Kiseli kupus nije za svakoga: Ovi ljudi ga ne bi trebali jesti

​Kiseli kupus je jedna od omiljenih namirnica tokom jeseni i zime. Nezaobilazni je sastojak sarme, često se služi uz pečeno meso, kobasice ili pasulj, a mnogi ljudi vole da ga jedu i kao salatu.

Pored toga što je ukusan i pristupačan, sadrži vlakna, vitamin C i druge korisne hranljive materije. Međutim, postoje zdravstvena stanja kod kojih treba biti oprezan sa njegovom konzumacijom.

Problem obično nije u samom kupusu, već u soli koja se koristi tokom fermentacije, kiselosti hrane i načinu na koji tijelo reaguje na fermentisanu hranu. Kod nekih ljudi kiseli kupus može pogoršati postojeće stanje ili zahtijevati prilagođavanje ishrane.

Ljudi sa visokim krvnim pritiskom

Kiseli kupus može da sadrži značajne količine soli, odnosno natrijuma, koji u prekomjernim količinama može doprinijeti povećanju krvnog pritiska i zadržavanju tečnosti u organizmu. Stoga osobe sa hipertenzijom treba da budu oprezne sa količinom kiselog kupusa koju jedu, posebno ako tokom dana konzumiraju i drugu slanu hranu.

To ne znači da moraju potpuno da ga isključe iz ishrane. Manje porcije i praćenje ukupnog dnevnog unosa soli mogu pomoći, a ispiranje kiselog kupusa vodom može ukloniti dio natrijuma.

Osobe sa hroničnom bolešću bubrega

Ishrana često zahtijeva posebnu pažnju kod bolesti bubrega, a jedan važan faktor može biti unos natrijuma. Kada bubrezi ne rade dovoljno dobro, tijelu može biti teže da održi ravnotežu tečnosti i minerala. Prekomjerna konzumacija slane hrane može dodatno otežati kontrolu krvnog pritiska i doprinijeti zadržavanju tečnosti.

Međutim, preporuke za ishranu variraju u zavisnosti od stadijuma bolesti i individualnih nalaza. Stoga kiseli kupus nije automatski zabranjen svim ljudima sa bubrežnim oboljenjima, ali oni kojima se preporučuje ograničavanje soli treba da budu oprezni sa količinom.

Osobe sa gastritisom, refluksom i osjetljivim crijevima

Neki ljudi smatraju da je kiseli kupus odlična opcija, dok drugi mogu imati gorušicu, nadimanje, grčeve ili nelagodnost u stomaku. Osobe sa gastroezofagealnom refluksnom bolešću mogu primijetiti pogoršanje simptoma nakon konzumiranja kisele hrane. Isto se može desiti i nekim ljudima sa gastritisom.

Kiseli kupus takođe može biti problem za ljude sa sindromom iritabilnog crijeva, posebno ako su skloni nadimanju i gasovima. Međutim, reakcije se razlikuju od osobe do osobe. Ako vam kiseli kupus ne izaziva nikakve probleme, sama dijagnoza ne znači nužno da morate da ga izbjegavate. Važno je pratiti kako vaše tijelo reaguje i prilagoditi veličinu porcije.

Ljudi osjetljivi na histamin

Tokom fermentacije kiselog kupusa mogu se proizvesti biogeni amini, uključujući histamin. Kod osjetljivih osoba konzumiranje hrane koja sadrži histamin može biti povezano sa glavoboljom, crvenilom kože, svrabom ili probavnim smetnjama.

Količina histamina u fermentisanim proizvodima nije uvijek ista jer zavisi od načina pripreme, mikroorganizama i uslova skladištenja.

Važno je napomenuti da je intolerancija na histamin složena oblast i da se simptomi mogu preklapati sa brojnim drugim stanjima. Stoga se ne preporučuje samostalno eliminisanje velikog broja namirnica bez konsultacije sa zdravstvenim radnikom.

Ljudi koji uzimaju varfarin

Ljudi koji uzimaju varfarin, lijek koji se koristi za sprečavanje stvaranja krvnih ugrušaka, takođe treba da obrate posebnu pažnju. Kupus sadrži vitamin K, koji je uključen u proces zgrušavanja krvi i može uticati na dejstvo varfarina.

Međutim, to ne znači da ljudi na ovoj terapiji ne bi trebalo da jedu kiseli kupus. Najvažnije je da unos vitamina K bude što ujednačeniji. Naglo povećanje ili smanjenje količine namirnica koje ga sadrže može uticati na efikasnost terapije i vrijednosti INR-a.

Ljudi koji uzimaju varfarin stoga ne bi trebalo da prave veće promjene u ishrani bez konsultacije sa ljekarom, prenosi Kurir.

Da li treba da se odreknete kiselog kupusa?

Za većinu zdravih ljudi kiseli kupus može biti koristan dio raznovrsne ishrane. Sadrži vlakna i hranljive materije, a nepasterizovani proizvodi mogu sadržati i žive mikroorganizme nastale fermentacijom.

Treba napomenuti da sirov kiseli kupus nije isto što i kiseli kupus koji je dugo kuvan. Termička obrada uništava žive mikroorganizme, ali vlakna i dio hranljivih materija ostaju.

Najvažnije je obratiti pažnju na količinu soli, veličinu porcije i sopstvenu toleranciju. Ako imate bilo koje od gore navedenih zdravstvenih stanja ili uzimate lijekove na koje vaša ishrana može uticati, konsultujte se sa svojim ljekarom o svim ograničenjima koja imate.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Tradicionalna manifestacija “Dani glamočkog krompira” okupila je u Glamoču 72 izlagača iz 13 opština, a posebnu pažnju privuklo je takmičenje za najteži krompir, u kojem je pobjedu odnio Mirza Kovačević s primjerkom teškim 1.584 grama.

Osamnaesto izdanje manifestacije, održano u organizaciji Opštine Glamoč, okupilo je proizvođače domaćih poljoprivrednih i drugih proizvoda, pruživši im priliku za predstavljanje svoje ponude i direktan susret s kupcima.

Slobodan Paštar iz Opštine Glamoč, jedan od organizatora manifestacije, potvrdio je kako su učestvovala 72 izlagača iz 13 opština te da povremena kiša nije znatnije omela održavanje programa.

U takmičarskom dijelu ocjenjivale su se četiri kategorije. To su najteži krompir, najukusnija pita, najuređeniji štand i najbolji poljoprivredni štand. Drugo mjesto u izboru najtežeg krompira osvojio je Ahmed Kovačević. Njegov primjerak težak je 1.569 grama, a najuspješnijim učesnicima dodijeljene su nagrade.

Ove godine manja proizvodnja

Program manifestacije upotpunjen je kulturno-umjetničkim sadržajima.

Glamočki krompir nosi oznaku geografskog porijekla. Na njegovom očuvanju i tržišnom razvoju radi Udruženje “Glamočki krompir”. Udruženje okuplja 56 registrovanih proizvođača.

Predsjednik Udruženja Mirza Šolak ranije je izjavio kako je prošlogodišnja proizvodnja iznosila oko 2.000 tona, dok se ove godine zbog suše očekuje manji urod.
Proizvođači nastoje proširiti plasman glamočkog krompira prema velikim trgovačkim lancima, modernizovati pakovanje te nastaviti aktivnosti na evropskoj zaštiti njegova porijekla.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Istina o genetici i navikama: Kako se stiče holesterol?

Kada govorimo o holesterolu, obično ga dijelimo na „loš“ (LDL) i „dobar“ (HDL). Međutim, ono što mnogi ne znaju jeste način na koji se on stvara u našem organizmu.

Naše tijelo (prije svega jetra) samo proizvodi oko 80 odsto ukupnog holesterola potrebnog za normalno funkcionisanje ćelija, dok preostalih 20 odsto unosimo kroz hranu. Ove činjenice otvaraju ključno pitanje: koliko utiču geni koje smo dobili od roditelja, a koliko naš životni stil?

Da li se holesterol nasljeđuje?

Genetika igra ogromnu ulogu u tome kako naš organizam prerađuje i eliminiše masnoće iz krvi. Ako su vaši roditelji ili bliski rođaci imali visok holesterol ili srčane probleme u mladosti, velike su šanse da ste i vi skloni ovom problemu.

Najekstremniji oblik genetskog uticaja naziva se porodična hiperholesterolemija, nasljedno genetsko stanje koje pogađa otprilike jednog od 250 ljudi. Osobe sa ovim stanjem imaju mutaciju gena koja onemogućava jetri da pravilno uklanja LDL holesterol iz krvotoka.

Zbog toga one imaju izuzetno visoke vrijednosti holesterola još od rane mladosti, čak i ako žive potpuno zdravo, vježbaju i hrane se pravilno. Ipak, čak i ako nemate ovu rijetku dijagnostikovanu mutaciju, mnoge porodice dijele takozvanu poligenu hiperholesterolemiju. Radi se o kombinaciji više različitih gena koji vas čine osjetljivijim na masnu hranu i usporeni metabolizam masti.

Kada životni stil preuzme kontrolu: Kako se holesterol „stiče“?

Iako geni definišu vašu polaznu osnovu, način na koji živite odlučuje kakav će biti krajnji rezultat. Loše životne navike mogu „probuditi“ genetsku predispoziciju ili samostalno stvoriti ozbiljan problem sa masnoćama. Evo šta najčešće dovodi do stečenog visokog holesterola.

Na prvom mjestu su brza hrana, prerađevine od mesa, punomasni mliječni proizvodi, margarin i peciva puna industrijskih ulja, koji direktno povećavaju nivo lošeg LDL holesterola.

Možda vas zanima i ovo:

Stabilizujte glukozu: Zašto šećer skače čim se probudite?

Zatim, sjedeći način života smanjuje nivo „dobrog“ (HDL) holesterola, koji ima ulogu u uklanjanju viška holesterola iz krvi i njegovom prenosu do jetre.

Naročito nagomilavanje masnog tkiva u predjelu stomaka negativno utiče na metabolizam lipida, a pušenje je navika koja oštećuje zidove krvnih sudova i olakšava taloženje holesterola u arterijama. Uz to, pušenje smanjuje zaštitni HDL holesterol, dok nikotin doprinosi štetnim efektima pušenja na kardiovaskularni sistem.

Optimalne navike za vaše zdravlje

Dobra vijest je da, čak i ako vam je genetika dodijelila loše karte, navike mogu značajno da promijene situaciju i zaštite vaše srce. Izaberite mediteranski način ishrane. To su ovsene pahuljice, mahunarke, integralne žitarice, jabuke i orašasti plodovi puni su rastvorljivih vlakana. Ta vlakna se vezuju za holesterol u crijevima i pomažu njegovo izbacivanje iz tijela.

Zamijenite margarin i puter nezasićenim mastima, poput ekstra djevičanskog maslinovog ulja, a u jela uvrstite masnu ribu (losos, skuša, sardine), koja je bogata omega-3 masnim kiselinama. Hodajte najmanje 30 minuta brzim hodom dnevno. Započnite i neki vid rekreacije — plivanje, vožnju bicikla ili lagano trčanje. Redovna fizička aktivnost pet dana u sedmici doprinosi boljem zdravlju srca i krvnih sudova.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Od januara sledeće godine slijedi novo redovno povećanje penzija u Srpskoj.

To je poručio direktor Fonda PIO Mladen Milić, naglasivši da bi ono, da se penzija usklađuju u ovom momentu, iznosilo 7,5-8%.

“Od januara 2027. slijedi redovno godišnje usklađivanje. Penzije se usklađuju na osnovu rasta troškova života i rasta prosječne plate u prošloj godini” rekao je Milić gostujući na NTV Arena.

Podsjetio je da je za isplatu septembarske penzije trebalo 187,75 miliona KM.

“Na bazi sadašnjih pokazatelja rasta troškova života i rasta prosječne plate u prvih 8 mjeseci ove godine. Da sad vršimo redovno usklađivanje, ono bi bilo 7,5-8%. Ako to ostane na ovom nivou, trebaće nam 200 miliona KM mjesečno, odnosno 2,4 milijarde KM u bruto iznosu godišnje”, rekao je Milić.

Kad je riječ o visini penzija, dodao je da ne postoji država u svijetu u kojoj su penzioneri zadovoljni.

“Ne postoji država gdje većina penzionera od penzije može da živi normalno. Kod nas, od oko 297.000 penzionera, 7,8% ima 40 godina efektivnog staža. Njihova prosječna penzija je skoro 1.100 KM. Ostali imaju manje staža, pa prosječna penzija u Srpskoj iznosi 726 KM.  Niska je u odnosu na prosječnu platu”, ističe Milić.

Objašnjava da je dobar dio osiguranika ranije, naročito u toku rata i posleratnih godina, bio prijavljen na najnižu platu.

“Ostalo su dobijali u koverti. Tada su, možda, bili zadovoljni, ali kad ispune uslove za starosnu penziju, onda su neprijatno iznenađeni”, poručuje Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Noćas se pomijera sat: Pripremite organizam za kvalitetan san

U noći između subote i nedjelje, sat se pomjera unazad – prelazimo sa ljetnjeg na zimsko računanje vremena. Na prvi pogled, to djeluje kao mali poklon: dodatnih 60 minuta sna.

Ali za naš organizam, ta promjena nije samo tehnička. Ona je signal koji može da poremeti ritam spavanja, izazove umor, razdražljivost i osjećaj da nešto “ne štima”.

Promjena vremena utiče na naš cirkadijalni ritam – biološki sat koji reguliše kada spavamo, kada se budimo, kada smo gladni, koncentrisani ili umorni. Taj ritam ne prati kazaljke, već svjetlost, navike i hormone. Kada se vrijeme pomjeri, tijelo može da doživi mini džet-leg, naročito ako već imate osjetljiv san ili neredovnu rutinu.

Prema riječima dr Erika Pretera, profesora psihijatrije na Univerzitetu Kalifornija u San Francisku, čak i jedan sat promjene može da prekine naš uobičajeni ciklus spavanja i budnog stanja.

“Naše tijelo ima svoje navike i ne može odjednom da se adaptira”, kaže dr Preter.

Drugim riječima, tijelo ne zna da je “dobilo” sat više – ono zna da je svjetlost drugačija, da se navike mijenjaju i da nešto nije kao juče.

Kako da pomognete tijelu?

Promjena vremena ne mora da vas poremeti pod uslovom da se pripremite pametno.

Evo nekoliko savjeta koje preporučuju stručnjaci za spavanje:

Pomjerajte vrijeme spavanja postepeno

Počnite nekoliko dana ranije. Pomjerajte vrijeme odlaska na spavanje za 10–15 minuta svake večeri, kako bi tijelo imalo vremena da se prilagodi.

Izložite se jutarnjoj svjetlosti

Prirodna svjetlost je najjači regulator biološkog sata. Otvorite zavjese čim ustanete, doručkujte pored prozora ili izađite u kratku šetnju. Jutarnja svjetlost pomaže tijelu da se „resetuje“.

Izbjegavajte ekrane i kofein pred spavanje

Plava svjetlost sa telefona i laptopa odlaže lučenje melatonina – hormona sna. Isključite ekrane barem sat vremena prije spavanja. Izbjegavajte kafu, crni čaj i energetska pića poslije 14 časova.

Uvedite umirujuće večernje rituale

Topla kupka, lagano istezanje, čitanje ili meditacija mogu pomoći tijelu da se opusti. Izbjegavajte intenzivne treninge uveče i birajte tihe, opuštajuće aktivnosti.

Održavajte rutinu

Dosljednost je ključ. Idite na spavanje i ustajte u isto vrijeme, čak i kada se sat promijeni. Tijelo voli predvidivost – ona donosi stabilnost i kvalitetan san.

Promjena sata može biti prilika da se vratite sebi. Da usporite, oslušnete tijelo i obnovite večernje navike. Taj dodatni sat nije samo vrijeme, to je vaš “prostor” za brigu o sebi. Izbjegavajte intenzivne treninge uveče i birajte tihe, opuštajuće aktivnosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

Kada čovjek doživi duboku starost i ostane sam u svom domu i najmanja pomoć može značiti mnogo. To najbolje zna Veselin Prtija (91) iz Tukova, kojem dolazak gerontodomaćica olakšava svakodnevni život i donosi osjećaj sigurnosti.

“Nemam nikog prečeg od njih dvije. Donesu mi hranu i srede kuću da pristojno mogu da živim. Teže se krećem i drugačije ne mogu”, priča sa suzama u očima Veselin.

Na terenu su dvije gerontodomaćice, Mirsada Kandžić i Sandra Santrač Gvozden, koje svakodnevno obilaze korisnike i u skladu s njihovim potrebama, pružaju podršku kako bi im olakšale svakodnevicu. Pored pomoći u domaćinstvu, korisnicima je obezbijeđen i obrok, piše Kozarski vijesnik.

“Obavljamo kućne poslove koje korisnici ne mogu da urade. Unošenje drva, pospremanje kuće, donošenje hrane, kupovina potrepština i lijekova, davanje određene terapije, po potrebi i odvoženje na ljekarski pregled. Na kraju radnog dana osjećamo se ispunjeno upravo zbog toga što znamo da možemo nekom pomoći. Znači im puno naš dolazak i razgovor koji podijelimo sa njima”, priča Mirsada Kandžić.

Podrška starijima ima širi značaj

Upravo na toj ideji zasniva se pomoć i njega u kući, koju je u Prijedoru pokrenuo “DON”, a koja je vremenom kroz saradnju sa Gradom i Centrom za socijalni rad dobila širi značaj u sistemu socijalne zaštite.

“Sa Centrom za socijalni rad imamo veoma pozitivnu i partnersku saradnju. Mnogo je pozitivnih priča iz domova korisnika koje posjećuju gerontodomaćice. Kojima su otvorili vrata i pitali: “Dobro jutro, kako ste?” To korisnicima mnogo znači. Mislim da smo postigli ogroman pomak u ovoj oblasti i pokrenuli pozitivnu priču u Prijedoru”, ističe Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja građana “DON”.

Usluga pomoći i njege u kući može biti besplatna za korisnike koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, a odluka o tome donosi se na osnovu njihovih prihoda i drugih okolnosti. U Prijedoru je trenutno 10 korisnika pomoći i njege u kući, ističu u Centru za socijalni rad.

“Pravo na pomoć i njegu u kući regulisano je Zakonom o socijalnoj zaštiti i Pravilnikom o ostvarivanju ovog prava. Praktično znači pružanje neposredne pomoći korisniku u njegovom domu kada zbog starosti, bolesti, invaliditeta ili smanjene funkcionalne sposobnosti nije u mogućnosti da samostalno obavlja određene svakodnevne aktivnosti, a nema dovoljno porodične podrške. Konkretan obim usluga prilagođava se potrebama korisnika”, kaže Dejan Panić, socijalni radnik u Centru.

Cilj je da pomoć stigne do onih kojima je najpotrebnija i da starost, uprkos svim izazovima, što duže provedu u svom domu, uz dostojanstvo, sigurnost i osjećaj da nisu sami.

Podijeli tekst sa drugima na:

Proširene vene nisu samo estetski problem: Kada treba da se liječe?

Proširene vene i vidljivi kapilari na nogama nisu samo estetski problem, već mogu ukazivati i na poremećaje cirkulacije.

Osim što narušavaju izgled kože, proširene vene mogu izazvati bol, osjećaj težine i umora u nogama, oticanje, a u težim slučajevima i komplikacije poput krvnih ugrušaka i otvorenih rana.

Zašto nastaju proširene vene?

Proširene vene nastaju kada zalisci u venama, koji omogućavaju protok krvi prema srcu, oslabe i prestanu pravilno da funkcionišu. Krv se tada zadržava u venama, povećava pritisak na njihove zidove i dovodi do širenja.

Veći rizik imaju ljudi sa nasljednom predispozicijom, oni koji dugo sjede ili stoje, starije osobe i trudnice.

Kako se liječe?

Redovna fizička aktivnost, šetnja, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i stajanja, kao i podizanje nogu mogu ublažiti tegobe. Kompresivne čarape, uz preporuku ljekara, pomažu u smanjenju otoka i osjećaja težine, ali ne uklanjaju već nastale proširene vene.

Savremena medicina nudi više minimalno invazivnih metoda liječenja, među kojima su skleroterapija, laserski tretmani i endovenska terapija.

Skleroterapija se najčešće koristi za sitne kapilare i manje vene, dok se laserska i radiofrekventna ablacija primjenjuju za zatvaranje većih proširenih vena. Ove procedure obično omogućavaju brži oporavak u odnosu na klasične hirurške zahvate.

Kada potražiti pomoć ljekara?

Ukoliko se javljaju bol, uporan otok, promjene boje kože ili rane na nogama, potrebno je obratiti se ljekaru. Iznenadni otok i bol u jednoj nozi zahtijevaju hitnu procjenu zbog moguće tromboze, a otežano disanje ili bol u grudima hitnu medicinsku pomoć.

Prije izbora terapije najčešće se radi dopler ultrazvuk krvnih sudova, na osnovu kojeg vaskularni hirurg procjenjuje stanje vena i određuje najprikladniji način liječenja.

Pravovremena dijagnostika i odgovarajuća terapija mogu značajno ublažiti simptome i smanjiti rizik od komplikacija.

Podijeli tekst sa drugima na:

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Iako je ministarka finansija Zora Vidović rekla na Narodnoj skupštini Republike Srpske 19. maja ove godine da će nova praksa naplaćivanja doprinosa penzionerima koji su većinski radni staž ostvarili u inostranstvu biti stavljena van snage, to se ipak nije dogodilo.

Upravo suprotno, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nastavio je da poziva penzionere da se jave u prostorije Poreske uprave. Navode ih da potpisuju dokumente kojim se obavezuju da plate ovaj namet.

U dopisima koje šalju penzionerima navodi se da su korisnici srazmjerne penzije i da to nije osnov za korišćenje zdravstvene zaštite na teret sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Traže i da se u što kraćem roku jave Poreskoj upravi Republike Srpske da bi se prijavili po osnovu statusa stranog penzionera.

“Od datuma prijave na navedeni osnov osiguranja u zakonom propisanim rokovima izmirujete doprinose za obavezno zdravstveno osiguranje“, navodi se u dopisu, kako su naveli, srazmjernim penzionerima.

Tako je i penzionerka iz Prijedora koja prima 365 evra (približno 712 KM) inostrane penzije od sada prinuđena da plaća 38 evra (približno 74 KM) za doprinose za zdravstveno osiguranje.

“Pozvali su me da se javim i odrezali mi da od sada plaćam 38 evra za doprinose zato što imam penziju iz inostranstva“, rekla je ova penzionerka za CAPITAL.

Podsjetimo, FZO je početkom aprila ove godine počeo da poziva penzionere. Pozivima ih obavještava da uvode novu praksu i tumačenje Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju. To podrazumijeva naplatu od 10,2 posto za zdravstveno osiguranje.

Vidovićeva najavila ukidanje

Prema ocjeni pravnika i stručne javnosti nova praksa predstavlja sporno tumačenje zakona i moguću diskriminaciju jedne od najranjivijih grupa stanovništva koja obuhvata oko 10.000 penzionera.

Suočeni glasnim neodobravanjem uvođenja ovog nameta i tužbama za diskriminaciju, ministarka Vidović je rekla da će se ova odluka najvjerovatnije ukinuti.

“Po mom mišljenju i po ovom što se sada dešava, mislim da će taj zakon biti stavljen van snage“, rekla je Vidović.

Ipak, to se nije dogodilo, a ministarkina najava poslužila je za privremeno smirivanje javnosti.

Za FZO zakon jasan

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja, poručuju da je riječ o zakonskoj odredbi koja je na snazi od 2022. godine. Naglašavaju da je primjena počela u maju. Kažu da je Fond od aprila ove godine informisao osiguranike o ovoj zakonskoj obavezi.

“Napominjemo da ova odredba zakona nikada nije stavljena van snage, niti je stavljanje van snage razmatrano“, poručili su iz FZO.

NSRS je zakon mijenjala i u julu ove godine. Njime je propisano da određene kategorije nisu dužne plaćati doprinose i to će za njih uraditi nadležno ministarstvo. To su demobilisani borci, ratni vojni invalidi, članovi porodice poginulih boraca. Takođe ni civilne žrtve rata ili žrtve ratne torture Odbrambeno – otadžbinskog rata nisu u obavezi plaćati doprinose.

Insistiraju na tome da ova obaveza postoji za strane penzionere bez obzira na manji dio staža ostvaren u Republici Srpskoj.

“Naglašavamo i da stopa od 10,2 odsto nije proizvoljna niti je nova mjera FZO RS. To je zakonski definisana stopa doprinosa u Srpskoj koja važi za sistem finansiranja zdravstvenog osiguranja”, kažu u FZO.

Dodaju i da ovi penzioneri plaćaju dodatni doprinos zato što “nisu učestvovali u finansiranju domaćeg zdravstvenog sistema.

Pravnici već pišu tužbe

Banjalučki advokat Slavko Jandrić kaže da upravo sada piše nove tužbe u ime inostranih penzionera.

“Ne vidimo i dalje zakonsku odredbu koja ovo jasno propisuje. Samim tim je namet proizvoljan i nezakonit. Mora da postoji zakon i rješenje po kojem se vrši naplata ovog doprinosa. Pošto ga nema, mi pišemo tužbe“, rekao je Jandrić za Capital.

Kaže da su i ranije pisali ovakve tužbe i da su penzioneri uspijevali da vrate novac koji im je nezakonito naplaćivan.

Podijeli tekst sa drugima na:

Namirnice koje treba izbjegavati za večeru: Teške su za želudac

Ono što jedemo u večernjim satima može značajno uticati na varenje, kvalitet sna i osjećaj u stomaku narednog jutra.

Iako mnogi vjeruju da je dovoljno izbjegavati obilne obroke neposredno prije spavanja, pojedine namirnice mogu izazvati neprijatnosti čak i kada ih jedemo u manjim količinama, naročito ako imamo osjetljiv želudac.

Nadutost, osjećaj težine, podrigivanje i gorušica samo su neke od tegoba koje se mogu javiti nakon kasne večere. Kada legnemo ubrzo poslije jela, želudačna kiselina lakše može da se vrati u jednjak, što posebno smeta osobama koje imaju gastroezofagealni refluks.

Ipak, nije svaka namirnica jednako problematična za svakoga, niti postoji univerzalna lista hrane koju svi moraju strogo da izbjegavaju. Nutricionisti i gastroenterolozi uglavnom savjetuju da se u večernjim satima ograniče namirnice koje kod pojedinaca izazivaju probavne smetnje, kao i veoma obilni i masni obroci.

Ovih šest grupa namirnica posebno često može predstavljati problem.

1. Pržena i izrazito masna hrana

Pomfrit, pohovano meso, pržene kobasice i druga jela pripremljena u velikoj količini ulja spadaju među najteže izbore za kasnu večeru.

Hrana bogata mastima može usporiti pražnjenje želuca, zbog čega se osjećaj sitosti i težine zadržava duže. Kod osoba sklonih refluksu masni obroci mogu dodatno pogoršati gorušicu.

Umjesto prženog mesa i pomfrita, za večeru je često prijatniji izbor pečena piletina ili riba uz kuvano povrće.

2. Ljuta i veoma začinjena jela

Ljute papričice, jaki sosovi i jela sa velikom količinom čilija kod osjetljivih osoba mogu izazvati peckanje, gorušicu i nelagodnost u gornjem dijelu stomaka.

Posebno mogu smetati ljudima koji već imaju problema sa vraćanjem želudačne kiseline, jer simptomi mogu postati izraženiji nakon odlaska u krevet.

To ne znači da začine treba potpuno izbaciti iz ishrane, već da je korisno pratiti sopstvenu toleranciju i uveče birati blaže začinjene obroke ako ljuta hrana izaziva tegobe.

3. Pasulj, sočivo i leblebije

Mahunarke su izuzetno hranljive namirnice, bogate biljnim proteinima, vlaknima i mineralima, ali kod pojedinih ljudi mogu izazvati pojačano stvaranje gasova i nadutost.

Razlog je prisustvo određenih ugljenih hidrata koje bakterije u debelom crijevu razgrađuju, pri čemu nastaju gasovi.

Ako ste skloni nadimanju, velika porcija pasulja neposredno prije spavanja možda neće biti najbolji izbor. Ipak, pravilno potapanje, kuvanje i postepeno povećavanje količine mahunarki u ishrani mogu poboljšati njihovu podnošljivost.

4. Kupus, brokoli i karfiol

Iako su kupusnjače veoma korisne za zdravlje, kod nekih osoba mogu izazvati nadutost i osjećaj napetosti u stomaku, naročito kada se jedu sirove ili u velikim količinama.

Ove namirnice sadrže vlakna i fermentabilne ugljene hidrate koji kod osjetljivih osoba mogu doprinijeti stvaranju gasova.

Možda vas interesuje i ovo:

Koju vrstu hrane treba da prestanete jesti poslije 40. godine

Zbog toga velika porcija svježeg kupusa ili karfiola u kasnim večernjim satima nekima može izazvati neprijatnosti. Dobra alternativa je manja porcija dobro kuvanog povrća, jer termička obrada pojedinim ljudima olakšava varenje.

5. Paradajz i jela sa mnogo paradajz sosa

Paradajz je sastavni dio brojnih zdravih obroka, ali njegova kiselost može predstavljati problem osobama koje pate od gorušice i refluksa.

Pica sa mnogo paradajz sosa, tjestenina sa začinjenim sosom ili obilna porcija kuvanog paradajza neposredno prije spavanja kod osjetljivih ljudi mogu pogoršati simptome.

Važno je naglasiti da paradajz ne šteti želucu kod većine zdravih osoba. Njegovo ograničavanje ima smisla prvenstveno kada se primijeti jasna povezanost između konzumiranja i pojave tegoba.

6. Čokolada i obilni čokoladni deserti

Čokolada mnogima predstavlja omiljenu večernju poslasticu, ali kod osoba sa refluksom može doprinijeti pojavi gorušice.

Pored masti, čokolada sadrži i supstance poput kofeina i teobromina, koje kod nekih ljudi mogu pogoršati refluks. Veće količine čokolade, posebno pred spavanje, mogu uticati i na kvalitet sna kod osoba osjetljivih na kofein.

Zato je bolje izbjegavati obilne čokoladne deserte neposredno prije odlaska u krevet, naročito ako ste primijetili da nakon njih osjećate peckanje u grudima ili nelagodnost u stomaku.

Koliko vremena prije spavanja treba večerati?

Osobama koje imaju gorušicu i refluks često se preporučuje da posljednji veći obrok pojedu najmanje tri sata prije odlaska na spavanje. Na taj način smanjuje se vjerovatnoća da će ležeći položaj pogodovati vraćanju želudačnog sadržaja u jednjak.

Pored izbora namirnica, važna je i veličina porcije. Čak i hrana koja se inače lako vari može izazvati osjećaj težine ako se pojede u prevelikoj količini.

Za laganiju večeru možete odabrati kuvano povrće, nemasno meso, ribu, pirinač ili druge namirnice koje dobro podnosite, piše Novosti Magazin.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u septembru iznosila je 1.727 KM i bila je nominalno veća za 10,9 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Prosječna bruto plata u septembru bila je 2.668 KM.

U odnosu na avgust, prosječna septembarska neto plata nominalno je bila veća za 1,9 odsto, a realno 0,9 odsto.

Septembarske cijene proizvoda i usluga u Srpskoj bile su veće za jedan odsto nego avgustovske. U odnosu na septembar prošle godine veće su za čak šest odsto.

Gorivo i maziva za automobile su u odnosu na septembar prošle godine poskupjeli 47,3 odsto.

Najveći godišnji rast cijena zabilježen je u odjeljku prevoza, i to za 27 odsto, stanovanja 13 odsto, zdravstva 9,3 odsto, te restorani i hoteli za 5,3 odsto.

Hoće li rasti penzije?

Rast plata i potrošačkih cijena znači da će rasti i penzije.

Naime, Zakonom o PIO Republike Srpske predviđeno je da se u januaru svake godine vrši redovno usklađivanje penzija. To usklađivanje radi se na principu 50 posto prosječne plate u prethodnoj godini i 50 posto rast cijena na malo.

Hipotetički, ako bi ostali ovi procenti rasta plata i potrošačkih cijena penzija bi u januaru trebala porasti za 8,45 posto.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako se računa procenat za koji će rasti penzije

Podijeli tekst sa drugima na: