Trivić: Kritičan nesrazmjer između zaposlenih i penzionera

Jelena Trivić, predsjednik Narodnog upozorila je na zabrinjavajuće trendove u ekonomiji Srpske. Naglasila je da je nesrazmjer između broja zaposlenih i penzionera dostigao kritičnu tačku.

Prvi put više penzionera nego zaposlenih

Prema riječima Jelene Trivić, dugogodišnja politika zaduživanja bez investiranja dovela je do narušavanja strukture radne snage.

“Danas u Republici Srpskoj radi oko 290.000 ljudi, dok je korisnika penzija 295.000. Prvi put imamo situaciju da je broj penzionera veći od broja radnika. Kod nas na jednog penzionera dolazi manje od jednog radnika, dok je u Srbiji taj odnos 1,42 u korist radnika”, navela je Trivićeva, dodajući da se broj zaposlenih u RS ne mijenja već šest godina.

Možda vas zanima i ovo:

Omjer broja radnika i penzionera u FBiH zvoni na uzbunu

Ona je dodala da otplate dugova Srpske dostižu 1,6 milijardi KM godišnje, te da će u narednom periodu narasti i do dvije milijarde, dok se samo na kamate ove godine iz budžeta izdvaja 333 miliona KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Možete i iz stolice: Četiri vježbe za istezanje kukova

Očuvanje pokretljivosti zglobova u starijem dobu ne mora da bude komplikovano. Jednostavne vježbe koje se izvode sjedeći na stolici mogu pomoći u poboljšanju fleksibilnosti kukova i olakšati svakodnevno kretanje, bez potrebe za spuštanjem na pod ili odlaskom u teretanu.

Jaki i pokretljivi kukovi imaju važnu ulogu u održavanju ravnoteže, stabilnosti i ukupne pokretljivosti tijela. Oni olakšavaju svakodnevne radnje poput hodanja, saginjanja, penjanja uz stepenice i podizanja tereta.

Kako godine prolaze, ukočenost u zglobovima može otežati ove rutinske aktivnosti. Ipak, za poboljšanje fleksibilnosti nisu potrebni ni teretana ni prostirka za jogu. Vježbe na stolici predstavljaju efikasan i bezbjedan način da se opuste zategnuti kukovi i olakša kretanje.

“Dosljednost je važnija od samog intenziteta vježbanja. Starije osobe mogu imati više koristi ako lagane vježbe za pokretljivost kukova izvode većinu dana u sedmici, makar samo pet do deset minuta. Cilj uvijek treba da bude udobno kretanje, a ne forsiranje istezanja”, objašnjava dr Sid Jang, fizioterapeut i specijalista za ortopedsku terapiju u Teksasu.

U nastavku su četiri jednostavne vježbe na stolici koje se mogu uvrstiti u svakodnevnu rutinu.

1. Sjedeći marš

Sjedeći marš pomaže u jačanju fleksora kuka, grupe mišića sa prednje strane zgloba koji učestvuju u podizanju nogu prema tijelu.

Ova vježba poboljšava fleksiju kuka, koja je važna za hodanje, penjanje uz stepenice, ulazak i izlazak iz automobila i obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Kada se u kukovima pojavi osjećaj zategnutosti, uzrok ponekad može biti slabost samih mišića.

“Navikli smo da mislimo kako zategnute mišiće treba samo istezati. Međutim, kod starijih osoba fleksore kuka zapravo prvo treba ojačati. Sjedeći marš radi upravo to – jača mišiće dok ih pokreće”, ističe dr Roki Feler, specijalista fizikalne terapije u San Dijegu.

Kako se izvodi

Sjedite uspravno na prednjem dijelu čvrste i stabilne stolice, sa oba stopala ravno oslonjena na pod.

Zategnite trbušne mišiće i polako podignite jedno koljeno nekoliko centimetara prema grudima, a zatim ga kontrolisano spustite.

Naizmjenično mijenjajte noge. Za početak je dovoljno uraditi od osam do 12 ponavljanja svakom nogom.

Počnite sa malim podizanjem i ne forsirajte visinu. Trup treba da ostane uspravan, bez naginjanja unazad. Radi bolje stabilnosti, rukama se možete pridržavati za ivice stolice.

2. Istezanje u obliku broja četiri

Kada se veći dio dana provodi sjedeći, kukovi mogu brzo postati ukočeni. Istezanje u obliku broja četiri, u jogi poznato i kao sjedeća poza goluba, može pomoći u oslobađanju pritiska.

“Ovo je moj prvi izbor jer se lako izvodi, a direktno cilja spoljašnje rotatore kuka, prije svega piriformis i duboke mišiće zadnjice, koji su kod starijih osoba često hronično zategnuti”, objašnjava dr Feler.

Kako se izvodi

Sjedite uspravno na čvrstoj stolici. Prekrstite nogu tako da skočni zglob jedne noge položite preko koljena druge noge, formirajući oblik broja četiri.

Blago povucite prste podignute noge prema potkoljenici kako biste zaštitili zglob koljena.

Zategnite trbušne mišiće i lagano se nagnite naprijed iz kuka, vodeći računa da ne savijate donji dio leđa.

Naginjite se dok ne osjetite prijatno istezanje u kuku i mišićima zadnjice. Zadržite položaj od 30 do 60 sekundi, a zatim promijenite stranu.

Istezanje treba da bude blago, a ne bolno. Ako je prekrštanje noge preko koljena previše zahtjevno, skočni zglob možete spustiti na potkoljenicu ili samo otvoriti koljeno u stranu dok stopalo ostaje na podu.

3. Sjedeći “brisači”

Pokreti otvaranja i rotacije kukova spadaju među najefikasnije vježbe za očuvanje zdrave funkcije zglobova. Oni olakšavaju svakodnevne radnje, poput ustajanja sa stolice, oblačenja pantalona ili ulaska u kadu.

“Kuk je zglob kugličastog tipa, što znači da je stvoren za kretanje u svim pravcima. Tokom dana kukove uglavnom pomjeramo samo naprijed-nazad, dok hodamo ili sjedimo. Time gubimo unutrašnju i spoljašnju rotaciju, što može dovesti do bolova i smanjene pokretljivosti”, objašnjava dr Feler.

Kako se izvodi

Sjedite uspravno sa savijenim koljenima i stopalima ravno oslonjenim na pod.

Zadržavajući koljeno savijeno pod pravim uglom, polako pomjerajte jedno stopalo prema spolja, a zatim prema unutra, slično pokretu brisača na vjetrobranskom staklu.

Vodite računa da pokret polazi iz kuka, a ne iz skočnog zgloba.

Ponovite vježbu drugom nogom. Uradite od osam do deset kontrolisanih ponavljanja sa svake strane.

Pokreti treba da budu spori i umjereni. Ne gurajte kuk u položaj u kojem osjećate neprijatno zatezanje, bol ili štipanje.

4. Bočni otklon u sjedećem položaju

Kuk je složena struktura, a dok se većina ljudi fokusira na prednje i zadnje mišiće, bočna grupa mišića, odnosno abduktori kuka, često ostaje zanemarena.

“Skoro niko ne isteže bočnu stranu kuka. To je dio tijela koji je ključan za stabilnost pri hodanju, a većina ljudi ga potpuno preskače”, upozorava dr Endru Gorecki, fizioterapeut i stručnjak za biomehaniku kretanja u Mičigenu.

Kako se izvodi

Sjedite uspravno sa stopalima postavljenim malo šire od širine kukova.

Podignite desnu ruku iznad glave i lagano se nagnite ulijevo. Trebalo bi da osjetite istezanje duž cijele desne strane tijela, od rebara do kuka.

Ako pritisak osjećate samo u leđima, blago prebacite težinu na suprotni kuk kako biste pravilnije usmjerili istezanje.

Zadržite položaj od 20 do 30 sekundi, a zatim ponovite na drugu stranu.

Vodite računa da se tokom otklona tijelo ne naginje naprijed ili nazad. Pokret treba izvoditi isključivo u stranu.

Pravila za bezbjedno i efikasno istezanje

Stručnjaci naglašavaju da je priprema podjednako važna kao i pravilno izvođenje vježbi.

“Vježbe na stolici mogu biti odličan način za povećanje fleksibilnosti kukova, ali ih treba izvoditi planski i redovno kako bi se postigli najbolji rezultati. Vježbanje najmanje tri do pet dana u sedmici daje najbolje rezultate”, savjetuje Keti Zibenhendl, instruktorka joge iz Praga.

Tokom vježbanja treba se pridržavati nekoliko osnovnih pravila:

  • Istezanje treba da izazove blag osjećaj napetosti, ali nikada oštar bol
  • Pravilno i uspravno sjedenje omogućava kukovima da se prirodno kreću i rasterećuje donji dio leđa
  • Sporo i ujednačeno disanje pomaže mišićima da se opuste
  • Obim pokreta treba povećavati postepeno, bez forsiranja
  • Vježbu treba odmah prekinuti ako se pojave bol, vrtoglavica ili neprijatnost

Istezanje na stolici predstavlja pristupačan i praktičan način za očuvanje pokretljivosti u starijem dobu. Ipak, stručnjaci podsjećaju da samo istezanje nije dovoljno i da je važno redovno se kretati tokom cijelog dana, prenosi Blic.

Pored ovih vježbi, preporučuju se češće ustajanje, lagana šetnja i izbjegavanje dugih perioda neprekidnog sjedenja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sredozemno more koje smo poznavali zauvijek je izgubljeno

Sredozemno more ubrzano se zagrijava, a stotine novih i invazivnih vrsta potiskuju autohtone ribe, školjke i druge organizme.

Naučnici upozoravaju da su neke promjene već nepovratne i da će ozbiljno pogoditi ribare i obalne zajednice koje generacijama zavise od mora.

“Sredozemlje naših djedova, naših starijih i starih Grka zauvijek je izgubljeno. Mnoge od tih promjena su nepovratne“, rekao je morski biolog Ernesto Azuro iz Italijanskog nacionalnog istraživačkog savjeta, prenosi AP.

Glavni uzrok zagrijevanja mora su klimatske promjene izazvane prije svega sagorijevanjem nafte, uglja i gasa. Sredozemlje je posebno ranjivo jer je gotovo zatvoren basen iz kojeg toplota ne može da se rasprši kao u otvorenim okeanima.

More bi do kraja vijeka moglo da se zagrije za šest stepeni

Sredozemlje se smatra jednom od žarišnih tačaka klimatskih promjena. Prema naučnim procijenama, temperatura njegovih voda do 2100. godine mogla bi da poraste za dva do šest stepeni, dok će morski toplotni talasi postajati sve češći i intenzivniji.

Druge procjene, u zavisnosti od scenarija emisija i posmatranog područja, predviđaju rast temperature mora od oko 1,8 do 3,5 stepeni.
Toplije more pogoduje vrstama koje u Sredozemlje uglavnom ulaze kroz Suecki kanal. Među njima su otrovna naduvača/napuhača, vatrenjača i ribe kunići, koje se ubrzano šire ka zapadu, uključujući područja uz Italiju, Francusku i Španiju.

Vatrenjača je u istočnom Sredozemlju prvi put zabilježena 2012. godine, nakon čega se brzo proširila ka zapadu. Njene otrovne bodlje mogu teško da povrijede ljude, dok je naduvača otrovna i potencijalno smrtonosna ako se pojede.

U Sredozemlju otkriveno oko 1.000 invazivnih vrsta

Prema Azuru, u Sredozemnom moru do sada je identifikovano oko 1.000 invazivnih vrsta, od kojih se približno 800 već trajno nastanilo.

Posljedice su naročito vidljive u istočnom Sredozemlju, gdje je u plitkim vodama nestalo 93 odsto populacije mekušaca. Na Kipru su vatrenjače potisnule neke autohtone vrste koje su tradicionalno bile važne ribarima, poput trlje.

Veliku štetu izazivaju i ribe kunići, koje proždiru alge sa morskog dna. Tako uništavaju staništa potrebna brojnim domaćim vrstama.

“Sredozemlje će biti još siromašnije i imaće još manje vrsta jer klimatske promjene, naročito u njegovom istočnom dijelu, stvaraju uslove koji više nisu pogodni za autohtone vrste“, rekao je Azuro.

Dagnje gotovo nestale duž dijela Jadrana

Naučnici upozoravaju i na masovno uginuće dagnji duž italijanske obale Jadrana. Temperatura mora na pojedinim mjestima prelazila je 30 stepeni, a od Venecije do Barija zabilježen je gotovo potpun pomor nekada brojnih populacija.

“Pomor je bio spektakularan. Ako ne pronađemo populacije koje mogu da prežive u novim klimatskim uslovima, budućnost dagnji, barem u Jadranskom moru, nije svijetla“, rekao je Azuro.

Promjene neće pogoditi samo prirodu. Nestankom domaćih vrsta ribari gube ulov koji njihovi kupci poznaju i traže, dok čitavi obalni krajevi moraju da se prilagode novim vrstama i drugačijem načinu života uz more.

Invazivne vrste više nije moguće potpuno ukloniti

Stručnjaci smatraju da je prekasno za potpuno zaustavljanje širenja invazivnih vrsta, ali da se posljedice mogu ublažiti, prenosi Index.hr.

Jedna od mogućnosti je podsticanje izlova jestivih vrsta poput vatrenjače i njihovo uvođenje u restorane i prodavnice. Ribarima bi moglo da se plaća i za hvatanje nejestivih ili otrovnih vrsta poput naduvače, koje bi potom bile bezbjedno uništavane.

Dodatno širenje moglo bi da se smanji obaveznim tretiranjem balastnih voda brodova, kojima se strane vrste prenose između mora. Prema stručnjacima, takve mjere mogu da smanje unos novih vrsta za 95 do 99 odsto. Posebni premazi na brodskim trupovima takođe mogu da spriječe prenošenje organizama.

“Znamo šta treba da uradimo. Moramo da smanjimo upotrebu fosilnih goriva. To je hitno pitanje za čovječanstvo, a rješenja su nam poznata, ali zahtijevaju zajedničku globalnu viziju“, rekao je zoolog Pjero Đenovezi Papik iz Italijanskog instituta za zaštitu životne sredine i istraživanja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srbije dobijaju vaučere za odmor od 85 evra

Od ponedjeljka počinje raspodjela 30.000 turističkih vaučera po 10.000 dinara /85 evra/ za odmor u Srbiji, a namijnjeni su isključivo najstarijim sugrađanima.

Ministar turizma i omladine Husein Memić istakao je da je procedura za dobijanje vaučera ove godine dodatno pojednostavljena. Među pružaocima usluga smeštaja vlada veliko interesovanje za učešće u ovom programu.

Korisnici vaučere treba iskoriste do 1. novembra.

Memić je istakao da su i prethodnih godina najveći korisnici turističkih vaučera bili upravo penzioneri, koji su činili oko 70 odsto svih korisnika.

Govoreći o potrebnoj dokumentaciji, ministar je za RTS naveo da penzioneri moraju da poseduju dokaz o visini penzije. Odnosno penzioni ček, pri čemu mjesečna penzija ne smije da prelazi 80.000 dinara (681 evro).

Naglasio je da je riječ o vrlo jednostavnoj prijavi, s obzirom na to da stariji sugrađani već imaju iskustva sa ovim sistemom. Penzioneri vaučere koriste još od 2015. godine.

Govoreći o najtraženijim destinacijama kad je riječ o korištenju vaučera, Memić je naveo da je Sokobanja tradicionalno bila najpopularnija.

Istakao je, međutim, da sve veći broj građana bira odmor u prirodi. Tačnije sve češće koriste registrovana seoska turistička domaćinstva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Predmeti koje svi guramo na tavan, a imaju vrijednost

Stari predmeti koji su nekada bili dio svakog doma danas dobijaju novu vrijednost i mogu nam donijeti ozbiljne pare.

Ono što je nekada stajalo u vitrini, fioci ili na tavanu, za mnoge je bila obična stvar iz svakodnevnog života, ali kolekcionari danas za pojedine primjerke izdvajaju značajan novac.

Na internet forumima i grupama posvećenim kolekcionarstvu često se mogu pronaći priče ljudi koji su tek slučajno otkrili da predmeti koje su naslijedili od roditelja ili baka i deka imaju vrijednost. Ipak, stručnjaci upozoravaju – nije sve što je staro automatski i skupo. Presudni su očuvanost, rijetkost i potražnja.

“Mislio sam da je samo stara stvar iz podruma”

Na društvenoj grupi Redit, jedna od najčešćih priča među kolekcionarima jeste da ljudi godinama čuvaju predmete za koje vjeruju da nemaju nikakvu vrijednost.

Korisnici na forumima često navode da su tek nakon čišćenja stare kuće ili nasljedstva počeli da provjeravaju šta zapravo posjeduju.

“Godinama je stajalo u kutiji i niko nije obraćao pažnju. Tek kada sam pronašao oznaku proizvođača, shvatio sam da nije običan predmet”, objavio je jedan kolekcionar.

Porcelan iz vitrina ponovo postao tražen

Mnogi domovi kod nas nekada su imali posebne vitrine sa porcelanskim servisima, figurama i ukrasnim tanjirima. Danas pojedini komadi ponovo privlače pažnju kupaca.

Najviše se traže:

  • Kompletni servisi,
  • Ručno oslikani komadi,
  • Poznate fabrike porcelana,
  • Predmeti bez oštećenja.

Kolekcionari posebno obraćaju pažnju na oznake sa dna šolja i tanjira, jer one često otkrivaju porijeklo i starost predmeta.

“Najveća greška je što ljudi operu, prefarbaju ili popravljaju stare predmete misleći da ih tako uljepšavaju. Kod kolekcionara originalno stanje često vredi najviše”, navode ljubitelji starina.

Korisnik Redita opisao je kako je tokom čišćenja tavana svoje porodice pronašao zaboravljeni set srebrnog pribora.
Kako je naveo, u kući njegovih bake i tetke pronađen je veliki drveni sanduk sa kompletnim servisom za ručavanje. U početku su mislili da će vrijediti samo kao staro srebro, ali su kasnijim istraživanjem otkrili da je riječ o retkom kompletu od sterling srebra, koji je bio mnogo vredniji nego što su očekivali.

Slični kompleti na tržištu mogu vrijediti od nekoliko stotina do nekoliko hiljada evra, u zavisnosti od proizvođača, težine i očuvanosti.

Stari novac – nije svaka kovanica blago

Stare kovanice i novčanice među najčešćim su predmetima koje ljudi pronalaze u kućama.

Međutim, njihova vrijednost zavisi od mnogo faktora.

Kolekcionari gledaju:

  • Godinu izdavanja,
  • Broj sačuvanih primjeraka,
  • Eventualne greške,
  • Stanje novčanice ili kovanice.

“Pronašao sam stare kovanice misleći da vrijede mnogo, ali ispostavilo se da su zanimljive samo kao uspomena. Tek nekoliko komada je imalo pravu kolekcionarsku vrijednost”, iskustvo je koje dijele mnogi početnici.

Gramofonske ploče doživjele novi život

Predmeti koje su mnogi nekada bacali danas se vraćaju u modu.

Gramofonske ploče posebno su tražene među ljubiteljima muzike.

Najviše vrijede:

  • prva izdanja,
  • rijetke ploče,
  • očuvani omoti,
  • primjerci poznatih izvođača.

“Nevjerovatno je da ono što je nekada bilo u svakoj kući sada ponovo ima publiku. Ljudi traže autentične stvari, a ne kopije”, navode ljubitelji vinila, prenosi “Biz portal“.

Knjige koje su skupljale prašinu mogu imati vrijednost

Stare knjige, enciklopedije i prva izdanja pojedinih djela takođe mogu biti zanimljivi kolekcionarima.

Najvažnije je:

  • Izdanje,
  • Očuvanost,
  • Autor,
  • Eventualni potpis ili posveta.

“Nemojte bacati stare knjige samo zato što izgledaju pohabano. Nekad baš takvi primjerci imaju priču i vrijednost”, poruka je koja se često može pronaći među kolekcionarima.

Ne bacajte prije nego što provjerite

Iako internet često donosi priče o predmetima koji su prodati za velike iznose, realnost je da većina starih stvari nema ogromnu cijenu.

Ipak, među običnim predmetima iz doma ponekad se mogu pronaći pravi mali dragulji.

Prije nego što nešto završiti u kontejneru, vrijedi provjeriti:

  • Ko je proizvođač,
  • Koliko je predmet star,
  • Da li postoji oznaka ili potpis,
  • Da li ga kolekcionari traže.

Jer ono što je jednoj generaciji bilo samo dio svakodnevice, drugoj može postati vrijedan komad prošlosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Naučnici otkrili da li kafa čisti jetru

Internet je preplavljen pričama o napicima koji navodno „čiste“ organizam, ali kada je riječ o vezi između kafe i jetre, naučna objašnjenja govore nešto sasvim drugo.

Jetra je prirodni organ zadužen za uklanjanje štetnih materija iz organizma i ne postoji napitak koji je „čisti“ od toksina. Međutim, kafa može da učini nešto drugo – da zaštiti ćelije jetre i pomogne ovom organu da efikasnije obavlja svoju funkciju.

Šta nauka kaže o vezi kafe i jetre?

Desetine velikih medicinskih studija pokazale su da ljudi koji redovno piju kafu imaju zdraviju jetru i manji rizik od razvoja ozbiljnih oboljenja.

Nakon ispijanja šoljice kafe u organizmu se pokreću procesi koji mogu imati zaštitni efekat na jetru.

Smanjuje nivo jetrenih enzima

Istraživanja pokazuju da kafa može da snizi povišene vrijednosti jetrenih enzima ALT i AST. Njihov povećan nivo često je prvi znak upale ili oštećenja jetre.

Usporava nastanak ožiljnog tkiva

Tokom razgradnje kofeina u jetri nastaje jedinjenje paraksantin, koje usporava stvaranje vezivnog tkiva. Na taj način može da smanji rizik od razvoja fibroze i ciroze.

Pomaže u sprečavanju masne jetre

Polifenoli i hlorogenska kiselina iz kafe smanjuju nakupljanje masti u ćelijama jetre. To predstavlja važnu zaštitu od nealkoholne masne bolesti jetre, koja pogađa sve veći broj ljudi.

Može da smanji rizik od raka jetre

Prema rezultatima istraživanja, redovno konzumiranje kafe povezano je sa više od 40 odsto manjim rizikom od razvoja primarnog karcinoma jetre.

Koliko kafe je dovoljno?

Naučnici navode da najveće koristi donose dvije do tri šoljice kafe dnevno. Ta količina obezbjeđuje visok unos antioksidanasa, a istovremeno smanjuje mogućnost neželjenih efekata poput nervoze, povišenog krvnog pritiska ili nesanice.

Najbolji izbor je obična crna kafa – domaća, espresso ili filter kafa, piše Krstarica.

Dodavanje većih količina šećera, punomasnog mlijeka, sirupa ili šlaga povećava kalorijsku vrijednost napitka i može umanjiti njegove zdravstvene koristi.

Dobra vijest za one koji izbjegavaju kofein jeste da i kafa bez kofeina sadrži polifenole, zbog čega može imati sličan zaštitni efekat na jetru.

Kafa nije zamjena za zdrave navike

Iako može biti vrijedan saveznik u očuvanju zdravlja jetre, kafa nije čudotvoran lijek koji može nadoknaditi posljedice loše ishrane ili prekomjerne konzumacije alkohola.

Najveću korist pruža kada je dio zdravog načina života koji podrazumijeva uravnoteženu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i preventivne ljekarske preglede. U tom slučaju svaka šoljica može biti više od običnog jutarnjeg rituala.

Podijeli tekst sa drugima na:

Milić obišao penzionere u Banji Kulaši

Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske Mladen Milić izjavio je da će zahvaljujući sredstvima koja su ove godine izdvojili Vlada Republike Srpske i predsjednik Republike, oko 6.000 penzionera imati priliku da besplatno koristi banjsku rehabilitaciju širom Republike Srpske.

Milić je tokom posjete Banji Kulaši razgovarao sa penzionerima iz Dervente, Srebrenice, Kozarske Dubice, Teslića, Ribnika i Modriče, koji ove sedmice borave na sedmodnevnoj rehabilitaciji.

„Veoma prijatan i otvoren razgovor sa penzionerima trajao je gotovo dva sata. Razgovarali smo o brojnim temama iz svakodnevnog života naše najstarije populacije. Zadovoljstvo mi je što sam imao priliku da čujem njihove utiske i prijedloge“, rekao je Milić.

Prema njegovim riječima, penzioneri su izrazili veliko zadovoljstvo uslovima boravka u Banji Kulaši. Naglasak su stavili na kvalitet smještaja, hrane i profesionalan odnos zaposlenih.

„Naši penzioneri pohvalili su ljubaznost osoblja, kvalitet usluge, smještaj i ishranu. To potvrđuje da ovaj program ostvaruje svoju svrhu i doprinosi očuvanju zdravlja i kvaliteta života najstarijih sugrađana“, naveo je Milić.

On je dodao da su učesnici rehabilitacije pružili snažnu podršku nastavku ovakvih projekata. Izrazili su zahvalnost za sredstva u iznosu od 3,3 miliona KM, koja su omogućila realizaciju ovogodišnjeg programa.

”Veliku podršku daju ovakvim projektima Vlade Republike Srpske i predsjednika Republike i istovremeno iskazuju zahvalnost na izdvojenim sredstvima od 3,3 miliona KM, zahvaljujući kojima će ove godine oko 6.000 penzionera besplatno boraviti u banjama širom Republike Srpske”, poručio je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najčešće greške pri zalijevanju cvijeća na velikim vrućinama

U najtoplijim danima biljke se često zalijevaju svaki dan, pomalo, i to uglavnom uveče ili u podne. Upravo taj način zalijevanja slabi biljku umjesto da joj pomogne, jer je uči da korijen drži plitko.

Logika na prvi pogled djeluje potpuno ispravno: vruće je, biljke se suše, pa ih onda zalijevamo češće nego inače.

Problem je u količini, ne u učestalosti.

Zašto malo i često ne valja

Kada se zalije površinski, voda natopi samo prvih nekoliko centimetara zemlje.

Korijen ide tamo gdje je voda, pa ostaje plitak, blizu površine.

Taj gornji sloj zemlje se na suncu najbrže suši, i to znači da biljka ostaje bez vode čim propustite jedan dan.

Suprotno tome, rjeđe ali obilno zalijevanje natopi zemlju dublje, pa korijen ide za vodom naniže, gdje je hladnije i vlažnije. Takva biljka lakše podnese i vrućinu i dan bez zalijevanja.

Možda vas interesuje i ovo:

Otporno na vrućine: Pet vrsta cvijeća koje se sade u julu

Kada zalijevati

Najbolje je rano ujutro.

Zemlja je tada hladnija, voda stigne do korijena prije nego što je sunce ispari, a listovi se osuše tokom dana.

Večernje zalijevanje je druga opcija, ali nosi rizik, jer list koji ostane mokar preko noći pogoduje razvoju gljivičnih bolesti, naročito kod paradajza, krastavaca i tikvica.

Podnevno zalijevanje je najlošije, jer se dobar dio vode ispari prije nego uopšte uđe u zemlju.

Dvije stvari koje pomažu više od vode

Malč je najjednostavniji potez.

Sloj slame, pokošene trave ili kore oko biljke drži zemlju hladnijom i usporava isparavanje, pa se zalijeva rjeđe.

Druga stvar je zalijevati u korijen, a ne po listu, jer voda po listu na suncu ne pomaže biljci i može ostaviti opekotine.

Ako vam listovi u podne klonu, a uveče se sami podignu, to nije nužno znak žeđi nego uobičajena reakcija na vrućinu. Prije nego dohvatite crijevo, zabodite prst u zemlju: ako je na dubini od pet centimetara još vlažna, biljci voda tog trenutka ne treba, piše N1.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pripremite se za novi talas vrućina: U subotu do 41 stepen

Temperature od 34 do 41 stepen zadržaće se najmanje do 5. avgusta, najavio je Nedim Sladić, meteorolog.

“U petak i tokom vikenda izraženi utjecaj termobaričkog grebena nad našim područjem te pritjecaj vrele zračne mase sa sjevera Afrike, te polje visokog zračnog pritiska u prizemnim slojevima atmosfere uslovit će sunčano vrijeme u Bosni i Hercegovini. Dnevne temperature zraka iznad 40°C prognoziraju se na jugu te lokalno na sjeveru Bosne i Hercegovine, dok će noći biti tropske, naročito u većim naseljenim sredinama u kojima je veće prisustvo betoniziranih površina i gdje se stvara efekat urbanog toplotnog ostrva”, navodi on.

Kako dodaje, u Hercegovini i duž Jadrana živa u termometru tokom noći neće padati ispod 25°C.

“Najmanje do 5. 8. 2026. dnevne temperature zraka u većem dijelu zemlje kretat će se od 34 do 41°C, a u Neretvanskoj dolini lokalno i koji stepen viša. Svježina kratkotrajno prisutna u ranim jutarnjim satima samo u višim predjelima centralne i istočne Bosne. Zračna masa nije pretjerano bogata vlagom, pa je za očekivati da će osjet sparine biti znatno niži nego je to bio slučaj krajem juna”, ističe Sladić.

Možda vas interesuje i ovo:

Vrućine mogu biti opasne za starije: Evo kako da se zaštitite

On je apelovao na građane da obrate pažnju na niz upozorenja koje će u narednim satima, ali i danima izdati nadležne hidrometeorološke službe.

U nastavku detaljna prognoza Republičkog hidrometeorološkog zavoda

Četvrtak, 30. jul

U četvrtak će jutro biti vedro i ugodno, a tokom dana se očekuje sunčano i vruće.

“Vjetar će biti slab do umjeren istočni i sjeveroistočni, u višim predjelima i na jugu pojačan. Minimalna temperatura vazduha od 15 do 19, na jugu do 24, u višim predjelima od 11. Maksimalna temperatura vazduha od 34 do 39, u višim predjelima od 28 stepeni”, navode oni.

Petak, 31. jul

U petak će biti pretežno sunčano i vruće vrijeme.

“Minimalna temperatura vazduha od 17 do 22, na jugu do 25, a u višim predjelima od 13 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 36 do 40, u višim predjelima od 30 stepeni”, ističu iz RHMZ-a.

Subota, 1. avgust

U subotu se nastavlja pretežno sunčano i vruće vrijeme.

“Minimalna temperatura vazduha od 15 do 23, na jugu do 26. Maksimalna temperatura vazduha od 37 do 41 stepen, u višim predjelima od 30”, stoji u prognozi.

Nedjelja, 2. avgust

U nedjelju i dalje pretežno sunčano i vruće.

“Minimalna temperatura vazduha od 15 do 24, na jugu do 27. Maksimalna temperatura vazduha od 36 do 40, u višim predjelima od 30 stepeni”, ističu oni.

Podijeli tekst sa drugima na:

Panika zbog ogreva: Hoće li doći do rasta cijena?

Građani već uveliko nabavljaju ogrev za predstojeću grijnu sezonu, a najveća potražnja i dalje je za drvetom i peletom, prodavci ističu da kupci nastoje iskoristiti niže ljetne cijene.

U Eko toplanama poručuju da su pripreme za sezonu u toku i da će, uprkos finansijskim izazovima, grijanje početi na vrijeme u skladu sa vremenskim uslovima.

Iako je do početka grijne sezone ostalo još nekoliko mjeseci, brojni Banjalučani već nabavljaju ogrjev. Većina Banjalučana sa kojima smo mi razgovarali i dalje se griju na drva. Kupovinu kažu ne žele ostavljati za jesen kada potražnja raste, a cijene često budu više.

“Ja se grijem na drva, na čvrsto gorivo. A da li ste već spremni za novu grijnu sezonu? Pa još nisam nabavila ogrjev, ali radiću na tome da se pobrinem da imam, nisam veliki potrošač možda metar-dva trošim”, “Na šta se grijete? Na pelet. I jeste li se već spremili za sljedeću grijnu sezonu? Naravno”, “Na pelet ali je jako skup”, “Na gradsko grijanje. Da li ste zadovoljni sa uslugama? Jesam ali sam malo boravila u stanu”, rekli su građani, a piše ATV.

Pelet sve popularniji

Da su pripreme već počele, potvrđuju i prodavci. Na domaćem tržištu građani se i dalje najviše odlučuju za ogrevna drva. Cijena palete, u zavisnosti od količine, kreće se od 148 do 267 maraka. Tona kamenog uglja košta 267, dok za tonu lignita potrebno je izdvojiti 265 maraka.

“Drvni pelet već posljednjih nekoliko godina stvarno popularnost mu raste jako munjevitom brzinom. Uprkos nestabilnosti cijenama s peletom neki bi rekli da mu popularnost opada i da se manje peći prodaje ali posljednji podaci pokazuju da je ova godina rekordna po pitanju prodaje peći na pelet što znači da se potražnja nad tim energentom još više povećava, a iscjepano ogrjevno drvo će uvijek ostati na našem tržištu ja vjerujem još dugo dugo godina najtraženiji energent tako da ta dva energenta se bore jedna s drugom ko će biti na prvom mjestu najtraženijeg sad za sad je to iscjepano drvo”, kazao je direktor kompanije Drvosječa Muhamed Helać.

Sve više građana odlučuje se za grijanje na pelet koje se izdvaja po jednostavnijem korištenju, kvalitetu energije i većem komforu u odnosu na druge vrste ogrjeva. Predstavnik proizvođača ističe da je potražnja ove godine velika, a najveći izazov predstavlja nabavka sirovine.

Toplane traže povećanje cijena

“Međutim zaliha definitivno nema i zašto ih nema glavni je problem što imamo prilično manji dotok sirovine što iz šumskih gazdinstava što iz same finalizacije drvnih proizvoda jer izvoz finalnih proizvoda je pao iz BiH to su veliki brojevi”, istakao predstavnik proizvođača peleta iz BiH Goran Ivanović.

Pripreme za drvnu sječku traju cijelu godinu, iako se ona koristi tokom približno sedam mjeseci grijne sezone, poručuju iz Eko toplana u Banjaluci. A priprema mehanizacije i postrojenja izvodi se prema prioritetima i raspoloživim finansijskim sredstvima. Sve to iziskuje dodatne izdatke.

“Eko toplane već dvije godine traže ili povećanje cijena ili neka grant sredstva ili subvencije. Nažalost u protekle dvije godine nismo imali pozitivan odgovor od strane grada. Sada smo u teškoj finansijskoj situaciji ali to ne znači da građani treba da brinu”, rekao je direktor preduzeća Eko toplane Dragiša Zečević.

Iz Eko toplana poručuju da grijanje može početi već 1. oktobra, ukoliko temperature budu dovoljno niske. Redovni početak sezone je 15. oktobra. Građanima koji se griju na drva, ugalj ili pelet prodavci savjetuju da ogrjev nabave na vrijeme dok još traju povoljnije cijene i sezonski popusti, te da kupovinu ne odlažu za zimski period, kada su cijene najviše.

Podijeli tekst sa drugima na: