Kako čuvati muškatle da ne propadnu preko zime

Muškatle preko zime ne moraju da završe u kanti za smeće, iako ih mnogi gaje godinama zbog raskošnih cvjetova i lakog održavanja. Ipak, kad stignu hladniji dani, javlja se pitanje kako ih zaštititi od niskih temperatura i sačuvati za narednu sezonu.

Dosta ljudi muškatle na kraju jeseni baca i svakog proljeća kupuje nove sadnice, a istina je da ove biljke mogu uspješno da prezime ako im obezbijedite odgovarajuće uslove.

Uz samo tri važna koraka, muškatle mogu preživjeti zimu i već sa prvim toplijim danima opet krenuti da rastu i cvjetaju.

1. Sklonite muškatle prije prvog mraza i orežite ih kako treba

Najvažnije pravilo za čuvanje muškatli jeste da ih na vrijeme sklonite sa terase ili iz dvorišta. Ove biljke ne podnose mraz, a temperature ispod nule mogu ozbiljno da oštete stabljike i koren.

Unesite ih kada noćne temperature počnu redovno da padaju ispod pet stepeni.

Prije unošenja uklonite sve osušene cvjetove, požutjele listove i oštećene dijelove biljke. Ako su muškatle tokom ljeta mnogo izrasle, izdanke možete skratiti za otprilike trećinu, pazeći da na stabljikama ostane dovoljno zdravih pupoljaka.

Orezivanje pomaže biljci da zauzima manje mjesta, a usput uklanjate dijelove koji bi tokom zime mogli da trule.

Prije nego što ih unesete, pažljivo pregledajte listove i stabljike i provjerite da li na njima ima biljnih vaši, bijelih mušica ili drugih štetočina.

Možda vas zanima i ovo:

Prihrana muškatli jodom: Recept za more cvijeća na balkonu

2. Prezimljavanje muškatli traži hladno i svijetlo mjesto

Jedna od najčešćih grešaka jeste držanje muškatli tokom zime u pretoplim prostorijama, naročito pored radijatora.

Zaštita od mraza im jeste potrebna, ali muškatlama tokom zimskog mirovanja više prijaju niže temperature.

Idealno je da prezime u svijetloj prostoriji gdje se temperatura kreće između pet i 10 stepeni.

Za to mogu poslužiti zatvorena terasa koja se ne smrzava, svjetlo stepenište, hladnija soba ili zastakljena veranda.

Biljke moraju imati dovoljno dnevne svjetlosti, ali i biti zaštićene od hladne promaje.

Ako ih držite u pretoploj prostoriji sa premalo svjetlosti, stabljike mogu postati tanke, izdužene i slabe, pa će biljci na proljeće trebati više vremena da se oporavi.

Saksije takođe ne stavljajte preblizu jednu drugoj, jer dobra cirkulacija vazduha smanjuje rizik od plesni i gljivičnih oboljenja.

3. Zalivajte rjeđe i potpuno prekinite prihranu

Zimi muškatle usporavaju rast, pa im ne treba ista količina vode kao u proljeće i ljeto.

Pretjerano zalivanje je jedna od najčešćih grešaka zbog kojih biljke propadaju tokom hladnih mjeseci.

Zemlja treba da se prosuši između dva zalivanja, a vodu dodajte tek kad provjerite da je supstrat dovoljno suv.

U hladnoj prostoriji zalivanje može biti potrebno tek na dvije do četiri sedmice, ali učestalost zavisi od temperature, veličine saksije i vlažnosti zemlje.

Korijen ne smije dugo da ostane potpuno isušen, ali ni da stoji u natopljenoj zemlji.

Za vrijeme zimskog mirovanja ne treba ni prihrana. Đubrivo u ovom periodu može podstaći rast novih, slabih izdanaka koji nemaju dovoljno svjetlosti da se pravilno razviju.

Sa prihranom nastavite tek kad biljka na proljeće ponovo počne aktivno da raste.

Kada muškatle poslije zime opet iznijeti na terasu?

Kad prođu najhladniji dani i temperature krenu naviše, možete ih postepeno spremati za novu sezonu.

To se najčešće radi tokom marta i aprila, u zavisnosti od vremena.

Prvo uklonite sve osušene i slabe izdanke, a po potrebi presadite biljke u svježu, hranljivu zemlju. Zalivanje povećavajte postepeno i krenite sa blagom prihranom kad se pojave novi listovi.

Nemojte ih odmah iznijeti na jako sunce, već ih nekoliko dana navikavajte na spoljne uslove.

Na otvorenoj terasi muškatle ostavite tek kad prođe opasnost od kasnih proljećnih mrazeva. Do tada ih u toplijim danima možete iznositi napolje, a uveče vraćati na zaštićeno mjesto, prenosi Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Njemačka uvodi penzije za djecu

Bundestag je usvojio uvođenje tzv. rane penzije (Frühstartrente), prema kojoj će država djeci u Njemačkoj od šeste godine do punoljetnosti mjesečno uplaćivati 10 evra (19,56 KM) za penzionu štednju. Zakon još mora da odobri Bundesrat.

Prema pisanju njemačkog dnevnika Tagesschau, rana penzija je, po zamisli Vlade Njemačke, jedan od dijelova plana da se penziona štednja učini održivom. Uvođenje su dogovorile vladajuće stranke CDU/CSU i SPD.

Odbor za finansije usvojio je nacrt zakona, a Bundestag ga je danas izglasao. Nacrt velike penzione reforme još nije predstavljen. Pravo na novac imaju djeca rođena 2020. godine ili kasnije, koja su prijavljena u Njemačkoj. Od šeste godine do punoljetnosti dobijaće 10 evra (19,56 KM) mjesečno, a novac se ulaže na tržište kapitala.

Šta moraju da urade roditelji

Roditelji kod pružaoca usluga po izboru, na primjer investicionog fonda, otvaraju sertifikovani standardni investicioni račun na ime djeteta. Račun funkcioniše slično običnom štednom planu.

Prema njemačkom Ministarstvu finansija, pravo na novac provjerava se digitalno. Podaci se porede sa Saveznim centralnim uredom za poreze, na osnovu poreskog identifikacionog broja djeteta. Novac se uplaćuje direktno na račun svaka tri mjeseca, za protekli period.

Ako roditelji ne otvore račun, država 10 evra mjesečno ulaže u poseban fond kojim upravlja Njemačka centralna banka (Bundesbank). Nakon izmjene u Odboru za finansije, taj novac smije da se ulaže samo u široko raspoređene globalne akcije ili akcijske fondove. Cilj je da se dugoročno prikupi što veća penziona ušteđevina. Prinos nije garantovan, a država ne nadoknađuje eventualne gubitke.

Roditelji i bake i djedovi mogu da dodaju novac

Roditelji, bake i djedovi ili drugi mogu državni doprinos da dopune sopstvenim uplatama. Po djetetu mogu da uplate do 6.840 evra (13.377 KM) godišnje, odnosno 570 evra (1.114 KM) mjesečno.

Nakon 18. godine mladi mogu sami da nastave sa uplatama na račun do penzionisanja. Mogu i da ga prebace na drugi sertifikovani ugovor o penzionoj štednji. Tako se rana penzija nadovezuje na privatnu penzionu štednju koju država podstiče.

Koliko može da se uštedi

Ministarstvo finansija napravilo je modelni proračun uz pretpostavljeni prinos od sedam odsto godišnje. Prema njemu, samo od državnih uplata do 18. rođendana bilo bi prikupljeno oko 2.200 evra (4.300 KM). Do 65. godine bilo bi to oko 53.000 evra (103.660 KM), ako se novac nakon punoljetnosti nastavi ulagati bez dodatnih uplata.

To su samo pretpostavke: prinos nije garantovan, a iznosi su nominalni i ne uzimaju u obzir inflaciju ni kasnije oporezivanje.
Novac je namijenjen isključivo penzionoj štednji. Ne smije da se založi, proda niti zaplijeni, a isplata u obliku penzije u pravilu je predviđena tek od 65. godine. Državne uplate i prihodi od njih nisu oporezivi dok traje štednja. Porez se plaća tek na kasnije isplate u starosti.

Koliko će koštati

Država za 2027. godinu računa s troškovima od 198 miliona evra (387,25 miliona KM). Svake godine pravo dobija nova generacija djece, pa bi troškovi do 2030. trebali da porastu na 411 miliona evra (803,85 miliona KM), uz administrativne troškove. Budžetski odbor Bundestaga za period od 2027. do 2030. godine računa s ukupno oko 1,2 milijarde evra (2,35 milijardi KM).

Da bi zakon stupio na snagu, mora da ga odobri i Bundesrat. Prema nacrtu, zakon bi trebao da stupi na snagu 1. januara 2027. godine. Mjesečni doprinos od 10 evra primjenjivao bi se retroaktivno od 1. januara 2026. godine.

Sličnu mjeru planira i susjedna Austrija, čija vlada od 2027. godine namjerava da uvede “Depozit za budućnost” s jednokratnim podsticajem od 500 evra (977 KM) za svako novorođeno dijete, bez obzira na državljanstvo.

Međutim, ovaj austrijski model već se suočava s kritikama da pogoduje bogatijima koji mogu da uplaćuju dodatna sredstva, dok iz tamošnjeg ministarstva finansija upozoravaju na neizvjesno finansiranje i mogućnost odgađanja primjene.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovo je vrijeme za smrdibube: Zašto ulaze u kuću?

Toplih jesenjih dana smrdibube se skupljaju po fasadama i oko prozora, a mnoge uđu i u stanove. U kući se ne razmnožavaju i ne prave štetu, ali mogu biti vrlo neugodne.
Kako spriječiti smrdibube da ulaze u kuću: Savjeti za zaštitu tokom jeseni

Riječ je o vrsti smeđa mramorasta stjenica (Halyomorpha halys), koja potiče iz istočne Azije. Kako navodi Penn State Extension, savjetodavna služba američkog Univerziteta Penn State, u SAD je slučajno unesena, a prvi primjerak je pronađen 1998. godine u Pennsylvaniji. Odatle se proširila i u Evropu.

Zašto smrdibube ulaze u kuću

Od septembra do oktobra odrasle smrdibube traže zaštićeno mjesto gdje će prezimiti. Prema Penn State Extensionu, toplih jesenjih dana privlače ih vanjski zidovi kuća, a u objekte mogu ući u velikom broju.

U kući se ne razmnožavaju i ne prave štetu. Miris po kojem su dobile ime ispuštaju iz žlijezda na tijelu, a posebno se osjeti kada se zgnječe ili usisaju.

Možda vas interesuje i ovo:

Zaustavite najezdu smrdibuba: Praktični savjeti i jednostavni recepti

Kod osjetljivih osoba taj miris može izazvati alergijske reakcije, poput curenja nosa ili upale očiju. Ako se smrdibuba zgnječi na koži, može izazvati upalu kože na tom mjestu.

Zatvorite pukotine prije nego što uđu

Penn State Extension smatra da je najbolja zaštita fizički zatvoriti mjesta kroz koja ulaze. To su pukotine oko prozora i vrata, na fasadi, oko cijevi, iza dimnjaka i ispod drvenih obloga. Savjetuju da se zatvore kvalitetnim silikonom ili silikonsko-lateks kitom, a oštećene mrežice na prozorima i vratima popravite ili zamijenite.

Ako su već ušle, potražite odakle izlaze. Obično su to pukotine iza ili ispod podnih lajsni, oko okvira prozora i vrata te oko lampi i ventilatora na plafonu. I te otvore treba zatvoriti.

Usisivač da, sprej ne

Smrdibube se, žive ili uginule, mogu ukloniti usisivačem. Usisivač nakon toga može neko vrijeme mirisati na njih.

Insekticidi u kući se ne preporučuju kada su smrdibube već ušle. Uginule smrdibube mogu privući druge insekte, koji napadaju vunu i namirnice u ostavi. Sprejevi u kući, kako navode, ne rješavaju problem dugoročno, prenosi Klix.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO Srpske traži elektronsku razmjenu sa cijeom Evropom

Mladen Milić, direktor Fonda PIO rekao je da je kraj septembra i početak oktobra period kada se apeluje na penzionere da ispune zakonom propisane uslove. U prvom redu to su da se dostave potvrde o životu za ljude koji žive van teritorije Republike Srpske.

Kako je naglasio, ta potvrda je obavezna kako bi im se nastavilo sa isplatom penzija i u narednoj godini.

“U međuvremenu mi smo sistemom pregovora i dogovora i razgovora sa svim državama na prostoru bivše Јugoslavije potpisali sporazum. Radi se o  sporazumu elektronskoj razmjeni podataka. Svi oni koji žive u Sloveniji, Hrvatskoj, Federaciji BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji nisu u obavezi da dostavljaju te potvrde o životu”, rekao je Milić za RTRS.

Naveo je da prema njihovim evidencijama oko 55.000 korisnika prava živi van teritorije Republike Srpske.

“Moram reći da smo mi potpisali prije neki oko godinu i po dana sporazum sa austrijskim penzijskim fondom o elektronskoj razmjeni podataka. On se iz tehničkih razloga nije zaživio. Mi očekujemo i nadamo se da će stopostotnu primjenu nakon svih testiranja stupiti do kraja ove godine”, rekao je Milić.

Milić je naveo da su u završnoj fazi i pregovori sa Njemačkom da se do kraja godine očekuje i razmjena podataka sa njima.

“Mi smo prošle godine poslali pismo namjere na adrese svih država članica Evropske unije. Hoćemo da vršimo elektronsku razmjenu podataka. Dobili smo povratnu informaciju od Švedske, Švajcarske i Italije. Moram da pohvalim kolege u Švedskoj, održali smo dva onlajn sastanke i dogovorili smo sve. Iskreno se nadamo da negdje oko 550 korisnika koji žive u Švedskoj neće morati dostavljati potvrdu”, rekao je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta se dešava sa tijelom kada prestanete da jedete šećer

Smanjenje unosa dodatog šećera može uticati na nivo energije, želju za slatkišima i kontrolu šećera u krvi, a prve promjene kod nekih ljudi mogu se javiti već tokom prvog dana.
Ako često posežete za čokoladom, keksom, gaziranim sokovima ili zaslađenom kafom, smanjenje količine šećera moglo bi biti jedna od korisnijih promjena u vašoj ishrani.

Međutim, šta se zapravo dešava s organizmom kada prestanete da jedete slatkiše? Da li se tijelo mijenja već nakon nekoliko sati ili je potrebno mnogo više vremena?

Nutricionisti objašnjavaju da neke promjene mogu biti primjetne relativno brzo, dok se druge razvijaju tokom nekoliko sedmica. Ipak, potpuno izbacivanje šećera nije neophodno, niti organizmu treba poseban “detoks”.

Kako objašnjava nutricionistkinja Tara Kolingvud, jetra i bubrezi već obavljaju posao uklanjanja otpadnih materija iz organizma. Kada smanjimo unos dodatog šećera, tijelo se jednostavno prilagođava drugačijem načinu ishrane.

Šta se dešava tokom prvog sata?

Kada smanjite unos namirnica i napitaka bogatih dodatim šećerom, možete ublažiti nagle skokove glukoze u krvi koji nastaju nakon njihovog konzumiranja.

To je posebno značajno za osobe koje dan započinju slatkim pecivom, zaslađenom kafom ili gaziranim sokom.

Takva hrana može brzo podići nivo šećera u krvi, nakon čega organizam luči insulin, hormon koji omogućava glukozi da dospije u ćelije.

Smanjenje dodatog šećera može doprinijeti stabilnijem nivou energije, ali ne treba očekivati da će svi osjetiti razliku već nakon sat vremena.

Reakcija zavisi od prethodnih prehrambenih navika, količine šećera i sastava obroka.

Prvi dan bez šećera: Zašto se javlja želja za slatkišima?

Ako ste navikli da svakodnevno jedete čokoladu, kolače ili pijete zaslađene napitke, već prvog dana možete primijetiti da vam nedostaju.

Kod nekih ljudi mogu se javiti glavobolja, razdražljivost i poteškoće s koncentracijom.

Međutim, ove tegobe ne treba automatski smatrati simptomima zavisnosti ili apstinencije, piše Eat This, Not That.

Na želju za slatkišima utiču brojne stvari, od ustaljenih navika i stresa do gladi i nedovoljnog unosa hrane.

Ako svakog popodneva pojedete nešto slatko, organizam se može naviknuti na tu rutinu. Kada je promijenite, možda ćete imati osjećaj da vam nešto nedostaje.

Umjesto strogih zabrana, stručnjaci preporučuju da unaprijed pripremite zamjenu, poput voća, običnog jogurta ili hranljivog obroka.

Poslije sedam dana: Da li slatkiši postaju manje primamljivi?

Nakon nekoliko dana smanjenog unosa dodatog šećera, kod pojedinih ljudi želja za slatkišima počinje da slabi.

Moguće su i promjene u doživljaju ukusa.

Voće koje vam ranije nije djelovalo naročito slatko može postati slađe, dok vam omiljeni gazirani napitak ili desert odjednom može djelovati preslatko.

Ipak, to ne znači da će svako nakon sedam dana izgubiti želju za čokoladom ili kolačima.

Promjene u ukusu zavise od dugogodišnjih navika, a proces prilagođavanja nije jednak kod svih.

Neki ljudi primjećuju i manje nadimanja ili poboljšanje varenja. Međutim, takve promjene često zavise od namirnica kojima su zamijenili slatkiše, a ne samo od smanjenja šećera.

Šta se mijenja nakon mjesec dana?

Ako ste ranije redovno unosili velike količine dodatog šećera, njegovo smanjenje tokom nekoliko sedmica može donijeti značajnije koristi.

Među mogućim promjenama su bolja kontrola nivoa glukoze u krvi i poboljšana osjetljivost na insulin.

Ipak, rezultat zavisi od ukupne ishrane, fizičke aktivnosti, tjelesne mase i zdravstvenog stanja.

Smanjenje dodatog šećera može pomoći i u regulisanju tjelesne mase, naročito ako ste ranije veliki dio kalorija unosili kroz slatkiše i zaslađene napitke.

Možda vas interesuje i ovo:

Namirnice koje spuštaju šećer, treba ih jesti što češće

Kada ih zamijenite hranljivijim namirnicama, možete lakše kontrolisati ukupan unos kalorija.

Kod pojedinih ljudi mogu se javiti i stabilniji nivo energije i manje oscilacije raspoloženja tokom dana.

Međutim, nije moguće garantovati da će se sve ove promjene dogoditi nakon tačno mjesec dana.

Koliko je organizmu potrebno da se navikne na manje šećera?

Prema procjeni nutricionistkinje Tare Kolingvud, želja za slatkišima kod nekih ljudi može početi da slabi nakon tri do sedam dana.

Za primjetnije promjene u ukusu i pojedinim metaboličkim pokazateljima često su potrebne dvije do četiri sedmice.

Ipak, ne postoji univerzalan rok nakon kojeg se organizam “oslobodi” šećera, jer se ne radi o detoksikaciji u medicinskom smislu.

Ako ste godinama navikli na velike količine slatkiša, prilagođavanje može trajati duže.

Povremena želja za omiljenim desertom ne znači da niste uspjeli promijeniti prehrambene navike.

Kako smanjiti šećer, a da ne odustanete nakon nekoliko dana?

Nutricionisti savjetuju postepene promjene koje je moguće održavati dugoročno, umjesto potpunog izbacivanja svih namirnica koje sadrže šećer.

Najvažnije je ograničiti dodat šećer, koji se nalazi u slatkišima, zaslađenim napicima, pecivima, desertima i brojnim industrijski prerađenim proizvodima.

Šta možete uraditi već danas?

  • Smanjite gazirane sokove i zaslađene napitke.
  • Provjeravajte količinu šećera na deklaracijama.
  • Birajte cijelo voće umjesto slatkiša.
  • Kombinujte ugljene hidrate s proteinima i mastima.
  • Jedite redovno i izbjegavajte stroge zabrane.

Važno je razlikovati dodat šećer od šećera koji se prirodno nalazi u cijelom voću i nezaslađenim mliječnim proizvodima.

Voće, na primjer, osim prirodnih šećera sadrži vlakna, vitamine i druge korisne materije, pa nema razloga da ga automatski izbacujete iz ishrane.

Cilj nije da se zauvijek odreknete svakog deserta, već da smanjite prekomjeran unos dodatog šećera i uspostavite uravnoteženiji način ishrane.

Podijeli tekst sa drugima na:

FZO: Usluge mentalnog zdravlja dostupne i bez uputnice

Usluge zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja na primarnom nivou (pri domovima zdravlja) osiguranicima u Republici Srpskoj od sada su dostupne bez uputnice.

Ovo su naveli iz FZO Republike Srpske navodeći da se time skraćuje put do stručne pomoći. I to u  trenucima kada su brza reakcija i podrška ključni za pacijente. Na ovaj način se rasterećuju se i porodični ljekari i smanjuju gužve u ambulantama porodične medicine.

“Ovo je omogućeno zahvaljujući izmjenama Pravilnika o postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu u Republici Srpskoj. Njim je, između ostalog precizirano i važenje uputnica po nivoima zdravstvene zaštite”, naveli su u saopštenju.

Ističu da se odlaskom na ove preglede bez prethodne uputnice porodičnog doktora smanjuje i stigmatizacija. Zatim se sprječava pogoršanje mentalnog stanja. Omogućava se i pravovremeno započinjanje sa terapijom. To direktno vodi ka boljim ishodima liječenja.

Osim ove novine, produžen je rok važenja uputnica na primarnom nivou ( domovi zdravlja). To su, primjera radi:

  • usluge radiološke dijagnostike – RTG snimanje,
  • laboratorijska dijagnostika,
  • mamografija ili ultrazvuk koji se radi u domovima zdravlja sa 30 na 90 dana.

Međutim, ukoliko je uputnica za usluge radiološke dijagnostike izdata za sekundarni ili tercijarni nivo (bolnice i UKC RS) važi 180 dana.

Osim toga, ovim izmjenama Pravilnika definisano je da 24 časa važi uputnica za bolničko liječenje-hitni prijem, interna bolnička uputnica, uputnica za bolnički smještaj kao i međubolnička uputnica za bolničko liječenje.

Bolnička uputnica vrijedi 90 dana

Uputnica za bolničko liječenje, ukoliko nije riječ o hitnom prijemu (elektivni prijem), važi 30 dana, dok uputnice za konzilijum i hemioterapiju važe 90 dana.

Podsjećamo da kada je riječ o specijalističkoj-konsultativnoj zdravstvenoj zaštiti, uputnica za specijalistu i dalje važi 180 dana. Ove usluge osiguranicima se pružaju u bolnicama, u UKC RS, kao i u privatnim zdravstvenim ustanovama koje imaju ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS. Riječ je o ukupno 11 specijalističkih oblasti. kao što su:

  • interna medicina,
  • kardiologija,
  • neurologija,
  • urologija,
  • ortopedija,
  • oftalmologija i druge.

Isto toliko važi i uputnica za medicinsku rehabilitaciju.

I dalje ostaje na snazi mogućnost da uputnica za dijalizni tretman važi 12 mjeseci, što omogućava efikasnije pružanje ove usluge, ali i pojednostavljuje proceduru ostvarivanja ovog prava.

Kada je riječ o uputnicama za usluge radiološke dijagnostike – magnetna rezonanca (MR) i kompjuterizovana tomografija (KT), one i dalje važe 180 dana.

“Napominjemo da se uputnice za MR i KT izdaju u elektronskom obliku. Osiguranik sa sobom nosi potvrdu sa informacijom o datumu i vremenu pregleda, kao i nazivom zdravstvene ustanove u kojoj je pregled zakazan, radi podsjećanja na termin. Namjera Fonda je da u narednom periodu u potpunosti izbaci papirne uputnice iz upotrebe. Cilj je da se sa elektronskom zdravstvenom karticom ostvaruju prava, kao što je slučaj sa elektronskim uputnicama za lijekove na recept, ali i MR i KT”, navodi se u saopštenju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Učenici u Kotor Varoši besplatno šišali penzionere

Učenici frizerskog smjera Srednjoškolskog centra “Nikola Tesla” u Kotor Varošu danas su starijim sugrađanima besplatno pružali usluge šišanja i uređivanja.

Na taj način su pokazali da se znanje i vještine mogu staviti i u službu humanosti.

Akciju je organizovala škola. Učenici su uz nadzor profesora, imali priliku da kroz praktičan rad steknu iskustvo i istovremeno učine nešto lijepo za starije sugrađane.

Direktorica škole Danijela Kostić istakla je da je ponosna na učenike. Naveli su da oni osim stručnih znanja, razvijaju odgovornost i empatiju prema drugima.

“Izuzetno smo ponosni na naše učenike koji kroz praktičnu nastavu ne samo da stiču dragocjeno iskustvo i razvijaju svoje vještine, već odrastaju u odgovorne i empatične članove našeg društva. Naša škola će uvijek podržavati i pokretati akcije koje doprinose lokalnoj zajednici”, navela je Kostićeva, a piše Glas Kotor Varoš.

Iz škole su poručili da će učenici nastaviti da povezuju stečeno znanje sa humanim djelovanjem i doprinosom lokalnoj zajednici.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako da izblijedite kuhinjske krpe

Kuhinjske krpe su potrebne svakoj domaćici. Neophodne su u obavljanju raznih kućnih poslova, ali vremenom prestanu da izgledaju lijepo. Postanu obične sive krpe s flekama, koje se ne mogu oprati.

Na kakve sve načine nismo pokušavali da izbelimo svoje kuhinjske krpe! Čak ni najmoćnija hemijska sredstva ne uspjevaju uvijek da obave taj zadatak. Zato nam u pomoć dolaze narodne metode.

Neke od njih su vrlo neobične. Na primjer, za pripremu sredstva za izbjeljivanje možete upotrebiti obično jestivo ulje. Samo po sebi, ono samo može da nanese štetu, ali zajedno sa drugim komponentama daje potrebnu reakciju i postaje novi proizvod, koji savršeno čisti prljavštinu i masnoću.

Potrebno

  • veliki lonac vode (10 l)
  • dvije supene kašike suncokretovog ulja
  • četiri supene kašike izbjeljivača
  • pola čaše bilo kog praška za veš
  • prljave kuhinjske krpe

Postupak

  • Zagrijte lonac vode, da prokuva. Isključite.
  • U vodu dodajte suncokretovo ulje.
  • Dodajte zatim izbjeljivač i prašak za veš.
  • Pomiješajte sve sastojke i u taj rastvor ubacite krpe. Poklopite lonac.
  • Pustite da se voda ohladi.

Zatim možete da izvadite i isperete krpe, ali biće još bolje da ih potopite u čistu vodu i ostavite da odstoje nekoliko sati.

Rezultat će biti izvanredan!

Nestaće čak i uporne, stare fleke. Ovaj metod je posebno dobar zbog toga što prljavštinu uklanja bez otkuvavanja, piše GlasSrpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Novi penzioneri u FBiH u šoku, penzije pale na 451 KM

Izmjene Zakona o PIO u Federaciji BiH stvorile su apsurdnu situaciju. Kategoriju starosne penzije koja je niža i od same najniže penzije.

Umjesto dosadašnjih 692 KM, novi penzioneri s manje staža sada primaju tek 451 KM.

Hoću li biti socijalni slučaj sa penzijom od 480 KM

“Zna li se koliko je ljudi od početka godine oštećeno izmjenama članka 81. Zakona o MIO-u, odnosno koliko ih je otišlo u penziju. I šta se događa, zašto se o svemu ne očituje Ustavni sud Federacije BiH. Od 1996. godine do danas jedva sam skupio 20 godina staža, a iduće godine punim 65 godina. Hoću li biti socijalni slučaj s penzijom od 480 KM? Jesam li ja kriv što mi poslodavci nisu uplaćivali staž, što ih država nije tjerala da ispunjavaju svoje obveze” govori Sead M. iz Sarajeva.

Do sredine septembra ove godine pravo na penziju ostvarila su 7.452 korisnika. Od toga, 2.008 korisnika u kategorijama najniže, zagarantovane i najviše penzije koje su utvrđene primjenom člana 81.

Grupa poslanika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u martu ove godine zatražila je ocjenu ustavnosti članka 81. Zakona o MIO-u.

Možda vas interesuje i ovo:

Član 81. Zakona o PIO mijenja pravila za buduće penzionere

Upitna retroaktivna primjena

Hoće li sud poništiti član 81. Zakona o MIO-u kojim su propisane starosne penzije niže i od minimalne

“Još nas ništa nisu obavijestili iz Ustavnog suda FBiH. Očekujem da će se nešto dogoditi, mislim da i tu postoje određene kalkulacije. Ili sam možda pod utiskom teorije zavjere, da su neke kalkulacije zbog izbora. Kakav god ishod bio s Ustavnog suda, to će proizvesti reakciju u javnosti. Hoće li biti pozitivno, nadam se da hoće biti u korist građana. I ako bude, onda je Vlada Federacije i većina koja predstavlja vlast u Parlamentu FBiH napravila strašnu nepravdu prema određenoj kategoriji građana u FBiH” govori  Almedin Aliefendić poslanik i jedan od podnositelja apelacije.

Osvrnuo se i na mogućnost da presuda bude negativna.

Dobili su odgovor građana

“Bude li negativna, to je prostor za novu Vladu FBiH, novi saziv Parlamenta da to popravi, da idu izmjene i dopune zakona kako bi se taj član 81. na pravedniji način definisao i kako ljudi preko noći ne bi ostajali bez svojih prava, kako ne bi bili u kategoriji socijalnih slučajeva. To su uglavnom građani Federacije sa 65 plus godina i mislim da ovo što je napravilo mjerodavno ministarstvo rada i socijalne politike, pa i Vlada, parlamentarna većina, nije dobra poruka. U konačnici su dobili odgovor građana”, naglašava Aliefendić i dodaje:

“Reforme se ne provode preko noći, niti retroaktivno. To je ozbiljna reforma koja se morala najaviti najmanje pet, 10, 15 godina ranije, ili bi bilo fer i korektno da se onima koji se tek zapošljavaju da do znanja pod kojim uslovima mogu otići u penziju, što ih čeka kada odu s 15 godina, 20 ili 25. Ovo je poigravanje sa sudbinama ljudi i to nije dobro.

Prošle godine osobe koje su otišle u penziju s 15 godina staža i 65 godina života imale su penziju u visini najniže, a koja sada iznosi 692 KM. Sada novi penzioneri s ovim godinama staža i starosti imaju penziju od 451 KM.

Budući penzioner s 20 godina penzionog staža, a manje od 25 godina imaće penziju od 488,82 KM, a oni s 25 godina penzionog staža i više, a manje od 30 godina imaće 526,42 KM…”

Podijeli tekst sa drugima na:

Napitak najdugovječnijih: Čisti crijeva i poboljšava pamćenje

Dugovječni Grci na Ikariji svakog dana piju planinski čaj, napitak koji se povezuje sa boljim pamćenjem i zdravim crijevima. Na ovom grčkom ostrvu, poznatom po stanovnicima koji dožive duboku starost, biljni čajevi zauzimaju posebno mjesto u svakodnevici.

Aromatično bilje iz okoline služi kao začin, ali i za napitke čija se upotreba prenosi s koljena na koljeno.

Grčki regionalni izvori posebno ističu čajeve od žalfije i origana kao dio tradicije ostrva. Ipak, iza ove navike ne krije se jedan jedini recept koji piju svi stanovnici.

Šta Ikarci beru oko kuće i stavljaju u šolju

Dajana Kohilas, autorka i poznavateljka ikarske kuhinje, opisuje bogatstvo bilja koje raste odmah pored ostrvskih domova. Tu su divlji origano, žalfija, kamilica i više vrsta nane. Narodna tradicija koristila ih je i za napitke protiv tegoba sa stomakom.

Planinski čaj pravi se od ove biljke

Među lokalnim napicima, pored čaja od žalfije, najpopularniji je planinski čaj. Čist ikarski planinski čaj pravi se od biljke Sideritis sipylea. Koriste se njeni osušeni nadzemni dijelovi:

  • cvjetovi
  • listovi
  • stabljike

Kako se priprema kod kuće

Za jednu šolju uzmite dvije kašičice osušene biljke, prelijte ih vrelom vodom i ostavite 15 do 20 minuta, pa procijedite.

Med i limun dodajte po ukusu, ali oni nisu dio osnovnog sastava planinskog čaja. U grčkoj tradiciji sideritis se služi i sa ovim dodacima.

Planinski čaj prija stomaku i crijevima

Planinski čaj ima dugu istoriju upotrebe kod tegoba želuca i crijeva, a Grci ističu njegov blagotvoran uticaj na rad ovih organa. Pored čaja, redovnom pražnjenju crijeva doprinosi i njihova mediteranska ishrana.

Šta je pokazala studija o pamćenju iz 2018. godine

Naučnici su provjeravali kako sideritis utiče na pažnju i druge sposobnosti mozga. U jednom istraživanju iz 2018. godine pojedini povoljni rezultati zabilježeni su kod zdravih ljudi od 50 do 70 godina.

Korišćen je standardizovani ekstrakt vrste Sideritis scardica, a istraživanje je trajalo približno mjesec dana i pratilo rezultate pojedinih testova. Zabilježeni su pojedini povoljni uticaji na testovima pažnje, kao i smanjenje anksioznosti

Podijeli tekst sa drugima na: