Nameti za zdravstvo za inostrane penzionere i dalje na snazi

Iako je ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović najavila da će odluka prema kojoj srazmjerni penzioneri treba da plaćaju 10,2 odsto za zdravstveno osiguranje biti stavljena van snage, ova kategorija se i dalje nema čemu radovati.

Procedura ukidanja ovog nameta, sudeći prema odgovorima nadležnih, biće znatno komplikovanija nego što je zvučalo u kratkoj izjavi Vidovićeve.

Oko 10.000 penzionera u Republici Srpskoj, koji pored domaće primaju i penziju iz inostranstva, a većinski radni staž su ostvarili van Republike Srpske, od 1. maja je u obavezi da sami uplaćuju doprinos za zdravstveno osiguranje u Srpskoj, kako bi zadržali pravo na zdravstvenu zaštitu. Radi se o 10,2 odsto inostrane penzije.

Prethodno je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske „omogućio korisnicima srazmjerne penzije sa većinskim stažom izvan BiH da do 30. aprila regulišu svoj status zdravstvenog osiguranja da ne bi ostali bez prava na korišćenje zdravstvene zaštite“. To se desilo ove godine iako je zakonska odredba na snazi od 2022. godine.

I Minić najavio ukidanje nameta

Da u praksi ima problema, potvrdila je i sama ministarka Vidović. Ona je tokom aktuelnog časa na posljednjoj sjednici Narodne skupštine, rekla da ima problema u vezi sa tim. Tada je izgovorila i da mislili da će odluka biti stavljena van snage.

Dan kasnije, ministar Savo Minić, govoreći o boračkoj populaciji, rekao je skoro isto.

„Sve ono što se odnosi na srazmjernu penziju biće isključeni svi borci, sve boračke kategorije i niko neće imati obavezu 10,2 odsto“.

Tragom ovih obećanja, Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske upućena su pitanja kada će to biti ukinuto i da li su dobili ikakve instrukcije o tome, navodi Srpskainfo.

“FZO kada je riječ o prijavi na zdravstveno osiguranje penzionera koji su većinski radni staž ostvarili u inostranstvu sprovodi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju (član 15. i 16.) kao i Zakon o doprinosima RS (član 5. i 18.) Dakle, nije riječ o odluci Fonda, niti o instrukciji, već o zakonskoj odredbi koja je na snazi još od 2022. godine”, odgovorili su iz Fonda.

Možda vas interesuje i ovo:

Odluka da penzioneri plaćaju zdravstveno biće stavljena van snage

Naglasili su da je Fond u obavezi da sprovodi zakone koji definišu zdravstveno osiguranje, dok su predlagači zakona Vlada RS, odnosno resorna ministarstva.

“Fond je uvijek do sada sprovodio zakone koji se usvoje u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Tako će biti i ubuduće kada je riječ o eventualnim izmjenama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju”, naveli su iz FZO.

Iz toga se može zaključiti da je potrebno da novo rješenje prvo usvoji Narodna skupština Republike Srpske na prijedlog Vlade Srpske koji još nije ni upućen u proceduru.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Vinka, idealan cvijet za balkon

Vinka (lat. Catharanthus roseus), poznata i kao madagaskarska ruža, vrtni zimzelen, stara djevojka, ružičasti perivinkl i ružičnjak, jednogodišnja je cvjetnica iz porodice zimzelenih biljaka (Apocynaceae), čiji su najpoznatiji predstavnici oleander, plumerija i adenijum.

Potiče sa Madagaskara, ali se danas može pronaći širom svijeta kao ukrasna biljka, iako se smatra endemskom vrstom.

Najbolje uspijeva u toplim, suptropskim i tropskim klimatskim uslovima, gdje joj najviše prijaju temperature između 20 i 30 stepeni. Obično raste na nadmorskim visinama do oko 1.500 metara, ali može da uspijeva i na nižim i na višim terenima. Najviše joj odgovaraju umjerene do velike količine padavina, između 800 i 1.500 milimetara godišnje.

Možda vas interesuje i ovo:

Prihrana muškatli jodom: Recept za more cvijeća na balkonu

Vinka je veoma otporna na sušu jer ima sposobnost da zadržava vodu u listovima, što joj omogućava da preživi i tokom veoma toplih i suvih perioda. Cvjetanje traje tokom toplih mjeseci, naročito u proljeće i ljeto. Svaki cvijet traje oko dva do tri dana prije nego što uvene, ali biljka neprekidno stvara nove cvjetove, pa je gotovo stalno u punom cvatu.

Veliki izbor boja

Poznata je po velikom izboru boja cvjetova, među kojima su bijela, roze, crvena, ljubičasta i plava, a postoje i brojne dvobojne i šarene sorte. Listovi su tamnozeleni, sjajni i elipsastog oblika, raspoređeni naspramno duž cijele stabljike.

Prilikom sadnje preporučuje se da između dvije sadnice ostane razmak od oko 20 do 30 centimetara kako bi biljke imale dovoljno prostora za rast i širenje, piše Vrtlarica.

Idealan izbor za terase i balkone

Osim što je veoma dekorativna, vinka je omiljena među ljubiteljima cvijeća jer bez problema podnosi velike vrućine i sušu. Voli jako i direktno sunce i ne zahtijeva mnogo zalivanja. Obilno cvjeta od proljeća pa sve do jeseni, a uz pravilnu njegu može biti izuzetno bujna i zdrava. Zbog toga je idealan izbor za terase i balkone.

Dugogodišnja saradnica magazina D&D i poznata baštovanka Marija Martinović, poznatija kao Marica Vrtlarica, objasnila je:

„Vinka je otporna biljka sa prelijepim cvjetovima u različitim bojama. Voli sunce i dobro podnosi sušu, što je čini idealnom za viseće saksije. Najviše joj odgovara dobro drenirano zemljište i sunčani položaji. Zalivajte je redovno, ali pazite da zemlja ne bude previše mokra. Prihranjujte je jednom mjesečno kako biste obezbijedili bogato cvjetanje. Redovno uklanjajte uvele cvjetove kako biste podstakli novi rast i održali uredan izgled biljke”, Martinovićeva, a piše B92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sve više mladih bira mini penzije: Pogledajte o čemu se radi

Sve veći broj mladih profesionalaca u svijetu odlučuje se na neobičan, ali sve popularniji trend – takozvane mini-penzije, odnosno planirane pauze u karijeri koje mogu trajati nekoliko sedmica ili više mjeseci.

Umjesto da čekaju klasičnu penziju na kraju radnog vijeka, pripadnici generacije Z i milenijalci sve češće biraju da povremeno „pauziraju” posao kako bi putovali, odmorili se od stresa ili promijenili životni pravac.

Glavni uzroci: Izgaranje i potraga za ravnotežom

Stručnjaci navode da je jedan od glavnih razloga ovog trenda sve veće izgaranje (burnout) u zahtjevnim poslovnim okruženjima, posebno u korporativnom i tehnološkom sektoru.

Mladi radnici sve više preispituju ideju da moraju raditi decenijama bez dužih pauza kako bi tek u starosti uživali u životu. Umjesto toga, mnogi žele fleksibilnost i bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Oni karijeru posmatraju kao niz faza rada i odmora, a ne kao kontinuirani „maraton” do penzije.

Finansijski izazovi i planiranje

Iako mini-penzije zvuče privlačno, finansijski savjetnici upozoravaju da ovakve pauze zahtijevaju ozbiljno planiranje:

Ušteda unaprijed: Potrebno je obezbijediti dovoljno novca za pokrivanje svih troškova života tokom pauze.

Finansijska rezerva: Obavezno je imati dodatan novac za nepredviđene situacije.

Rizici: Loše isplanirane pauze mogu dovesti do finansijskih problema ili otežati povratak na tržište rada.

Prema analizi Reutersa, ovaj trend pokazuje širu promjenu u načinu razmišljanja mladih o poslu i penziji. Umjesto tradicionalnog modela „radi 40 godina pa se odmori”, sve više njih bira koncept postepenog odmora kroz život.

Neki stručnjaci smatraju da ovakav pristup može čak pomoći u dugoročnom razvoju karijere. Pauze omogućavaju resetovanje, promjenu pravca i bolje mentalno zdravlje, piše Mondo.rs.

Podijeli tekst sa drugima na:

Federalni penzioneri u petak dobijaju penzije

Penzije za maj u Federaciji BiH (FBiH) biće isplaćene u petak, 5. juna, saopšteno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Penzije za maj primiće ukupno 468.769 korisnika, a za isplatu je potrebno 355,7 miliona KM.

Najniža penzija iznosi 666 KM, zagarantovana 795 KM, dok je najviša 3.333 KM.

Za korisnike koji pravo na penziju ostvaruju nakon 1. januara osnovica za najnižu penziju je 724 KM.

Najniža invalidska i najniža porodična penzija za korisnike koji su pravo ostvarili nakon 1. januara je 651 KM.

Prosječna samostalna penzija za maj iznosi 851 KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Recept za jednostavan i brz kolač sa trešnjama, idealan za ljeto

Da biste napravili ukusan kolač, ne treba vam (pre)više poslastičarskog znanja – ovaj jednostavni kolač sa trešnjama najbolji je dokaz za to. Tijesto za kolač je gusto, pa ne dozvoljava trešnjama da potonu tokom pečenja, što rezultira posebno atraktivnim prizorom kada ga ispečete i isiječete.

Kolač spaja slatkoću svježih trešanja i ekstrakt badema – to je divno izbalansirana kombinacija koja će se posebno dobro složiti sa šoljicom omiljene kafe ili čaja. Kolač možete poslužiti kao desert, ali i kao poseban doručak za vikend ili međuobrok.

Važan savjet: Veoma je važno izvaditi koštice iz trešanja prije nego što ih stavite u kolač. To možete uraditi pomoću metalne slamčice ili aparata za vađenje koštica.

Sastojci:

  • 400 g svježih trešanja (bez koštica i peteljki)
  • 250 g bijelog šećera
  • 240 g glatkog brašna
  • 220 g maslaca
  • 4 krupna jajeta
  • 1 kašičica praška za pecivo
  • ½ kašičice ekstrakta badema
  • ½ kašičice soli

Priprema:

Priprema kalupa i rerne: Pripremite kalup za tortu prečnika 25 centimetara ili kockasti kalup za brauni (brownie), pa ih dobro namastite iznutra ili obložite papirom za pečenje. Ostavite ih sa strane. Zagrijte rernu na 180°C.

Suvi sastojci: Pomiješajte suve sastojke u velikoj činiji: brašno, prašak za pecivo i so. Ostavite sa strane.

Miješenje tijesta: Mikserom umutite maslac i šećer dok ne dobijete glatku i vazdušastu smjesu. Dodajte jedno po jedno jaje i ekstrakt badema, pa nastavite sa mućenjem dok se sastojci ne povežu. Postepeno umiješajte i suve sastojke i nastavite da miješate dok ne dobijete jednoličnu, glatku smjesu.

Slaganje kolača: Dobijenu smjesu prebacite u pripremljeni kalup. Očišćene i oprane trešnje lagano utisnite u tijesto (nemojte ih gurati preduboko).

Pečenje: Stavite kolač u prethodno zagrijanu rernu i pecite ga oko 60 minuta, odnosno dok ne bude potpuno pečen. Prije nego što ga izvadite iz rerne, čačkalicom provjerite da li je sredina pečena.

Ostavite kolač da se potpuno ohladi prije sijecanja i posluživanja. Odlično se slaže i uz kuglu sladoleda od vanilije, piše Punkufer.hr

Podijeli tekst sa drugima na:

Domovi za stare puni, mjesta nema, a cijene sve veće

Domovi za starija lica širom Republike Srpske suočavaju se sa velikim interesovanjem i popunjenim kapacitetima. Najveća je potražnja za smještajem nepokretnih osoba i korisnika oboljelih od demencije. Upravo za njih dostupno je najmanje mjesta.

Zašto su kapaciteti domova za stare popunjeni?

Zbog rasta troškova poslovanja i povećanja plata zaposlenih, u pojedinim ustanovama najavljuju i novo povećanje cijena smještaja.

Koliko košta smještaj u Banjaluci?

Bosiljka Bošnjak, direktorica Doma penzionera Banjaluka, kazala je za “Nezavisne novine” da su liste čekanja duge te da Dom raspolaže sa 101 sobom.

“Radimo po principu da su prvi i drugi sprat namijenjeni pokretnim i polupokretnim korisnicima, dok su na trećem spratu smješteni nepokretni korisnici”, navela je Bošnjakova.

U Domu postoje jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne sobe, a interesovanje je veliko, uz izraženu listu čekanja.

“Kada je riječ o cijenama, jednokrevetna soba za pokretnog korisnika iznosi 1.600 KM. Za polupokretne korisnike cijena iznosi 1.700 KM. Dvokrevetna soba za pokretne korisnike košta 1.020 KM, za polupokretne iznosi 1.300 KM, dok za trokrevetne sobe treba izdvojiti 1.350 KM”, kazala je Bošnjakova.

Dodala je da to nije realna cijena i ističe da će u narednom periodu morati ići sa korekcijom cijena, odnosno doći će do poskupljenja.

“Zbog inflacije i povećanja troškova cijene ćemo u nekom narednom periodu morati korigovati”, navela je ona.

Bošnjakova je istakla da nepokretni korisnici uglavnom donose pelene, maramice i lijekove, a sve ostalo imaju u domu.

Pritisak na cijene trpi dom za stare u Prijedoru?

I Marija Ličanin, direktorica Javne ustanove Dom za starija lica iz Prijedora, kazala je za “Nezavisne novine” da se u narednom periodu očekuje povećanje cijena smještaja.

“Imali smo nedavno povećanje plata radnicima od pet odsto. Imamo i najavu da bi od septembra plate ponovo trebalo da rastu, što, naravno, vrši pritisak na cijene smještaja”, kazala je Ličaninova.

Kako je pojasnila, kapacitet doma je 221 korisnik, dok ih je trenutno smješteno 210.

“Najveći pritisak je na smještaj nepokretnih osoba. Uglavnom pacijenata nakon moždanog udara, loma kuka i onkoloških pacijenata. Tu imamo jedno ili dva slobodna mjesta, dok za pokretne korisnike imamo više prostora”, pojasnila je Ličaninova.

Istakla je da smještaj u trokrevetnoj sobi košta 1.150 KM, u dvokrevetnoj 1.200 KM, dok smještaj za osobe oboljele od demencije i psihoza iznosi 1.250 KM.

Smještaj za nepokretne osobe  trenutno 1.350 KM.

Zbog čega je smještaj za dementne najteže pronaći?

U Domu za stara lica “Vidovo vrelo” u Kneževu navode da imaju kratke liste čekanja, sa pet do šest korisnika, te da je takva situacija prisutna već posljednjih godinu dana.

“Korisnici su podijeljeni u tri kategorije: djelimično pokretni, nepokretni i osobe oboljele od demencije, pri čemu je upravo posljednja kategorija najtraženija. Riječ je o korisnicima za koje mali broj domova ima adekvatne kapacitete za zbrinjavanje”, kazali su iz ovog doma.

Možda vas interesuje i ovo:

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže

Dodaju da imaju domove u Vidovom Vrelu i Aleksandrovcu i ista je situacija u oba objekta. Tako da je najveća potražnja za smještajem osoba oboljelih od demencije.
Dodaju da se cijene smještaja koriguju jednom godišnje. Korekcija zavisi od rasta troškova poslovanja. Tu su i plate zaposlenih i ostali izdaci, te da su trenutno važeće cijene na snazi do decembra ove godine.

“Smještaj za pokretne korisnike košta 1.050 KM, za nepokretna lica 1.200 KM. Smještaj za osobe oboljele od demencije iznosi 1.350 KM”, kazali su iz Doma za stara lica “Vidovo vrelo”.

Kako ističu, kapaciteti su u potpunosti popunjeni, dok su liste čekanja relativno male i dodaju da oko 70 odsto korisnika dolazi iz Banjaluke.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako pojačati Wi-Fi signal ako je loš?

Ako vam laptop, tablet ili telefon u nekim dijelovima stana ili kuće gube stabilnu vezu i imaju slab Wi-Fi signal, vrlo je vjerovatno da ste naišli na takozvane “mrtve zone”.

Ova pojava nastaje iz više razloga – od debljine zidova i rasporeda prostorija do zagušenja mreža u zgradi ili komšiluku – ali dobra vijest je da se problem često može riješiti bez dodatnih troškova

Kako da locirate problem?

Najjednostavniji način da otkrijete gdje signal slabi jeste da uradite test brzine interneta na više mjesta u stanu ili kući, koristeći aplikacije poput Speedtest.

Ako primijetite da brzina drastično pada u određenim prostorijama u odnosu na mjesto gdje se nalazi ruter, uspjeli ste da identifikujete „mrtve zone”.

Za precizniju analizu mogu se koristiti aplikacije za Wi-Fi dijagnostiku, kao što su NetSpot ili Fing, koje prikazuju jačinu signala kroz RSSI vrijednosti. Pravilo je jednostavno – što je vrijednost bliža nuli, signal je jači.

Brzi trikovi koje možete odmah isprobati

  • Prije nego što razmišljate o novoj opremi, pokušajte nekoliko osnovnih rješenja:
  • Premjestite ruter na centralno mjesto u stanu, po mogućnosti na povišenu poziciju
  • Izbjegavajte uglove, debele zidove i prepreke koje blokiraju signal
  • Podesite antene rutera u različitim smjerovima (ako ih ima)
  • Restartujte ruter – često rješava privremene probleme
  • Ako ništa ne pomaže, uradite reset na fabrička podešavanja

Kada je problem u opremi?

Ako ni osnovni trikovi ne daju rezultate, moguće je da je ruter zastario. Stručnjaci preporučuju zamjenu uređaja otprilike svakih pet godina, prenosi B92.

Noviji modeli koji podržavaju Wi-Fi 6E ili Wi-Fi 7 standard nude bolju pokrivenost i stabilnost, posebno zahvaljujući radu u 6 GHz opsegu koji smanjuje smetnje.

Koje rješenje vam treba?

  • Za manje stanove: Wi-Fi ekstender može proširiti signal do slabih tačaka
  • Za veće kuće i više spratova: Mesh sistem je najbolje rješenje jer stvara jedinstvenu mrežu sa više tačaka pokrivenosti
  • Frekvencije i kanali prave veliku razliku
  • Wi-Fi mreže rade na različitim frekvencijama:

2.4 GHz – veći domet, bolji prolaz kroz zidove, ali sporiji internet

5 GHz i 6 GHz – veće brzine, ali slabiji domet kroz prepreke

Pametna kombinacija mreža može značajno poboljšati performanse – na primjer, pametne uređaje spojiti na 2.4 GHz, a telefone, računare i TV na 5 ili 6 GHz.

Na kraju, redovno ažuriranje rutera (firmware-a) takođe može poboljšati stabilnost, brzinu i sigurnost mreže.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zakon o PIO Srpske treba da štiti penzionere, a ne tajkune

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević poručio je da postojeći Zakon o PIO ne štiti interese penzionera- Rekao je da on štiti one koji godinama izbjegavaju plaćanje poreza i doprinosa.

Kresojević je naveo da Poreska uprava nije naplatila oko 250 miliona KM poreza i doprinosa od 100 najvećih poreskih dužnika. Upitao je 01ko snosi odgovornost za takvo stanje.

“Postojeći Zakon o PIO štiti tajkune koji ne plaćaju doprinose, prikriva odgovornost nadležnih u Poreskoj upravi, a sve to na kraju plate penzioneri jer im se umanjuje penzija za dio neuplaćenog staža”, istakao je Kresojević.

On je najavio da će biti zatraženo održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske. Na toj sjednici razmatrale bi se izmjene Zakona o PIO s ciljem bolje zaštite prava penzionera.

Prema njegovim riječima, jedan od prijedloga odnosi se na poboljšanje položaja boraca. Njima bi se za obračun penzije priznavao period od najboljih pet godina staža.

Kresojević smatra da je neophodno i redovno usklađivanje penzija dva puta godišnje. Time bi se, kak oje rekao penzionerima omogućilo da lakše prate rast troškova života.

“Ako vlast tvrdi da je Republika Srpska razvijeniji dio BiH, onda ukupno povećanje penzija u ovoj godini mora biti najmanje 17 odsto. Toliko iznosi u Federaciji BiH, a ne duplo manje od toga”, poručio je Kresojević.

On je pozvao penzionere da prisustvuju javnoj tribini o predloženim izmjenama Zakona o PIO. Tribina će biti održana 11. juna u Banjaluci, u svadbenom salonu „Boldi“, sa početkom u 19 časova.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Smailbegović: BiH ima najnepovoljniji odnos radnik-penzioner

U Federaciji BiH  za očuvanje postojećih radnih procesa nedostaje oko 40.000 radnika.

Stručnjaci napominju da je za očuvanje sistema penzionog osiguranja potrebno još oko 200.000 radnika.

Adnan Smailbegović privrednik i član Ekonomsko-socijalnog savjeta FBiH ukazao je na problem nedostatka radne snage. Naglasio je da više nije isključivo pitanje privrede, nego pitanje funkcionisanja kompletnog društvenog sistema, uključujući penzioni i zdravstveni sektor, saopšteno je iz Udruženja poslodavaca FBiH.

“Ako nemamo dovoljno zaposlenih, dugoročno neće imati ko puniti penzione fondove, finansirati zdravstveni sistem i nositi ekonomski razvoj zemlje. O ovome moramo govoriti otvoreno i bez uljepšavanja stvarnosti”, istakao je Smailbegović.

Možda vas interesuje i ovo:

Omjer broja radnika i penzionera u FBiH zvoni na uzbunu

U saopštenju se naglašava da FBiH danas ima jedan od najnepovoljnijih odnosa između broja zaposlenih i penzionera u Evropi, jer, prema dostupnim podacima, na jednog penzionera dolazi svega oko 1,15 zaposlenih radnika, dok evropski prosjek iznosi oko 1,7, a pojedine evropske ekonomije imaju i više od tri radnika na jednog penzionera.

Smailbegović je upozorio i na kontinuirani odlazak radno sposobnog stanovništva, posebno mladih, koji zbog nedostatka perspektive napuštaju BiH.

Prema njegovim riječima, iskazana je potreba za sistemskom reindustrijalizacijom i snažnijim razvojem proizvodnih kapaciteta.

On je naglasio da industrija ima centralnu ulogu u razvoju ekonomije jer direktno generiše najveći broj radnih mjesta i pokreće lanac drugih djelatnosti, od transporta i logistike do energetike i usluga.

“Reindustrijalizacija nije pitanje jedne industrije ili jednog sektora. Jedna fabrika ne otvara samo radna mjesta unutar svojih pogona nego pokreće kompletnu lokalnu ekonomiju”, poručio je Smailbegović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jednokratnu pomoć lani dobilo 207 penzionera Novog Grada

Predsjednik Udruženja penzionera Novi Grad Nedeljko Zgonjanin rekao je da je lani na ime jednokratne pomoći od 70 KM za 207 članova udruženja isplaćeno 14.790 KM.

Zgonjanin je na redovnoj skupštini Udruženja penzionera ove opštine rekao da je prošle godine za 200 umrlih članova isplaćena novčana pomoć od po 550 KM, ukupno 110.000 KM.

“Zahvaljujući dobroj saradnji sa opštinom Novi Grad, prošle godine je doznačena redovna donacija od 5.500 KM, za druženje penzionera 5.148 KM, te za banjsku rehabilitaciju 29.740 KM”, rekao je Zgonjanin.

Penzioneri Novog Grada u Banji

On je naveo da je prošle godine besplatnu banjsku rehabilitaciju po programu Vlade Republike Srpske imalo 96 penzionera.

“Osim toga, 17 penzinera je sedam dana boravilo je u Banji Mlječanici. 60 odsto troškova platila je opština Novi Grad, dok su 40 odsto korisnici”, rekao je Zgonjanin.

On je rekao da je za odlazak i povratak penzionera na banjsku rehabilitaciju prevoz obezbijedilo Udruženje penzionera.

Zgonjanin je rekao da su realizovane sve aktivnosti planirane u prošloj 2025. Naglasio je te da će ove godine besplatnu banjsku rehabilitaciju po programu Vlade Republike Srpske koristiti 128 penzionera iz Novog Grada.

Za 30 penzionera 60 odsto troškova platiće opština Novi Grad, a 40 odsto korisnici.

Mirolsav Drljača, načelnik Novog Grada rekao je da Opštinska uprava ima dobar partnerski odnos sa Udruženjem penzionera.

“Udruženje ima brojno članstvo. Rukovodstvo je ranije obavljalo odgovorne funkcije u lokalnoj zajednici i ima iskustva u organizaciji. Zato imaju dobre rezultate, koje članstvo prepoznaje”, rekao je Drljača.

Udruženje penzionera u Novom Gradu okuplja 4.879 penzionera, od ukupno 5.244, koliko ih je u ovoj lokalnoj zajednici.

Podijeli tekst sa drugima na: