Hoće li svi penzioneri u BiH od 1. januara dobiti veće penzije?

Penzioneri ovih dana s velikom strepnjom gledaju prema nadolazećoj godini.

Svaka najava promjena u sistemu penzija za njih znači mnogo više od brojki i statistika znači sigurnost, dostojanstvo i miran san.

Mnogi od njih već godinama žive skromno, prateći rast cijena koji često nadmašuje rast njihovih primanja.

Zato je pitanje hoće li se penzije povećati postalo glavna tema razgovora u domovima, na tržnicama i u redovima pred apotekama, piše vecernji.ba.

Penzioneri se nadaju da će nadležni u oba entiteta prepoznati njihov trud i dugogodišnji rad te omogućiti da starost provedu bez osjećaja neizvjesnosti.

Međutim, dok službene odluke još uvijek nisu donesene, penzioneri broje dane do objave, nadajući se da će nova godina donijeti barem malo financijskog olakšanja i osjećaj da nisu zaboravljeni.

A do tada ostaje im čekati i vjerovati da će nova godina donijeti više sigurnosti nego prošla.

Dodikovo obećanje

Najave o većim penzijama stigle su iz oba bh. entiteta.

Penzije u Republici Srpskoj u januaru će biti povećane za 6,25 posto, a pokušava se osigurati i isplata decembarske penzije pred praznike”, rekao je lider SNSD-a Milorad Dodik poslije sastanka s rukovodstvom Udruženja penzionera. <<< Opširnije.

Dodik je istakao da je Vlada činila sve da poboljša uslove za penzionere, da je rađeno u kontinuitetu i da su penzije 26 puta povećane.

Zahvalio je za dobru saradnju s Udruženjem panzionera i opštinskim udruženjima te dodao da ima namjeru da se nastavi.

On je napomenuo da je oko 4500 penzionera u ovoj godini koristilo pravo na banjsko liječenje, a potom su razgovarali da to u idućoj godini bude 6000 penzionera.

“U RS-u je 292.000 penzionera, na godišnjoj razini izdvajaju se dvije milijarde KM za penzije, a 167 miliona na mjesečnoj”, naveo je Dodik na konferenciji za novinare.

S druge strane, lider penzionera Ratko Trifunović već odavno spominje povećanje penzija za 10 posto od početka iduće godine.

Naglasio je da je zadovoljan redovnim usklađivanjem penzija, odnosno povećanjem od 1. januara 6 posto, i vanrednim, u avgustu ove godine.

“U ovoj godini penzije su povećane za nešto više od 9 posto – poručio je Trifunović.

Posljednje povećanje nije vrijedno pomena

Međutim, posljednje povećanje penzija u RS, ono u avgustu, za mnoge penzionere nije vrijedno ni spomena.

Tada su penzije  otišle za 3 posto, što su mnogi penzioneri dočekali više kao poniženje nego kao potez koji ide u smjeru poboljšanja njihova standarda.

U slučaju najniže penzije tri posto značilo je povećanje od nepunih 10 maraka, dok je prosječna penzija veća za nepunih 19 KM.

Trenutačno penzioni minimalac iznosi 330, a prosječna penzija 650 KM.

Kad se u obzir uzme najniža penzija, za spomenuto povećanje penzioner može kupiti kilogram brašna, 800 grama riže, pola kilograma pilećih krilaca i 2 banane?!

Oni koji primaju prosječnu penziju, uz navedeno, mogu kupiti i litru mlijeka, litru ulja, kilogram šećera i dvije paštete.

Što je s rastom penzija u Federaciji BiH?

Još ranije razgovori o povećanju penzija počeli su u Federaciji BiH.

Štaviše, ističe vrijeme za usvajanje novog Zakona o MIO, zakona koji bi penzionerima u Federaciji mogao donijeti povećanje penzija od oko 17 posto.

Da bi novi obračun uopšte mogao stupiti na snagu od 1. januara, neophodno je da zakon bude usvojen do kraja godine.

Trenutno, još nije upućen u parlamentarnu proceduru, što ostavlja sve manje prostora da se ovaj proces završi na vrijeme.

U javnosti ostaje nada da će se politički akteri što prije dogovoriti kako bi penzioneri dobili najavljeno povećanje. Ipak, realnost t pokazuje da bi rokovi mogli biti neostvarivi bez saglasnosti i ubrzanog djelovanja svih institucija uključenih u proces.

U mislima penzionera isprepliću se nada i strah – nada da će promjene biti pozitivne i strah da će sve ostati po starom.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

22 osobe u institucijama BiH rade iako su stekli uslove za penziju

Upravni inspektorat Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine sačinio je, nakon inspekcijskog nadzora, spisak zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine koji su ispunili uslov za penzionisanje, ali i dalje rade, pri čemu na funkcijama na kojima se nalaze imaju veoma dobra primanja.

Nadzor je obavljen nakon što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 1. septembra obavezao Upravni inspektorat da prikupi ove podatke.

U institucijama BiH rade 22 penzionera

“Od institucija koje su dostavile tražene informacije, u 13 institucija je utvrđeno da imaju zaposlene koji su ispunili zakonom propisane uslove za prestanak radnog odnosa, bilo na osnovu godina života i staža osiguranja (zajedno) ili samo na osnovu staža”, navode iz Upravnog inspektorata.

Radi se o 22 osobe koje imaju pravo na penziju. Uglavnom su to savjetnici i rukovodioci.

Upravni inspektorat je Parlamentu BiH dostavio spisak osoba koje ispunjavaju uslove za penzionisanje:

Podatke su tražili od 65 institucija, a dvije nisu dostavile odgovor – Agencija za statistiku BiH i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH – te će kod njih biti obavljen neposredni nadzor.

Više na ovu temu:

Penzioneri u FBiH sada imaju pravo zasnovati radni odnos

Podijeli tekst sa drugima na:

Njegovo veličanstvo krompir: Recepti za vrhunske đakonije

Prošao je dug put od skromnog korijena do kulinarske zvijezde.

Krompir, jednostavan, neugledan i jeftin, često se uzima zdravo za gotovo. Prošao je dug put od skromnog korijena do kulinarske zvijezde i to zahvaljujući svestranosti i sposobnosti da se transformiše u bezbroj jela.

Od bogatog krompir-pirea, preko hrskavih prženih krompirića do elegantnih priloga pečenjima, krompir je mnogo više od običnog priloga. Njegova blaga aroma i tekstura čine ga savršenom osnovom za eksperimentisanje s različitim začinima, biljem i tehnikama kuvanja.

Predstavljamo vam nekoliko jednostavnih, ali neodoljivih recepata s krompirom.

PEČEN S BIJELIM LUKOM I RUZMARINOM

POTREBNO JE:
• 1 kg krompira
• 4 čena bijelog luka
• 2 grančice svježeg ruzmarina
• 4 kašike maslinovog ulja
• so, svježe mljeveni biber

Zagrijati rernu na 200 stepeni Celzijusa. Oprati i oljuštiti krompir, pa ga iseći na kocke ili veće komade. U plehu za pečenje pomiješati krompir, maslinovo ulje, zgnječeni bijeli luk, listiće ruzmarina, so i biber. Dobro promiješati da se svi sastojci sjedine. Peći 40–50 minuta, povremeno mešajući, dok krompir ne postane zlatnosmeđe boje i hrskav.

KREMASTI PIRE S PARMEZANOM

POTREBNO JE:
• 1 kg krompira
• 100 ml mlijeka
• 50 g putera
• 50 g rendanog parmezana
• so, muskatni oraščić po ukusu

Krompir oljuštiti, iseći na kocke i kuvati u posoljenoj vodi dok ne omekša. Ocediti vodu i vratiti krompir u šerpu. Dodati puter i mlijeko, pa ga izgnječiti gnječilicom za krompir dok ne dobijete glatku smjesu. Dodati parmezan, so i malo muskatnog oraščića. Služiti odmah dok je toplo.

SLOŽENAC SA SLANINOM I LUKOM

POTREBNO JE:
• 1 kg krompira
• 200 g slanine
• 2 glavice crnog luka
• 200 ml kisele pavlake
• so, biber po ukusu

Krompir oljuštiti i iseći na tanke kolutove. Slaninu iseći na kockice, a luk na rebarca. U vatrostalnu posudu ređati red krompira, red luka, pa red slanine. Ponavljati postupak dok se svi sastojci ne potroše. Na kraju obavezno treba da bude krompir. Kada sve složite, pomiješati kiselu pavlaku sa solju i biberom, pa preliti preko krompira.

Peći na 180 stepeni Celzijusa između 45 i 60 minuta, dok krompir ne omekša i ne porumeni.

SALATA S MAJONEZOM I SENFOM

POTREBNO JE:
• 1 kg krompira
• 4 kuvana jajeta
• 3–4 kisela krastavca
• 1 manja glavica crvenog luka
• 200 g majoneza
• 2 kašike senfa
• so, biber po ukusu

Krompir oprati i skuvati u ljusci, pa ga dobro ohladiti i oljuštiti. Iseći ga na kocke. Kuvana jaja, krastavce i luk sitno iseckati. U većoj posudi pomiješati krompir, jaja, krastavce i luk. Dodati majonez, senf, so i biber, pa sve dobro promiješati.

ZAPEČENI PUNjENI KROMPIR

POTREBNO JE:
• 4 veća krompira
• 100 g slanine
• 100 g rendanog sira (kačkavalj ili čedar)
• 100 g kisele pavlake
• so, biber i sitno sjeckani vlašac

Zagrijati rernu na 220 stepeni Celzijusa. Krompir oprati, dobro osušiti i namazati uljem. U ovom dijelu recepta ga i posolite. Peći 45–60 minuta, dok ne omekša. Slaninu iseći na sitne kockice i propržiti u tiganju dok ne postane hrskava. Izvaditi krompir iz rerne, prerezati ga po dužini i izvaditi sredinu, ostavljajući koru debljine oko jedan cm. Unutrašnjost krompira izgnječiti, pa pomiješati sa slaninom, pavlakom i većinom sira. Vratiti smjesu u izdubljene kore, posuti ostatkom sira i peći još 10–15 minuta, dok se sir ne otopi i porumeni.

JESENjI POSNI GULAŠ

POTREBNO JE:
• 1 kg krompira
• 500 g junećeg mesa ili kobasice
• 2 veće glavice crnog luka
• 2 čena bijelog luka
• 2 kašičice slatke aleve paprike
• 1 kašičica ljute paprike (opciono)
• 200 ml paradajz-sosa ili pelata
• 1 l vode ili bujona
• so, biber i lovorov list

Meso iseći na kocke, a luk sitno. Krompir oljuštiti i iseći na veće komade. Na malo ulja prodinstati luk dok ne omekša, pa dodati meso i dinstati dok ne porumeni. Zatim dodati bijeli luk i paprike, kratko promiješati, pa naliti vodom ili bujonom. Dodati paradajz-sos, so, biber i lovorov list. Kad proključa, dodati krompir i kuvati na laganoj vatri dok krompir i meso ne omekšaju (oko 45–60 minuta).

PALAČINKE

POTREBNO JE:
• 4 veća krompira
• 1 manja glavica crnog luka
• 1 jaje
• 2–3 kašike brašna
• so i biber po ukusu
• ulje za prženje

Krompir i luk oljuštiti i izrendati. Dobro ocediti višak tečnosti. U smjesu dodati jaje, brašno, so i biber. Dobro promiješati. U tiganju zagrijati ulje. Kašikom vaditi smjesu i oblikovati male palačinke. Pržiti ih s obje strane dok ne postanu zlatnosmeđe boje i hrskave.

SLATKI UŠTIPCI S CIMETOM

POTREBNO JE:
• 1 veliki slatki krompir (oko 300 g)
• 1 jaje
• kašike brašna
• kašičica cimeta
• prstohvat soli
• šećer u prahu za posipanje

Slatki krompir skuvati dok ne omekša, oljuštiti i izgnječiti u pire. U posudi pomiješati pire od krompira, jaje, brašno, cimet i so. Dobro promiješati dok se ne dobije homogena smjesa. Zagrijati malo ulja u tiganju. Kašikom uzimati smjesu i pržiti uštipke s obje strane dok ne dobiju zlatnosmeđu boju. Poslužiti ih tople, posute šećerom u prahu, piše Magazin Politika.

PITA OD BATATA

POTREBNO JE:

Za koru:
• 150 g mljevenog keksa
• 70 g otopljenog maslaca

Za fil:
• 400 g pirea od batata (slatkog krompira)
• 1 jaje
• 100 g šećera
• 100 ml pavlake za kuvanje
• 1 kašičica cimeta
• ¼ kašičice mljevenog muskatnog oraščića
• prstohvat soli

Za koru pomiješati mljeveni keks s otopljenim maslacem i utisnuti smjesu na dno kalupa za pitu. Ostaviti u frižideru da se stegne. Za fil u posudi pomiješati pire od slatkog krompira, jaje, šećer, pavlaku, cimet, muskatni oraščić i so. Dobro umutiti.

Sipati fil preko kore i peći u rerni zagrijanoj na 180 stepeni oko 40 minuta, dok se fil ne stegne. Ostaviti da se ohladi prije služenja. Možete je ukrasiti šlagom.

SLATKI KROMPIR S JAVOROVIM SIRUPOM I ORASIMA

POTREBNO JE:
• 2 srednja slatka krompira
• 2 kašike javorovog sirupa
• 1 kašičica otopljenog maslaca
• 50 g sjeckanih oraha ili pekana
• malo cimeta

Zagrijati rernu na 200 stepeni. Slatke krompire dobro oprati, iseći ih uzduž na dvije polovine i zaseći nožem po unutrašnjosti. Premazati ih mješavinom javorovog sirupa i otopljenog maslaca. Peći oko 25–30 minuta, dok ne omekšaju.

Pred kraj pečenja posuti ih sjeckanim orasima i cimetom i vratiti u rernu na još pet minuta. Poslužiti toplo.

Više o krompiru:

FSA: Krompir čuvajte u frižideru i produžite mu vijek trajanja

Da li je opasno jesti krompir koji je proklijao, zelen ili ima smeđe mrlje

Ako primijetite ovo na krompiru, nemojte da ga jedete

Podijeli tekst sa drugima na:

Vodič za snažan imunitet: Koje namirnice jesti tokom jeseni i zime

Sa dolaskom hladnijih dana i sezone prehlada i gripa, jačanje odbrambenih sposobnosti organizma postaje prioritet. Zato smo vam spremili vodič za snažan imunitet.

Kako lišće mijenja boju, a temperature opadaju, sve više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, gdje se virusi i bakterije lakše šire.

Istovremeno, manjak sunčeve svjetlosti dovodi do pada nivoa vitamina D, ključnog za funkciju imunog sistema.

Upravo zato stara izreka “Jedna jabuka na dan drži ljekara dalje od kuće” ima više istine nego što mislimo, jer uravnotežena ishrana obezbjeđuje tijelu “gorivo” potrebno za borbu protiv patogena.

Stručnjaci se slažu da je nutritivni status temelj otpornosti – osobe koje se hrane kvalitetno imaju jači imuni odgovor i lakše se bore protiv infekcija.

Umjesto da na svoju ruku posežemo za suplementima, fokus bi trebalo staviti na cjelovite, prirodne namirnice koje sadrže sinergiju hranljivih sastojaka koje telo najbolje apsorbuje i koristi.

Vitamin C – najpoznatiji saveznik imuniteta

Vitamin C je vjerovatno najpoznatiji borac za imunitet. Djela kao snažan antioksidans i podstiče stvaranje bijelih krvnih zrnaca, naše prve linije odbrane. Iako su citrusi poput narandži i limuna odličan izvor, mnoge druge namirnice sadrže ga u većim količinama.

Crvena paprika, na primjer, ima skoro duplo više vitamina C od narandže, a bogati su i brokoli, prokelj, jagode i kivi.

Ne treba zaboraviti ni fermentisanu hranu – kiseli kupus, osim što je pun vitamina C, sadrži i probiotike koji jačaju zdravlje crijeva, gdje se nalazi čak 70–80% imunih ćelija. Budući da tijelo ne proizvodi i ne skladišti vitamin C, njegov redovan unos hranom je ključan.

Vitamin D – “vitamin sunca”

Vitamin D igra presudnu ulogu u regulaciji imunog sistema i smanjenju upalnih procesa. Nizak nivo vitamina D povezan je s većim rizikom od respiratornih infekcija.

Tokom jeseni i zime, kada ima manje sunca, važno je obratiti pažnju na ishranu. Najbolji izvori su masna riba – losos, tuna, skuša i sardina. Jedna porcija lososa može zadovoljiti veći dio dnevnih potreba.

Drugi dobri izvori su žumance, gljive izložene UV svjetlu i namirnice obogaćene vitaminom D (mlijeko, biljni napici, jogurt).

Kako je manjak ovog vitamina čest, stručnjaci savjetuju da se proveri nivo vitamina D i po potrebi konsultuje ljekar o suplementaciji.

Cink – čuvar imunog sistema

Cink je esencijalan mineral koji je neophodan za pravilan razvoj i funkciju imunih ćelija. Čak i blagi manjak može oslabiti odbranu tijela.

Istraživanja pokazuju da cink može usporiti razmnožavanje virusa i skratiti trajanje prehlade.

Tijelo ga ne skladišti, pa je svakodnevni unos neophodan.

Najbogatiji izvor su kamenice, ali ga ima i u morskim plodovima, nemasnom crvenom mesu i puretini.

Biljni izvori uključuju sjemenke bundeve, indijski orah, leblebije i sočivo – a čak i tamna čokolada sa visokim udjelom kakaa sadrži nešto cinka.

Ostali ključni nutrijenti za jak imunitet

Proteini – grade imune ćelije i antitela; nalaze se u mesu, ribi, jajima, mliječnim proizvodima, mahunarkama i orašastim plodovima.

Probiotici – “dobre bakterije” iz jogurta, kefira i kimčija, koje čuvaju zdravlje crijeva.

Antioksidansi – vitamini A (beta-karoten iz batata, šargarepe i spanaća) i E (iz badema i semenki suncokreta) štite ćelije od oštećenja.

Voće i povrće jarkih boja – cvekla, bobičasto voće, kelj – obezbjeđuju širok spektar zaštitnih fitonutrijenata, piše B92.

Zdrave navike su ključne

Prehrana je snažno oružje, ali najbolje djeluje u kombinaciji sa zdravim životnim navikama. Stručnjaci iz Cleveland Clinic savjetuju holistički pristup:

  • 7–9 sati sna dnevno
  • redovno kretanje (šetnja, lagana fizička aktivnost)
  • smanjenje stresa (meditacija, muzika, opuštanje)
  • adekvatna hidracija (voda i biljni čajevi)
  • redovno pranje ruku i higijena

Više o ovoj temi:

Ove namirnice brinu o zdravlju probavnog sistema

Ovo su najbolje namirnice da poboljšate svoju krvnu sliku

Idealna ishrana za penzionere: ovo je hrana koja održava vašu vitalnost i zdravlje

Zdrava ishrana za srce i tijelo: Savjeti za penzionere

Podijeli tekst sa drugima na:

Raguž: Vlast nema iskrene namjere sa Zakonom o PIO

Izmjene Zakona o PIO koje je sačinilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike još nisu bile na Vladi Federacije BiH, pa samim tim nisu upućene ni u parlamentarnu proceduru.

Obuhvataju izmjene parametara za povećanje penzija, ukidanje vanrednog povećanja penzija, kompletnu izmjenu člana 81. koji obuhvata izračun najniže penzije.

U izmjenama člana 81. stoji da za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije u FBiH iz decembra prethodne godine.

Neophodna suštinska reforma penzijskog sistema

Prosječna penzija sada iznosi 651 KM, a 60 posto od tog iznosa je 390 KM.

Protiv ovakvog izračuna penzija su se pobunili predstavnici boraca, radnika.

Na ovaj način će biti kažnjene osobe koje uprkos tome što su od završetka agresije do danas radile, nemaju jednako staža jer su mnogi poslodavci na svaki način izbjegavali uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Slaven Raguž, poslanik Predstavničkog doma Parlametna FBiH u nekoliko navrata govorio je o inicijativama koje se tiču penzijskog i invalidskog osiguranja te da nema puno iskrenih namjera u onome što vlast govori.

“Što se tiče člana 81, neka Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Adnan Delić krenu od parlamenta, od zastupnika što u Parlamentu BiH, u Parlamentu FBiH, koji su otišli u penziju, uzeli otpremnine i nastavili raditi u parlamentu, ako je iskrenih namjera u tome što govori. U više navrata sam sugerirao određene zaključke u vezi sa reformom penzijskog sistema. Mi ovdje sada radimo neke kozmetičke priče u smislu preživljavanja do sljedećeg izbornog ciklusa, a poslije toga ko živ ko mrtav, jer naš penzijski sistem ovakav kakav jeste, nije održiv”, kaže Raguž.

On kaže da se Federacija BiH zadužila na Londonskoj berzi zbog opstanka ovakvog penzijskog sistema po lihvarskim kamatnim stopama.

“Pa to vam govori o viziji i strategiji kako oni uspješno nastoje reformirati penzijski sistem. Rekao sam Deliću kada je prezentirao svoju strategiju reforme penzijskog sistema da je dobra, ali zakonska rješenja i izmjene podzakonskih akata, ne rješavaju to što je on predstavio u svojoj strategiji”, rekao je Raguž dodajući da su potrebne suštinske reforme.

Najveći dužnici za doprinose su javna preduzeća

“Bez konkretnih suštinskih reformi mi nećemo apsolutno ništa dobiti, nego ćemo samo raditi neke kozmetičke promjene koje u suštini neće ništa izmijeniti, a imaju za cilj preživljavanje naših vladajući elita do sljedećeg izbornog ciklusa. Dobit ćemo ljude koji sa minimalnim penzijama neće uspjeti preživljavati”, kaže Raguž na temu izmjene Zakona o PIO.

Osvrnuo se na problem neuplaćivanja staža u kontekstu kažnjavanja takvih ljudi izmjenama člana 81. <<< Opširnije.

“Pa neka samo pogledaju popis stotinu dužnika po pitanju doprinosa. Top 10 su sve javna preduzeća koje niko ne poziva na odgovornost. Evo imate situaciju Koksare iz Lukavca, zvali su me radnici, šta im ja mogu pomoći, ne mogu ništa, ali sam sugerirao, dao prijedlog, ako imaju dug prema Željeznicama, one imaju prema Federaciji, zašto se ne kompenzira taj dug da Željeznice oproste dug Koksari, a Federacija da u tom iznosu oprosti dug Željeznicama FBiH. Ali ne, oni insistiraju da Koksara mora platiti taj dug i ne žele odustati ni fening. To je samo primjer kako oni imaju te široke poglede i kolika je ta strateška vizija, ne samo po pitanju penzijksog sistema nego privrede i ekonomije općenito” kazao je Raguž, a prenosi Faktor.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nekad Titov, danas samo Drvar: Poznat po drenjini i pećini (FOTO)

Sitni, crveni kiseli plod postao je zaštitni znak, a odnedavno i jedan od zvaničnih simbola ovog mjesta, a rakija „drenja” nadaleko se pročula.

Drvar je jedan od tri grada koja su nastala nakon Berlinskog kongresa 1878. godine.

Nakon što je Austro-Ugarska preuzela upravu nad Bosnom i Hercegovinom, Austrijanci su ustanovili u ovom području ogromne površine pod šumom, kao najvažnijom sirovinom koja ih je interesovala.

U kotlini, u kojoj je bilo dovoljno vode i uglja za potrebe industrije i stanovništva, odlučili su da podignu naselje.

Novi grad, koji su nazvali Drvar, ubrzo je postao centar za eksploataciju drvnog bogatstva ovog dijela Bosanske Krajine.

Austrijanci su podigli pilanu i izgradili mrežu željezničkih pruga kojima su dovozili posječena stabla na preradu i odatle drvenu građu odvozili na evropsko tržište.

Kasnije su izgrađeni fabrika celuloze i pogon za održavanje i opravku lokomotiva i vagona.

Zajedno s industrijom rastao je i grad, koji je tokom dvadesetog vijeka bio među industrijski najrazvijenijim u Bosni i Hercegovini.

Bijaše nekad gigant „Šipad”

Grad je dobio naziv po obližnjem selu Drvar i rječici Drvari, koja se u centru naselja uliva u rijeku Unac. Ovi nazivi sugerišu koliko je drvo bilo važno i prije austrougarske uprave.

Tako je bilo i u prvoj i drugoj Jugoslaviji. Čuveni „Šipad”, gigant koji je svojevremeno obuhvatao gotovo cjelokupnu drvnu industriju BiH, nastao je od istoimenog šumsko-industrijskog preduzeća Drvar – Dobrljin.

Ovdje se, zahvaljujući bogatim, nepreglednim šumama, sječi i preradi drveta, dugo godina živjelo više nego dobro.

Samo je u „Šip Grmeč”, kako se poslije rata nazivao pogon „Šipada” u Drvaru, bilo oko 2.600 stalno zaposlenih, plus sezonski radnici koji su tokom ljetnjih mjeseci bili angažovani na eksploataciji šume.

Postojali su ovdje i Fabrika celuloze i papira, Jugoturbina, pogon Unisa, Ćilimara…

Grad nekad živio i od turizma

Pored toga, Drvar je u velikoj mjeri živio i od turizma. Titovu pećinu, muzej „25. maj” i spomen-područje u centru grada godišnje je posjećivalo u prosjeku 200.000 posjetilaca.

Martin Brod, s jedinstvenim slapovima na Uni i manastirom Rmanj, bio je ništa manje atraktivna turistička destinacija.

Možda vas zanima i ovo:

Titovo najluskuznije ljetovalište bilo sablasni grad duhova (VIDEO)

U gradu je bilo čak pet srednjih škola, živjelo je ovdje oko 19 hiljada stanovnika, nezaposlenost je bila ispod pet procenata.

Tokom minulog rata i prvih poratnih godina, kompletna drvarska industrija potpuno je uništena.

Zahvaljujući nekolicini novih, malih, privatnih pilana i danas manji broj porodica u ovoj opštini živi od eksploatacije šume, a gotovo cjelokupno stanovništvo preživljava zahvaljujući jeftinom energentu – drvetu.

Samo, to nije dovoljno ni za stanovništvo, ni za finansiranje najosnovnijih socijalnih i društvenih aktivnosti opštine.

Dejton podijelio grad

Nakon Dejtonskog sporazuma, gradovi Drvar, Bosansko Grahovo i Glamoč, s apsolutnom srpskom većinom, ušli su u sastav novoformirane muslimansko-hrvatske federacije, a opština Drvar podijeljena je između dva konstitutivna elementa sadašnje BiH, Federacije i Republike Srpske, i čak tri kantona.

Grad i većina sela pripali su Livanjskom kantonu, a Martin Brod Unsko-sanskom kantonu, dok je jedan manji dio, gdje je formirana nova opština Istočni Drvar, ušao u sastav Republike Srpske.

Tokom rata u Bosni, kao jednonacionalna sredina i istovremeno dosta udaljen od ratnih žarišta, Drvar je ostao po strani ratnih sukoba.

Početkom avgusta 1995. godine, tokom operacije Oluja, hrvatske oružane snage počele su da granatiraju Drvar, nakon čega je gotovo cjelokupno stanovništvo deportovano i izbjeglo u srpske gradove.

Nakon 43 dana granatiranja, hrvatska vojska ušla je u razoreni i napušteni grad, koji su ubrzo naselili izbjeglicama iz centralne Bosne.

Veliki broj Drvarčana bio je među prvim koji su se u poratnoj Bosni vratili u zavičaj i povratili svoje kuće i stanove; međutim, ni jedni ni drugi nisu imali od čega da žive.

Hrvatski tajkuni su, u međuvremenu, prisvojili sve što je preostalo nakon razaranja, a imalo je bilo kakvu vrijednost. Nakon nekoliko godina besomučne sječe i eksploatacije šume, prestao je da radi i posljednji predratni pogon – pilana.

Vratila se samo trećina izbjegli

Nakon povratka iz izbjeglištva vratilo se nešto više od trećine izbjeglih, koji su odlučili da se vrate korijenima, onome od čega su njihovi preci vijekovima živjeli – zemlji i zemljoradnji.

S posebnom pažnjom i ljubavlju odnosili su se prema drenjini – sitnom, crvenom, pomalo nakiselom plodu žbunastog drveta drena.

Drvarčani su obnovili stare i počeli da podižu nove zasade. Grupa najupornijih osnovala je udruženje „Drvarska drenjina”, a prije 18 godina organizovali su prvu privredno-turističku manifestaciju „Dani drvarske drenjine”.

U gotovo svim okolnim selima počeli su nicati novi zasadi, moglo bi se reći i plantaže. I pored toga što je biljka veoma osjetljiva na vremenske uslove, proizvodnja drenjine iz godine u godinu raste, kao i količina proizvedene rakije i drugih proizvoda.

Zoran Pećanac, predsjednik ovog udruženja, kaže da se u srednje rodnoj godini ubere oko 30 vagona, odnosno 300 tona drenjina, a u najboljim godinama i do 50 vagona.

Od drenjina se tradicionalno spravljaju ukusni džemovi, slatko i sokovi. Posljednjih godina drenjina se počela sušiti, od nje se prave likeri i slatko.

Robna marka iz bakarnih kotlova

Ali, u drvarskom kraju od drenjine se najviše pravi rakija – „drenja”. I to, ne obična. Ko je bar jednom probao ovu, kako je mještani nazivaju, „kraljicu zdrave kapljice”, zapamtio je zauvijek njen ukus, bogati miris, jačinu…

Prave je na tradicionalan način, u bakarnim kotlovima, na hrastovom i bukovom drvetu. Porodice Puzić, Grujić, Pećanac, Jovandić, Jović, Rodić, Trninić, Šobić, Kecman… proslavile su drvarsku drenju, koja je našla kupce širom svijeta. Bez reklame, bez prodaje u trgovinskim lancima…

Od drenjine danas mnoge drvarske porodice popunjavaju kućni budžet i lakše žive. Drvarčani kažu da im je cilj da od drenje naprave svoju robnu marku.

Ali ne samo od toga: u toku su pripreme za brendiranje Drvara kao drenjinarske regije; predstoji ne baš jednostavan i lak posao oko nacionalne i međunarodne zaštite putem oznaka geografskog porijekla. Ako uspiju, Drvar bi se ubuduće mogao zvati i Drenjingrad.

Rakija s kotla

„Dani drvarske drenjine” održavaju se obično prvog vikenda u oktobru, najčešće u Spomen-kompleksu „25. maj”, u sklopu kojeg je Titova pećina. Obično se tokom manifestacije upali jedan kotao da posjetioci mogu vidjeti kako se peče drenja i da probaju svježu rakiju – s kotla, piše Magazin Politika.

Podijeli tekst sa drugima na:

Obazrivo sa izborom psa u 65. godini života

Posjedovanje kućnih ljubimaca pozitivno utiče na ljudsko zdravlje. To se posebno odnosi na vlasnike pasa koji ljubimce redovno izvode u šetnje i zahvaljujući toj aktivnosti vode aktivniji život.

Dokazano je i da psi svojim vlasnicima umanjuju nivo stresa. Takođe, mentalno zdravlje vlasnika kućnih ljubimaca znatno je bolje nego osoba koje nemaju ljubimce.

Sve pogodnosti života u društvu kućnih ljubimaca pozitivno se projektuju na zdravlje, posebno u vrijeme kada ljudi zbog savremenih tehnologija sve manje izlaze van svojih domova.

Ipak, kućni ljubimci sa sobom nose i određene rizike po zdravlje ljudi. Kako je pokazalo istraživanje u Americi, šetnja psa na povocu podrazumijeva opasnost od pada vlasnika, posebno starijih osoba.

Pročitajte još na ovu temu:

Psi smanjuju krvni pritisak

Razgovor sa životinjama: Naučna fantastika ili budućnost?

Približno trećina zabilježenih slučajeva u kojima su vlasnici zadobili povrede morala je da bude hospitalizovana.

Oko petine povrijeđenih zadobilo je prelome kuka. Takve povrede vode do znatnog pada kvaliteta života i povećanja smrtnosti za čak 30 posto.

Ljekari zbog toga savjetuju osobama starijim od 65 godina da za ljubimce uzimaju manje pse koje će moći da kontrolišu dok su na povocu, piše Politika.

Odabir pravog psa za stariju osobu

Prvo razmotrimo veličinu i snagu psa. Manji ili srednji psi su lakši za rukovanje i život u stanu. Treba odabrati pasminu koja se lako kontroliše na povodcu, posebno ako starijoj osobi mobilnost nije optimalna.

Birajmo psa s niskom energijom koji voli kratke šetnje. Takav pas ima stabilan temperament, što ga čini idealnim za starije osobe.

Dob psa takođe je važna. Odrasli i stariji psi već imaju razvijen karakter, što olakšava odabir odgovarajućeg psa za starije osobe.

Mješanci su često izdržljivi, fleksibilni i mirni. Mogu se pokazati kao odličan izbor za naše starije voljene.

Briga o dlaci može uticati na svakodnevnicu. Psi s kraćom dlakom zahtijevaju manje češljanja, što znači i manje čišćenja po kući.

Ako u porodici ima alergija na pse, birajmo one manje sklone linjanju. Takođe, važno je redovno provjetravati prostor.

Pas bi trebao biti miran i lako treniran. Pas koji voli društvo smanjuje stres i čini šetnje ugodnijim.

Informišimo se o zdravstvenom stanju psa. Provjerimo veterinarsku dokumentaciju, cijepljenja i informacije o eventualnim bolestima. Važno je imati blizu veterinarsku ambulantu i osigurati podršku ako zatreba.

Podijeli tekst sa drugima na:

Poslovi za penzionere koji su dobro plaćeni: Treća dob kao prilika

Poslovi za penzionere koji su dobro plaćeni treba da budu prilika za isprobavanje novih stvari i za zaraditi dodatni novac.

Pronalaženje idealnog dodatnog posla za penzionere može donijeti i lične i finansijske koristi.

Bilo da želite da dopunite svoju penziju, ostanete aktivni ili slijedite svoju strast. Evo nekoliko poslova koje vrijedi razmotriti:

Knjigovodstvo

Frilens knjigovodstvo može biti odličan izbor za penzionere sa iskustvom u administraciji, finansijama ili računovodstvu.

Malim preduzećima često su potrebni knjigovođe koje će voditi računa o fakturisanju, usklađivanju računa i finansijskoj evidenciji.

Mnogi od ovih poslova nude fleksibilno radno vrijeme, što ih čini lakim za uklapanje u vaš raspored.

Povremene knjigovođe pomažu u dokumentovanju i organizovanju transakcija kao što su fakture, kupovine, uplate i prodaje.

Ovi podaci se zatim unose u glavnu knjigu prije nego što se pripreme finansijski izvještaji poput bilansa uspjeha ili bilansa stanja.

Podučavanje

Podučavanje je ispunjavajući način da stariji ljudi podijele svoje znanje i doprinesu zajednici.

Bilo da ste nekada predavali u školi ili ste razvili stručnost u određenoj oblasti, vaše vještine mogu biti dragocene učenicima svih uzrasta.

Onlajn platforme poput Tutor.com, Wyzant i Preply olakšavaju početak rada. Penzionisani nastavnici takođe mogu razmotriti mogućnost podučavanja engleskog jezika preko programa kao što su Cambly ili VIPKid.

Ove platforme omogućavaju da podučavate učenike širom svijeta iz udobnosti svog doma, često uz fleksibilno radno vrijeme i minimalno vrijeme pripreme.

Lokalni centri za podučavanje su još jedna dobra opcija, naročito ako volite direktan rad sa učenicima. Ponesite spisak predmeta ili oblasti u kojima ste stručni i raspitajte se o dostupnim prilikama.

Čuvanje kuće

Čuvanje kuće može biti zanimljiva i isplativa opcija. Ovaj dodatni posao podrazumijeva brigu o nečijem domu. a često i o kućnim ljubimcima, dok su vlasnici odsutni.

Takav aranžman omogućava vlasnicima da budu mirni, znajući da su njihovi ljubimci i imovina u sigurnim rukama.

Veb-sajtovi poput TrustedHousesitters i Nomador odlična su mjesta za pronalaženje prilika za čuvanje kuća širom svijeta. Većina oglasa na ovim platformama zahtijeva plaćenu članarinu, a mnoge ponude su smještene u Evropi.

Prije nego što se prijavite za međunarodne poslove, obavezno provjerite vizni režim svake zemlje. Ulazak u zemlju kao čuvar kuće bez odgovarajuće vize može dovesti do odbijanja ulaska, čak i ako se radi o neplaćenom angažmanu.

Airbnb

Za neke ljude, kada djeca napuste porodični dom, to znači napokon uživanje u miru i tišini.

Za druge, to je prilika da ostvare dodatni prihod. Airbnb može biti zabavan i isplativ dodatni posao ako imate slobodnu sobu ili dvije i ne smeta vam da ugostite putnike.

Iako se Airbnb često povezuje sa mlađim domaćinima, stariji korisnici su zapravo najbrže rastuća grupa na platformi.

Mnogi penzioneri nude lijepo uređene domove na atraktivnim lokacijama i donose bogato iskustvo u gostoprimstvu koje gosti posebno cijene.

Postavljanje oglasa na Airbnb-u je jednostavno, možete dodati fotografije, opise i popis pogodnosti kako biste privukli goste.

Takođe možete koristiti AirCover, plan zaštite koji Airbnb nudi domaćinima za dodatnu sigurnost. Sami određujete cijene i učestalost iznajmljivanja, bilo da želite da izdajete samo tokom određenih mjeseci ili tokom cijele godine. Mogući su i kratkoročni i dugoročni najmovi.

Pročitajte još na ovu temu:

U kojim branšama penzioneri najčešće rade?

Penzioneri u FBiH sada imaju pravo zasnovati radni odnos

Prije nego što počnete, istražite lokalne propise o izdavanju soba. Neki gradovi imaju posebne zahtjeve ili dozvoljavaju samo dugoročne najmove.

Takođe je korisno da postavite jasna pravila za goste, poput vremena za tišinu ili zabrane održavanja zabava.

Ne morate biti mladi da biste imali dodatni posao. Dodatni poslovi su za svakoga ko želi da ostane povezan, aktivan i nezavisan.

Za penzionere, najbolji dodatni poslovi nude više od samog finansijskog dobitka, oni donose strukturu, osjećaj zajedništva i priliku da nastavite da učite nešto novo, piše Forbes Crna Gora

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri sve nervozniji, nema zakona iz Vlade FBiH

Penzioneri su sve nervozniji. Na svojevrsnu reformu penzionog sistema u FBiH još nije stavljena tačka.

Konkretno, vrijeme za usvajanje izmjena i dopuna Zakona o PIO koje za penzionere donose prilične promjene, od nove formule za usklađivanje penzija koje će se vršiti redovno dva puta godišnje do dodatnog godišnjeg primanja, kao i druge pogodnosti, neumoljivo teče.

Obećanje premijera

Svjesni su toga u Savezu udruženja penzionera FBiH, pa su prema Federalnoj vladi, u četvrtak uputili urgenciju. Potvrdio  je to Haso Halilović, zamjenik predsjednika Saveza, istakavši kako su u svom dopisu podvukli da se izmjene i dopune Zakona o PIO moraju usvojiti prije praznika, kako bi primjena novog zakonskog rješenja počela od 1. januara 2026. godine.

Više o ovoj temi:

Penzije u 2026. u FBiH trebale bi rasti 11,9 posto, a potom i 5,3 posto

“To je, kako smo im i naveli, naš zadnji vapaj! Tražimo da Vlada FBiH po hitnoj proceduri to uputi prema Parlamentu, kako bi sve bilo završeno do 20. decembra. Ne smijemo ni pomisliti šta bi se desilo da zakon ne stupi na snagu 1. januara. To je zvanično obećanje premijera, njegova dva zamjenika i resornog ministra. Vjerujemo da će iduće sedmice to biti urađeno, jer nema nikakvog razloga da bude drugačije”, kazao je Halilović za Dnevni avaz.

Prijedlog izmjena

Sličnog je mišljenja Marinko Jovanović, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH.

“Činjenica je da je sada sve, takoreći, „u leru“. Ali, ukazali smo im povjerenje za to”, kratko je rekao Jovanović.

Pretpostavka je da će Vlada FBiH tokom naredne sedmice utvrditi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PIO i uputiti ga u parlamentarnu proceduru s obzirom da su penzioneri sve nervozniji.

Omjer 60:40

Tim izmjenama, penzije će se usklađivati, tj. uvećavati prema formuli koja kombinuje rast plata i indeks potrošačkih cijena u omjeru 60:40 u korist povoljnijeg faktora. Takođe, predviđeno je uvođenje i godišnjeg dodatka na penziju. To bi postalo trajno pravo, koje se kolokvijalno zove 13. penzija, a iznos bi na osnovu ekonomskih pokazatelja i svoje posebne odluke utvrđivala Vlada FBiH.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovaj vikend mandarine po cijeni 1,45, mlijeko za 1,75 KM

Cijene prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini već duže vrijeme predstavljaju ozbiljan izazov za kućne budžete, a posebno za penzionere čije su penzije male i često nedovoljne da pokriju sve osnovne troškove.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) izračunao za oktobar ove godine iznosi 3.312,40 KM. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za august iznosila je 1.595 KM.

Upravo zbog toga, svaka akcija i popust u trgovinama postaju od velikog značaja, jer predstavljaju priliku da se barem dio osnovnih životnih namirnica kupi po povoljnijim cijenama.

Veliki marketi širom BiH gotovo svakog vikenda organizuju posebne akcije na određene proizvode, pa tako i ovog puta kupci mogu pronaći povoljniju ponudu u više trgovačkih lanaca.

BINGO

Bingo donosi Top ponudu za kraj sedmice, a mi izdvajamo narandže po cijeni od 2,30 KM za kilogram. Zaleđeni meksički miks snižen je 21% i cijena za 400 g iznosi 1,55 KM. Na akciji je I Patelina kokošija pašteta koja košta 0,85 KM. Sa odjela hemije izdvajamo detrdžent za suđe Blic po cijeni od 1,75 KM za 750 ml.

Crvena jabuka, Tropic i  Moj market

U Crvenoj jabuci kupci mogu pronaći pileći file po cijeni od 10,95 za kilogram, dok je mrkva na posebnoj akciji I za kilogram je potrebno izdvojiti 0,75 KM. Tu je I Meggle kajmak koji košta 16,95 KM za kilogram.

Tropik i Moj market ovaj vikend u ponudi po sn iženim cijenama nude svinjski but za 7,99 KM po kilogramu, te krem namaz Nutela po cijeni od 10,99 KM. Svi ovi marketi u ponudi za vikend izdvajaju I gazirane sokove više vrsta (Sprite, Fanta, Coca cola) po cijeni od 1,69 KM za 1,25 l.

KONZUM I MERKATOR

Konzum/Mercator je pripremio akciju u kojoj banana možete kupiti za 2,45 KM,  a pileća prsa po cijeni od 8,75 za kilogram. Kiseli krastavac K plus ovaj vikend je snižen 21% I košta 2,95 KM za teglu od 720ml.

AS MARKETI

U AS marketima na akciji je pileći file po cijeni od 10,49 KM/kg, dok se svinjska šnicla može kupiti za 10,95 KM/kg. Tu je i juneći flam po cijeni od 21,49 KM po kilogramu. Za Balans jogurt od jedne litre potrebno je izdvojiti 2,49 KM, dok su mandarine ovaj vikend na akciji i koštaju 1,45 KM.

BELAMIONIX

Na policama Belamionix marketa ovog vikenda dostupan je pileći batak sa krabatakom po cijeni od 3,90 KM. Tsu su I crveni luk I krompir po cijeni 0,75 KM, dok su mandarine 1,45 KM. Mlijeko Milkland je 1,75 KM za litru I sniženo je 27%. Svježi sir Bella od 400 g možete kupiti za 2,45 KM, dok je President kajmak od 250 g 4,75 KM.

KORT

cijene prehrambenih namirnica

Kort marketi ovaj vikend donose brojne akcije a za vas smo izdvojili čajnu kobasicu Gornanović za koju treba izdvojiti 6,99 KM za 300 grama. Tu jei čvrsti jogurt Maggle od 650 g koji košta 2,35 KMte mlijeko Natura po cijeni od 1,65 KM za litru. Sa odjela hemije izdvajamo dvoslojni toalet papir Perfex za koji treba izdvojiti 2,75 KM za deset rolna.

Sve ove ponude pokazuju koliko je važno pratiti akcije i iskoristiti prilike koje marketi nude, jer se samo na taj način može ostvariti značajna ušteda u mjesečnim troškovima domaćinstva.

Za penzionere, čija su primanja ograničena, ove vikend akcije postaju od posebnog značaja, jer im omogućavaju da lakše obezbijede osnovne životne namirnice.

Za sve dodatne informacije o ovim akcijama posjetite najbliže markete.

Priredila: Sandra Vukić

Podijeli tekst sa drugima na: