TEST za demenciju: Možete li da riješite ovih 15 pitanja?

Zaboravljeno ime, izgubljene naočare ili trenutak u kojem ne možete da se setite zašto ste ušli u drugu sobu najčešće nisu razlog za paniku. Pamćenje se prirodno menja sa godinama, a povremena zaboravnost može da se javi i zbog umora, stresa ili nedostatka sna. Međutim, postoje promene koje su upornije i postepeno počinju da utiču na svakodnevni život.

Rani znaci demencije ne moraju uvijek da izgledaju kao očigledno „gubljenje pamćenja”. Nekada se prvo primjete teškoće u pronalaženju pravih riječi, snalaženju u vremenu, obavljanju poznatih poslova, planiranju ili rješavanju jednostavnih problema.

Sledećih 15 pitanja nisu medicinski test i ne može se pomoću njih utvrditi da li neko ima demenciju. Njihova svrha je da pokažu da li postoje promjene koje zaslužuju pažnju. Pokušajte da odgovorite iskreno, bez gledanja u telefon, kalendar ili internet.

Test je napravljen tako da provjerite različite sposobnosti: kratkoročno pamćenje, pažnju, računanje, jezik, logičko zaključivanje i orijentaciju. Uzmite olovku i papir i pokušajte da ih riješite bez pomoći telefona, kalkulatora ili druge osobe.

1. PAMĆENjE

Dobro pogledajte ove četiri reči i pokušajte da ih zapamtite:

LAMPA – JABUKA – KLjUČ – PLAVO

Ne zapisujte ih. Na njih ćemo se vratiti kasnije.

2. PAŽNjA

Koliko slova A ima u ovoj rečenici?

„Mara je juče kupila hljeb, mlijeko, kafu i svježe jabuke za doručak.“

Ne vraćajte se na rečenicu kada jednom počnete da brojite.

3. RAČUNANjE

Krećete od broja 100 i svaki put oduzimate 7.

Koji su sledećij pet brojeva?

4. LOGIKA

Milan je viši od Petra.

Petar je viši od Jovana.

Ko je najniži?

A) Milan
B) Petar
V) Jovan
G) Ne može se utvrditi

5. JEZIK

Pronađite riječ koja ne pripada grupi:

JABUKA – KRUŠKA – ŠLjIVA – ŠARGAREPA – BRESKVA

Koja je riječ suvišna i zašto?

6. PAMĆENjE I POREĐENjE

Šta je bilo prvo u nizu koji ste maločas vidjeli?

A) Plava
B) Jabuka
V) Lampa
G) Ključ

7. SVAKODNEVNO SNALAŽENjE

Zamislite sljedeću situaciju:

Imate zakazan pregled kod ljekara u 14.30 časova. Treba vam oko 30 minuta do ordinacije, a želite da stignete 15 minuta ranije.

U koje vrijeme bi bilo razumno da krenete?

A) 13.15
B) 13.45
V) 14.00
G) 14.30

8. PRONAĐITE OBRAZAC

Koji broj nedostaje?

2 – 4 – 8 – 16 – ?

A) 20
B) 24
V) 32
G) 36

9. RIJEČI

Koja je riječ najbliža značenju reči „oprezan“?

A) Pažljiv
B) Umoran
V) Brz
G) Vesel

10. PROSTORNO SNALAŽENjE

Zamislite da ste ušli u prodavnicu kroz vrata koja gledaju ka sjeveru.

Okrenuli ste se desno, zatim ponovo desno, pa još jednom desno.

U kom pravcu sada gledate?

A) Sever
B) Jug
V) Istok
G) Zapad

11. PAMĆENjE DOGAĐAJA

Pročitajte jednom:

„Jelena je u subotu ujutru otišla na pijacu. Kupila je paradajz, sir i tri jabuke. Poslije toga je svratila kod sestre na kafu.“

Bez vraćanja na tekst odgovorite:

Šta je Jelena kupila?

A) Hljeb, sir i tri jabuke
B) Paradajz, sir i tri jabuke
V) Paradajz, mleko i dve jabuke
G) Sir, kafu i tri jabuke

12. KONCENTRACIJA

Pažljivo pročitajte:

3 – 8 – 2 – 9 – 4 – 7 – 1 – 6

Koji broj se nalazi odmah posle 9?

A) 2
B) 4
V) 7
G) 1

13. PAMĆENjE – ZAVRŠNI IZAZOV

Vratite se na četiri riječi sa početka testa.

Koje su bile?

A) Lampa – jabuka – ključ – plava
B) Lampa – kruška – ključ – zelena
V) Sto – jabuka – vrata – plava
G) Knjiga – jabuka – ključ – žuta

14. PLANIRANjE

Treba da obavite tri stvari:

apoteka se zatvara u 18 časova, pošta u 17 časova, a prodavnica u 20 časova.

Kojim redom je najlogičnije da ih obavite ako su sve na približno jednakoj udaljenosti i možete da krenete u 16 časova?

A) Prodavnica – apoteka – pošta
B) Pošta – apoteka – prodavnica
V) Apoteka – prodavnica – pošta
G) Nije važno

15. SIMPTOMI

Šta je najvažnije ako ste primjetili da vam se u posljednjih nekoliko mjeseci pamćenje i snalaženje primetno pogoršavaju?

A) Da to zanemarite jer je zaboravnost normalna sa godinama
B) Da uradite još nekoliko internet testova i sami postavite dijagnozu
V) Da razgovarate sa ljekarom i opišete konkretne promjene koje primećujete
G) Da sačekate da problem postane veoma ozbiljan

RJEŠENjA

2. pitanje: 10 slova „a“.

3. pitanje: 93, 86, 79, 72, 65.

4. pitanje: Jovan.

5. pitanje: Šargarepa – jedina je povrće, dok su ostale namirnice voće.

6. pitanje: Lampa.

7. pitanje: 13.45. To ostavlja 30 minuta za put i još 15 minuta rezerve.

8. pitanje: 32.

9. pitanje: Pažljiv.

10. pitanje: Zapad.

11. pitanje: Paradajz, sir i tri jabuke.

12. pitanje: 4.

13. pitanje: Lampa – jabuka – ključ – plava.

14. pitanje: Pošta – apoteka – prodavnica.

15. pitanje: Razgovor sa lekarom.

TUMAČENjE REZULTATA – KOLIKO STE IMALI TAČNIH ODGOVORA?

Za svako tačno rješenje od pitanja 2 do 15 osvojite jedan bod. Prvo pitanje služi samo za pamćenje i ne boduje se.

12–14 bodova: Većinu zadataka ste riješili uspješno. To je dobar rezultat ovog kratkog testa, ali sam po sebi ne govori da li postoji ili ne postoji kognitivni poremećaj.

9–11 bodova: Nekoliko zadataka vam je možda bilo zahtjevno. Rezultat može zavisiti od koncentracije, umora, stresa, načina na koji ste razumjeli zadatak i drugih faktora.

Ako istovremeno primjećujete promjene u svakodnevnom životu, vrijedi ih pratiti, piše Magazin Politika.

0–8 bodova: Ovaj rezultat nije dijagnoza demencije. Ako uz njega primećujete sve veću zaboravnost, ponavljanje pitanja, gubljenje na poznatim mjestima, teškoće u obavljanju uobičajenih poslova ili probleme sa govorom i snalaženjem, razgovarajte sa ljekarom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dvije trećine penzionera u Srpskoj prima starosnu penziju

U Republici Srpskoj starosnu penziju prima 65,06 odsto korisnika Fonda PIO, što je čini najzastupljenijom vrstom penzije. Prema podacima Fonda, u Srpskoj ima ukupno 296.751 penzioner.

Porodičnu penziju prima 23,3 odsto korisnika, dok invalidska penzija pripada 11,59 odsto penzionera.

Pravo na starosnu penziju, po pravilu, ostvaruje osiguranik sa navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Postoje i druge mogućnosti za odlazak u penziju, u zavisnosti od godina života i dužine penzijskog staža.

Iz Fonda PIO podsjećaju da je za podnošenje zahtjeva potrebno priložiti odgovarajuću dokumentaciju, uključujući dokaz o stažu i ostvarenim platama.

Pravo na penziju prestaje u tri slučaja: kada korisnik umre, kada se naknadno utvrdi da nisu postojali uslovi za ostvarivanje prava ili kada prestanu da postoje uslovi za korišćenje penzije.

Pravo prestaje i na zahtjev samog korisnika, navode iz Fonda PIO Republike Srpske, piše SrpskaInfo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Namirnice koje spuštaju šećer, treba ih jesti što češće

Medicinski stručnjaci sve češće ističu određene namirnice koje uspješno regulišu nivo glukoze u krvi i pomažu u održavanju stabilne energije tokom cijelog dana.
Uz pravilan izbor namirnica i kombinovanje sa zdravim mastima i proteinima, naglo mijenjanje nivoa šećera u krvi može se uspješno spriječiti.

Zeleno povrće kao ključni saveznik

Doktorka Megi Pauers otkrila je koju hranu treba birati da bi šećer ostao pod kontrolom. Na prvom mjestu našlo se lisnato zeleno povrće, a prije svega spanać.

Uz njega, kako navodi dr Pauers, preporučuje se i kupus, kao i namirnice bogate proteinima: jogurt, svježi sir, jaja, nemasno meso i puter od kikirikija. Takav tanjir ostavlja malo mjesta naglim skokovima glukoze, jer proteini usporavaju ono što slatkiš i bjeli hljeb ubrzavaju.

Pravilna priprema i kombinovanje obroka

Važno je i kako pripremate obrok. Spanać možete dodati u omlet, poslužiti uz kuvana jaja ili umješati u laganu čorbu.

Kada ga jedete uz proteine i namirnice bogate vlaknima, lakše ćete sastaviti obrok koji pomaže da nivo glukoze poslije jela bude stabilniji. U praksi, spanać ne treba jesti kao izolovan prirodni lijek, već kao dio obroka, pišr Krstarica.

Voćna voda i prepoznavanje simptoma

Pauers naglašava i da dijabetičari mogu da piju voćnu vodu koja se pravi kod kuće, a koja se često povezuje sa tim što snižava šećer. U običnu vodu stavite limun ili krastavac, pa je ostavite da odstoji dvadeset četiri sata prije nego što13 je popijete.

Podsjetimo, većinu simptoma na samom početku bolesti nije lako uočiti. Najčešći su žeđ, suva usta, nagli gubitak težine, učestalo mokrenje, pojačana glad, umor i iscrpljenost.

Podijeli tekst sa drugima na:

Baka Jela radi i u 103. godini: Radim 10 minuta pa odmaram (VIDEO)

Jela Dojčinović iz Donjih Podgradaca i u 103. godini ne odustaje od posla, pa njen luk i salatu jedu i komšije.

“Zasijala sam luk, salatu, paradajz, malo cvijeća. Malo jagoda. I to je to”, kaže Jela.

Kako dodaje, njen dan se sastoji od rada i odmora.

Možda vas interesuje i ovo:

U ovim dijelovima Bosne i Hercegovine ljudi najduže žive

“Jedno deset minuta (radim), pa idem da ležim 15 minuta , pa opet tako”, kaže ona kroz smijeh i dodaje:

“Neću ja da se napatim. Ja dok vidim da mi je teško, ja napuštam i odoh. Ali ne može se, bude vruće”.

U njenom plasteniku sem za nju, povrća bude i za komšije.

“I komšijama i mi jedemo. Jedno čupam, ovo koje je prvo posađeno, odmah sadim drugi luk. Po čitavu zimu imamo luka i salate”, ističe Jela.

Prema njenim riječima, kada radi, ponese i stolicu, međutim, ne krije da će odustati od te prakse.

“Neću ja više na stolicu, ostanem duže kad donesem stolicu. A kad nema stolice, ja 10 minuta radim, pa odležim, pa se opet vratim”, priča Jela za RTVG.

Podijeli tekst sa drugima na:

Gubitak apetita može biti znak bolesti: Kada se javiti ljekaru?

Povremeni gubitak apetita nije neuobičajena pojava. Stres, umor, virusne infekcije ili određeni lijekovi mogu privremeno da smanje želju za hranom.

Međutim, ako gubitak apetita traje duže, prati ga neobjašnjiv gubitak tjelesne težine ili se javlja uz druge tegobe, važno je obratiti se ljekaru.

Kada gubitak apetita postaje razlog za zabrinutost?

Smanjen apetit najčešće nije znak ozbiljne bolesti. Može da se javiti zbog probavnih smetnji, anksioznosti, depresije, infekcija ili neželjenih dejstava lijekova.

Ipak, ponekad može da bude povezan i sa bolestima organa za varenje, hormonskim poremećajima ili drugim zdravstvenim problemima.

Pregled ljekara preporučuje se ako gubitak apetita traje duže od jedne do dvije sedmice, naročito ako se ne može objasniti promjenama životnih okolnosti ili prolaznom bolešću.

Posebnu pažnju treba obratiti na nenamjerni gubitak tjelesne težine. Zatim izražen umor, učestale bolove u stomaku, dugotrajnu mučninu, promjene u pražnjenju crijeva ili osjećaj sitosti već nakon nekoliko zalogaja.

Ako se uz gubitak apetita pojavi krv u stolici, ne treba odlagati odlazak ljekaru. Crna, katranasta stolica, obilno krvarenje, jak bol u stomaku ili znaci ozbiljne dehidratacije zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.

Na koje promjene u ishrani treba obratiti pažnju?

Jedan od znakova na koje treba obratiti pažnju jeste i promjena uobičajenih prehrambenih navika. Osoba koja je ranije normalno jela, a sada se brzo zasiti ili redovno preskače obroke jer ne osjeća glad, trebalo bi da razmotri šta je uzrok takve promjene.

Ljekar će, u zavisnosti od simptoma, procijeniti da li su potrebne analize krvi, pregled organa za varenje ili dodatna dijagnostika, prenosi b92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliki rast penzija mogu očekivati penzioneri u Republici Srpskoj

Penzioneri u Srpskoj i regionu već razmišljaju o tome koliko bi povećanje penzija mogli da dobiju u 2027. Što se tiče Srpske, bar ako je suditi po obećanju lidera SNSD Milorada Dodika, u 2027. slijedi povećanje penzija od najmanje 7%.

“U prvom tromjesečju iduće godine planiramo da povećamo plate za sve budžetske korisnike za 8 do 10%. Osim toga, planiran je rast penzija od najmanje 7%, a boračkog dodatka 10%”, poručio je prije desetak dana Dodik.

U ovom slučaju, najniža penzija će u prvom tromjesečju 2027. sa 361 porasti na najmanje 386 KM, a prosječna sa 724 na 775 KM.

U Federaciji BiH zakon jasan: penzije se usklađuju dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula svake kalendarske godine, sa stopom rasta, odnosno smanjenja, indeksa potrošačkih cijena i bruto plata u FBiH u prethodnom polugodištu, u odnosu na polugodište koje mu prethodi.

U Srpskoj su ove godine penzije povećane za 10%, dok su penzioneri u FBiH dobili 15,2% povećanja, piše Srpskainfo.

U Srbiji će penzije biti povećane za 7,5 odsto od 1. decembra, najavili su iz Republičkog fonda za PIO.

Najniža penzija za korisnike iz kategorije zaposlenih i samostalnih djelatnosti, koja iznosi 31.092 dinara (oko 520 KM). Nakon povećanja od 7,5% iznosila bi približno 33.424 dinara (oko 560 KM). Dakle, za 2.332 dinara (oko 40 KM) više.

Prosečna penzija za avgust 2026. u Srbiji je iznosila 56.813 dinara (oko 950 KM). Sa povećanjem od 7,5% otišla bi na 61.074 dinara (oko 1.020 KM) ili za 70 KM više.

Što se tiče Crne Gore, a kako je najavio tamošnji premijer, u 2027. penzije će biti usklađivane 4, umjesto dosadašnja tri puta. Tako, minimalna penzija bi u aprilu trebalo da premaši 500 evra, a prosječna 600 evra.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako jabukovo sirće djeluje na nivo šećera u krvi?

Voda i jabukovo sirće ne zvuči kao nešto primamljivo što bismo popili ujutru, odmah nakon buđenja. Ali, ovaj napitak može da ima višestruke koristi za organizam.

Ukoliko vam je ovo piće “otužno” probajte da ga začinite sa malo cimeta, prstohvatom kajenskog bibera, malo limunovog soka i kapljicom meda.

Koliko jabukovog sirćeta pijemo dnevno može da zavisiti od razloga zašto ga uzimamo. Ipak, treba biti na oprezu. Previše ili prečesto konzumiranje može da dovede do neželjenih efekata, kao što je trošenje gleđi na zubima.

Koje zdravstvenih prednosti ima kiselkasti napitak

Jabukovo sirće se koristi u kuvanju i prirodnoj medicini hiljadama godina. Dodavanje kašike jabukovog sirćeta u čašu vode, koja se popije ujutru, na prazan stomak, moglo bi da nam pomogne da ubrzamo metabolizam, ublažimo probavne smetnje i smanjimo nivo šećera u krvi. Ovaj kiselkasti napitak takođe može da nam pomogne u snižavanju vrijednosti holesterola, uništavanju patogena koji izazivaju bolest, a postoje tvrdnje da pomaže u procesu gubitka težine.

Jabukovo sirće je vrsta sirćeta napravljenog od fermentisanih jabuka, kvasca i šećera. Dugi niz godina ljudi ga koriste i kao kućni lijek za sve, od borbe protiv klica do sprečavanja žgaravice. Nedavno, istraživanja su pokazala da može imati neke stvarne zdravstvene prednosti, kao što je pomoć u smanjenju nivoa šećera u krvi i pomoć pri gubitku težine.

Možda vas interesuje i ovo:

Da li je jabukovo sirće zdravo?

Iako nema mnogo dokaza o ovim prednostima, jabukovo sirće generalno je bezopasno – sve dok se pravilno koristi. I sadrži neke od istih hranljivih sastojaka kao i sok od jabuke, uključujući vitamine B, kao i antioksidante zvane polifenoli.

Kako jabukovo sirće i voda d‌jeluju na nivo šećera u krvi

Jabukovo sirće često se preporučuje kao prirodan način za kontrolu nivoa šećera u krvi. Posebno za osobe sa insulinskom rezistencijom. Kada se uzima prije obroka sa visokim sadržajem ugljenih hidrata, sirće usporava brzinu pražnjenja želuca i sprečava velike skokove šećera u krvi. Takođe poboljšava osjetljivost na insulin. To pomaže našem tijelu da pomjeri više glukoze iz krvotoka u ćelije, čime se snižava nivo šećera u krvi. Zanimljivo je da je za postizanje ovih efekata potrebna samo mala količina jabukovog sirćeta.

Uopšteno govoreći, pokazalo se da uzimanje 4 kašičice ili 20 ml jabukovog sirćeta prije obroka značajno smanjuje nivo šećera u krvi nakon jela. Sirće treba pomiješati sa 100 do 200 ml vode i konzumirati neposredno prije obroka sa visokim sadržajem ugljenih hidrata. Takođe, istraživači navode da jabukovo sirće ne snižava značajno šećer u krvi kada se uzima prije obroka sa malo ugljenih hidrata ili namirnica bogatim vlaknima, prenosi Telegraf.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako su prošli penzioneri u BiH i Srbiji: Ko je dobio više novca?

Jednokratna pomoć penzionerima u Srpskoj isplaćena je krajem avgusta. Iznos jednokratne pomoći zavisio je od visine penzije obračunate za juli 2026. godine, kada je prosječna penzija iznosila 698,48 KM.

Korisnici Fonda PIO Srpske čija je penzija bila manja ili jednaka ovom prosjeku dobili su 120 KM. Penzionerima sa većim primanjima 27. avgusta legla je pomoć od 80 KM.

U Srbiji je jednokratna pomoć isplaćena 14. septembra, a iznosi su takođe zavisi od visine penzije. Penzioneri sa primanjima do 31.092 dinara (520 KM) dobili su 35.000 dinara (oko 580 KM). Oni sa penzijama od 31.092 do 56.822 dinara (od oko 520 do oko 950 KM) dobili su 27.500 dinara (oko 460 KM), dok je za penzionere čija su primanja iznad tog iznosa predviđena pomoć od 20.000 dinara (oko 340 KM), saopšteno je iz Fonda PIO Srbije.

U Federaciji BiH za 2026. godinu nije donesena opšta federalna uredba o jednokratnoj pomoći za sve penzionere. Pomoć je isplaćivana parcijalno. Oko 39.000 penzionera Tuzlanskog kantona sa najnižom i srazmjernom penzijom dobilo je po 100 KM od kantonalne Vlade uz avgustovsku penziju. Penzioneri opštine Novo Sarajevo dobili su po 50 KM, a bilo ih je više od 5.600.

Posljednja opšta jednokratna pomoć za sve penzionere u FBiH isplaćena je u novembru 2024. godine. Tada su penzioneri čija je penzija bila manja ili jednaka zagarantovanoj dobili po 100 KM, dok su oni sa penzijom većom od zagarantovane (a do 1.000 KM) dobili po 50 KM novčane pomoći, piše Srpksainfo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Depresija kao problem: Potrebne radionice i udruženjima penzionera

Anksioznost i depresija predstavljaju najčešće razloge zbog kojih se građani obraćaju za pomoć.

“Mladi su otuđeni u digitalnom svijetu, odrasli preopterećeni egzistencijalnim pritiscima, a stariji su često fizički izolovani”, izjavio je  načelnik Centra za mentalno zdravlje u Istočnom Novom Sarajevu Slobodan Nogo.

Nogo je povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja rekao da su ubrzan tempo života, hronični stres i traume doveli do značajnog porasta ovih poremećaja.

On je naveo da je porodica prva linija odbrane, ali da često iz neznanja simptome depresije tumače kao ljenost ili bezobrazluk, posebno kod tinejdžera.

Nogo je ukazao i na značaj organizovanja redovnih radionica u školama, fakultetima, preduzećima i udruženjima penzionera.

Možda vas interesuje i ovo:

Depresija nije problem pojedinca, to je pitanje javnog zdravlja

“Kada im se kroz školu, radionice i primjere iz prakse pokaže da je odlazak u Centar za mentalno zdravlje jednak odlasku kod stomatologa, smanjuje se stigma. Centar nudi stručan, neutralan i povjerljiv prostor. Kada mladi znaju da postoji mjesto gdje ih neko sluša bez osuđivanja, etiketiranja i kažnjavanja, spremnost da progovore o problemu dramatično raste”, istakao je Nogo.

Dolaze ljekaru kasno

On je naglasio da, bez obzira na godine starosti, ljudi i dalje lakše odlaze ljekaru zbog fizičkih tegoba. Otići će zbog glavobolje, stomačnih problema, lupanja srca, nesanica, nego što priznaju da je uzrok u emocionalnom teretu.

Prema njegovim riječima, mnogi pacijenti dolaze u Centar tek kada simptomi postanu toliko izraženi da im ozbiljno naruše svakodnevno funkcionisanje. Tada je već izgubljena radna sposobnost i porodični odnosi.

“Pomoć bi trebalo potražiti kada primijetimo da osoba više ne može da ispunjava osnovne obaveze. Kada dijete naglo popusti u školi i bježi sa nastave. Kada odrasla osoba pravi greške na poslu ili ne može da ustane iz kreveta. Pomoć treba i kad starija osoba zapostavlja ličnu higijenu i ishranu”, naveo je Nogo.

Zatim, kada se osoba povlači iz društva. Problem je i kad gubi interesovanje za stvari koje su ranije donosile radost. Tu su i iskazivanje razdražljivosti ili izlive bijesa, razmišlja ili govori o samopovređivanju, ima suicidalne ideje, poseže za alkoholom i supstancama.

Podijeli tekst sa drugima na:

12 vrsta povrća koje možete posaditi prije zime

Dok većina baštovana čeka proljeće da bi započela sjetvu, neke vrste povrća mogu se posijati ili posaditi već u jesen.

Ako se odabere odgovarajuća sorta i pogodi pravi termin, biljke će dočekati toplije dane spremne za nastavak rasta, a berba bi mogla početi ranije nego kod proljećne sadnje.

Jesenja sjetva, međutim, zavisi od klimatskih uslova, vrste zemljišta i otpornosti odabrane sorte. Sjeme ne treba sijati prerano, dok je zemlja još topla, jer bi biljke mogle početi da rastu prije zime. S druge strane, ako se predugo čeka, zemljište može postati previše hladno ili smrznuto za rad.

Koje povrće možete posijati ili posaditi prije zime

1. Mrkva

Mrkva se može sijati u kasnu jesen, naročito u krajevima u kojima zime nisu previše oštre. Sjeme tokom zime miruje, a klijanje počinje kada se u proljeće steknu odgovarajući uslovi. Za jesenju sjetvu treba odabrati odgovarajuće sorte i dobro pripremiti zemljište.

2. Cvekla

Cvekla je još jedna kultura koja se u pogodnim uslovima može sijati pred zimu. Zahtijeva rastresito zemljište i mjesto na kojem se voda ne zadržava. Jesenja sjetva može omogućiti raniji početak razvoja u proljeće, ali uspjeh zavisi od vremenskih prilika i otpornosti sorte.

3. Rotkvice

Rotkvice brzo rastu i pogodne su za baštovane koji žele ranu proljećnu berbu. Sjeme se može posijati kasno u jesen, kako bi sačekalo proljeće u zemlji. Za dobar rezultat važno je izabrati sortu koja odgovara ovakvom načinu uzgoja, prenosi Glossy.

4. Špinat

Špinat je otporna lisnata kultura koja se može sijati u jesen. Kada se posije u odgovarajućem terminu, može prezimiti i nastaviti rast čim temperature porastu. Potrebno mu je zemljište bogato hranljivim materijama koje dobro propušta višak vode.

5. Peršun

Peršun sporo klija, pa jesenja sjetva može biti praktična za one koji žele da ga imaju u bašti čim počne proljećni rast. Sjeme se sije u pripremljeno zemljište, a redove treba obilježiti kako bi se lakše prepoznali kada biljke počnu da niču.

6. Kopar

Kopar je začinska biljka čiji se nježni listovi koriste za začinjavanje salata, supa, sosova i drugih jela. U područjima s blažom klimom može se razmotriti kasna jesenja sjetva, ali je važno odabrati odgovarajući termin kako sjeme ne bi proklijalo prije zime.

7. Rukola

Rukola brzo raste i može se uzgajati tokom većeg dijela godine kada temperature nisu ekstremne. U područjima s blažim zimama može se sijati i u jesen, dok je u hladnijim krajevima bolje zaštititi usjev ili sačekati proljeće.

8. Zelena salata

Pojedine sorte zelene salate mogu podnijeti niže temperature, pa se mogu sijati ili saditi u jesen. Za prezimljavanje treba birati sorte koje su prilagođene hladnijim uslovima. Zaštita od jakog mraza može biti neophodna, naročito na otvorenim i izloženim mjestima.

9. Crveni luk

Crveni luk se najčešće uzgaja iz lučica, a odgovarajuće sorte mogu se saditi u jesen. Biljke se prije zime ukorijene, a u proljeće nastavljaju rast. Termin sadnje treba prilagoditi lokalnim uslovima kako bi se izbjeglo prerano razvijanje nadzemnog dijela biljke.

10. Bijeli luk

Bijeli luk jedna je od najpoznatijih kultura za jesenju sadnju. Čenovi se sade u pripremljeno zemljište, dovoljno duboko da budu zaštićeni od hladnoće, ali ne toliko duboko da otežaju nicanje. Jesenja sadnja omogućava razvoj korijena prije zime, a berba se uglavnom obavlja narednog ljeta.

11. Vlasac

Vlasac je višegodišnja začinska biljka koja se može uzgajati u bašti ili saksiji. Može se razmnožavati dijeljenjem busena, a u odgovarajućim uslovima i sjetvom. Kada se jednom primi, iz godine u godinu daje nove listove koji se koriste kao dodatak jelima.

12. Ljutika

Ljutika (poznata i kao šalot ili kozjak) pripada istoj porodici kao crveni i bijeli luk, ali ima sitnije lukovice i karakterističnu aromu. U zavisnosti od sorte i lokalne klime, može se saditi u jesen ili proljeće. Za sadnju joj odgovara rastresito zemljište na kojem se voda ne zadržava.

Kako pripremiti baštu za jesenju sadnju

Prije sjetve ili sadnje potrebno je ukloniti ostatke prethodnih kultura i korov, a zemljište usitniti i poravnati. Ako je zemlja teška i zadržava vlagu, korisno je poboljšati njenu strukturu kako bi se smanjio rizik od truljenja sjemena i lukovica.

Termin sadnje ne treba određivati samo prema kalendaru. Važniji su temperatura zemljišta, prognoza vremena i karakteristike konkretne sorte. Sjeme i lukovice treba saditi u skladu s preporukama za odabranu kulturu, a u područjima s oštrijim zimama može pomoći zaštita od mraza.

Jesenja sadnja ne garantuje raniju berbu u svim uslovima, ali uz pravilan izbor kultura i odgovarajuću pripremu bašte može biti koristan način da se proljećni radovi olakšaju i sezona uzgoja bolje iskoristi.

Podijeli tekst sa drugima na: