Najugroženiji penzioneri pred Vaskrs dobijaju jednokratnu pomoć

Opštinska uprava Foča i Udruženje penzionera će pred Vaskrs isplatiti po 70 KM penzionerima sa primanjima nižim od 500 KM, a druga tranša ove jednokratne pomoći biće isplaćena u septembru. To je dogovoreno na sastanku rukovodstva Udruženja sa načelnikom opštine Milanom Vukadinovićem.

Jednokratnu pomoć, koju će obezbijediti opština i Udruženje od svojih članarina, dobiće 700 najugorženijih penzionera. Preostalim penzionerima sa penzijom manjom od 500 KM pomoć  će biti isplaćena u septembru, po istom modelu.

U Foči je trenutno 4.200 penzionera, od kojih 1.500 ima penziju manju od 500 KM.

Za Udruženje penzionera je u ovogodišnjem budžetu opštine planirano 70.000 KM, koje će biti isplaćene u dvije tranše po 35.000.

Vukadinović je najavio da će lokalna zajednica pomoći i sanaciju prostorija Udruženja penzionera.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nauka otkrila: Posmatranje ptica štiti mozak od starenja

Učenje jezika i sviranje instrumenta već su poznati kao aktivnosti koje čuvaju mozak od starenja — ali nova kanadska studija dodaje na tu listu hobi koji je u našoj regiji gotovo nepoznat: posmatranje ptica.

Istraživači iz Rotman instituta u Kanadi snimili su mozgove 29 iskusnih posmatrača ptica i 29 početnika. Otkrili su da iskusni posmatrači imaju gušće i složenije moždano tkivo u regijama odgovornim za pažnju i percepciju. Taj proces starenja mozga kod njih teče sporije nego uobičajeno.

Šta se dešava u mozgu iskusnog posmatrača ptica

Istraživači su koristili MRI snimke i mjeru nazvanu “srednja difuzivnost”. Jednostavno rečeno, mjerili su koliko slobodno se molekuli vode kreću kroz moždano tkivo. Manje slobodnog kretanja znači gušće, složenije tkivo.

“Jedan način da se to objasni jeste da postoji manje ograničenja u kretanju vode u mozgovima eksperata”, objašnjava neuronaučnik Erik Ving, a prenosi N1.

Možda vas interesuje i ovo:

Rast mozga, i to je moguće: Ključ je u hodanju

Kada su iskusnim posmatračima pokazane ptice koje nisu poznavali, aktivirali su se upravo ti optimizirani regioni. To sugeriše da mozak nije samo zapamtio ptice. On je razvio sposobnost boljeg procesuiranja vizualnih informacija uopšteno.

Zašto baš posmatranje ptica

Ovaj hobi od mozga zahtijeva specifičnu kombinaciju vještina. Izdvajanje ključnih detalja iz velike količine vizualnih informacija i održavanje visoke koncentracije tokom dužeg vremena. Nikada se ne zna kada će se pojaviti rijetka vrsta.

Upravo ta kombinacija čini ga pogodnim predmetom istraživanja neuroplastičnosti — sposobnosti mozga da se fizički mijenja zavisno od toga kako ga koristimo.

Važna napomena

Istraživači upozoravaju da studija nije pratila učesnike kroz vrijeme niti testirala pamćenje i kogniciju, pa se uzročno-posljedična veza ne može sa sigurnošću dokazati. Moguće je i da su određene karakteristike mozga ljude privukle ovom hobiju — a ne obrnuto.

Ipak, nalazi se uklapaju u širu sliku. Kao što sviranje instrumenta ili učenje novog jezika može promijeniti strukturu mozga i odložiti prirodno kognitivno opadanje, čini se da posmatranje ptica aktivira slične mehanizme.

Podijeli tekst sa drugima na:

Paprene cijene voća i povrća na banjalučkoj Tržnici

Na banjalučkoj Tržnici i dalje je bogata ponuda voća, povrća i suvih plodova. Međutim cijene pojedinih proizvoda pokazuju da je proljećna sezona donijela i veća izdvajanja za građane.

Kada je riječ o voću, jabuke se prodaju po cijeni od 2,5 do 3 KM, banane od 3 do 3,5 KM, dok su narandže u rasponu od 3 do 5 KM. Kruške koštaju od 4 do 5 KM, a mandarine oko 3,5 KM.

Grožđe je među skupljim proizvodima. Bijelo dostiže cijenu od 12 do 13 KM, dok je crno od 4 do 5 KM. Nar se prodaje za 6 do 7 KM, a limun od 4 do 5 KM.

Od povrća, najpovoljniji je krompir čija cijena iznosi od 1,5 do 2 KM, dok mrkva košta od 2 do 3,5 KM, a crveni luk od 2 do 3 KM. Mladi kupus prodaje se za 3,5 do 4 KM, krastavac od 5 do 6 KM, a karfiol oko 5 KM. Paradajz i paprika su među skupljim povrćem, sa cijenama od 7 KM, odnosno 7,5 do 8,5 KM.

Možda vas zanima i ovo:

Trgovci iz Srpske traže povlačenje odluke o ograničenju marže

Zelena salata košta od 5 do 6 KM, tikvice oko 7 KM, dok su blitva i mladi luk u rasponu od 7 do 10 KM. Celer i peršun dostižu cijenu od oko 10 KM, a praziluk oko 4 KM.

Kada je riječ o suvim plodovima, cijene su znatno više. Suve šljive koštaju od 10 do 12 KM, očišćeni orasi od 19 do 20 KM, lješnik čak 30 KM. Suve smokve se kreću oko 19 KM. Bijeli luk je jedan od najskupljih proizvoda i dostiže cijenu od 18 do 20 KM po kilogramu.

Iako je ponuda raznovrsna, jasno je da su pojedini proizvodi, posebno suvi plodovi i pojedine vrste povrća, za mnoge kupce postali luksuz.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Sok od cvekle može sniziti krvni pritisak

Istraživanja upućuju na to da čaša soka od cvekle dnevno može povoljno djelovati na povišen krvni pritisak i kod nekih ljudi pomoći da se snizi.

Stanje povišenog krvnog pritiska, hipertenzija, često se naziva tihim ubicom jer uglavnom ne izaziva jasne simptome.

British Heart Foundation upozorava da mnogi za povišen pritisak saznaju tek nakon ozbiljnog zdravstvenog događaja poput srčanog ili moždanog udara.

Povišen krvni pritisak može oštetiti zidove arterija, povećati rizik od koronarne bolesti srca i moždanog udara, a s vremenom može opteretiti i srčani mišić i doprinijeti srčanoj slabosti.

Kako sok od cvekle djeluje na krvni pritisak?

Prema naučnicima i kardiolozima, čaša soka od cvekle dnevno mogla bi pomoći u prirodnom snižavanju povišenog krvnog pritiska kao dio zdravog načina života koji uključuje uravnoteženu ishranu i fizičku aktivnost. Ipak, sok od cvekle nije zamjena za lijekove, niti za savjet ljekara.

Istraživači navode da može biti jednostavan dodatak svakodnevnoj rutini za očuvanje zdravlja srca, ali ne i samostalno rješenje.

Ključnu ulogu imaju prirodni nitrati iz cvekle, koji pomažu u regulaciji krvnog pritiska. Nakon unosa u organizam, nitrati se pretvaraju u azot-monoksid, a on pomaže opuštanju i širenju krvnih sudova u procesu koji se naziva vazodilatacija.

Istraživanja pokazuju da sok od cvekle može sniziti krvni pritisak, iako se efekat razlikuje od studije do studije.

Osim cvekle, nitratima su bogate i druge namirnice, uključujući špinat, celer, kelj, zelenu salatu i drugo povrće.

 Možda vas interesuje i ovo:

Cvekla je dobra i za krvnu sliku

Istraživanja takođe upućuju na to da redovna konzumacija soka od cvekle može pomoći u kontroli krvnog pritiska kod osoba sa hipertenzijom. Neka istraživanja pokazala su i da može poboljšati snabdijevanje mišića kiseonikom i doprinijeti većoj izdržljivosti. Sok od cvekle je ujedno izvor kalijuma, vitamina C i antioksidanasa.

Šta pokazuju studije?

Studija naučnika sa Univerziteta Kvin Meri iz Londona pokazala je da su pacijenti sa povišenim krvnim pritiskom koji su svakodnevno pili 250 mililitara soka od cvekle zabilježili pad krvnog pritiska.

Prema podacima univerziteta, prosječno smanjenje iznosilo je oko 8/4 mmHg. Kod mnogih je to bilo dovoljno da se pritisak vrati u normalniji opseg.

Istraživači taj efekat pripisuju visokom nivou anorganskog nitrata u cvekli i drugom lisnatom zelenom povrću poput zelene salate i kupusa.

Važnost tih nalaza dodatno je naglašena podatkom iz istog istraživanja. Porast krvnog pritiska od 2 mmHg povećava rizik od smrti od srčanih bolesti za sedam odsto, a od moždanog udara za 10 odsto.

Studija je takođe pokazala da su efekti bili najizraženiji tri do šest sati nakon konzumacije. Poslije toga ostali su vidljivi i nakon 24 sata. Kada su učesnici prestali da piju sok, krvni pritisak se vratio na prethodne vrijednosti.

U istraživanju nisu zabiliežene značajne nuspojave, osim što urin može poprimiti ružičastu ili crvenkastu boju, prenosi b92.

Podijeli tekst sa drugima na:

I penzioneri FBiH idu u banje, Vlada FBiH izdvojila 2,2 miliona KM

Vlada Federacije BiH na telefonskoj sjednici usvojila je odluku o izdvajanju 2.240.000 KM za penzionere u Federaciji BiH.

Ta sredstva idu za finansiranje rada udruženja, programa i projekata iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja u 2026. godini.

Odluka je donesena na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, a saopšteno je iz Vlade FBiH.

Od ovog iznosa za finansiranje i rad udruženja penzionera na nivou Federacije BiH planirano je 140.000 KM. A 2.000.000 KM predviđeno je za program podrške pomoći penzionerima za liječenje preko udruženja na nivou Federacije BiH (banjsko liječenje).

Dodatnih 100.000 KM ide za finansiranje programa i projekata iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja.

U Republici Srpskoj kada je riječ o banjskoj rehabilitaciji, u toku su konkursi i prijavljivanje penzionera. To bi trebalo biti završeno u aprilu mjesecu, a odmah nakon toga izaći će i liste onih koji su prošli.

Takođe, danas je usvojen Program utroška sredstava s pozicije “Tekući transferi neprofitnim organizacijama – Sufinansiranje rada ustanova socijalne zaštite za zbrinjavanje korisnika na nivou Federacije BiH”, u iznosu od 2.000.000 KM.

Od ovog iznosa, 1.500.00 KM planirano je za podršku ustanovama za zbrinjavanje na nivou Federacije BiH kroz sufinansiranje troškova njihovog rada i poslovanja, a 500.000 KM kao interventna podrška ustanovama socijalne zaštite za troškove energenata.

Podijeli tekst sa drugima na:

Više od pola penzionera u Srpskoj prima penziju od 552 KM

Fond PIO Republike Srpske imao je još jednu vrlo uspješnu poslovnu godinu u kojoj je ostvaren prihod od 1.749.000.000 KM. Od toga je čak 87,76 odsto bilo po osnovu doprinosa, izjavio je danas direktor Fonda Mladen Milić.

“Svega 12,24 odsto je budžet namirio ili ukupno 244.000.000 KM, koliko je nedostajalo da se penzija isplati na dostignutom nivou”, rekao je Milić na konferenciji za novinare u sjedištu Fonda PIO u Bijeljini.

Prema njegovim riječima, ukupni rashodi Fonda iznosili su 1.993.000.000 KM i 98,77 odsto je rashod za isplatu penzija. Samo 1,23 odsto troškovi su rada administrativne službe. Zakon propisuje da se za plate i materijalne troškove rada može utrošiti maksimalno tri odsto.

Svjetska banka preporučuje deset posto

Milić je sa ponosom istakao da je Fond PIO, važan stub socijalnog osiguranja i stabilnosti društva te da ukupno učešće rashoda za isplatu penzija u bruto društvenom proizvodu Republike Srpske 10,45 odsto.

“Svjetska banka preporučuje da to bude do 10 odsto, iako imamo određeni broj država i na prostoru bivše Jegoslavije, ali i u Evropi, gdje taj procenat raste”, naveo je Milić.

On je rekao da su procjene Svjetske banke da bi svi penzijski sistemi trebalo da započnu određene reforme. Prvenstveno u vezi sa godinama života kao jednog od uslova ostvarivanja prava na starosnu penziju.

Milić je naveo da je prosečna penzija iznosila 652,93 KM ili 40,04 prosječne plate, dok je medijalna penzija na kraju prošle godine bila 517,5 KM, za januar je nakon redovnog usklađivanja penzija 552,32 KM, što znači da oko 147.000 korisnika prima penziju do 552 KM, a druga polovina više od toga.

“Ono što je jako pozitivno i na što posebno možemo biti ponosni jeste stalno poboljšanje strukture korisnika prava, a to je da sve veći procenat dolazi iz radnog odnosa i ostvaruje pravo na starosnu penziju”, istakao je direktor Fonda.

Raste prosječna starost pri ostvarivanju prava

On je dodao da je kumulirani procenat korisnika prava na starosnu penziju 64,3 odsto na kraju prošle godine. To se stalno povećava, 23,81 odsto je na porodičnu penziju i smanjuje se. Smanjuje se i procenat korisnika prava na invalidsku penziju koji je 11,84 odsto i najniži je od kad postoji Fond PIO.

“Raste prosječna starost pri ostvarivanju prava, prošle godine je iznosila gotovo 63 godine, s tim što muškarci imaju godinu više u prosjeku prilikom ostvarivanja prava na starosnu penziju”, rekao je Milić.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzije u BiH najmanje u odnosu na region

Prema njegovim riječima, među korisnicima penzijskog sistema Republike Srpske je 30 odsto žena i 70 odsto muškaraca.

Kao pozitivno iz prošle godine izdvojio je da su za više od 100 miliona KM smanjena ukupna potraživanja. Od toga se najviše odnosi na smanjenje obaveza javnih zdravstvenih ustanova. Za njih je Vlada Republike Srpske izmirila u potpunosti obaveze iz prethodnih godina.

“Pitanje ažurnosti i efikasnosti je nešto na šta Fond PIO zaista može biti ponosan. Najefikasniji smo od penzijskih fondova na prostoru bivše Jugoslavije i daleko šire”, istakao je Milić.

Zadržan isti broj osiguranika

Direktor Fonda je podsjetio da su penzije u Republici Srpskoj usklađene u januaru za 6,45 odsto, što je bilo 24. usklađivanje, deseto redovno, prije toga je bilo 14 vanrednih, pa je nominalno povećanje penzija iznosilo 82,68 odsto, a stvarno ili efektivno 116,32 odsto.

U prošloj godini zadržan je isti broj osiguranika, 337.780. Broj korisnika veći za 1,82 odsto u odnosu na 2024. godinu. Odnos broja osiguranika i broja korisnika smanjen na 1,15 naprema jedan.

“Ovo je trend koji, nažalost, bilježe svi penzijski sistemi u Evropi i svijetu koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti, kakav je i naš penzijski sistem”, rekao je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pomjeranje sata za vikend: Koliko to može da šteti snu?

Preskakanje sata svakog proljeća je način da se optimizuje dnevno svjetlo.

Ipak, istraživanja sve više pokazuju da godišnja promjena vremena zapravo može imati nenamjerne štetne posljedice po zdravlje.

Može li gubitak 1 sata sna zaista toliko štetiti?

Istraživanje kaže „da“. Skraćivanje sna za jedan sat jedne noći možda na prvi pogled ne zvuči tako štetno za zdravlje, ali izgubljeni sat može imati značajne efekte, posebno među onima koji spavaju manje od preporučenih sedam do devet sati za početak, piše Everyday Health.

O svom cirkadijalnom ritmu možete razmišljati kao o unutrašnjem rasporedu koji vaše tijelo prati, što pomaže da se dnevne tjelesne funkcije (ne samo spavanje i buđenje, već i stvari poput metabolizma) redovno dešavaju u pravo vrijeme. Vaš unutrašnji sat je navikao na dnevnu svjetlost i mrak koji se stalno dešavaju u određeno doba dana.

Može potrajati da se organizam prilagodi promjenama.

Šta možemo da uradimo kako bismo se što prije navikli na promjenu sata?

Imajte dosljedan san prije promjene sata

Što je vaš raspored spavanja dosljedniji prije promjene, to će vaše tijelo morati da napravi manje promjena kada dođe do promjene vremena. Ako spavate osam sati tokom noći, jedna noć sa jednim satom manje sna biće mnogo manje problematična nego ako redovno spavate šest sati i propustite jedan sat.

Postepeno mijenjajte san

Kako se bliži ljetno računanje vremena, pomjerajte vrijeme buđenja za 15 minuta ranije svakog jutra. To može pomoći vašem tijelu da se postepeno prilagodi. Dakle, ako je vaše uobičajeno vrijeme za spavanje 23:00, idite u krevet u 22:45.

Obratite pažnju na vrijeme večere

Još jedan glavni pokretač našeg cirkadijalnog ritma je hrana. Generalno, dobra je ideja da ne jedete tri do četiri sata prije spavanja.

Prebacite sve satove noć prije nego što počne ljetno vrijeme

Prije nego što odete u krevet noć prije početka ljetnog računanja vremena, obavezno pomjerite sve svoje satove unaprijed. To može učiniti da promjena vremena bude manje zbunjujuća.

Početak dana

Dodatni savjet je da dan započnete sunčevom svjetlošću, iako je izvjesno kašnjenje u vašem cirkadijalnom ritmu. Možete koristiti prirodnu sunčevu svjetlost da biste svoj tjelesni sat što više uskladili sa sunčevim satom, piše Novi Magazin.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Gdje je penzija dovoljna za život u EU: BiH u crvenom

Udio državnih penzija u pokrivanju troškova života značajno varira širom Evrope. U sjevernoj i zapadnoj Evropi penzije često pokrivaju ili čak premašuju osnovne troškove, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu često nisu dovoljne.

Jesu li državne penzije dovoljne za pokrivanje troškova života?

U 20 od 39 evropskih zemalja nisu, prema istraživanju kompanije Moorepay koja se bavi obračunom plata i upravljanjem ljudskim resursima. Troškovi života ne uključuju stanarinu. Kada bi se i ona uračunala, broj zemalja u kojima penzije nisu dovoljne vjerovatno bi bio znatno veći.

Koliko troškova života pokrivaju državne penzije (bez stanarine)?

U 39 evropskih zemalja – uključujući članice EU, zemlje kandidatkinje, zemlje EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo – udio penzija u troškovima života kreće se od 22 odsto u Gruziji do 225 odsto u Luksemburgu.

Podaci se odnose na troškove života jedne osobe i jednu prosječnu penziju krajem oktobra 2025. Moorepay je prikupio podatke o prosječnim penzijama, dok podaci o troškovima života dolaze s platforme Numbeo i predstavljaju nacionalni prosjek. Stvarno stanje može varirati u zavisnosti od grada, piše Euronews.

Primjera radi, u Luksemburgu prosječna državna penzija iznosi 28.790 eura, dok su troškovi života 12.791 euro. To znači višak od 15.989 eura – odnosno penzija je više nego dvostruko veća od troškova života.

Penzije su više nego dvostruko veće od troškova života i u Italiji (210 odsto) i Finskoj (208 odsto). Španija (199 odsto) i Danska (189 odsto) takođe su blizu toj razini.

U nekoliko drugih zemalja udio penzija u troškovima života kreće se između 150 i 180 odsto, što je i dalje relativno visoko. To su Island (179 odsto), Norveška (178 odsto), Njemačka (176 odsto), Belgija (170 odsto), Austrija (165 odsto), Francuska (160 odsto), Nizozemska (159 odsto) i Švedska (158 odsto).

Šest zemalja nalazi se u rasponu između 100 i 150 odsto. Državne penzije ondje su još uvijek dovoljne za pokrivanje troškova života jedne osobe (bez stanarine), ali višak je ograničen. To su Švicarska (131 odsto), Irska (126 odsto), Ujedinjeno Kraljevstvo (120 odsto), Poljska (112 odsto), Češka (108 odsto) i Grčka (103 odsto).

U 20 zemalja penzije nisu dovoljne.

U nekim slučajevima ipak pokrivaju više od 80 odsto troškova života. To su Slovenija (95 odsto), Slovačka (94 odsto), Estonija (91 odsto), Portugal (90 odsto), Crna Gora (89 odsto), Litvanija (85 odsto), Hrvatska (82 odsto) i Mađarska (81 odsto).

Međutim, u mnogim zemljama situacija je loša – u nekima penzije pokrivaju manje od 65 odsto troškova života. Albanija (29 odsto), Ukrajina (29 odsto) i Moldavija (42 odsto) nalaze se pri dnu, uz Gruziju (22 odsto). U svim tim zemljama penzije ne pokrivaju ni polovinu troškova života.

Možda vas zanima i ovo:

Državne penzije postaće neodržive u Evropi, i u BiH situacija sve teža

Udio penzija u troškovima života iznosi 53 odsto u Bosni i Hercegovini, 58 odsto na Kipru, 61 odsto u Sjevernoj Makedoniji, 64 odsto u Turskoj i 65 odsto u Latviji.

Noel Whiteside, gostujući profesor na Univerzitetu u Oxfordu, ističe da su neke zemlje EU jednostavno siromašnije od drugih te da porodice često moraju nadopunjavati prihode svojih starijih članova i pomagati im.

Tabela troškova života bez stanarina

Uočljive su jasne geografske razlike. U sjevernoj i zapadnoj Evropi, uključujući nordijske zemlje, penzije često pokrivaju ili premašuju osnovne troškove života. U srednjoj Evropi pokrivenost je umjerena, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu penzije uglavnom pokrivaju samo dio troškova.

Euronews je izračunao i pokazatelj “prosječne penzijske potrošnje po korisniku” kako bi se utvrdilo koje zemlje nude najviše penzije u Evropi. Taj pokazatelj odnosi se na bruto starosne penzije prema podacima Eurostata. Međutim, Moorepay je koristio drugačiju metodologiju i podatke iz domaćih izvora, uključujući medije.

Možda vas zanima i ovo:

Ko ima najveće penzije u Evropi: BiH na dnu liste

Starije osobe u Evropi uglavnom se oslanjaju na penzije kao glavni izvor prihoda. Prema OECD-u, dvije trećine (66 odsto) prihoda osoba starijih od 65 godina dolazi iz javnih transfera. Privatne i profesionalne penzije u nekim evropskim zemljama takođe imaju značajan udio.

David Sinclair, izvršni direktor International Longevity Centre UK, naglašava da je struktura penzionog sistema svake zemlje ključan faktor koji utiče na visinu penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Decenija između 2015. i 2025. najtoplija u posljednjih 176 godina

Decenija od 2015. do 2025. godine upisana je kao najtoplija otkako se mjerenja sprovode, dakle od 1850. godine, saopštila je danas Svjetska meteorološka organizacija Ujedinjenih nacija (SMO).

Ovo zabrinjavajuće otkriće ističe drastične promjene u našem klimatskom sistemu, pozivajući na hitnu akciju i preispitivanje dosadašnjih pristupa klimatskim promjenama.

Alarmantni podaci: 2025. godina rekordna

U saopštenju NjMO se dalje navodi da je 2025. godina bila znatno toplija, za oko 1,43 stepena Celzijusa iznad postindustrijskog prosjeka, što potvrđuje ozbiljnost situacije, prenosi Rojters.

Ovi podaci alarmiraju na brzinu i intenzitet globalnog zagrijavanja koje prijeti ekosistemima i ljudskom društvu širom planete.

Možda vas zanima i ovo:

10 savjeta kako se zaštititi od ljetnih vrućina

Kako ekstremna vrućina utiče na vaš mozak?

„Klima je globalno u vanrednom stanju. Svaki ključni klimatski indikator je u crvenoj zoni”, upozorio je generalni sekretar UN Antonio Gutereš, naglašavajući hitnu potrebu za djelovanjem.

Njegove riječi služe kao snažan poziv na buđenje svjetskim liderima i javnosti da se ozbiljno suoče sa nadstojećom klimatskom krizom.

Pariski sporazum na ispitu: Šta nas čeka?

Svjetske vlade su se još Pariskim sporazumom iz 2015. godine obavezale da će nastojati da izbjegnu globalno zagrijavanje koje prelazi 1,5 stepeni Celzijusa. To se čini sve težim ciljem s obzirom na najnovije podatke.

Uspjeh ovog sporazuma sada je pod velikim znakom pitanja. To zahtijeva pojačane napore i odlučne akcije na smanjenju emisija ugljen-dioksida i prelasku na obnovljive izvore energije.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ništa od nižih cijena goriva: Delegati nisu usvojili zakon

Sjednica Doma naroda na kojoj se trebalo razmatrati izmjene Zakona o akcizama nije ni održana. Nakon pauze na sjednicu nisu došli delegati SNSD-a i sjednica je ostala bez kvoruma.

Izmjenama Zakona o akcizama dala bi se mogućnost Savjetu minsitara BiH da reaguje, da smanji ili u potpunosti ukine akcizu. Po sadašnjem Zakonu to može raditi samo parlament.

U SNSD-u smatraju da to ne treba raditi i da je to prenos nadležnosti. S druge strane u ostalim političkim partijama tvrde da je to laž i da niko ne prenosi nadležnosti.

Cilj izmjena je kako kažu bio da se pomogne stanovništvu zbog visokih cijena nafte. Naveli su i da su sve ostale zemlje u regionu reagovale osim BiH i da je to nedopustivo.

S druge strane u Republici Srpskoj izašli su sa svojom mjerom. Kažu da će građanima vratiti 20 posto akcize, a privrednim subjektima 10 posto akzize.

Povrat će ići na način da će na kraju mjeseca građani doći u Poresku upravu Republike Srpske sa fiskalnim računom i tražiti povrat.

Dakle, što se tiče građana, na litrku goriva akciza iznosi od 30 do 35 feninga i oni će po litri moći vratiti od 6 do 7 feninga.

Konačna odluka o ovom povratu trebala bi biti donesena u petak na sjednici Vlade Republike Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na: