno je važno pažljivo sušiti brushaltere, jer toplota može uticati i na njihov oblik. Kada je moguće, ostavite ih da se prirodno osuše, prenosi B92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kolo srpskih sestara sa Pala ima 22 članice, uglavnom penzionerke

Kolo srpskih sestara “Sveta velikomučenica Tekla” sa Pala obilježilo je 34 godine postojanja.

Ovo Udruženje u kojem su aktivne 22 članice, uglavnom penzionerke, humanitarnim i dobrotvornim radom ostvarilo je dubok trag u srpskom narodu.

Liljana Nešković, predsjenik Kola srpskih sestara rekla je da su članice tokom svih godina sačuvale zajedništvo, vjeru i spremnost da pomognu onima kojima je pomoć potrebna.

Ona je navela da danas imaju 22 aktivne članice, uglavnom penzionerke. One se okupljaju i rade u prostorijama Udruženja penzionera ili kod nje kući jer godinama nemaju svoj prostor.

Uprkos tome, nastavljaju sa radom, čuvajući tradiciju Kola i ideju da se pomaže drugima.

Neškovićeva je istakla da bi naredna godina postojanja mogla biti prilika i za podmlađivanje Kola. Planiran je i izbor novog rukovodstva, jer je za njegov opstanak neophodno uključivanje mlađih.

Poznato je po svom humanitarnom i dobrotvornom radu. Uloga Kola posebno je bila značajna tokom Odbrambeno – otadžbinskog rata i u pružanju pomoći sarajevskim Srbima tokom egzodusa 1996. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pčele žive kraće, a to je problem za cijeli svijet

Životni vijek medonosnih pčela u laboratorijskim uslovima gotovo je prepolovljen tokom posljednjih pet decenija, dok najnoviji evropski podaci pokazuju da je ugrožena približno svaka deseta vrsta divljih pčela.

Pčele su mnogo više od proizvođača meda. One su među najvažnijim oprašivačima, a od njihovog rada zavise brojne vrste voća, povrća, orašastih plodova i drugih biljaka koje svakodnevno koristimo.

Zbog toga je podatak do kojeg su došli istraživači Univerziteta Merilend privukao posebnu pažnju – medonosne pčele koje su proučavane u kontrolisanim laboratorijskim uslovima danas žive znatno kraće nego prije nekoliko decenija.

Koliko se život pčela skratio?

Naučnici su analizirali podatke iz laboratorijskih eksperimenata sprovođenih tokom više decenija u SAD i otkrili veliki pad životnog vijeka odraslih pčela.

Početkom sedamdesetih godina medijalni životni vijek iznosio je 34,3 dana, dok je u novijim istraživanjima pao na 17,7 dana. To predstavlja smanjenje od gotovo 50 odsto.

Važno je, međutim, da se ovi rezultati odnose na pčele držane u laboratorijskim uslovima, pa se ne može jednostavno zaključiti da svaka pčela u prirodi danas živi upola kraće.

Ipak, istraživači su matematičkim modelima pokazali da bi ovakvo skraćivanje života radilica moglo imati velike posljedice za čitavu zajednicu. Kada pčele umiru ranije, kolonija teže održava dovoljan broj radilica, što može povećati rizik od njenog propadanja.

Zašto pčele umiru ranije?

Odgovor na to pitanje još nije pronađen.

Pesticidi se često pominju kao jedan od mogućih uzroka problema s kojima se suočavaju pčele. Polen može sadržavati njihove ostatke, a određene hemikalije mogu uticati na zdravlje i otpornost ovih insekata.

Možda vas zanima i ovo:

Pčelarstvo težak i kompleksan posao, ljubav presudna

Međutim, istraživači sa Univerziteta Merilend ukazali su i na drugu mogućnost. Pošto su pčele u analiziranim eksperimentima uzimane iz kolonija kao larve i završavale život u kontrolisanim laboratorijskim uslovima, moguće je da dio objašnjenja treba tražiti u faktorima koji djeluju veoma rano u njihovom životu.

Među mogućnostima koje treba dodatno istražiti navode se genetika, bolesti i izloženost pesticidima tokom razvoja.

Svaka deseta vrsta u Evropi ugrožena

Problem ne završava s medonosnim pčelama.

Najnovija Evropska crvena lista pčela pokazala je da su 172 vrste klasifikovane kao ugrožene, što predstavlja oko 10,4 odsto procijenjenih vrsta. Drugim riječima, približno svaka deseta vrsta divljih pčela u Evropi suočena je s rizikom od izumiranja.

To je posebno važno jer oprašivanje ne obavljaju samo medonosne pčele. Veliki posao obavljaju i brojne divlje vrste koje često prolaze gotovo neprimijećeno.

Šta bi njihov nestanak značio za ljude?

Nestanak pčela ne bi značio da bi čovječanstvo preko noći ostalo bez hrane. Pšenica, kukuruz, riža i neke druge osnovne kulture ne zavise prvenstveno od pčela.

Posljedice bi ipak bile ozbiljne, navode istraživači i Univerziteta Merilend 

Brojne vrste voća, povrća, orašastih plodova i drugih biljaka zavise, potpuno ili djelimično, od životinjskih oprašivača. Njihov veliki pad mogao bi smanjiti prinose, otežati proizvodnju i povećati pritisak na cijene pojedinih namirnica.

Još veći problem mogao bi nastati u prirodi. Pčele oprašuju ogroman broj divljih biljaka koje su dio složenih lanaca ishrane, pa njihov nestanak ne bi pogodio samo jednu vrstu, već bi mogao da poremeti čitave ekosisteme.

Zbog toga podatak da pčele u laboratorijskim istraživanjima žive gotovo upola kraće nije samo zanimljiv biološki fenomen. Za naučnike je to još jedan signal da treba otkriti šta se događa s jednim od najvažnijih oprašivača na planeti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Uskoro savjetodavni dani sa osiguranjem iz Njemačke

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske biće domaćin međunarodnih savjetodavnih dana. Ovaj put oni se organizuju u saradnji sa Njemačkim penzijskim osiguranjem (DRV) i Federalnim zavodom za mirovinsko/penzijsko i invalidsko osiguranje.

Savjetodavni dani biće održani 27. i 28. oktobra 2026. godine u prostorijama Filijale Banja Luka, na adresi Zdrave Korde 10.

Možda vas interesuje i ovo:

Međunarodni savjetodavni dani za penzionere održani u Njemačkoj

Osiguranici i korisnici prava koji su staž osiguranja ostvarili u SR Njemačkoj imaće priliku da od stručnjaka nosilaca osiguranja dobiju informacije i savjete u vezi sa pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Zakazivanje termina moguće je pozivom na broj 055/490-973.

Termin je moguće zakazati i putem elektronske pošte na adresu: [email protected] ili ililično u Filijali Banja Luka, ul. Zdrave Korde 10, navode u Fondu PIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako se grijati na klimu, a da račun ne bude visok

Grijanje klimom zimi umije da donese neprijatno visok račun za struju, posebno kada pokušavate da zagrijete prostor koji brzo gubi toplotu.
Tada prvo posegnemo za daljinskim i podignemo temperaturu, ali to često nije najbolje rješenje.

Nekoliko jednostavnih podešavanja može napraviti veću razliku nego stalno povećavanje broja na ekranu.

Počnite od 20 do 22 stepena

Ako se grijete inverter klimom, podesite je na 20 do 22 °C i ostavite je da radi dovoljno dugo da se prostor ujednačeno zagrije. To nije univerzalna temperatura za svaki stan, ali je dobar početak.

Ako vam je i dalje hladno, nemojte odmah skakati na 25 ili 26 stepeni. Prvo provjerite gdje se toplota gubi. Hladan zid, loše zaptiven prozor ili promaja ispod balkonskih vrata mogu učiniti da soba bude neprijatna čak i kada klima radi bez prestanka.

Koristan je i običan sobni termometar. Stavite ga tamo gdje najčešće sijedite i provjerite stvarnu temperaturu, jer broj na daljinskom ne mora da odgovara temperaturi na drugom kraju sobe.

Nemojte odmah dizati klimu na 26 stepeni

Kada je grijanje klimom zimi u pitanju, prirodno je da čim osjetimo hladnoću pritisnemo dugme za višu temperaturu. Međutim, 26 °C na daljinskom ne znači da će se prostor zagrijati mnogo brže.

Klima tada dobija višu ciljnu temperaturu i može duže da radi kako bi je dostigla. Ako je problem u tome što toplota izlazi kroz prozor ili vrata, dodatni stepeni neće riješiti uzrok.

Mnogo je korisnije provjeriti i smjer duvanja. Kada klima grije, krilca treba usmjeriti tako da topao vazduh može da siđe u dio prostorije u kom boravite. Ako udara direktno u zavjesu, policu ili drugu prepreku, toplota se neće ravnomerno raspoređivati.

Inverter klimu ne morate stalno da gasite

Ako ste kod kuće veći dio dana, nema mnogo smisla da klimu stalno gasite čim postane prijatno, pa je ponovo uključujete kada soba postane hladna.

Inverter klima može da smanji intenzitet rada kada se približi zadatoj temperaturi, pa je često prijatnije održavati približno konstantnu temperaturu nego stalno praviti velike oscilacije.

Ako izlazite na nekoliko sati, situacija je drugačija. Tada možete smanjiti temperaturu ili koristiti tajmer, umjesto da praznu prostoriju grijete kao da ste kod kuće.

Naravno, potrošnja zavisi i od izolacije, veličine prostorije, spoljne temperature i samog uređaja. Klima neće trošiti isto tokom blage jeseni i januarskog minusa.

Prvo provjerite filtere

Prije nego što podignete temperaturu na daljinskom, pogledajte kada ste posljednji put očistili filtere.

Ako je na mrežici vidljiv sloj prašine, očistite je prema uputstvu proizvođača i vratite filter tek kada se potpuno osuši. Zaprljani filter može otežati protok vazduha, pa klima neće raditi kao kada je čista.

Možda vas interesuje i ovo:

Greške sa grijanjem koje vas mogu skupo koštati

Važno je i da ništa ne blokira izlaz vazduha. Zavjesa koja prekriva klimu ili komad namještaja postavljen neposredno ispred nje mogu uticati na raspoređivanje toplog vazduha po sobi.

Ne pokušavajte da zagrijete cijeli stan jednom klimom

Ako je klima u dnevnoj sobi, nemojte očekivati da će podjednako zagrijati spavaću sobu iza zatvorenih vrata. Topao vazduh se ne raspoređuje čarobno kroz cijeli stan.

Vrata prostorija koje ne želite da grijete držite zatvorena, a u prostoriji u kojoj boravite omogućite što bolji protok toplog vazduha.

Tokom veoma hladnih dana klima može nakratko da prekine grijanje kako bi otopila led sa spoljne jedinice. To je dio normalnog rada i nije razlog da odmah povećavate temperaturu na maksimum.

Prije nego što pojačate klimu, provjerite ove tri stvari

Ako vam je hladno, a klima već radi, nemojte prvo povećavati temperaturu. Provjerite da li je stvarna temperatura u sobi zaista niža nego što mislite, da li topao vazduh slobodno izlazi iz uređaja i da li filteri traže čišćenje.

Tek kada to provjerite, ima smisla mijenjati podešavanja, piše Krstarica.

Dobro podešena klima ne znači da će račun za struju biti mali bez obzira na vrijeme, ali pravilno korišćenje može pomoći da ne trošite više nego što je potrebno.

Najveća greška je često najjednostavnija: pokušaj da se problem sa hladnom sobom riješi samo pritiskanjem dugmeta za višu temperaturu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO Srpske poziva penzionere da dostave potvrdu o životu

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske obavještava korisnike prava na penziju, kojima se isplata vrši van Republike Srpske, da do kraja kalendarske godine Fondu dostave potvrdu o životu, da bi se isplata penzije u 2027. godini mogla vršiti redovno i bez prestanka.

Dostavljanje potvrde o životu ne odnosi se na korisnike sa prebivalištem u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Federaciji BiH. Podaci iz tih zemalja se obezbjeđuje putem elektronske razmjene podataka između nosilaca osiguranja.

Korisnici kojima se nakon ostvarivanja prava prvi put vrši isplata penzije, potvrdu o životu dostavljaju nadležnoj isplatnoj filijali.

Možda vas zanima i ovo:

U ovoj godini Fond PIO obustavio isplatu penzija za 1.885 korisnika

Dostavljanje potvrde o životu za korisnike sa prebivalištem van Republike Srpske vrši se u skladu sa članom 140. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Potvrda se dostavlja u nadležnu filijalu Fonda, koja je donijela rješenje o ostvarivanju prava i vrši isplatu penzije.

Korisniku penzije koji potvrdu o životu ne dostavi blagovremeno, isplata penzije se obustavlja.

Potvrda o životu je ispravna ako je ovjerena kod nosioca penzijskog osiguranja u državi prebivališta, opštinskog organa, notara, suda i diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH u državi prebivališta.

Obrazac potvrde o životu može se preuzeti na internet stranici Fonda.

 

Podijeli tekst sa drugima na: