Grad Banjaluka uručio još kartica za besplatan prevoz penzionera

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke uručio je karte za besplatan javni prevoz banjalučkim penzionerima i sugrađanima starijim od 65 godina.

Trenutno ovu podršku Grada koja se sprovodi petu godinu – koristi gotovo 27.000 penzionera i lica starijih od 65 godina.

“Nikada ranije penzioneri nisu dobili ovakvu pažnju jedne lokalne samouprave. O tome najbolje govore brojke. Prije uvođenja ovih kartica javni prevoz koristilo je oko 10.000 naših penzionera, a danas je taj broj utrostručen. To jasno pokazuje da ova politika ima smisla i da daje konkretne rezultate”, poručio je Stanivuković.

Troškovi života rastu, penzije ne prate taj rast

Kako je istakao, ova mjera je značajna i sa stanovišta zdravog starenja, čiji su ključni preduslovi mobilnost, kretanje i uključenost u društveni život.

“Svjesni smo da troškovi života stalno rastu, dok penzije ne prate taj rast. Zato je važno da ovom karticom olakšamo kućni budžet naših penzionera. Kada se saberu troškovi mjesečne karte tokom 12 mjeseci, dolazimo do iznosa koji je gotovo kao jedna penzija. To znači da penzioneri u Banjoj Luci od svog Grada, simbolično rečeno, dobijaju trinaestu penziju”, kazao je Gradonačelnik.

Grad Banja Luka, kako je rekao – osim za penzionere i lica starija od 65 godina, je obezbijedio i besplatan javni prevoz za djecu iz višečlanih i hraniteljskih porodica. Besplatan prevoz je i za štićenike Doma „Rada Vranješević“, a plaća se subvencije za djecu iz osnovih škola za koje prevoz u potpunom iznosu ne plaća resorno ministarstvo. Obezbijeđen je i popust pri kupovini mjesečnih karata studentima i srednjoškolcima.

“Pored toga, modernizovaćemo javni prevoz nabavkom električnih autobusa i uvođenjem prvih tramvaja u gradu. To su veliki i važni projekti koji će značajno unaprijediti kvalitet života svih naših sugrađana”– zaključio je Stanovuković, a saopšteno je iz Grada Banjaluka.

Penzioneri zadovoljni mjerom

Gradski menadžer Mirna Savić – Banjac poručila je da je veliki broj korisnika bespaltnog javnog prevoza i poruka svim penzionerima i dokaz da se može razmišljati o svim kategorijama ovog društva.

“Bnja Luka se posvetila porodici i razmišalja i o ovoj kategoriji i ne samo njihovom budžetu, nego i o zdravom starenju”, istakla je Savić – Banjac.

Jedan od sugrađana koji je dobio karticu za javni prevoz Jovo Katalović kazao je da je ovo samo jedan od pozitivnih primjera koje Grad radi.

“Zahvalni smo i za ovo, posebno mi penzioneri koje nas je neko konačno počeo da gleda i podržava. Ja sam lično zahvalan još više. Među prvima sam koji je od Grada dobio i besplatnu legalizaciju kuće. Prije toga sam 15 godina pokušavao da to riješim. Sve ovo nije bilo ranije i hvala gradonačelniku Stanivukoviću”, poručio je Katalović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zdrave navike naših baka i djedova koje bi trebali vratiti u život

Naši djedovi i bake nisu pratili broj koraka na pametnim satovima niti analizirali san pomoću aplikacija. Nisu im bile potrebne složene jutarnje rutine ni skupi dodaci ishrani kako bi se osjećali dobro.

Umjesto toga, mnoge njihove najzdravije navike bile su jednostavno utkane u svakodnevni život, odražavajući vrijeme prije nego što su pretrpani rasporedi i digitalne smetnje postali uobičajeni.

Iako je moderna medicina donijela ogroman napredak, brojne svakodnevne navike naših starijih, koje potvrđuju i današnja istraživanja, i dalje su vrijedne pažnje, piše YourTango.

Mnogo su hodali

Za naše bake i djedove hodanje nije bilo vježbanje, već dio svakodnevice. Odlazak u prodavnicu, kod komšija ili radovi u dvorištu bili su nezamislivi bez pješačenja. Kretanje je bilo prirodan dio dana, umjesto da se svodi na sat vremena u teretani.

Životni stil ih je jednostavno podsticao na kretanje pa nisu ni razmišljali o broju koraka. Takva aktivnost niskog intenziteta dobra je za zdravlje srca, poboljšava cirkulaciju, jača mišiće i pomaže u očuvanju pokretljivosti u starijoj dobi. Ujedno je pružala priliku za usporavanje, razmišljanje i smanjenje stresa.

Razgovarali su s komšijama uživo

Danas to zvuči gotovo nevjerovatno, ali dok su naši djedovi i bake odrastali bilo je sasvim normalno da komšije i prijatelji navrate bez najave, samo da bi popričali uz šoljicu kafe. Ljetnje večeri provodile su se na verandama ili ispred kuća u opuštenim razgovorima.

Umjesto slanja poruka i pregledanja društvenih mreža, ljudi su se družili uživo. Takvi kratki razgovori gradili su povjerenje i smanjivali osjećaj usamljenosti. Istraživanja pokazuju da je kontakt uživo često korisniji za mentalno zdravlje od video-poziva ili telefonskog razgovora, prenosi Index.hr.

Većinu obroka pripremali su kod kuće

Naručivanje hrane i gotova jela nisu bili ni približno toliko uobičajeni kao danas. Obroci su se pripremali kod kuće od jednostavnih namirnica i bili su znatno zdraviji od prerađene hrane. To je ujedno bila prilika da porodica redovno jede zajedno.

Kada su kuvali od osnovnih namirnica, tačno su znali šta jedu. Domaća kuhinja podsticala je i svijest o veličini porcija te stvarala rutinu kojoj su se članovi porodice radovali, jer su za stolom dijelili novosti iz svog dana.

Dozvoljavali su sebi trenutke dosade

Prije nego što su pametni telefoni ispunili svaki slobodan trenutak, dosada je bila normalan dio svakodnevice. Čekanje u redu, vožnja autobusom ili mirne večeri kod kuće značili su da ljudi ostaju sami sa svojim mislima, čitaju, uređuju baštu ili rješavaju zagonetke.

Nije uvijek postojalo nešto što je zahtijevalo pažnju svake sekunde. Iako dosada nije uvijek prijatna, trenuci u kojima misli slobodno lutaju povezani su s kreativnošću, kritičkim razmišljanjem i rješavanjem problema. Stalna izloženost sadržaju, s druge strane, može otežati koncentraciju i potpuni odmor.

Imali su dosljedniju dnevnu rutinu

Mnogi su se budili, jeli, radili i odlazili na spavanje otprilike u isto vrijeme svakog dana. Dosljedna rutina pomaže u regulaciji sna, podržava zdrave navike, smanjuje mentalni napor zbog stalnog donošenja odluka i stvara osjećaj stabilnosti koji pogoduje fizičkom i emocionalnom zdravlju.

Današnji rasporedi često su nepredvidljiviji, uz imejlove koji stižu kasno uveče i obavještenja koja prekidaju obroke. Zato je važno postaviti jasne granice između posla i privatnog života. Kada se to postigne, lakše je uvesti nekoliko stabilnih navika koje doprinose opštem osjećaju dobrobiti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Šamca razgovarali sa načelnikom opštine

Članovi šamačkog Udruženja penzionera razgovarali su  sa načelnikom opštine Đorđom Milićevićem i direktorima javnih preduzeća i ustanova o unapređenju saradnje i rješavanju problema u oblastima komunalne infrastrukture, zdravstva i socijalne zaštite.

Milićević je rekao da ovakvi razgovori doprinose boljem razumijevanju potreba ove populacije. Takođe razgovori su i prilika da penzioneri dobiju konkretne odgovore na brojna pitanja.

On je naveo da je razgovarano o novim oblicima podrške Udruženju, posebno kada je riječ o banjskom liječenju i rehabilitaciji.

Ukazao je da je grant iz opštinskog budžeta za Udruženje penzionera naredne godine planiran u iznosu između 25.000 i 30.000 KM. Dodatna sredstva biće obezbijeđena kroz javne pozive i saradnju sa međunarodnim organizacijama.

Predsjednik Udruženja penzionera Ljubo Čordašević izrazio je zadovoljstvo otvorenim dijalogom sa predstavnicima lokalne vlasti i javnih preduzeća. Ocijenio je da ovakvi sastanci doprinose unapređenju saradnje

Podijeli tekst sa drugima na:

Kardiolog otkrio trikove za rashlađivanje tokom vrućina

Ljetne vrućine i neprospavane noći postale su svakodnevica za mnoge koji se bore sa visokim temperaturama u spavaćim sobama. Iako se veliki broj ljudi oslanja na klima-uređaje, njihova prekomjerna upotreba može da isuši sluznicu i izazove različite zdravstvene tegobe.

Španski kardiolog Hoze Abeljan preporučuje jednostavne metode koje su postale pravi hit na društvenim mrežama, a tiču se rashlađivanja tokom tropskih noći. Njegov pristup rješavanju problema sa spavanjem ne svodi se samo na ono što radite neposredno pred odlazak u krevet, već podrazumijeva navike koje se njeguju tokom čitavog dana.

Zaboravite ledeni tuš tokom vrućina

Jedan od najzanimljivijih savjeta odnosi se na tuširanje. Iako mnogi vjeruju da leden tuš najbolje rashlađuje organizam, Abeljan upozorava da on može imati potpuno suprotan efekat.

Naime, veoma hladna voda aktivira odbrambeni mehanizam organizma i izaziva sužavanje krvnih sudova, zbog čega tijelo pokušava da sačuva toplotu u svojoj unutrašnjosti.

Umjesto toga, preporučuje tuširanje mlakom vodom oko sat i po prije spavanja. Topla voda širi krvne sudove blizu površine kože, pa nakon izlaska iz tuš-kabine tijelo mnogo lakše oslobađa višak toplote. Zbog toga tjelesna temperatura brže opada, a organizam se prirodno priprema za san.

Pretvorite tijelo u sopstvenu klimu

Najpoznatiji Abeljanov trik zasniva se na hlađenju takozvanih pulsnih tačaka – mjesta na kojima su krvni sudovi najbliži površini kože.

Dovoljno je da hladnu vodu ili vlažnu krpu stavite na vrat, zglobove ruku, prepone i članke. Na taj način hladi se krv koja prolazi kroz te dijelove tijela, pa se osjećaj svježine vrlo brzo širi cijelim organizmom.

Sličan efekat ima i metoda “zamrznutih čarapa”. Potrebno je da pamučne čarape blago nakvasite, ostavite ih u zamrzivaču oko dvadeset minuta, a zatim ih obujete neposredno prije odlaska na spavanje.

Kao dodatni trik preporučuje i takozvanu “egipatsku metodu”, koja podrazumijeva lagano prskanje posteljine vodom pomoću raspršivača. Isparavanje vlage sa tkanine pruža prijatan i dugotrajan osjećaj hlađenja tokom noći.

Dobre navike tokom dana prave razliku

Prema riječima ovog kardiologa, kvalitetan san počinje mnogo prije večeri, piše Kurir. 

“Trik za bolji odmor možda se krije više u onome što radite tokom dana nego u onome što radite pred spavanje”, ističe Abeljan.

On savjetuje da tokom dana ne ležite u krevetu osim ako zaista ne planirate da spavate, jer takva navika može da poremeti biološki sat i zbuni mozak kada je vrijeme za odmor.

Preporučuje i da se odmah nakon buđenja izložite prirodnoj sunčevoj svjetlosti kako biste uskladili unutrašnji ritam organizma. Treba da budete fizički aktivni tokom dana. Ipak, intenzivne treninge trebalo bi izbjegavati u večernjim satima, jer mogu previše da stimulišu nervni sistem i otežaju uspavljivanje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nabavite drva za ogrjev na vrijeme, na jesen i zimu će biti skuplje

Iako je ljeto već počelo treba planirati grejnu sezonu. U drvoprerađivačkom sektoru upozoravaju da bi građani trebalo da se obezbijede na vrijeme. Posebno oni koji se griju na drva.

Dok je pažnja javnosti uglavnom usmjerena na cijene peleta, ogrevno drvo, koje koriste hiljade domaćinstava, posebno penzioneri i porodice sa nižim primanjima, ostaje u drugom planu.

Da li će drva biti dovoljno, kakve su cijene, šta se može očekivati do jeseni i sa kakvim se izazovima suočava domaća drvoprerađivačka industrija?

“Imamo dovoljne količine drvnih sortimenata. Sada je idealno vrijeme za nabavku ogrevnog drveta. Cijena je sada povoljnija nego što će biti na jesen i zimu”, naveo je Zoran Đurašinović, predsjednik Udruženja drvoprerađivača Republike Srpske.

Cijena drvnih sortimenata zavisi, kaže Đurašinović, od sirovine, radne snage, kao i od nafte.

“Sirova nafta je ključni pokretač globalne ekonomije. Njena cijena direktno ili indirektno utječe na troškove gotovo svih proizvoda i usluga. Kada nafta poskupi, taj se trošak kroz lančanu reakciju preliva na cijelo tržište, ali s različitim intenzitetom”, naveo je Đurašinović.

Naveo je da će cijena drvnih sortimenata na jesen i zimu najvjerovatnije biti povećana od 15 do 18 odsto.

“Sad je pravo vrijeme i trenutak za nabavku ogrevnog drveta”, poručio je Đurašinović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ratari nezadovoljni, žetva dobra ali se cijena još ne zna

Iako ovogodišnja žetva pšenice donosi dobar rod i kvalitetno zrno, poljoprivrednici u Republici Srpskoj i Federaciji BiH nezadovoljni su jer otkupna cijena još nije utvrđena.
Upozoravaju da cijena ispod 40 feninga po kilogramu ne može pokriti troškove proizvodnje te očekuju da nadležni i otkupljivači što prije postignu dogovor.

Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice, rekao je  da je u Semberiji, najvećoj žitnici Republike Srpske, ove godine zasijano oko 23.000 hektara žitarica. Od toga je oko 19.000 hektara pod pšenicom, dok ostatak čine ječam i tritikale.

“Trenutno je u jeku žetva pšenice. Ministar dolazi, razgovara s proizvođačima, ali već tri godine slušamo iste priče. Konkretnih rješenja nema. Mlinari imaju svoju priču, a mi se nikada nismo uzdali u njih. Očekivali smo da država pomogne, da organizuje otkup, kako za robne rezerve, tako i za druge potrebe. Predlagali smo i da se u svaku vreću brašna uključi određeni procenat domaće pšenice, kako bismo barem pokrili troškove proizvodnje”, kazao je Bakajlić.

Visoki troškovi sjetve

Kako je rekao, troškovi su bili izuzetno visoki.

“Gorivo je dostizalo cijenu od četiri marke i više po litru, a đubrivo, prihrana i ostali repromaterijali poskupjeli su za oko 30 odsto. S obzirom na to da ove godine imamo dobar kvalitet i solidan rod pšenice, očekujemo i odgovarajuću otkupnu cijenu”, kazao je on.

S obzirom na to da poljoprivrednici u Federaciji navode da je realno da cijena bude od 40 do 50 feninga, Bakajlić navodi da bi ta cijena odgovarala i njima.

“Na sastancima sam više puta rekao, kao predsjednik Udruženja, da bismo bili zadovoljni sa 45 feninga po kilogramu. Tom cijenom bismo mogli pokriti troškove proizvodnje. Naravno, bilo bi poželjno da ostane i određena zarada, ali ako to nije moguće, veći prinosi i određene subvencije države, poput regresiranog goriva, mogli bi pomoći da se proizvodnja održi”, rekao je Bakajlić, dodajući da su sve ostalo prazne priče.

Da li je ulica rješenje?

“Spominje se cijena od 35 feninga i razne druge spekulacije, ali još niko nije izašao sa konkretnom ponudom. Među poljoprivrednicima vlada veliko nezadovoljstvo i ljudi su spremni na radikalne poteze. Rekao sam da ćemo, kada bude pokošen i posljednji hektar pšenice, morati izaći na ulicu. Suština je da se mora donijeti konkretno i dugoročno rješenje. Pšenica, zajedno s mlijekom i mesom, predstavlja strateški proizvod i država mora stati iza takve proizvodnje”, kazao je on.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, istakao je  da otkupna cijena pšenice još nije zvanično formirana ni u Federaciji BiH.

“Situacija je ista kao i u Republici Srpskoj. Pratimo dešavanja i vidimo da će pšenica biti otkupljena, ali zvanična otkupna cijena još nije poznata. To je veoma loša situacija. Rod je dobar i žetva se odvija svojim

Kako je dodao, cijena ne bi smjela biti ispod 40 feninga po kilogramu.

“Međutim, pominju se iznosi od 30 ili 32 feninga, što je neprihvatljivo. Mi smatramo da bi minimalna otkupna cijena trebalo da bude 40 feninga, a realna između 40 i 50 feninga po kilogramu”, rekao je Bićo.

Dodatno vrijeme za odluku o prodaji

Naime, prije nekoliko dana resorna ministarka Anđelka Kuzmić održala je sastanak sa otkupljivačima pšenice. Na sastanku nisu dogovorili otkupnu cijenu, nego samo da će proizvođačima biti omogućeno besplatno lagerovanje pšenice mjesec dana od prijema roba.

Kuzmićeva je istakla da će besplatno skladištenje pšenice proizvođačima dati dodatno vrijeme za donošenje odluke o prodaji.

“Otkupljivači i prerađivači iskazali su spremnost da otkupe sve ponuđene količine tržišnih viškova. To je od velikog značaja za domaće proizvođače”, rekla je Kuzmićeva.

Govoreći o otkupnoj cijeni, navela je da je još rano za precizne procjene. Ona će biti formirana na tržišnim principima, uz uvažavanje kretanja cijena u zemljama regiona.

“Zadovoljni smo kvalitetom i očekivanim prinosima pšenice na terenu. Ministarstvo će nastaviti da prati tok žetve i proces otkupa”, naglasila je Kuzmićeva.

Vlasnik poljoprivredne kompanije “Gold MG” iz Donjeg Žabara Goran Mitrović rekao je da su vremenske prilike tokom vegetacije bile veoma povoljne, zbog čega proizvođači očekuju natprosječan rod.

“Cijena pšenice biće formirana na osnovu cijena u okruženju, uz uračunate troškove transporta i carinske dažbine”, pojasnio je Mitrović, a pišu Nezavisne novine.

Podijeli tekst sa drugima na:

AI mijenja radna mjesta iz korijena

Boris Černi, kreator alata Claude Code kompanije Anthropic, smatra da bi se klasične podjele na inženjere, produkt menadžere i dizajnere u eri vještačke inteligencije (AI) mogle sve više brisati.

Prema njegovoj procjeni, budući timovi mogli bi se organizovati oko pet tipova radnika: prototipera, graditelja, “čistača”, razvijača i održavaoca.

Pet novih uloga budućnosti

Prototiperi smišljaju i brzo testiraju nove ideje, od kojih mnoge nikada ne postanu gotov proizvod. Graditelji dobre prototipove pretvaraju u stabilne proizvode spremne za korisnike.

“Čistači” se bave pojednostavljivanjem, optimizacijom i poboljšanjem performansi. Razvijaju šire postojeće proizvode i prilagođavaju ih tržištu. Održavaoci brinu da sistemi ostanu sigurni, pouzdani, brzi i efikasni kako rastu.

Černi navodi da zaposleni u Claude Code timu često pokrivaju više ovih uloga, a da zdrav tim treba da ima dobru kombinaciju svih pet, zavisno od zrelosti i veličine proizvoda.

Možda vas zanima i ovo:

Šta je vještačka inteligencija i kako funkcioniše?

Evo kako da razgovarate sa vještačkom inteligencijom

Titule se sve više preklapaju

Ova razmišljanja uklapaju se u širi trend u tehnološkoj industriji. Sve više rukovodilaca tvrdi da AI spaja poslove koji su ranije bili jasno razdvojeni, prenosi “BusinessInsider”.

Slično je ranije poručio i direktor Figme Dilan Fild, koji je ocijenio da se radna mjesta stapaju i da sve veći broj zaposlenih postaje svojevrsni “graditelj proizvoda”.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Povećanje plata je dobra vijest i za penzionere, evo i zašto

Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske zakazao je redovnu sjednicu za 7. juli, a na predloženom dnevnom redu je set zakona o povećanju plata za pet odsto.

Predloženim zakonskim rješenjima predviđeno je povećanje plata od 1 avgusta.

Narodna skupština Republike Srpske je 17. juna usvojila Prijedlog rebalansa budžeta kojim je omogućeno povećanje plata za još pet odsto, te redovno povećanje penzija od 3,55 odsto i dodatna isplata jednokratne pomoći za sve penzionere.

Ovo povećanje plata uticaće i na rast penzija, ali tek od januara. Naime, Zakonom o PIO predviđeno je da se u januaru svake godine vrši redovno usklađivanje penzija. To usklađivanje se radi na principu  50 posto prosječne plate u prethodnoj godini i 50 posto rast cijena na malo. Dakle rast plata značajno utiče na visinu penzije. Tačnije što više raste prosječna plata to znači da će za veći procenat rasti penzija.

U ovogodišnjem januarskom usklađivanju penzija, one su rasle za 6,25 posto. Prosječna plata na osnovu koje se došlo do tog procenta rasla je za 8,3 posto.

Možda vas zanima i ovo:

Kako se računa procenat za koji će rasti penzije

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ishrana tokom ljeta: Meso jedite što rjeđe, navalite na povrće

Ljudski organizam posjeduje odlične mehanizme adaptacije. To se odnosi i na vremenske prilike. Kako bi ti mehanizmi dobro funkcionisali, neophodno je preduzeti određene mjere. Jedna od najvažnijih mjera je način na koji se hranimo.

“U toku ljeta je veoma važno da imamo adekvatnu ishranu. Na taj način obezbijedićemo dobar energetski balans. Unijećemo sve neophodne hranljive materije. Posebno je važno unijeti optimalnu količinu tečnosti”, navodi nutricionistkinja Ana Todorović za Magazin.

Visoke ljetnje temperature lako mogu dovesti do dehidratacije organizma. To za posljedicu može imati opštu slabost i pad krvnog pritiska.

Ishrana u toku ljeta je specifična. Ona se u velikoj mjeri razlikuje od ishrane tokom zimskih mjeseci. Zimi nam je potrebna jača hrana zbog termoregulacije. Takođe, zimi se štitimo od virusnih i bakterijskih infekcija.

Ljeti izbor namirnica treba svesti na lako svarljive proizvode. Treba birati namirnice koje obiluju vodom, vlaknima, vitaminima i mineralima.

Izbor i način pripreme namirnica u toku ljeta

Najbolji izbor je pregršt voća i povrća. Njih u ovom dijelu godine ima u izobilju.

Naravno, neophodan je i unos žitarica. Preporučuju se musli, dvopek i integralne tjestenine. Potpuno treba izostaviti teška tijesta, pogotovo lisnata i masne pite. Tako nećemo otežavati varenje.

Mliječne proizvode u toku ljetnjih mjeseci moramo pravilno čuvati. Tako će oni ostati bakteriološki ispravni. Punomasne mliječne proizvode treba izbjegavati što je više moguće.

Bolje je birati “light” proizvode poput jogurta, kiselog mlijeka i mladog sira.

Odličan izbor je i kefir. On je lako svarljiv i vrlo pogoduje crijevnoj flori. Sadrži visoku koncentraciju bakterijskih kultura neophodnih za stvaranje probiotika. Oni imaju zaštitnu ulogu u našem organizmu.

Meso i jaja u ljetnjem jelovniku

Meso u toku ljeta ne treba izbjegavati. Važno je samo napraviti dobar izbor i pravilno ga pripremiti. Najbolje je bijelo pileće ili ćureće meso, kao i riba. Načine pripreme poput prženja i pohovanja treba potpuno izostaviti. To pravilo važi uopšte, a ne samo ljeti.

Mesne prerađevine i konzerviranu hranu poželjno je konzumirati što rjeđe. Ova grupa namirnica sadrži visoku koncentraciju soli. To nikako ne pogoduje organizmu tokom ljeta. Ove namirnice obiluju i drugim nepoželjnim sastojcima poput nitrata, nitrita, vještačkih boja i konzervansa.

Adekvatna zamjena za meso mogu biti jaja. Ona sadrže visoku koncentraciju punovrijednih bjelančevina. Žumance sadrži i gvožđe.

Osobe sa visokim holesterolom ili problemima sa žučnom kesom treba da budu umjerene. One mogu smanjiti količinu jaja ili jesti samo bjelanca. Jaja treba jesti kuvana ili poširana.

Moć svježeg voća i povrća

Voće i povrće su idealne namirnice u toku ljeta. Obiluju vodom, vitaminima, mineralima i biljnim pigmentima. Ovi pigmenti imaju jak antioksidativni učinak. Oni štite organizam od štetnog zračenja. To se posebno odnosi na narandžasto, žuto i crveno voće i povrće.

U ljetnjim mjesecima voće i povrće su dragocjene namirnice. Sadrže visok udio vode i važne elektrolite. Njih gubimo znojenjem.

Možda vas zanima i ovo:

Paradajz ili krastavac: Šta je bolje za ljetne vrućine?

Tokom izlaganja suncu korisno je jesti salatu od svježe mrkve. Za dresing koristite maslinovo ulje i limunov sok. Ova salata osvježava i sadrži visoku koncentraciju beta-karotena. On snažno štiti našu kožu. Istovremeno pospješuje pigmentaciju i podstiče dobijanje zdrave preplanulosti.

Nalik ovoj salati, odličan izbor su kajsije i nektarine. Najviše se preporučuje sirovo povrće. Tako se iskorišćavaju svi korisni sastojci. Oni se uvijek djelimično izgube termičkom obradom.

Izbor tečnosti u toku ljeta

Alkoholna, gazirana i zaslađena pića treba izbjegavati. Isto važi i za pića bogata kofeinom. Ona samo pojačavaju proces dehidratacije jer stimulišu izlučivanje tečnosti. Ujedno, mnoga od tih pića djeluju kao stimulansi. Zbog toga ometaju zdrav ritam sna.

Najbolji izbor za nadoknađivanje tečnosti su izvorska i mineralna voda. Dobri su i nezaslađeni čajevi, kao i izotonični napici.

Svježe cijeđeni sokovi od voća i povrća su takođe odličan izvor. Važno ih je konzumirati odmah nakon pripreme. Stajanjem može doći do nepoželjne oksidacije. Tada njihov učinak na organizam postaje loš.

Unos soli u toku ljeta

Solite hranu što manje i što rjeđe.

Osobe sa visokim pritiskom, srčanim oboljenjima ili otocima treba da koriste kalijumovu so. I nju treba unositi u umjerenim količinama. Prednost treba dati začinima kao što su bosiljak, origano i majčina dušica. Oni veoma povoljno utiču na varenje.

Energetske potrebe organizma u toku ljeta su manje. Zato prevashodno treba obratiti pažnju na kvalitet ishrane. Svedite ishranu na lako svarljive, nutritivno vrijedne namirnice. Unosite dovoljno tečnosti. To je glavni savjet naše sagovornice, piše MagazinPolitika.

Podijeli tekst sa drugima na:

U petak isplata penzija u FBiH, osigurano 356,4 miliona KM

Isplata penzija u FBiH za 470.291 korisnika počeće u petak, 3. jula, 2026. godine. Za te namjene osigurano je  356,4 miliona KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara, najniža penzija iznosi 666 KM, zagarantovana 795 KM, dok najviša penzija iznosi 3.333 KM.

Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 842 KM.

Prosječna samostalna penzija za jun iznosi 851 KM.

Možda vas interesuje i ovo:

Federacija BiH povećava penzije, pogledajte nove iznose

Osnovica za obračun najniže penzije iz člana 81. stava 2. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o PIO  iznosi 724,36 KM.

Na osnovu toga, najniže penzije su utvrđene prema dužini penzijskog staža:

  • Manje od 20 godina 434,62 KM
  • Od 20 do 25 godina 470,83 KM
  • Od 25 do 30 godina 507,05 KM
  • Od 30 do 35 godina 543,27 KM
  • Od 35 do 40 godina 615,71 KM
  • 40 godina i više 688,14 KM
Podijeli tekst sa drugima na: