Pravo na banju iskoristilo 2.500 od ukupno 5.800 penzionera

Za besplatnu sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju ove godine pravo je ostvarilo 5.800 penzionera. Do kraja juna to pravo iskoristilo je njih 2.500 u šest banja.

Za besplatan boravak penzionera u banjama Srpske obezbijeđeno je 3,3 miliona maraka. Sredstva su izdvojena iz budžeta Vlade i Kabineta predsjednika Republike.

Osamdesetogodišnja Dragica Igman iz Kozarske Dubice prvi put koristi ove pogodnosti putem Fonda. To predstavlja značajnu uštedu za budžet penzionera. U njenim godinama, kaže, banja je prijeka potreba.

“Znači mi puno, prije svega odmorim se psihički i fizički. Druga stvar je što imam dva bazena. Mogu ići svaka tri sata po tri-četiri puta, dok to druge banje nemaju”, rekla je Dragica Igman.

Za sedam dana boravka u Banji Kulaši, Dervenćanin Milorad Subić iskoristiće sve ponuđene terapije.

“Mnogo je značajno, penzije su skromne. Naše Udruženje u Derventi svake godine šalje jedan broj ljudi u Teslić, ovdje ili u Banju Guber”, rekao je Subić.

Popunjeni svi smještajni kapaciteti u Kulašima

Svi smještajni kapaciteti u Banji Kulaši trenutno su popunjeni. U naredne dvije godine proširiće kapacitete za 116 smještajnih jedinica. Time će omogućiti prijem većeg broja gostiju i penzionera koji dolaze putem Fonda.

Možda vas interesuje i ovo:

Besplatna banjska rehabilitacija za penzionere: Ko ima pravo i kako se računaju bodovi

“Zaprimili smo spiskove iz Udruženja penzionera sa ukupno 431 imenom. Rehabilitaciju je obavilo 136 penzionera, pet trenutno boravi, a ostalih 290 dolazi do kraja godine” naglasio je Dalibor Drinić, izvršni direktor Banje Kulaši.

U Banji Vrućici od početka godine boravilo je više od 1.400 penzionera. Na raspolaganju imaju puni pansion, preglede specijalista i terapije.

“Prošle godine imali smo oko 2.300 penzionera po istom osnovu. Ove godine biće ih za 500 više. Smješteni su u hotelima Posavina, Hercegovina i Srbija”, rekao je Aleksandar Radošević, izvršni direktor marketinga i prodaje, a prenosi RTRS.

Udruženje penzionera Republike Srpske potpisalo je ugovore sa više zdravstveno-turističkih centara. Među njima su Banja Vrućica, Vilina Vlas, Banja Dvorovi, Banja Kulaši, Mlječanica i Terme Laktaši. Time je omogućena rehabilitacija u različitim dijelovima Srpske.

Opredjeljenje Vlade i Kabineta predsjednika jeste da broj korisnika raste iz godine u godinu. Sljedeće godine očekujemo između osam i 10 hiljada korisnika. Krajnji cilj je dostići 20.000 korisnika na godišnjem nivou – poručio je Mladen Milić, direktor Fonda PIO.

Kabinet predsjednika Republike prošle godine je za ovu namjenu izdvojio milion maraka. Ove godine obezbijeđeno je 1,5 miliona. Vlada je umjesto dosadašnjih pola miliona obezbijedila milion maraka. Resorno ministarstvo povećalo je izdvajanja na 800.000 maraka.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sjemenke lubenice kriju više proteina i minerala više nego što mislite

Sjemenke lubenice često završe u kanti prije nego što pojedete drugi zalogaj, a u tom sitnom crnom zrnu krije se više proteina i minerala nego u dobrom dijelu samog voća.

Većina ljudi ih ispljune bez razmišljanja. Nutricionisti to nazivaju propuštenom prilikom, jer sjemenke lubenice sadrže magnezij, željezo, cink i nezasićene masne kiseline. Trik nije u tome da ih gutate cijele. Trik je u sušenju i kratkom prženju, o čemu pišemo u nastavku.

Zašto su sjemenke lubenice prava nutritivna bomba

Osušena zrna imaju okus koji mnogi porede sa suncokretom. Bogata su biljnim proteinima i zdravim mastima, pa ih sve češće možete pronaći u jelovnicima zdrave ishrane. Kada ih jednom probate propržene, teško ćete ih ponovo bacati.

Koliko kalorija imaju koštice lubenice?

Portal “Healthline” navodi da 100 grama očišćenih zrna sadrži oko 560 kalorija. To zvuči mnogo, ali gotovo niko ne pojede toliku količinu odjednom. Šaka cijelih sjemenki, oko četiri grama, ima svega 23 kalorije. Visoka kalorijska vrijednost odnosi se isključivo na očišćeno zrno, a ne na sjemenku s ljuskom.

Kako osušiti sjemenke lubenice bez pojave plijesni

Sačuvajte samo zrele, tamne sjemenke. Svijetle i mekane bacite. Isperite ih pod mlazom vode i uklonite ostatke ploda. Rasporedite ih u jednom sloju na poslužavnik ili čistu krpu. Ostavite ih na toplom i prozračnom mjestu dok se potpuno ne osuše.

Ovo je korak koji mnogi najčešće preskoče, pa im sjemenke propadnu. Vlaga je glavni razlog zbog kojeg se pojavljuje plijesan. Ne žurite – sačekajte da budu potpuno suhe na dodir, piše Krstarica.

Prženje koje im daje orašasti okus

Suha zrna kratko propržite u tavi ili ih ispecite u rerni. Postoji i drugi način. Dodajte malo vode i prstohvat soli, pa zagrijavajte dok tečnost ne ispari. Zatim nastavite pečenje dok ne postanu hrskava. Tako ćete dobiti blag, orašasti okus zbog kojeg ćete poželjeti još jednu šaku.

Možda vas zanima i ovo:

Šest savjeta kako da izaberete dobru lubenicu

Koliko i kome je dozvoljeno jesti lubenicu

Kako jesti sjemenke lubenice svaki dan

Ovako pripremljene sjemenke jedu se kao užina, nakon što uklonite ljusku, baš poput suncokreta. Ako vam ljuštenje smeta, postoji i lakši način. Sameljite ih i pospite po jogurtu, zobenim pahuljicama ili salati.

Samo jedna do dvije kašike obogaćuju obrok proteinima, zdravim mastima i mineralima. Dobijate besplatan dodatak ishrani koji ste do juče bacali. Bez dodatnog troška, a s hranljivijim obrokom. Zato sljedeći put kada režete lubenicu, odvojite koštice sa strane.

Da li se sjemenke lubenice mogu jesti sirove?

Mogu, ali su tvrde i teže se vare. Mnogo je bolje da ih osušite i kratko propržite, jer tako postaju hrskave i lakše za jelo.

Kako najbrže osušiti sjemenke lubenice?

Isperite ih, obrišite i pecite u rerni na 150 stepeni oko 20 minuta, uz povremeno miješanje, dok ne postanu potpuno suhe i hrskave.

Da li su sjemenke lubenice previše kalorične?

Nisu, ako ih jedete u umjerenim količinama. Šaka sjemenki ima oko 23 kalorije, pa bez problema mogu biti dio svakodnevne užine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko ima pravo na invalidsku penziju u Republici Srpskoj?

Fond PIO Republike Srpske u prvih šest mjeseci 2026. godine odobrio je 546 invalidskih penzija. To je za 88 manje nego u istom periodu prošle godine.

Prosječna penzija iznosi 603,49 KM

Prema podacima Fonda PIO Republike Srpske, od 1. januara do 30. juna ove godine pravo na invalidsku penziju ostvarilo je 546 osiguranika. U istom periodu 2025. godine to pravo steklo 634 osiguranika.

“To predstavlja pad od 13,88 odsto, što ukazuje na nastavak trenda smanjenja broja novih korisnika ovog prava”, navode iz Fonda.

Kako dodaju, prosječna samostalna invalidska penzija u Republici Srpskoj za jun 2026. godine iznosi 603,49 KM.

Invalidsku penziju primaju ukupno 34.482 korisnika

“Invalidsku penziju trenutno primaju ukupno 34.482 korisnika u Republici Srpskoj, a riječ je o jednoj od tri osnovne vrste penzija koje se ostvaruju u okviru sistema penzijskog i invalidskog osiguranja”, navode oni.

Iz Fonda PIO Republike Srpske ističu da je u odnosu na isti period prošle godine zabilježeno smanjenje broja novoodobrenih invalidskih penzija za 13,88 odsto, odnosno za 88 korisnika.

Ko ima pravo na invalidsku penziju?

“Pravo na invalidsku penziju ostvaruje osiguranik kod koga je gubitak radne sposobnosti, utvrđen od strane organa vještačenja Fonda PIO, nastao prije ispunjenja uslova za starosnu penziju. Pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima najmanje pet godina staža osiguranja ili 10 godina penzijskog staža”, navode oni.

Kako dodaju, osiguranik do 35 godina života ostvaruje pravo ukoliko ima najmanje dvije godine staža osiguranja.

“Ukoliko je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, pravo na penziju stiče se bez obzira na dužinu staža. Osiguranik nakon 58. godine života, kome je utvrđena smanjena radna sposobnost sa pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, takođe može ostvariti pravo uz navedene uslove”, navode iz Fonda.

Možda vas interesuje i ovo:

Različiti uslovi u Srpskoj i FBiH za odlazak u invalidsku penziju

Kako se određuje iznos invalidske penzije?

Naime, iznos invalidske penzije određuje se na isti način kao i starosna penzija. Na osnovu ličnog koeficijenta, penzijskog staža i vrijednosti opšteg boda, u skladu sa članom 61. Zakona o PIO.

Ukoliko osiguranik ima manje od 15 godina staža, iznos invalidske penzije se određuje za staž od 15 godina (član 62). U slučaju invalidnosti nastale kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti penzija se određuje za staž od 40 godina (član 63).

Formula za obračun invalidske penzije glasi:

Iznos invalidske penzije = Lični koeficijent × Penzijski staž × Vrijednost opšteg boda.

Šta znači gubitak radne sposobnosti?

Gubitak radne sposobnosti postoji kada nadležni organ utvrdi da osiguranik trajno nije sposoban da obavlja posao koji je radio prije nastanka invalidnosti, niti bilo koji drugi posao koji odgovara njegovoj stručnoj spremi ili radnom iskustvu. Takođe, smatra se da je radna sposobnost izgubljena i kada se lice ne može osposobiti za druge poslove prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom. U tom slučaju ispunjen je jedan od osnovnih uslova za ostvarivanje prava na invalidsku penziju.

Može li korisnik invalidske penzije raditi?

Pravo na invalidsku penziju zasniva se na utvrđenom potpunom gubitku radne sposobnosti. Ukoliko se naknadno utvrdi da korisnik može da radi ili ostvaruje prihode po osnovu rada, to može predstavljati osnov za prestanak prava na invalidsku penziju. Zbog toga su rad i ostvarivanje prava na invalidsku penziju, po pravilu, međusobno nespojivi, pišu Nezavisne novine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pet biljaka koje većina čupa iz bašte, a od velike su koristi

Mnogi baštovani smatraju korov najvećim neprijateljem vrta.

Čim se pojavi među cvijećem ili povrćem, najčešće ga odmah počupaju. Međutim, stručnjaci upozoravaju da nisu sve biljke koje rastu na “pogrešnom mjestu” štetne za baštu. Neke od njih poboljšavaju kvalitet zemljišta, privlače pčele i druge oprašivače, čuvaju vlagu i doprinose zdravijem vrtu.
Važno je samo da ih držite pod kontrolom kako se ne bi previše proširile.

Maslačak omekšava zbijenu zemlju i hrani pčele

Maslačak mnogi smatraju dosadnim korovom, ali njegova duboka žila omekšava zbijeno zemljište i izvlači hranljive materije iz dubljih slojeva.

Osim toga, jedan je od prvih izvora hrane za pčele i druge oprašivače u proljeće. Da se ne bi nekontrolisano širio, uklonite cvjetove prije nego što formiraju sjeme.

Tušt čuva vlagu i pomaže zemlji

Tušt se brzo širi, ali je potpuno jestiv i bogat vitaminima i mineralima. Pošto raste nisko uz zemlju, ponaša se kao prirodni malč i pomaže zemlji da duže zadrži vlagu tokom toplih dana.

Najbolje je da ga redovno berete prije nego što razvije sjeme.

Bijela djetelina prirodno obogaćuje zemljište

Bijela djetelina vezuje azot iz vazduha i na prirodan način obogaćuje zemljište. Zbog toga trava oko nje često ostaje zelenija, čak i uz manje đubriva.

Njeni cvjetovi privlače pčele i druge korisne insekte, pa može biti odličan saveznik u bašti.

Možda vas zanima i ovo:

Ovih sedam biljaka najbolje rashlađuje dvorište tokom vrućina

Hajdučka trava privlači korisne insekte

Hajdučka trava nije samo ukras livada. Privlači bubamare i druge korisne insekte koji se hrane baštenskim štetočinama.

Odlično podnosi sunce, ne traži mnogo njege i dovoljno je povremeno orezivanje kako ne bi zauzela previše prostora.

Mišjakinja štiti zemlju od isušivanja

Iako je mnogi odmah čupaju, mišjakinja pravi gust zeleni pokrivač koji pomaže zemlji tako što je štiti od isušivanja i erozije, prenosi Krstarica.

Posebno je korisna na praznim lejama ili baštenskim stazama, ali je treba ukloniti prije nego što sazri sjeme kako se ne bi previše proširila.

Zašto ove biljke ne treba odmah čupati

Nije svaki korov neprijatelj vaše bašte. Mnoge biljke pomažu zemlji, privlače korisne insekte i doprinose zdravijem vrtu. Umjesto da ih odmah uklonite, procijenite da li mogu da vam budu saveznik i ostavite ih tamo gdje neće smetati drugim biljkama.

Podijeli tekst sa drugima na:

Federalni penzioneri i u avgustu dobijaju povećanje penzija

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić sastao se u Sarajevu s novoizabranim rukovodstvom Saveza udruženja penzionera Federacije BiH. Na sastanku je razgovarano o aktuelnim pitanjima koja se tiču penzionera, a u fokusu je bilo drugo redovno usklađivanje penzija u ovoj godini.

Nakon sastanka Delić je poručio da je cilj bio razjasniti sve nedoumice koje su se posljednjih dana pojavile u javnosti. Prije svega u vezi s povećanjem penzija.

Istakao je da je akontativno usklađivanje od 3,5 posto najveći iznos koji je trenutno bilo moguće obračunati na osnovu raspoloživih zvaničnih statističkih podataka. To je urađeno kako penzioneri ne bi morali čekati septembar da ostvare pravo na povećanje.

Možda vas interesuje i ovo:

Delić: Bilo bi bolje da su penzioneri čekali još jedan mjesec

“Kada Federalni zavod za statistiku objavi konačne podatke za prvo polugodište, bit će utvrđen konačan procenat redovnog usklađivanja. Penzionerima će uz septembarsku penziju biti isplaćena i razlika za juli i august. Penzije će rasti i u augustu i u septembru, dok će konačan obračun biti poznat nakon završetka statističke obrade”, rekao je Delić.

Podsjetio je da su izmjenama Zakona o PIO omogućena dva redovna usklađivanja penzija godišnje. Akontativna isplata uvedena kako bi penzioneri povećanje dobili mjesec ranije.

Naglasio je da se novo usklađivanje obračunava na penzije koje su već u januaru povećane za 11,26 posto. Istakao je da će konačan procenat ne određuju ni ministar ni Vlada Federacije BiH, već zakon, na osnovu rasta prosječne plate i indeksa potrošačkih cijena.

Osim povećanja penzija, na sastanku je razgovarano i o unapređenju saradnje Ministarstva i Saveza penzionera. Bilo je govora i o pomoći socijalno najugroženijim penzionerima, kao i nastavku programa banjskog liječenja.

Povećanja sredstva za banje

Delić je podsjetio da su sredstva za banjsko liječenje u mandatu aktuelne Vlade Federacije BiH povećana sa 900.000 KM na dva miliona KM.

“Naš cilj je da banjsko liječenje bude dostupno što većem broju penzionera. Nastavit ćemo raditi na unapređenju programa koji direktno poboljšavaju njihov kvalitet života”, poručio je ministar.

Predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH Izet Rizvo rekao je da je sastanak bio važan. Predstavnici Saveza dobili tačne informacije koje će prenijeti penzionerima.

“Dobili smo detaljno objašnjenje zašto je sada riječ o akontativnom povećanju od 3,5 posto i kako će biti izvršen konačan obračun kada budu poznati svi statistički podaci”, rekao je Rizvo.

Dodao je da penzioneri i dalje teško žive zbog niskih primanja, ali da pozdravljaju napore Vlade FBiH da se penzije usklađuju više puta godišnje. Savez je zatražio i nastavak razgovora o jednokratnim novčanim pomoćima za najugroženije penzionere te proširenje programa banjskog liječenja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li je AI postala svjesna: Incident otvorio brojna pitanja

Vijest da je jedan od naprednih modela kompanije OpenAI tokom bezbjednosnog testiranja uspio da izađe iz izolovanog okruženja i izvrši neovlašćeni upad u infrastrukturu druge kompanije izazvala je brojne reakcije i senzacionalističke naslove širom svijeta.

Pojedini mediji događaj su predstavili kao dokaz da je vještačka inteligencija razvila “slobodnu volju”. Stručnjaci ističu da takva tumačenja nisu utemeljena u stvarnim činjenicama.

Model radio ono za šta je napravljen

Prema dostupnim informacijama, model nije djelovao samostalno niti je donosio odluke mimo svog programiranja, već je izvršavao zadatak za koji je bio obučen – da pronađe način za ostvarenje unaprijed definisanog cilja.

Tokom testiranja iskoristio je ranjivosti u okruženju kako bi došao do potrebnih resursa. To predstavlja očekivano ponašanje sistema dizajniranog za rješavanje kompleksnih problema i pronalaženje slabih tačaka u digitalnoj infrastrukturi.

OpenAI upozorava na nove izazove

Iz kompanije OpenAI naveli su da bi ovakvi slučajevi mogli postati sve češći kako modeli budu razvijali naprednije sajber sposobnosti.

Ističu da incident ne predstavlja dokaz da je vještačka inteligencija postala svjesna. Radi se o upozorenju da će bezbjednosni sistemi morati pratiti ubrzani razvoj AI tehnologije.

Upravo zbog toga ovakva testiranja imaju za cilj otkrivanje propusta prije nego što se modeli počnu koristiti u širem okruženju.

Možda vas zanima i ovo:

Vještačka inteligencija na putu da preuzme kontrolu nad ljudima

Fokus na sajber bezbjednosti

Stručnjaci smatraju da ovaj slučaj više govori o kvalitetu zaštitnih mehanizama nego o samoj vještačkoj inteligenciji. Kada AI iskoristi bezbjednosni propust, ona zapravo otkriva slabosti koje su ostavili ljudi prilikom razvoja sistema.

Zbog toga se sve više naglašava potreba za kontinuiranim nadzorom, strožom kontrolom pristupa, redovnim bezbjednosnim provjerama i jasnom odgovornošću kompanija koje razvijaju napredne AI modele, navodi “NationalNews”.

Upozorenje i za vlade

Kako vještačka inteligencija postaje sastavni dio finansijskog sektora, energetike, zdravstva i nacionalne bezbjednosti, stručnjaci upozoravaju da će pouzdanost sistema biti jednako važna kao i njihove sposobnosti.

Ujedinjene nacije su ranije ovog mjeseca upozorile da razvoj AI tehnologije napreduje znatno brže nego što ga naučna zajednica i regulatorni okvir uspijevaju pratiti.

Zbog toga se od država i tehnoloških kompanija očekuje da paralelno s razvojem sve moćnijih modela ulažu i u jačanje zaštitnih mehanizama kako bi se rizici sveli na minimum.

Podijeli tekst sa drugima na:

Odbornici u Šamcu podržali informaciju o položaju penzionera

Položaj penzionera u Šamcu bio je tema na sjednici lokalnog parlamenta. Odbornici Skupštine opštine Šamac podržali su Informaciju o stanju i položaju penzionera na području opštine u 2025. godini.

Simo Varadinović, predsjednik Skupštine opštine rekao je da ova lokalna zajednica čini sve da popravi položaj penzionera.

Iz Informacije je vidljivo da je u ovoj opštini bilo 2.520 penzionera. Njihova prosječna penzija je 676 KM. Gotovo 75 posto penzionera, ili njih 1.900 prima nižu penziju od republičkog prosjeka.

“To ukazuje na veoma težak položaj te populacija koja moramo se složiti je najbrže rastuća. Kao lokalna zajednica činimo sve što je u našoj moći da popravimo položaj penzionera. Uvrstili smo ih na budžet, imaju grant sredstva i koriste naše prostorije”, rekao je Varadinović.

Informacija je pokazala i da su penzioneri Šamca u nepovoljnijem položaju u odnosu na republički prosjek

Varadinović je rekao da penzioneri u ovoj lokalnoj zajednici na godišnjem nivou imaju grant sredstva koja služe za njihove aktivnosti.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri Šamca razgovarali sa načelnikom opštine

Podijeli tekst sa drugima na:

Trening snage podmlađuje tijelo i do osam godina

Godinama su ljubitelji fitnesa najveći naglasak stavljali na kardio vježbe.

Iako su one i dalje odličan izbor za održavanje kondicije i zdravlja srca, sve više istraživanja pokazuje da je trening snage jednako važan za dugoročno zdravlje i usporavanje procesa starenja.

Iako uvođenje treninga s tegovima zahtijeva određeno planiranje, posebno kod početnika, novo istraživanje sugeriše da upravo ova vrsta fizičke aktivnosti može značajno smanjiti biološku starost organizma.

Šta je pokazalo istraživanje?

Studija objavljena u naučnom časopisu Biology analizirala je uticaj treninga snage na proces starenja kod gotovo 5.000 muškaraca i žena starosti od 20 do 69 godina.

Rezultati su pokazali da je 90 minuta treninga snage sedmično povezano sa smanjenjem biološke starosti za gotovo četiri godine. Kod ispitanika koji su trenirali 180 minuta sedmično, biološka starost bila je niža za čak osam godina.

Ovi rezultati u skladu su s važećim zdravstvenim preporukama. Američke smjernice za fizičku aktivnost savjetuju odraslima najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično, uz najmanje dva dana posvećena vježbama snage.

Zašto trening snage usporava starenje?

Istraživači navode da trening snage može ublažiti posljedice hroničnih bolesti, usporiti gubitak mišićne mase, ubrzati metabolizam u mirovanju, podstaći sagorijevanje masti i poboljšati zdravlje kardiovaskularnog sistema.

Sve to doprinosi sporijem starenju ćelija i očuvanju organizma.

Jednostavno rečeno, osobe koje redovno rade trening snage mogu biti biološki mlađe od svoje stvarne životne dobi.

Rezultate ipak treba tumačiti s oprezom

Stručnjak Albert Mateni (Albert Matheny) za magazin Women's Health upozorio je da rezultate ipak treba posmatrati s određenom dozom opreza.

Kako je objasnio, učesnici istraživanja sami su prijavljivali koliko često treniraju, što ostavlja mogućnost subjektivnih procjena. Takođe, studija nije pratila tačno definisan program treninga snage.

Ipak, osnovni zaključak ostaje isti – više treninga snage povezano je s dužim telomerama, zaštitnim završecima hromozoma koji se smatraju jednim od pokazatelja biološkog starenja.

“Veći broj sati treninga direktno je povezan s dužim telomerama”, istakao je Mateni, a prenosi Dan.

Kako početi ako nikada niste trenirali?

Za osobe koje do sada nisu radile trening snage početak može djelovati zahtjevno, ali stručnjaci ističu da za prve korake nije potrebna nikakva posebna oprema.

Preporučuje se fokus na velike mišićne grupe, posebno noge, kroz vježbe poput čučnjeva, iskoraka i penjanja na stepenik.

Za gornji dio tijela dobar izbor su sklekovi i zgibovi.

Kako kondicija napreduje, intenzitet treninga može se postepeno povećavati većim brojem ponavljanja, većom visinom stepenika ili korišćenjem elastičnih traka.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nova prava za borce Republike Srpske starije od 65 godina

Novi zakon o pravima boraca u Republici Srpskoj otvorio je vrata novim novčanim primanjima za hiljade korisnika.

Prema podacima Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS, oko 10.700 boraca starijih od 65 godina, oko 3.000 logoraša i 31 dijete poginulih boraca mogli bi ostvariti nova prava.

Kako iz ovog resora kažu, više od 13.000 boraca moglo biti obuhvaćeno novim zakonskim rješenjima.

Postupci za priznavanje prava još su u toku pred opštinskim i gradskim organima nadležnim za boračko-invalidsku zaštitu. Zbog toga Ministarstvo trenutno ne raspolaže konačnim podacima o broju korisnika.

Ipak, grube procjene koje su rađene prije donošenja zakona daju jasniju sliku o tome koliko ljudi može očekivati nova primanja.

“Oko 10.700 boraca starijih od 65 godina koji ispunjavaju zakonske uslove moglo bi ostvariti pravo na posebnu novčanu naknadu. Za to bi bilo potrebno izdvojiti 1.712.000 KM na mjesečnom nivou. Kada je u pitanju posebna novčana naknada za borce logoraše, procjenjuje se da bi oko 3.000 boraca moglo ostvariti ovo pravo. To bi na mjesečnom nivou iznosilo 30.000 KM”, navode iz Ministarstva za BL portal.

Primanja i za djecu koja su u ratu ostala bez oba roditelja

Pored ovih kategorija, novi zakon uvodi i pravo na godišnje novčano primanje za djecu poginulih boraca koja su tokom ratnih dešavanja ostala bez oba roditelja.

“Procjenjuje se da bi ovo pravo moglo ostvariti 31 lice. Za ovu namjenu potrebno je godišnje izdvojiti 68.209,92 KM. Važno je napomenuti da se pravo na posebnu novčanu naknadu priznaje na zahtjev stranke, počev od prvog dana narednog mjeseca nakon podnošenja zahtjeva”, ističu iz Ministarstva.

Ukupno gledano, samo za isplatu posebne novčane naknade borcima starijim od 65 godina iz budžeta bi na godišnjem nivou trebalo izdvojiti više od 20 miliona KM. To govori o obimu finansijskog angažmana koji novi zakon podrazumijeva.

Ministarstvo poziva sve borce koji smatraju da ispunjavaju uslove da što prije podnesu zahtjev. On se podnosi nadležnim opštinskim i gradskim organima, jer se pravo priznaje tek od prvog dana narednog mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. Svaki dan odlaganja znači izgubljena primanja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Novi talas velikih vrućina: Temperature bi mogle oboriti rekorde

Nakon nekoliko dana nešto prijatnijeg vremena, meteorolozi upozoravaju da bi Evropa uskoro mogla da se suoči s novim talasom ekstremnih vrućina.

Dugoročne prognoze pokazuju da bi krajem jula i početkom avgusta ponovo mogla da se formira takozvana toplotna kupola. To bi donijelo veoma visoke temperature u velikom dijelu kontinenta.

Iako su prognoze za period duži od sedam dana još podložne promjenama, meteorolozi iz Austrije i Njemačke upozoravaju da postoji mogućnost novog dugotrajnog toplotnog talasa.

Španija već pod udarom ekstremnih temperatura

Dok se dio Evrope oporavlja od prethodnog talasa vrućine, Španija je već pogođena trećim velikim toplotnim talasom ovog ljeta.

Prema podacima španske meteorološke službe AEMET, temperature bi u pojedinim dijelovima zemlje mogle dostići i 47 stepeni Celzijusa. To je blizu nacionalnom rekordu od 47,6 stepeni.

Možda vas interesuje i ovo:

Vrućine mogu biti opasne za starije: Evo kako da se zaštitite

Najugroženiji će biti jugoistočni dijelovi zemlje, gdje je zbog visokih temperatura i suše povećan rizik od šumskih požara.

Meteorološki portal Severe Weather Europe navodi da je uzrok ekstremnih vrućina takozvana toplotna kupola, odnosno snažno polje visokog vazdušnog pritiska koje zadržava veoma topao vazduh pristigao iz sjeverne Afrike i Sahare.

Austrijski meteorolozi najavljuju novi toplotni talas

Meteorolog austrijskog javnog servisa ORF Markus Vadsak (Marcus Wadsak) upozorio je da bi novi talas vrućina mogao da počne oko 31. jula.

Na društvenim mrežama napisao je da mnogi već imaju utisak kako je ljeto završeno nakon nekoliko svježijih dana. Međutim meteorološki modeli pokazuju drugačiji razvoj situacije.

“Ali dolazi još nešto, i vjerovatno će biti ozbiljno”, poručio je Vadsak, prenosi Heute.

Prema njegovim riječima, novi talas mogao bi da potraje više dana i da se nastavi i početkom avgusta.

Pojedini modeli najavljuju i do 43 stepena

Dugoročne prognoze pojedinih meteoroloških servisa, među kojima je i Wetter.com, pokazuju mogućnost da bi početkom avgusta temperatura u Beču mogla da dostigne čak 43 stepena Celzijusa.

Ako bi se takav scenario ostvario, bio bi oboren dosadašnji austrijski rekord od 40,5 stepeni.

Ipak, meteorolozi upozoravaju da ovakve dugoročne prognoze treba tumačiti s oprezom. Vremenski modeli za period duži od sedam dana se često mijenjaju.

Toplotna kupola mogla bi zahvatiti dio srednje Evrope

Prema sadašnjim projekcijama, nad dijelom srednje Evrope mogla bi da se formira nova toplotna kupola.

Riječ je o meteorološkoj pojavi u kojoj snažno polje visokog vazdušnog pritiska zadržava veoma topao vazduh iznad istog područja. Zbog toga temperature ostaju izuzetno visoke i tokom dana i tokom noći.
U urbanim sredinama to dodatno pojačava osjećaj vrućine, jer se asfalt i beton sporo hlade, pa ni noći ne donose značajnije osvježenje.

Prognoze će biti preciznije narednih dana

Meteorolozi ističu da će naredni izlazi numeričkih modela pokazati da li će se scenario o novom dugotrajnom talasu vrućina potvrditi ili će intenzitet biti ublažen.

Za sada je izvjesno da bi kraj jula i početak avgusta ponovo mogli donijeti veoma visoke temperature u velikom dijelu Evrope, pišu Nezavisne novine.

Podijeli tekst sa drugima na: