Savjeti za mršavljenje: Skinite i do 10 kilograma, a da se mičete

Ljeto nam je sve bliže, a s dolaskom toplijih dana mnogi počinju više da razmišljaju o svom tijelu, energiji i navikama.

I dok su brze dijete i „čarobna“ rješenja uvijek primamljiva s dolaskom toplijih dana i nošenja tanje odjeće, stručnjaci upozoravaju da je za trajni gubitak kilograma najvažniji zdrav i održiv pristup.

Ako želite da izgubite deset ili više kilograma – odnosno smanjite konfekcijski broj za dva ili više brojeva – ključ je u postepenim promjenama koje ćete moći da zadržite dugoročno. Donosimo savjete koji zaista mogu pomoći na putu do vitkije figure i boljeg osjećaja u sopstvenom tijelu.

1. Zaboravite na stroge dijete

Najveća greška koju mnogi prave jeste odlazak u krajnost. Vrlo restriktivne dijete možda će donijeti brze rezultate, ali često vode do jo-jo efekta.

Umjesto kratkoročnih zabrana, fokusirajte se na uravnoteženu ishranu koju možete pratiti mjesecima. Tijelo bolje reaguje na postepene promjene nego na šokove i drastično smanjenje kalorija.

2. U svaki obrok uključite proteine

Proteini igraju veliku ulogu u mršavljenju jer duže pružaju osjećaj sitosti. Osim toga, pomažu očuvanju mišićne mase dok gubite kilograme.

Jaja, riba, piletina, grčki jogurt, mahunarke i svježi sir odličan su izbor za svaki dan.

Kada obrok sadrži dovoljno proteina, manja je vjerovatnoća da ćete uzimati grickalice između obroka.

3. Hodajte što više

Ne morate odmah krenuti s intenzivnim treninzima da biste vidjeli rezultate. Redovno hodanje jedan je od najpotcjenjenijih oblika aktivnosti kada je riječ o mršavljenju.

Pokušajte svaki dan da napravite barem osam do deset hiljada koraka. Šetnja nakon ručka ili večere može pomoći i probavi, ali i potrošnji kalorija bez velikog napora.

4. Pazite na skrivene kalorije u pićima

Mnogi unesu veliki broj kalorija kroz kafe sa šlagom, gazirane sokove, alkohol ili zaslađene napitke, a da toga nisu ni svjesni.

Ako želite da smršate više kilograma, pokušajte većinu vremena da pijete vodu, nezaslađeni čaj ili običnu kafu. Već i ta promjena može napraviti veliku razliku tokom nekoliko mjeseci.

5. Ne preskačite san

Manjak sna može ozbiljno otežati mršavljenje. Kada smo umorni, tijelo pojačano traži brzu energiju, pa češće posežemo za slatkim i kaloričnim namirnicama.

Osim toga, hronični nedostatak sna utiče na hormone gladi i sitosti. Stručnjaci preporučuju barem sedam sati kvalitetnog sna svake noći.

6. Jedite sporije

Mozgu treba određeno vrijeme da registruje sitost. Ako jedemo prebrzo, lako ćemo pojesti više nego što nam je zapravo potrebno.

Pokušajte sporije da žvaćete i jedete bez mobilnog telefona ili televizije. Svjesnije konzumiranje hrane može pomoći da prirodno smanjite količinu hrane bez osjećaja odricanja.

7. Ne izbacujte omiljenu hranu

Potpune zabrane često dovode do frustracije i prejedanja. Ako volite čokoladu, tjesteninu ili picu, ne morate zauvijek da ih se odreknete.

Ključ je u ravnoteži i umjerenosti. Jedan desert ili opušteniji obrok neće uništiti rezultate ako su vaše navike većinu vremena zdrave, prenosi B92.

8. Planirajte obroke unaprijed

Kada nemamo plan, češće uzimamo brzu i kaloričnu hranu. Upravo zato planiranje obroka može biti velika pomoć kod mršavljenja.

Možda vas tanima i ovo:

Namirnice bogate ugljikohidratima koje mogu usporiti mršavljenje

Pripremite zdrave opcije unaprijed, naročito za dane kada ste u žurbi. Tako ćete lakše izbjeći pekare, fast food i impulsivne odluke.

9. Fokusirajte se na napredak, a ne na savršenstvo

Mršavljenje od deset ili više kilograma proces je koji traje. Biće dana kada ćete pojesti više ili preskočiti trening i to je potpuno normalno.

Važno je ne odustati zbog jednog lošijeg dana. Dugoročni uspjeh dolazi od dosljednosti, a ne od savršenstva.

10. Mijenjajte navike zbog sebe, a ne samo zbog ljeta

Iako nas dolazak ljeta često motiviše na promjene, najvažnije je da ih pravimo zbog zdravlja, energije i boljeg osjećaja u sopstvenom tijelu.

Kilogrami će se lakše gubiti kada cilj nije samo broj na vagi, nego stvaranje navika uz koje ćete se osjećati bolje i zadovoljnije – i tokom ljeta i tokom cijele godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srpske opet na meti prevare: Budite pažljivi

Penzioneri iz Srpske ponovo su na meti prevaranata, koji im dolaskom na vrata nude skupe proizvode na rate, u zamjenu za, kako tvrde, ozdravljenje.

Na to su upozorili iz prijedorskog udruženja za zaštitu potrošača „Don“. Naglašavaju da penzionere iz Srpske ponovo pozivaju trgovci dušecima, jastucima, masažerima…

“Dobro provjerite da li su to proizvodi koji su vam baš neophodni, da ih kupujete na rate. To, svakako, nisu proizvodi koji će vam omogućiti neko adekvatno poboljšanje zdravstvenog stanja. Tu su, ipak, nadležni ljekari da pomognu sa terapijama”, objavila je na Fejsbuku izvršna direktorka ovog udruženja Murisa Marić.

Možda vas interesuje i ovo:

SMS prevare i dalje vrebaju, ne vjerujete čak ni “prijateljima”

Naglasila je da penzioneri, svakako, pomenute proizvode koji se prodaju od vrata do vrata, ako su im potrebni, mogu da kupe na rate.

“Ali, to nije nešto što vam je neophodno da kupujete i da vam neko dolazi na vrata. Pogotovo nepoznate osobe koje su vas pozivaju telefonski, te se najavljuju da to rade ispred Fonda PIO, Fonda zdravstvenog osiguranja, nekog udruženja. Dakle, dobro obratite pažnju kome otvarate vrata i da li su vam ovi proizvodi neophodni”, poručuje Marićeva.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

“Trgovci” u Prijedoru proslavili 50 godina mature

Nekadašnji učenici bivše Trgovačke škole u Prijedoru okupili su se na proslavi povodom 50 godina mature.

Susret generacije, u kojem su pretežno bile žene, obilježen je toplim zagrljajima i radošću zbog ponovnog susreta nakon toliko godina.

Do sada su se tri puta sastali, a odziv bivših maturanata i ovaj put bio je odličan. Od njih 36, koliko ih je bilo u odjeljenju, proslavi se odazvalo dvadesetak nekadašnjih školskih drugarica.

Drena Iguman nije skrivala emocije.

„Baš sam presrećna. Baš dugo se nismo vidjeli. Žao nam je što nema nijednog našeg profesora. Naš razrednik Sefer Hadžalić prošle godine je umro, ali smo se uspjeli sastati. Sastali smo se i kad smo slavili dvadeset pet godina mature, u većem krugu. Evo, sad, nakon pedeset godina, fala Bogu, svi smo tu. Presrećna sam”, kaže Drena.

Ljiljana Komnenović je u ovoj školi pronašla i životnog saputnika.

„Udala sam se za profesora koji je predavao ovdje. Poslije završetka škole vjenčali smo se, tako da od tada nosim prezime Komnenović”, ispričala je Ljiljana, koja je ujedno bila i glavni organizator proslave mature.

Na godišnjicu mature došle iz Amerike

„Mnogo pristojna generacija smo bili, da se razumijemo. To je bilo posebno vrijeme. Tada su bili profesori profesori, i učenici učenici. Dvije koleginice su došle, jedna iz Mičigena, jedna s Floride, što je zaista nešto posebno. Drago mi je, jer zamislite, letjeti toliko sati avionom. Nažalost, neki se nisu odazvali. Ima nas dvadesetak, a bilo nas je možda 36 u odjeljenju. Pet koleginica, nažalost, preminulo je u međuvremenu. A svi ostali smo tu i živi smo. Sedma decenija je već na pragu. Ne znamo šta očekivati. Sretni smo zbog druženja, zaista. Ja sam baš uzbuđena, onako posebno, zbog svega što se danas dešava”, rekla je Komnenovićeva.

Maturirali 1976. godine

Suada Nasufović sa suzama u očima prisjetila se školskih dana.

„Bili smo složni. Bili smo dobri. Razrednik nam je bio Hadžalić. Volio nas je i mi smo njega voljeli. Umro je. Živim dobro u Americi, samo treba raditi. Ja sam zadovoljna. Nedostaje mi Prijedor, nedostaje mi familija, nedostaju mi drugari i drugarice. Bila sam i prošle godine i pretprošle, a evo sad sam došla specijalno za proslavu mature”, kazala je Suada.

Nakon zajedničke fotografije u učionici, maturanti iz 1973/76. godine nastavili su druženje u dobrom raspoloženju u jednom prijedorskom restoranu, piše Kozarski vijesnik.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako se riješiti mrava u domaćinstvu za 0 maraka

Sa dolaskom toplijih dana, jedno od vječitih pitanja funkcionalnosti domaćinstva ponovo dolazi u fokus – kako se efikasno i trajno riješiti mrava. Ova sitna stvorenja, iako fascinantna u svom društvenom uređenju, postaju ozbiljan estetski i higijenski problem.

Dok se komercijalna industrija oslanja na agresivna hemijska sredstva, savremeni trendovi i stručnjaci sve više sugerišu povratak prirodi i ekološki prihvatljivim metodama.

Snaga citrusa kao prirodna barijera

U potrazi za najefikasnijim rješenjima, stručna javnost često ističe jednostavne namirnice koje već imamo u kuhinji.

Prema riječima Glena Pesketa, stručnjaka za kućne popravke iz kompanije Saxton Blades, sok od limuna djeluje izuzetno efikasno kao prirodni repelent protiv mrava.

Objašnjenje za ovu pojavu leži u hemijskom sastavu citrusa. Limunska kiselina, naime, u potpunosti narušava feromonske tragove koje mravi radilice ostavljaju iza sebe kako bi navodili ostatak kolonije do izvora hrane.

Kada se ti putevi prekinu, mravi gube orijentaciju i primorani su da napuste prostoriju. Stručnjaci savjetuju da se sokom od limuna poprskaju ključne tačke: pragovi prozora, pukotine u podu i mjesta oko ulaznih vrata.

Alternativne metode: od sirćeta do začinskog bilja

Pored limuna, domaća “apoteka” nudi još nekoliko provjerenih saveznika u ovoj borbi, koje odlikuju niska cijena i visoka efikasnost.

Na prvom mjestu je bijelo sirće koje djeluje na sličnom principu kao i limun.

Mješavina sirćeta i vode u razmjeri 1:1 koristi se za brisanje radnih površina i podova, čime se neutrališu svi mirisi koji privlače insekte.

Talog od kafe, postavljen na strateška mjesta, djeluje kao snažan repelent. To je zbog intenzivnog mirisa koji mravi ne podnose, kao i eterična ulja, prije svega ulje nane ili eukaliptusa.

Prevencija kao ključ uspjeha

Ipak, stručnjaci podsjećaju da nijedan repelent neće imati dugoročno dejstvo ukoliko se ne ukloni primarni uzrok pojave mrava. Preventivne mjere ostaju zlatni standard održavanja domaćinstva.

To podrazumijeva besprijekornu higijenu kuhinjskih radnih površina, redovno pražnjenje kanti za smeće i pravilno čuvanje hrane.

Zaptivanje sitnih pukotina na zidovima i oko cijevi silikonom ili gipsom predstavlja finalni korak u stvaranju neprobojne zaštite vašeg životnog prostora.

Podijeli tekst sa drugima na:

Granica penzionisanja u Njemačkoj se diže na 70 godina?

Vlada njemačkog kancelara Fridriha Merca planira da poveća starosnu granicu za odlazak u penziju sa 67 na 70 godina, piše “Bild”.

List navodi da će starosna granica biti povećana na 68 godina tokom 40-ih godina ovog vijeka. Dalje će ići na 69 godina u 50-im godinama ovog vijeka, A konačnu granicu od 70 godina trebalo bi da dostigne u 60-im godinama ovog vijeka.

Bild” navodi da odbor od 13 članova koji radi na prijedlozima reformi takođe želi da malo smanji stopu isplata penzija kako bi sistem ostao održiv.

Sa dugo stagnirajućom stopom nataliteta, podrška starijim generacijama je decenijama predmet debate u Nemačkoj. Stručnjaci su upozorili da će se bez imigracije penzioni sistem urušiti.

Možda vas interesuje i ovo:

Treba li Srpska podići starosnu granicu za odlazak u penziju?

U kojim evropskim zemljama se najranije ide u penziju

U međuvremenu, opozicione stranke žestoko su kritikovale ovaj prijedlog. Kritika je uslijedila i od sindikata. Čak je i ogranak za prava radnika Hrišćansko-demokratske unije, čiji je lider njemački kancelar Fridrih Merc negodovao.

Međutim, kasnije je portparol kabineta kancelara odbacio izvještaj “Bilda” kao spekulaciju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Evo kako birate koje vijesti da vam Google prikazuje

U vremenu kada internet svakodnevno preplavljuju hiljade novih vijesti, mnogi korisnici sve češće pokušavaju da prilagode sadržaj koji im Google prikazuje.

Google News i Google pretraga danas koriste napredne algoritme koji analiziraju interesovanja korisnika, istoriju pretrage i prethodne klikove kako bi kreirali personalizovan “news feed”.

Međutim, brojni korisnici nisu ni svjesni koliko opcija imaju za kontrolu sadržaja koji im se prikazuje.

Portal “Popular Science” objavio je detaljan vodič koji objašnjava kako korisnici mogu prilagoditi Google News i smanjiti količinu neželjenih ili irelevantnih vijesti.

Google prati šta čitate i na osnovu toga bira vijesti

Google News koristi podatke iz Google pretrage, YouTubea i drugih servisa kako bi procijenio koje teme vas zanimaju. Na osnovu toga algoritam odlučuje koje će priče biti prikazane u sekcijama poput “For You”, “Top Stories” i “Following”.

To znači da čak i nekoliko klikova na određenu temu može potpuno promijeniti sadržaj koji vam Google prikazuje narednih dana.

Kako pratiti teme koje vas zanimaju

Jedna od osnovnih opcija jeste praćenje određenih tema, lokacija ili medija. Korisnici mogu pretražiti pojmove poput sportskih klubova, tehnologije, politike ili nauke, a zatim kliknuti opciju “Follow”.

Sve teme koje pratite kasnije se pojavljuju u kartici “Following”, gdje Google prikazuje personalizovane vijesti povezane sa vašim interesovanjima.
Na isti način moguće je pratiti i konkretne medijske kuće ili lokalne izvore vijesti.

Sakrivanje izvora i tema koje ne želite

Google News omogućava i uklanjanje sadržaja koji korisnik ne želi da vidi. Pored svake vijesti nalazi se meni sa dodatnim opcijama, gdje možete izabrati “Fewer stories like this” ili potpuno sakriti određeni medij klikom na “Hide all stories from this source”.

Na taj način algoritam postepeno “uči” šta želite, a šta ne želite da gledate.
Stručnjaci savjetuju da korisnici povremeno ažuriraju ove postavke kako bi feed ostao relevantan i raznovrstan.

Nova opcija “Preferred Sources”

Google je posljednjih mjeseci uveo i novu funkciju pod nazivom “Preferred Sources”, koja omogućava korisnicima da sami biraju medije kojima najviše vjeruju.

Kada pretražujete vijesti, pored sekcije “Top Stories” može se pojaviti mala zvjezdica. Klikom na nju korisnik može dodati omiljene medije koji će ubuduće imati prioritet u rezultatima pretrage.

Na taj način moguće je filtrirati sadržaj i smanjiti prikaz nepouzdanih ili senzacionalističkih izvora.

Google News možete dodatno prilagoditi

Pored izbora tema i izvora, Google omogućava i podešavanje izgleda aplikacije i načina prikaza vijesti. Korisnici mogu uključiti tamni režim rada, promijeniti veličinu kartica sa vijestima ili smanjiti potrošnju mobilnih podataka.

Na Android uređajima dostupna je i opcija “Mini cards”, koja prikazuje više naslova na ekranu sa manjim fotografijama.

Google koristi i vašu istoriju aktivnosti

Jedan od ključnih faktora za personalizaciju jeste “Web & App Activity”, odnosno istorija aktivnosti povezana sa vašim Google nalogom. Google News koristi te podatke kako bi predvidio koje teme bi vas mogle zanimati.

Korisnici koji žele manje personalizovan sadržaj mogu isključiti ili ograničiti praćenje aktivnosti unutar Google naloga.

Borba protiv dezinformacija i AI sadržaja

Nova Google podešavanja dolaze u trenutku kada raste zabrinutost zbog AI generisanih vijesti, dezinformacija i lažnih sadržaja na internetu. Zbog toga Google sve više pokušava korisnicima dati mogućnost da sami biraju medije kojima vjeruju.

Stručnjaci smatraju da će personalizacija vijesti postati još važnija kako količina AI sadržaja na internetu bude nastavila da raste.

Algoritmi sve više određuju šta čitamo

Iako Google News korisnicima nudi brojne opcije kontrole, algoritmi i dalje imaju ključnu ulogu u tome koje vijesti će postati viralne i dominirati naslovnicama.

Zbog toga tehnološki analitičari upozoravaju da je važno aktivno prilagođavati postavke i birati izvore informacija, umjesto da korisnici potpuno prepuste algoritmima da odlučuju šta će čitati svakog dana.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže

Cijene domova za stare u BiH premašuju prosječnu penziju, liste čekanja rastu, a sve je veća potreba za njegom nepokretnih osoba.

Demografske promjene u Bosni i Hercegovini postaju sve vidljivije. Stanovništvo je sve starije, dok odlazak mladih dovodi do manjka onih koji mogu voditi brigu o starijim članovima porodice. Zbog toga raste interes za centre za stare i iznemogle osobe. Liste čekanja su sve duže, a cijene smještaja premašuju iznos prosječne penzije.

Kako izgleda život korisnika u domovima za stare?

Penzionisana profesorica njemačkog jezika Mila Mandurić već četvrtu godinu boravi u mostarskom Centru za stare i iznemogle osobe.

Kaže da je zadovoljna uslugom, dobro se slaže s ostalim korisnicima, a djeca joj redovno dolaze u posjetu.

“Oni mi dolaze veoma često, plate mi dom, ono što nedostaje do 1.000 maraka, odu u prodavnicu i kupe sve što treba”, priča ona za Federalnu.

U dvije jedinice mostarskog centra trenutno boravi oko 120 osoba treće životne dobi. Mnogi među njima nisu u mogućnosti sami finansirati boravak, iako ovaj centar važi za najpovoljniji u ovom dijelu zemlje.

Zašto prosječna penzija više nije dovoljna?

Prosječna penzija u Federaciji BiH iznosi oko 840 KM, dok su cijene smještaja i njege nešto više.

“Prva kategorija je za pokretne korisnike i iznosi 900 KM. Druga je za nepokretne korisnike i iznosi 1.100 KM, dok jednokrevetne sobe koštaju 1.000 KM”, pojasnila je socijalna radnica u Centru za stare i iznemogle osobe Mostar Adelisa Delić.

U drugim centrima cijene su uglavnom više, a u pojedinim ustanovama dosežu i do 2.800 KM, zavisno od stepena pokretljivosti korisnika. Uprkos visokim troškovima, interes za smještaj ne opada.

Zašto su liste čekanja sve duže?

“Definitivno ne možemo udovoljiti svim zahtjevima. Imamo poprilično dugu listu čekanja”, izjavila je voditelja Doma za stare i iznemogle osobe Emaus Ana Pavlović.

Prema riječima Delićeve, najveća potreba je za smještajem nepokretnih osoba.

“Liste čekanja jesu duže, ali zavise od kategorije korisnika. Veća je potražnja za smještajem nepokretnih korisnika i tu je lista čekanja znatno duža, dok za pokretne korisnike taj proces ide brže”, istakla je Delić.

Povećava se i broj korisnika kojima je potrebna palijativna njega.

Hercegovačko-neretvanskom kantonu nedostaje centar namijenjen toj vrsti korisnika. Samo u ovom domu potražnja premašuje postojeće kapacitete za 25 do 30 odsto. Problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra u ovom sektoru, dok se očekuje da će pritisak na sistem u narednom periodu dodatno rasti, navodi Federalna.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionisani zenički rudari odustali od štrajka glađu

Više od 20 penzionisanih rudara RMU Zenica odustalo je od štrajka glađu. To su odlučili nakon što su dobili obećanje da će tokom sutrašnjeg dana biti uplaćeni doprinosi za penzionisanje dijela radnika

Šta je obećano rudarima RMU Zenica?

Rudarima je Sinan Husiću, predsjednik Samostalnog sindikata rudara Federacije BiH prenio poruku federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića da će Vlada FBiH do sutra doznačiti potrebna sredstva.

Vlada FBiH je početkom marta odobrila 3.000.000 KM za isplatu plata za februar za radno angažovane radnike te za 27 prošle godine penzionisanih radnika.

Za penzionisanje dijela penzionera je, od tog iznosa, opredijeljeno oko 1.960.000 KM.

Kakav su rok rudari dali Vladi FBiH?

Jedan od radnika Semir Čajlaković poručio je kako rudari očekuju da obećanje bude ispunjeno.

Dodao je kako su Vladi FBiH dali rok do kraja sedmice, odnosno do ponedjeljka, 1. juna, te upitao Husića da li će, ukoliko dogovor ne bude ispoštovan, u ponedjeljak u 8.30 sati doći pred rudare i objasniti daljnje poteze.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Husić je potvrdio da će doći u Zenicu. Prošle godine je uslove za penzionisanje steklo 47, a u toku ove godine dodatnih 13 radnika.

Zašto rudari RMU Zenica i dalje ne rade?

Zbog neisplaćenih plata za mart, a danas bi na naplatu trebala doći i plata za april, trenutno ne rade ni rudari koji su angažovani na izvlačenju opreme.

Plata se u ovom preduzeću isplaćuje do 25. u mjesecu za prethodni mjesec.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vozovi ne izlaze iz mode: Švajcarski turisti vozom došli u Srpsku

Vožnja vozovima ni danas nije izgubila draž. To potvrđuje prolazak međunarodnog turističkog voza iz Švajcarske kroz Republiku Srpsku. Oko 80 ljubitelja putovanja iz te zemlje upoznalo je i naše krajeve na putovanju ka jugoistoku Evrope.

Naime, međunarodni turistički voz iz Švajcarske „ZRT Bahnreisen AG – Brig. Switzerland“ od Volinje iz Hrvatske, preko Dobrljina, Novog Grada, Doboja i Banjaluke bio je gost Republike Srpske.

“Ukupno 80 švajcarskih ljubitelja vozova i zaljubljenika u putovanja vozom, na svom putu do jugoistočnog dijela Evrope, upoznali su kroz pokretne trenutke i kratka zadržavanja i naše predjele. Sa svoja četiri vagona i jednim vagon restoranom švajcarski voz, dok ga na teritoriji Srpske prevozi lokomotiva Željeznica Republike Srpske, podsjetio je na zlatno doba putovanja željeznicom. Svi isčekujemo da se u narednom periodu polako krene vraćati i kod nas“, navele su Željeznice Republike Srpske.

Naglašavaju da su Željeznice Republike Srpske dolaskom švajcarskog turističkog voz prepoznate kao siguran i značajan partner na evropskoj mapi atraktivnih turističkih destinacija. Pokazana je spremnost i mogućnosti željezničke infrastrukture. Takođe i profesionalan pristup željezničkog osoblja u ispunjavanju visokih standarda međunarododnih operatera.

Saobraćanje posebnog turističkog voza iz Švajcarske kroz područje balkanskih zemalja, Željeznice Republike Srpske realizovale su u saradnji sa kolegama iz HŽ Putnički prijevoz i Željeznicama Federacije BiH.

Podijeli tekst sa drugima na:

Gdje rade penzioneri: U organima uprave 922 penzionera

Male penzije i sve veći troškovi života tjeraju mnoge da i nakon penzionisanja ostaju na tržištu rada, a među onima koji rade da bi dopunili kućni budžet su i korisnici invalidskih penzija.

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) RS tokom ove godine 1.374 korisnika su ostvarila pravo na invalidsku penziju, a unazad dvije godine ovaj broj je smanjen u odnosu na raniji period. Dodaju da je najveći broj korisnika lične penzije zaposlen u privatnim preduzećima i to 4.562 korisnika.

“U ministarstvima, fondovima, državnim organima i agencijama radi 922 penzionera, u akcionarskim društvima 716, opštinama 628, u zanatskom sektoru 594 i u trgovačkom 536” naveli su iz Fonda PIO za “Glas”.

Ističu da su uslovi rada korisnika starosne i invalidske penzije definisani ugovorom sa poslodavcem, te da oni istovremeno mogu primati penziju.

“Potrebno je da osiguranik ima deset godina penzijskog staža. Izuzev kada se njegova dužina zanemaruje zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti. Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite, kao nadležnom predlagaču u dalju proceduru predali smo inicijativu za izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju”, pojasnili su iz Fonda PIO.

Jedna od predloženih izmjena odnosi i na omogućavanje zasnivanja radnog odnosa korisnicima porodične penzije.

Tržištu nedostaje radne snage

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić kazao je da na broj penzionera koji ostaju na tržištu rada, osim nedostatka radne snage, utiče i stepen obrazovanja.

“Tržište rada suočava se sa promjenama koje obrazovni sistem ne prati dovoljno brzo. Odnosno ne prati potrebe privrede, posebno kada je riječ o strukovnim i zanatskim zanimanjima”, naveo je Škrebić.

Ističe da na ovaj problem upozoravaju više od deceniju, ali da je obrazovni sistem spor u prilagođavanju promjenama koje se dešavaju u privredi.

“Dinamika kretanja na tržištu rada značajno je ubrzana. Naročito u posljednjih pet godina. Brzo se dešavaju promjene u opisima poslova. Pojavljuju se nove tehnologije i slično, a naš školski sistem na to nije dovoljno brzo odgovorio”, pojasnio je Škrebić.

Možda vas zanima i ovo:

U Srpskoj radi 10.000 penzionera među njima i Banjalučanin (95)

Dodaje da su na tržištu rada i dalje veoma važna i neophodna tradicionalna, zanatska i stručna znanja. Problem je i štomladi nemaju dovoljno praktičnog rada i stručnog osposobljavanja. Ističe da poslodavci sve češće angažuju penzionere jer posjeduju iskustvo i znanje koje je teško nadomjestiti.

Govoreći o radu korisnika invalidskih penzija, kaže da se u praksi rijetko susreće s tim slučajevima. Ne vidi razlog za generalna ograničenja ako su ljudi sposobni za rad u određenim branšama.

Penzionera vozača manje nego što je bilo prije

S druge strane, predsjednik Skupštine Udruženja saobraćaja i veza Privredne komore Republike Srpske Dejan Mijić ističe da se ne može reći da je veliki broj penzionera angažovan na tržištu rada, posebno kada je riječ o vozačima, u odnosu na raniji period.

“U posljednje vrijeme pojavio se određeni broj vozača na tržištu rada ali u principu je manje penzionera nego što je bilo prije”, naveo je Mijić koji je ujedno i direktor banjalučkog “Autoprevoza GS”.

Pojašnjava da se uglavnom radi o osobama koje su u penziju otišle prije navršenih 65 godina života.

“Oni su i dalje radno sposobni. Poslodavci, posebno u sektoru saobraćaja, prije angažovanja obavezno traže ljekarske preglede. Naročito kada je riječ o profesionalnim vozačima”, kazao je Mijić.

Podijeli tekst sa drugima na: