Poslije čišćenja stan izgleda neuredno: Obratite pažnju detalje

Koliko vam se puta desilo da poslije čišćenja stana, prostor opet izgleda neuredno. Stvar je sitnicama. U nastavku teksta donosimo gdje su najčešći problemi.

1. Sto koji je postao odlagalište

Daljinski upravljači, punjači, pošta i šolje lako zauzmu cijeli stolić u dnevnoj sobi. Sklonite ono što tu ne koristite, a sitnicama koje su vam potrebne odredite jedno mjesto. Poslužavnik ili kutija koju već imate mogu pomoći da ih držite na okupu.

2. Kuhinjska ploča bez slobodnog prostora

Ako na radnoj ploči stoje svi aparati, začini i posuđe, ostaje malo mjesta za pripremu hrane. Pri ruci zadržite ono što koristite svakodnevno, a ostalo pospremite prema učestalosti upotrebe. Grupisanje sitnica u posude i korištenje zatvorenih ormarića praktični su načini da površina djeluje preglednije.

3. Stolica prekrivena odjećom

Gotovo svako ima stolicu na kojoj završavaju jakne, majice i pantalone. Razvrstajte ih: prljavo u korpu za veš, čisto u ormar, a komad koji namjeravate ponovo obući na određenu vješalicu. Tako stolica ponovo može služiti svojoj svrsi.

4. Police pune svega pomalo

Fotografije, ukrasi, knjige i suveniri daju domu lični pečat. Ipak, ne morate sve izložiti istovremeno. Odaberite nekoliko dragih predmeta, a ostale pospremite ili povremeno zamijenite. I u savjetima za uređenje spavaće sobe preporučuje se da na vidljivim površinama ostanu odabrani predmeti, dok se ostalo odloži.

5. Sitnice koje nemaju svoje mjesto

Ako ključeve svaki dan ostavite negdje drugo, a račune premještate s jednog stola na drugi, pokušajte im odrediti stalno mjesto blizu tačke na kojoj ih koristite. Posudica kraj ulaza i fascikla za dokumente mogu biti sasvim dovoljne.

Za početak odaberite samo jednu površinu. Raščistite sto ili kuhinjsku ploču, pa procijenite koliko je prostor pregledniji. Ne morate cijeli stan dovesti u red u jednom danu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene na pijaci: Kilogram bijelog luka skuplji od kilograma mesa

Cijene na pijaci u Banjaluci nisu bile nikada veće. Jesenja ponuda na banjalučkoj tržnici donosi širok raspon cijena voća i povrća, a među skupljim proizvodima su bijeli luk, celer, peršun i suve šljive.

Kilogram bijelog luka košta od 17 do 20 KM, dok se celer i peršun prodaju po 10 KM. Suve šljive su od 10 do 12 KM, a pasulj od sedam do 13 KM po kilogramu.

Boranija se može kupiti za devet do 12 KM, feferoni od devet do 10 KM. Cijena bijelog grožđa je od šest do osam KM. Zelena salata košta od šest do osam KM, a svježe smokve osam KM.

Kilogram karfiola i blitve košta od pet do šest KM, paradajz od četiri do pet. Paprika se kreće od tri do pet KM, a patlidžan od četiri do pet KM.

Od voća, kruške se prodaju po tri do pet KM, mandarine od tri do četiri, limun od četiri do pet, a banane od 2,5 do tri KM.

Jabuke koštaju od dvije do 2,5 KM, šljive od 1,5 do 2,5, a svježe smokve osam KM.

Među povrćem, krastavac košta od 2,5 do 3,5 KM, tikvice od 1,5 do 3,5, mrkva od dvije do tri, a cvekla od 2,5 do tri KM.

Kupus i krompir su po 1,5 KM, dok se crveni luk prodaje od 1,5 do 2,5 KM. Crvena roga košta četiri KM, piše Glas Sprske.

Cijene su iskazane po kilogramu, osim proizvoda koji se na tržnici prodaju po drugačijoj mjeri.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nesanica povećava rizik od moždanog udara

Novo veliko istraživanje povezalo je nesanicu sa 26 odsto većim rizikom od moždanog udara i 28 odsto većim rizikom od hospitalizacije iz bilo kog razloga.

Pregled ukazuje i na povezanost nesanice sa demencijom, depresijom i suicidalnim ponašanjem. Glavni autor Luka Vinjateli ističe da nesanicu treba posmatrati kao mogući znak narušenog zdravlja mozga i mentalnog zdravlja.

Dr Karin Džonson, profesorka neurologije koja nije učestvovala u istraživanju, navodi da zdrav san pomaže mozgu da uklanja otpadne materije i ima važnu ulogu u njegovoj zaštiti, prenosi Everydayhelth.com, Zdravlje.Kurir.rs.

Nesanica povezana sa moždanim udarom

Nesanica podrazumijeva teškoće sa uspavljivanjem ili održavanjem sna, uz posljedice po funkcionisanje tokom dana, čak i kada osoba ima dovoljno vremena i uslova za spavanje. To je najčešći poremećaj spavanja kod odraslih i procjenjuje se da pogađa oko jednu od pet osoba.

Za novi pregled istraživači su analizirali dve velike medicinske baze podataka do avgusta 2025. godine. Obuhvatili su postojeća istraživanja o povezanosti nesanice sa sedam zdravstvenih ishoda, među kojima su demencija, moždani udar, depresija, samoubistvo i hospitalizacija.

Devet studija sa više od 1,3 miliona ljudi ispunilo je kriterijume za analizu moždanog udara, dok je hospitalizacija procenjivana u pet studija.

Među glavnim nalazima bili su:

  • rizik od demencije bio je povećan u većini analiziranih studija, mada rezultati nisu bili potpuno ujednačeni;
  • povezanost je bila najizraženija i najdoslijdnija kod Alchajmerove bolesti;
  • rizik od depresije bio je više nego utrostručen kod osoba sa nesanicom;
  • smrt od samoubistva, pokušaji samoubistva i suicidalne misli bili su češći kod osoba sa nesanicom;
  • nije utvrđena povezanost nesanice sa smrću od bilo kog uzroka.

Zašto je nesanica povezana sa moždanim udarom?

Istraživači još ne razumiju u potpunosti ovu vezu, ali Vinjateli navodi nekoliko mogućih objašnjenja.

Dugotrajni problemi sa spavanjem mogu održavati tijelo u stanju stalnog stresa i aktivirati sisteme povezane sa reakcijom „bori se ili beži“. To može uticati na krvni pritisak, rad srca i krvne sudove.

Povišen nivo hormona stresa kortizola može dodatno doprinijeti povećanju krvnog pritiska, upalnim procesima i poremećajima u regulaciji šećera i masti. Vremenom bi takve promjene mogle doprinijeti stvaranju naslaga u arterijama.

Upala takođe može povećati mogućnost pucanja postojećih naslaga i stvaranja krvnih ugrušaka, dok oštećenje krvnih sudova može dodatno narušiti njihovu funkciju.

Nesanica može uticati i na hormone koji regulišu apetit, povećati rizik od dobijanja na težini i otežati regulaciju šećera i masti u organizmu.

San ima važnu ulogu u zaštiti mozga

San ima direktnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga, navodi dr Karin Džonson, profesorka neurologije na Medicinskom fakultetu UMASS. Tokom zdravog sna mozak uklanja otpadne materije kroz proces poznat kao glimfatički sistem, koji se smatra važnim za zaštitu od Alchajmerove bolesti i drugih neurodegenerativnih bolesti.Krvni pritisak tokom zdravog sna obično pada. Međutim, kod pojedinih poremećaja spavanja, poput opstruktivne apneje, može se povećati, što vremenom može dodatno opteretiti krvne sudove.

Kako zaštititi san i zdravlje mozga?

Američko udruženje za srce (AHA) uvrstilo je kvalitetan san među osam ključnih faktora kardiovaskularnog zdravlja. Preporuka za odrasle je uglavnom sedam do devet sati sna tokom noći.

Neke od preporuka su:

  • Vodite računa o svjetlosti – uveče prigušite osvjetljenje i smanjite izloženost ekranima.
  • Držite se rasporeda – pokušajte da svakog dana odlazite na spavanje i budite se u približno isto vrijeme.
  • Uvedite rutinu pred spavanje – posljednjih 20 do 30 minuta provedite u mirnoj aktivnosti bez ekrana, poput čitanja ili opuštanja.
  • Utišajte telefon – uključite režim „Ne uznemiravaj“ kako vas obavještenja ne bi budila tokom noći.
Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženje penzionera iz Šamca obilježilo tri decenije rada

Udruženje penzionera Šamac  obilježilo je tri decenije rada.  Tim povodom dodijelili su zahvalnice, pohvale i plakete pojedinicima i institucijama koji ih pomažu.

Jedan od dobitnika plakete je i Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske.

Plakete su uručene i Opštinskoj upravi Šamac, Udruženju penzionera Republike Srpske, te predsjedniku šamačkog Udruženja penzionera Ljubomiru Čordaševiću.

Čordašević je rekaoda u Šamcu ima 2.400 penzionera, a 1.700 je učlanjeno u Udruženje.

“Opštinska uprava Šamac za Udruženje na godišnjem nivou izdvaja 12.000 KM, plus 8.000 KM za rekreativni život penzionera”, naveo je Čordašević.

Rukovodilac dobojske Filijale Fonda PIO Vedrana Ivanović rekla je da imaju odličnu saradnju sa šamačkim penzionerskim Udruženjem. Naglasila je da je Fond PIO stalno na usluzi penzionerima.

Predsjednik Skupštine opštine Šamac Simo Varadinović rekao je da Opštinska uprava redovno podržava penzionere.

Rekao je i da su bili partneri u nizu projekata, među kojima je i “Starenje i zdravlje”, izrada strategije za lica treće dobi, te instaliranje teretane na otvorenom.

Svečanost je održana u kinu, a upotpunili su je i nastupi kulturno-umjetničkih društava iz Krepšića i Šamca.

Podijeli tekst sa drugima na:

Čvrsti ili tečni: Koji je sapun bolji za svakodnevnu higijenu

Ah, skromni komad sapuna: jednostavan je, uglavnom jeftin i lako ga je držati pored lavaboa.

Ali kada nekoliko ljudi koristi isti komad, opravdano je zapitati se da li se klice mogu nakupiti na njegovoj površini – i da li je tečni sapun higijenskiji izbor.

Agencije za javno zdravlje smatraju da su i čvrsti i tečni sapun djelotvorni za rutinsko pranje ruku. Ipak, ova dva formata mogu se kontaminirati na različite načine.

Da li je čvrsti sapun higijenski ispravan?

Da. Za rutinsko pranje ruku u domaćinstvu, čvrsti sapun se smatra higijenskom i djelotvornom opcijom.

„The Centers for Disease Control and Prevention“ navodi da se i čvrsti i tečni sapun mogu koristiti za pranje ruku i da su podjednako efikasni u uklanjanju klica. „The FDA“ takođe preporučuje pranje običnim sapunom i vodom i ne ističe nijedan format kao poželjniji.

Ali postoje nijanse. Korišćeni čvrsti sapun može imati prepoznatljive bakterije na svojoj površini. U jednoj manjoj studiji iz 1984. godine, istraživači su ispitali dva čvrsta i dva tečni sapuna na pet lokacija tokom jedne nedjelje.

Otkrili su da je 92 do 96 procenata uzoraka uzetih sa čvrstih sapuna sadržalo detektabilne bakterije, u poređenju sa 8 procenata uzoraka iz tečnih sapuna.

Međutim, bakterije na sapunu ne znače nužno da će se prenijeti na vaše ruke ili vas razboljeti. „Bakterije na površini komada sapuna ne znače automatski da se te bakterije prenose na osobu koja ga koristi“, kaže dr Džanis Kosma-Kovi, magistar farmacije za pripremu ljekova i formulator za njegu kože za sajt Martha Stewart.

Kako dr Kosma-Kovi objašnjava: „U jednoj studiji, istraživači su namjerno kontaminirali komade sapuna visokim nivoom bakterija E. coli i Pseudomonas aeruginosa.

Nakon što je 16 učesnika opralo ruke kontaminiranim sapunima, istraživači nisu otkrili nijednu od testiranih bakterija na njihovim rukama.“

Studija je bila mala i koristila je određenu vrstu sapuna, ali njeni nalazi pomažu da se napravi razlika između bakterijske kontaminacije komada sapuna i stvarnog prenosa bakterija tokom pranja.

Najhigijenskiji način čuvanja čvrstog sapuna

Postavite čvrsti sapun negdje gdje može da se ocedi i osuši između korišćenja. Ovo sprječava da sapun postane mek ili da stoji u stajaćoj vodi i može da ograniči nakuplanje bakterija na njegovoj površini.

Vlažni uslovi mogu podstaći opstanak bakterija na površini sapuna.

„Stajaća vlažnost je ono što omogućava organizmima da prežive“, kaže dr Goldberg. Da biste to suzbili, izaberite posudu za sapun sa drenažnim otvorima ili prorezima koji omogućavaju da višak vode otekne i vazduh cirkuliše (umjesto da sapun ostane u stalnoj barici).

Mjesto na koje stavljate sapun takođe je važno. Držite komad sapuna negdje gdje ga voda iz slavine ili tuša neće neprekidno prskati. Ako sapun poslije svakog pranja stoji u barici, premjestite ga na suvlje mjesto ili redovno praznite posudu.

Stručnjaci takođe preporučuju ispiranje nakupljenog sapuna iz posude i njeno redovno čišćenje kako ne bi dolazilo do taloženja. Ako primijetite bilo kakvu prljavštinu na samom sapunu, isperite je pod vodom prije nego što ga vratite u posudu.

Često, da. U poređenju sa tečnim sapunom, čvrsti sapun je koncentrisaniji, lakši za transport i obično dolazi u papiru ili kartonu umjesto u plastičnoj boci sa pumpicom.

Tečni sapun može biti izbor sa manje otpada kada se kupuje u pakovanju za dopunjavanje i koristi sa istim dozatorom tokom vremena. Koju god vrstu da izaberete, koristite samo onoliko koliko je potrebno i izbjegavajte nepotrebno vruću vodu, što može povećati uticaj pranja ruku na životnu sredinu.

Kada tečni sapun može biti praktičniji

Tečni sapun može biti praktičniji u kupatilu koje se intenzivno koristi, posebno za djecu, goste ili bilo koga ko ima poteškoća sa držanjem mokrog komada sapuna. Javni objekti takođe obično obezbjeđuju tečni sapun jer se lakše dozira i dijeli.

„Bilo koji oblik može dobro da funkcioniše kada se koristi pravilno“, objašnjava dr Kosma-Kovi. „Često preferiram tečni ili pjenušavi sapun u kupatilu koje dijeli više ljudi jednostavno zato što se proizvod dozira bez toga da svi uzastopno diraju isti komad sapuna, a praktičan je i za djecu i često pranje ruku.“

Ali tečni sapun nije imun na kontaminaciju. „The CDC“ upozorava na „dopunjavanje“ djelimično napunjenog dozatora jer ta praksa može dovesti do bakterijske kontaminacije.

Ostavite da se dozator isprazni, zatim ga očistite, osušite i napunite u skladu sa uputstvima proizvođača.

Dozatori u obliku zatvorenih kertridža dodatno smanjuju mogućnosti za kontaminaciju, dodaje dr Goldberg. Ljudi sa specifičnim uputstvima za prevenciju infekcija zbog zdravstvenog stanja treba da prate preporuke svog ljekara, kaže dr Kosma-Kovi.

Šta je najvažnije

Koji god format da izaberete, zapamtite da je tehnika važnija od pakovanja.

Navlažite ruke čistom, tekućom vodom i nanesite sapun. Sapunjajte dlanove i nadlanica, između prstiju i ispod noktiju. Trljajte najmanje 20 sekundi, isperite pod čistom tekućom vodom i osušite čistim peškirom ili sušačem za ruke. „The CDC“ sugeriše da se dvaput otpjevuši pjesma „Happy Birthday“ kao mjerica za vrijeme, prenosi Najžena.

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas Međunarodni dan starijih osoba: Kakva je situacija u BiH

Prvi oktobar širom svijeta obilježava se kao Međunarodni dan starijih osoba.

Dok se na globalnom nivou podsjećamo na važnost dostojanstvenog starenja, u Bosni i Hercegovini ovaj datum uglavnom služi kao podsjetnik na sumornu ekonomsku i socijalnu stvarnost starijih osoba.

Međunarodni dan starijih osoba ustanovljen je 14. decembra 1990. godine odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Zvanično je počeo da se obilježava 1. oktobra 1991. godine.

Osnovni ciljevi obilježavanja ovog dana su:

  • Podizanje svijesti javnosti o izazovima i problemima starijih,
  • Priznanje doprinosa koji stariji ljudi daju društvu, porodici i zajednici,
  • Unaprjeđenje politika socijalne i zdravstvene zaštite.

Kada je riječ o BiH, socijalna nesigurnost i demografska slika BiH postaju sve alarmantniji.

Prema statističkim pokazateljima, skoro petinu ukupnog stanovništva u zemlji čine stariji od 65 godina. Zbog toga se BiH svrstava u red izrazito “starih” društava u Europi.

Možda vas zanima i ovo:

BiH pred demografskim slomom: Stanovništvo sve starije i sve manje ga ima

Indeks starenja konstantno raste, što znači da je broj starijih odavno premašio broj mlađih od 20 godina.

Ipak, umjesto da duboka starost bude period mirnog i bezbrižnog života nakon decenija rada, za većinu penzionera u BiH ona je borba za goli opstanak.

Ključni problemi starijih u BiH:

  • Ekonomska bijeda i niske penzije
  • Rast cijena osnovnih životnih namirnica i lijekova
  • Neadekvatna zdravstvena zaštita
  • Socijalna isključenost i usamljenost

Pored institucionalnog zanemarivanja, u porastu su i slučajevi ekonomskog, psihičkog, pa čak i fizičkog nasilja nad starijim osobama unutar porodica, o čemu se u javnosti i dalje nerado govori.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako od kupovnih kora da napravite domaće: Probajte sa ova tri sastojka

Domaća pita ima svoje mjesto na stolu, bilo da je pripremamo za doručak, porodični ručak ili one večeri kada nam se jede nešto toplo, a ne želimo da provedemo sate u kuhinji. Ipak, razvlačenje kora traži vrijeme, strpljenje i malo vještine. Zbog toga najčešće posežemo za gotovim, uz nadu da se tokom pečenja neće osušiti i postati tvrde.

Da bi pita od kupovnih kora bila mekana iznutra, a spolja dobila zlatnu, hrskavu koricu, može da pomogne jednostavan premaz od tri sastojka. Priprema se za minut, a važno je da ga nanosite u tankom sloju. To iz razloga kako bi kore ostale sočne, bez previše tečnosti koja bi ih učinila gnjecavim.

Šta vam je potrebno za premaz?

U činiji pomiješajte dvije kašike jogurta ili kisele pavlake, pet kašika ulja i tri do četiri kašike mineralne vode. Umjesto ulja možete koristiti rastopljeni puter ili mast.Za bogatiji ukus možete spojiti ulje sa malo putera, tako da ukupna količina masnoće ostane ista.

Sve dobro promiješajte, dok ne dobijete ujednačenu, tečnu smjesu koja se lako razmazuje po korama. Jogurt ili pavlaka doprinose mekoći i punijem ukusu. Masnoća pomaže da se slojevi lijepo razdvoje tokom pečenja, dok mineralna voda razređuje premaz i olakšava njegovo ravnomjerno nanošenje.

Kako da premažete kore i složite pitu?

Za jednu rolnu uzmite četiri kore, pa prvu lagano premažite pripremljenom smjesom, preko nje stavite drugu i ponovite postupak, a zatim isto uradite sa trećom. Na četvrtu rasporedite nadjev po želji, od sira, špinata, mesa ili povrća.

Obratite pažnju na ivice, jer se one najlakše suše, ali nemojte natapati kore. Tanak, ravnomjeran sloj premaza sasvim je dovoljan.

Kore pažljivo urolajte i složite u pleh, pa preko njih rasporedite ostatak smjese, ponovo vodeći računa da ne preterate sa količinom. Pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180 stepeni, dok pita ne dobije zlatnu boju i dok nadjev ne bude pečen. Vrijeme pečenja zavisi od vrste nadjeva i debljine rolni.

Premaz možete prilagoditi nadjevu

Ako pripremate pitu sa sirom, količinu soli prilagodite njegovom ukusu, naročito ako koristite slaniji sir. Uz masniji nadjev budite umjereniji sa dodatnom masnoćom, kako pita ne bi bila preteška, piše Ona.rs.

Za slatke pite sa jabukama, višnjama ili bundevom, rastopljeni puter može da bude dobar izbor. On daje prijatan miris i puniji ukus. Ipak, obratite pažnju na sok koji voće pušta, pošto previše vlažan nadjev može da ostavi donje slojeve mekanim i nedovoljno pečenim.

Najčešća greška je previše premaza

Želja da pita bude što sočnija lako nas navede da svaku koru obilno natopimo, ali upravo tako slojevi mogu da postanu teški i gnjecavi. Bolje je da premaz nanosite štedljivo, nadjev rasporedite ravnomjerno i pripremljenu pitu stavite u već zagrijanu rernu.

Kupovne kore neće postati ručno razvijene, ali uz ovaj mali dodatak mogu da daju pitu sa mekom sredinom i lijepom koricom, onu koja se siječe još topla i zbog koje se za stolom gotovo uvek traži još jedno parče.

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas isplata penzija u Srpskoj: Kako izdržati do 10. novembra?

Redovna isplata penzija za septembar u Republici Srpskoj počinje danas.

Novac će biti doznačen na račune više od 280 hiljada korisnika. Sljedeću penziju, penzioneri će dobiti tek 10. novembra. To može predstavljati problem za mnoge.

Iako je vijest o isplati uvijek ohrabrujuća, penzioneri u Banjaluci oktobar dočekuju sa dozom strepnje. Nagli rast jesenjih troškova koji prijete da progutaju veći dio njihovih primanja i predstavljaju opasnost.

Priprema za zimu, nabavka ogreva, kupovina jesenje zimnice i neizbježni lijekovi za sezonu prehlada stavljaju kućne budžete najstarije populacije na ozbiljan test pred kraj godine. Mnogi penzioneri su već unaprijed rasporedili svaku marku od sutrašnje isplate kako bi spremno dočekali hladnije dane, rekao je za BL portal banjalučki penzioner Ratko Mirković.

“Čim penzija legne na račun prvo se odvaja novac za komunalije i rate za drva. Ono što ostane moramo ostaviti za hranu i lijekove“, navodi Mirković.

Treba podsjetiti da su penzije u Srpskoj nedavno usklađene. Međutim inflacija i svakodnevni skok cijena osnovnih životnih namirnica na pijacama i u marketima i dalje predstavljaju najveći svakodnevni izazov.

Zbog visokih cijena povrća ove godine se na banjalučkim tržnicama kupuje isključivo ono najosnovnije, pojašnjava Mirković.

„Nekada smo zimnicu pravili na veliko za cijelu porodicu. Danas se kupus i paprike uzimaju na komad ili manju vreću, čisto da se nađe u kući tokom zime“, ističe Mirković.

Redovna sutrašnja isplata donijeće trenutno olakšanje najstarijoj populaciji, ali prava borba sa jesenjim i zimskim troškovima tek predstoji za većinu domaćinstava u Republici Srpskoj.

Podijeli tekst sa drugima na:

Priprema kuće za zimu: Ove stvari nemojte zaboraviti

Dolaskom jeseni vrijeme je za pripremu doma za hladnije mjesece, snijeg i led, a stručnjaci upozoravaju vlasnike kuća da nekoliko jednostavnih poslova obavljenih na vrijeme može spriječiti probleme tokom zime.

Šta prvo treba provjeriti?

Među najvažnijim poslovima su čišćenje oluka od lišća, provjera detektora dima i ugljen-monoksida. Zatim treba pregledati prilaze i eventualna oštećenja. Ono što je osnovno je da se provjeri i sistem grijanja. Po potrebi treba uraditi i servis grijanja koji može smanjiti troškove tokom hladnih mjeseci.

Kako zaštititi kuću od hladnoće?

Preporučuje se zaštita i izolovanje vodovodnih cijevi koje prolaze kroz negrijane prostorije kako ne bi došlo do smrzavanja, dok bi dimnjak trebalo očistiti prije prvog korištenja tokom sezone grijanja.

Šta treba pripremiti prije prvog snijega?

Fox navodi da se vlasnicima kuća savjetuje da na vrijeme nabave so ili sredstva za topljenje leda i lopate za snijeg. Zatim da sklone baštenski namještaj i druge predmete osjetljive na zimske vremenske uslove. Treba provjeriti i rezervne generatore i napraviti plan za slučaj vanredne situacije.

Kako izabrati pouzdanog majstora?

Ukoliko je za neki posao potreban profesionalac, preporučuje se da vlasnici istraže izvođača, zatraže preporuke, pregledaju njegove ranije radove i iskustva drugih klijenata te pribave nekoliko ponuda prije nego što odluče kome će povjeriti posao.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Ugljeviku uručena pomoć za 440 penzionera

Načelnik opštine Ugljevik Dragan Gajić uručio je danas jednokratnu novčanu pomoć od 150 KM za 440 penzionera.

Riječ je o penzionerima čija je mjesečna penzija manja od 550 KM, a realizaciju ove mjere pomogao je i Kabinet predsjednika Republike Srpske

Kabinet je, u saradnji sa lokalnom zajednicom, obezbijedio 60.000 KM, a preostalih 6.000 KM lokalno Udruženje penzionera.

Gajić je rekao je da će i u narednom periodu, u skladu sa raspoloživim mogućnostima, nastojati da kroz konkretne mjere pruže podršku ovoj kategoriji stanovništva.

“Ova pomoć je skroman, ali konkretan doprinos njihovom kućnom budžetu. Hvala Kabinetu predsjednika Republike Srpske za podršku u obezbjeđivanju sredstava za realizaciju ove mjere”, rekao je Gajić.

Predsjednik Udruženja penzionera Bojana Đukić istakla je da im posebno znači što se vodi računa o potrebama najstarijih sugrađana. Drago im je i što postoji razumijevanje za njihove svakodnevne potrebe.

Podijeli tekst sa drugima na: