Kako ispeći paprike u stanu bez dima i neprijatnog mirisa

Sa prvim danima septembra u većini kuća kreće trka sa zimnicom. Miris pečene paprike širi se iz dvorišta na sve strane.

Bilo da od nje pravite ajvar ili je pečenu slažete u zamrzivač, paprika ide uz najrazličitija jela i uvijek je dobro rješenje za brz doručak ili večeru. Zato je pečenje paprika u stanu interesantno pitanje.

Zašto vas pečenje paprika u stanu najviše košta živaca

Pečenje paprike zna da bude veliki posao, prije svega zato što se isprlja cijela kuhinja, a kuća danima miriše na dim. Najbolje rješenje bilo bi ono po starinski, “smederevac” u dvorištu, da se domaćica ne preznojava, a paprike se ispeku tako da se sačuva što više vitamina.

Terasa i električni roštilj: Gradska verzija istog posla

Ko god ima terasu, može i u gradu da organizuje savremenu verziju ove akcije. Naravno, ne mislimo da iznosite šporet iz kuhinje, već da nabavite lagani električni roštilj koji ćete uključiti vodeći računa o svim mjerama bezbjednosti.

On po pravilu ima na dnu dublju posudu nalik plehu za pečenje. Nju treba napuniti hladnom vodom do oznake proizvođača. Sve to obavite dok roštilj još nije uključen i stalno pazite da nivo vode ne padne ispod minimalne granice.

Možda vas interesuje i ovo:

Recept za ajvar iz 1915. godine krije detalj koji mnoge iznenađuje

Kako do savršene gustine ajvara: Ključ je u odnosu sastojaka

Oprane i osušene paprike redajte na rešetku. Nakon toga ih pecite ravnomjerno, okrećući ih da budu gotove sa svih strana. Voda u posudi ispod rešetke drastično smanjuje pojavu dima, pa se ni vama ni komšijama neće zacrveniti oči već poslije petnaest minuta ove kulinarske akcije.Kriva i kvrgava paprika peče se isto kao i najravnija

Takođe, na pijaci uopšte ne morate da birate one najravnije, pa samim tim i najskuplje paprike za pečenje. Rešetka je praktičnija od ravne ploče ringle ili drugih tipova roštilja, pa se na njoj lijepo ispeče svaka paprika, čak i ona “kvrgava” i kriva.

Ima tu još jedna sitnica koju vrijedi ispoštovati. Nemojte gomilati paprike jednu preko druge samo da biste prije završili. Tada polovina ostane blijeda, a polovina zagori. Redajte ih u jednom redu i pustite ih da rade svoje. Posao traje malo duže, ali vas na kraju čeka puna posuda jedrih paprika, a ne kesa pregorjelih kožica.

Šerpa, vlažna krpa i trenutak kada se paprika ljušti sama

Zahvaljujući isparavanju vode, paprika će zadržati jedrinu i punoću i kada je ispečete. Ne zaboravite, cilj nije da joj “uzmete dušu” tako što ćete je mučiti dok cijela ne izgori. Dovoljno je da samo oprljite kožicu kako bi se lijepo i lako oljuštila za dalju pripremu.Pečene paprike stavljajte u šerpu sa debelim dnom i poklopite. Preko poklopca stavite vlažnu kuhinjsku krpu.

Kada sve budu gotove, neka stoje u toj posudi dok se dovoljno ne ohlade da možete da ih ljuštite ili neoljuštene pakujete u zamrzivač.

Ako živite u stanu bez terase, ovakvo pečenje na roštilju savjetuje se samo ako imate jak aspirator, jer se intenzivni mirisi ipak šire. Za vas je možda bolje rješenje da paprike ispečete u rerni, piše Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Održan “Koncert za sva vremena” za penzionere i njihove prijatelje

“Koncert za sva vremena”, održan je juče u Bijeljini. Koncert je poklon penzionerima i njihovim prijateljima, a organizovao ga je  Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske i bijeljinsko udruženje penzionera.

Na koncertu u Centru za kulturu nastupili su članovi Srpskog kulturno-umjetničkog društva “Semberija” iz Bijeljine svih uzrasta.

Direktor Fonda Mladen Milić rekao je da je ovo prvi od tri planirana poklon-koncerta penzionerima. Cilj je obogaćivanja njihovog kulturnog života, uz brigu o zdravlju i besplatne specijalističke preglede koje Fond sprovodi od maja.

“Interesovanje penzionera za koncert je veliko, a obradovali su se što i na ovaj način mislimo o njima”, rekao je Milić.

Direktor Fonda je najavio kontinuitet besplatnih specijalističkih pregleda za penzionere. Oni će se raditi u saradnji sa bijeljinskom bolnicom i Domom zdravlja. Takođe, najavio je i aktivnosti koje će obogatiti njihov kulturni život.

“Već za sedam dana biće održan u dva termina koncert `Pjesma za sva vremena`. Na njemu će se izvoditi pjesme različitih izvođača iz 70-ih i prve polovine 80-ih godina”, naveo je Milić.

On je dodao da će to biti prilika da se penzioneri vrate nekih 40 ili 50 godina unazad i da se druže sa popularnim izvođačima.

Milić je rekao da u Bijeljini živi 17.200 penzionera penzijskog fonda Republike Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kina pustila AI da vodi očnu kliniku: Pogledajte kakvi su rezultati

Vještačka inteligencija sve se više primjenjuje u medicini za analizu snimaka i razvoj lijekova, ali naučnici u Kini sproveli su eksperiment u kojem su otišli i dalje.

Tim s pekinškog Instituta za vizuelne nauke i translacijska istraživanja oka (BERI) prepustio je vođenje oftalmološke klinike sistemu vještačke inteligencije, uz ljudski nadzor.

Cilj je bio testirati kako se AI snalazi u stvarnom kliničkom okruženju, piše ScienceAlert.

Kako je funkcionisala AI klinika

Klinika, nazvana AI-TEC (AI-Agent Augmented Tsinghua Eye Clinic), osmišljena je tako da vještačka inteligencija bude temelj cjelokupnog procesa, a ne samo dodatak postojećoj praksi.

Ljekari su i dalje bili prisutni i nadzirali rad, ali AI je upravljao svim fazama, od pripreme pacijenata za pregled, preko same dijagnostike, do praćenja nakon obavljene kontrole, prenosi Index.

Lažno pozitivni rezultati značajno su se smanjili kada su podacima za obuku dodane slike koje su pregledali stručnjaci. (Yan i sur., Nat. Med., 2026.)

“Naš rad nudi prve lekcije o tome kako vještačku inteligenciju primijeniti šire od puke algoritamske efikasnosti i usmjeriti je prema transformaciji kliničkog rada i integraciji na nivou cijelog sistema, što u konačnici stvara stvarnu kliničku vrijednost”, naveli su istraživači u svom radu.

Učenje na greškama i prilagođavanje sistema

Prvi rezultati pokazali su da je sistem u početku imao relativno nisku stopu uspjeha u prepoznavanju bolesti kao što su glaukom i makularna degeneracija.

Tačnost se, međutim, značajno poboljšala nakon što su iskusni oftalmolozi u bazu unijeli 1.426 visokokvalitetnih snimaka s preciznim dijagnozama. Taj se set podataka pokazao korisnijim od početnog, koji je sadržavao gotovo 27.000 snimaka slabijeg kvaliteta.

S novim podacima, tačnost AI sistema premašila je 0,93 na standardizovanoj dijagnostičkoj ljestvici AUROC, što je u rangu s drugim naprednim sistemima za analizu medicinskih snimaka.

Vještačka inteligencija djelimično je bila zadužena za prepoznavanje bolesti na snimcima mrežnjače. (Mikael Häggström/CC0 putem Wikimedia Commons/Public Domain)

Naučnici su uočili i zanimljiv trend u korištenju alata. Nakon početnog intenzivnog korištenja, njegova je primjena pala. Analiza je pokazala da je u jednom trenutku AI proces korišten u samo 3,8 posto pregleda.

Već idućeg mjeseca taj je udio porastao na 23 posto, nakon što su istraživači optimizovali sistem, ubrzali ga i pojednostavili za korištenje smanjenjem broja potrebnih klikova.

Ključni faktori za uspjeh

“Naše rano iskustvo pokazalo je da je implementacija zdravstva zasnovanog na vještačkoj inteligenciji zapravo izazov za cijeli ekosistem”, ističu istraživači.

Dodaju kako efikasnost nije zavisila samo od performansi algoritma. Zavisila je i od kvaliteta podataka, interakcije unutar radnog procesa, angažmana ljekara, adekvatnog upravljanja te mjerljive kliničke vrijednosti”.

Kao treći ključan faktor istakli su brzinu. Povratne informacije ljekara morale su stizati odmah kako bi se sistem mogao poboljšavati u stvarnom vremenu, a ne sedmicama kasnije. Zbog toga je, kako kažu, nužna bliska saradnja kliničara i AI stručnjaka na terenu.

Mjerenje uspjeha nije samo u brojkama

Iako su ovakve klinike još uvijek rijetkost, rezultati testiranja pokazuju da mogu biti uspješne ako se ispune pravi uslovi. Ipak, ostaju specifični izazovi, poput razlike u pristupu. Naime, AI se fokusira na konačni ishod – ima li pacijent bolest ili ne – dok se ljekari primarno bave simptomima, na primjer pritužbom pacijenta na zamagljen vid.

Sama činjenica da AI precizno analizira snimke ne garantuje automatski bolju njegu za pacijenta. Autori studije stoga sugerišu da bi se buduća testiranja trebala manje fokusirati na statističku efikasnost.

“Uspjeh zdravstvenog sistema koji se temelji na AI-ju trebao bi se mjeriti time je li transformisao klinički rad i poboljšava li ishode liječenja, a ne time postiže li vrhunske rezultate na testovima”, zaključuju istraživači.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Medicine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Srpska stari, broj penzionera premašio broj radnika

Dok se Republika Srpska bavi predizbornom kampanjom, ispod radara je prošla jedna sudbinska vijest, kojom se pretendenti na vlast nisu mnogo bavili: po prvi put u istoriji Srpske, broj penzionera je veći od broja zaposlenih radnika.

Podaci koji svjedoče da je koeficijent odnosa broja radnika i penzionera spao ispod 1:1, objavljeni su početkom avgusta. Tada je u u Republici Srpskoj broj registrovanih penzionera porastao na oko 295.000, dok je broj aktivnih radnika opao na oko 290.000. Time je odnos prvi put u istoriji zvanično spušten na 0,98 radnika na jednog penzionera

Za razliku od Republike Srpske gdje danas na 100 penzionera dođe 97 radnika, Srbija na primjer, na 100 penzionera ima 142 radnika.

Šta ove brojke, u stvari, znače? Stručnjaci upozoravaju: ništa dobro. Privreda posrće, društvo stari, a penzioni sistem na ovakav način neće moći još dugo izdržati i, ako se nešto bitno ne promijeni, slom je neminovan.

Demograf i ekonomista Aleksandar Čavić ističe da je Republika Srpska došla do granice o kojoj demografi godinama upozoravaju.
“Broj korisnika penzije već je veći od statistički iskazanog broja zaposlenih. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u martu 2026. godine bilo je 290.727 zaposlenih, dok je Fond PIO u avgustu isplatio penzije za 296.633 korisnika”, objašnjava Čavić.

Dodaje da, suštinski, ovaj problem najbolje oslikavaju finansije.

Prihodi od doprinosa za PIO već odavno nisu dovoljni za isplatu tekućih penzija, pa se razlika obezbjeđuje iz drugih javnih prihoda.

Minus od 387 miliona KM godišnje

“Prema podacima Fonda PIO za avgust 2026. godine, prihodi od doprinosa iznosili su oko 155,36 miliona KM, dok je za bruto isplatu penzija bilo potrebno oko 187,64 miliona KM. To znači da je samo u jednom mjesecu nedostajalo oko 32,3 miliona KM, koje je neophodno obezbijediti iz Budžeta, odnosno drugih javnih prihoda”, kaže Čavić.

Ako se taj mjesečni deficit mehanički projektuje na 12 mjeseci, računica pokazuje da za penzije nedostaje oko 387 miliona KM godišnje.

“Prostor za rješavanje tog problema povećanjem stope doprinosa veoma je ograničen, jer su opterećenja rada već visoka. Štaviše, od 2025. godine obaveza plaćanja doprinosa za PIO proširena je i na određene kategorije samostalnih preduzetnika, koji su već zaposleni i po osnovu radnog odnosa već plaćaju doprinose”, kaže Čavić.

Ističe da se podaci ne donose samo na probleme samo penzijskom sistemu, jer su oni posljedica mnogo šireg demografskog procesa.

Mladi odlaze, stari žive sve duže

“Sa jedne strane, imamo nisku stopu rađanja i sve manje generacije koje ulaze na tržište rada, a sa druge kontinuirano iseljavanje upravo mladog i mlađeg sredovječnog stanovništva. Istovremeno se životni vijek produžava, što je nesumnjivo pozitivna civilizacijska tekovina, ali znači i duže korišćenje prava iz penzijskog sistema. Isti proces još snažnije opterećuje zdravstveni sistem” kaže Čavić.

Pogrešno je, ističe Čavić, ovaj problem svoditi isključivo na pitanje nataliteta.

“Povećanje broja rođenih, čak i kada bismo ga postigli odmah, na tržištu rada daje rezultat tek za dvadesetak godina. Zadržavanje stanovništva radnog i reproduktivnog uzrasta imalo bi mnogo neposredniji efekat. Produženje zdravog i radno aktivnog života postaje neophodno u društvu koje ubrzano stari”,  ističe Čavić.

Po njegovom mišljenju, demografska politika mora istovremeno obuhvatiti četiri međusobno povezane oblasti. To su fertilitet, zdravlje i mortalitet, upravljanje migracijama i politiku prema starijim licima.

Ali, pošto takve demografske politike nema, odsustvo cjelovitog i dugoročnog strateškog pristupa demografskom razvoju sada postepeno dolazi na naplatu. Ili u prevodu: ono što danas vidimo u sistemu PIO je demografski račun procesa koji traju decenijama.

“Republika Srpska nema problem zato što ljudi žive duže. Duže trajanje života je dobra vijest. Problem je što istovremeno imamo premalo rođenih. Gubimo značajan dio stanovništva u najproduktivnijem životnom dobu. Nismo blagovremeno prilagodili ekonomski, penzijski, zdravstveni i socijalni sistem promjeni starosne strukture stanovništva”, zaključuje Aleksandar Čavić, a piše Srpska info.

Podijeli tekst sa drugima na:

Recept iz stare Jugoslavije: Klepe koje su pravile naše bake

Klepe su jedno od onih tradicionalnih jela koje već na prvi zalogaj podsjeća na domaću kuhinju, porodični sto i recepte koji se prenose generacijama.

Riječ je o malim komadima tijesta punjenim začinjenim mljevenim mesom, koji se kuvaju, a zatim poslužuju uz bogat preliv od pavlake, bijelog luka i putera.

Iako priprema zahtijeva malo više vremena i strpljenja, rezultat je izdašno i ukusno jelo koje posebno prija tokom hladnijih dana.

Sastojci:

Za tijesto:

  • 500 grama glatkog brašna
  • jedno jaje
  • oko 200 ml mlake vode
  • jedna kašičica soli

Za nadjev:

  • 400 grama mljevene junetine
  • jedna glavica crnog luka
  • so
  • svježe mljeveni biber
  • malo ulja

Za preliv:

  • 300 ml kisele pavlake
  • dva do tri čena bijelog luka
  • 50 grama putera
  • jedna kašičica mljevene crvene paprike
  • malo soli

Priprema tijesta:

U veću posudu stavite brašno, dodajte so i jaje, a zatim postepeno sipajte mlaku vodu i mijesite dok ne dobijete glatko i elastično tijesto.

Tijesto pokrijte čistom kuhinjskom krpom i ostavite da odmori oko 20 do 30 minuta, nakon čega ga razvucite na pobrašnjenoj radnoj površini što tanje možete, prenose Nezavisne.

Napravite male klepe

Za nadjev pomiješajte mljeveno meso sa veoma sitno nasjeckanim crnim lukom, posolite i pobiberite po ukusu.

Razvučeno tijesto isijecite na manje kvadrate, a na sredinu svakog stavite malu količinu nadjeva. Krajeve tijesta spojite tako da dobijete trouglove ili karakteristične male paketiće i dobro pritisnite ivice kako se tokom kuvanja ne bi otvorile.

Kuvanje i preliv

Klepe spuštajte u veću šerpu sa ključalom posoljenom vodom i kuvajte dok tijesto ne omekša i meso u unutrašnjosti ne bude potpuno termički obrađeno, približno desetak minuta, zavisno od njihove veličine.

Za preliv pomiješajte kiselu pavlaku sa sitno sjeckanim ili protisnutim bijelim lukom i malo soli. U posebnoj posudi otopite puter, kratko sklonite sa vatre i dodajte mljevenu crvenu papriku.

Kuvane klepe ocijedite, rasporedite u tanjir ili posudu za serviranje, prelijte pavlakom sa bijelim lukom, a zatim završite topljenim puterom i crvenom paprikom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Otvoreno 25. prvenstvo penzionera u Šahu

Šahovsko prvenstvo penzionera 25. po redu otvoreno je juče u Tesliću.

Prvenstvo je otvorio Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite koji je rekao da penzioneri imaju podršku Vlade.

Šeranić je rekao da se briga o penzionerima ogleda u redovnom i vanrednom usklađivanju iznosa penzija, jednokratnim novčanim isplatama, kao i banjskom liječenju.

On je istakao da Vlada Srpske, koja je i generalni pokrovitelj trodnevnog šahovskog turnira, ima odličnu saradnju sa Udruženjem penzionera Republike Srpske.

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović rekao je da na turniru, koji će trajati do srijede, 16. septembra, učestvuje 121 takmičar.

On je zahvalio Vladi Republike Srpske na pokroviteljstvu.

Govoreći o položaju penzionera, istakao je da iznos penzija prati inflatorna i druga kretanja. Podsjetio je na januarsko redovno usklađivanje od 6,45 odsto i nedavno vanredno od 3,55 odsto. Takođe, naglasio je i značaj jednokratne novčane pomoći.

Direktor Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje Republike Srpske Mladen Milić poručio je da Vlada svoje obaveze prema penzionerima isplaćuje na osnovu realnih parametara i sa dovoljno sredstava.

On je naveo da su u posljednjih 12 godina penzije usklađene 25 puta. Od toga je 10 puta redovno godišnje usklađivanje, te 15 puta vanredno.

“Od januara nas očekuje novo redovno godišnje usklađivanje penzija. Za mjesec ili dva znaćemo preliminarno koliko bi to procenata okvirno bilo”, najavio je Milić.

Takmičenje se održava u hotelu “Kardijal”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta se dešava u organizmu kada jedete šljive?

Šljive su omiljeno sezonsko voće, a osim osvježavajućeg ukusa, organizmu obezbjeđuju vlakna, vitamine, minerale i korisna biljna jedinjenja.

Posebno su poznate po blagotvornom uticaju na varenje. Vlakna doprinose normalnom radu crijeva, dok suve šljive sadrže i sorbitol. On može imati blago laksativno dejstvo.

Šljive su bogate i polifenolima i drugim antioksidansima koji pomažu organizmu u borbi protiv oksidativnog stresa. Tamne sorte posebno se izdvajaju po sadržaju antocijanina. Sadrže vitamin C, vitamin K i kalijum, koji imaju važnu ulogu u funkcionisanju imunog sistema, zgrušavanju krvi i očuvanju zdravlja kostiju.

Iako su slatkog okusa, šljive imaju nizak glikemijski indeks. Vlakna koja sadrže usporavaju apsorpciju ugljikohidrata, čime sprječavaju nagle skokove glukoze u krvi.

Možda vas interesuje i ovo:

Trik naših baka kako da ogulite šljive jedonstavno i brzo

Zbog visokog sadržaja vode, svježe šljive su dobar izbor za osvježenje i užinu, posebno tokom toplijih dana. Istraživanja ukazuju i na moguću korist redovnog konzumiranja suvih šljiva za očuvanje gustine kostiju, iako one ne mogu zamijeniti terapiju niti uravnoteženu ishranu.

Istraživanja pokazuju da šljive (naročito suhe) sadrže spojeve poput flavonoida i minerala bora koji povoljno utječu na gustoću kostiju te mogu pomoći u prevenciji osteoporoze.

Šljive su niskokalorične (oko 46 kalorija na 100 grama) i ne sadrže zasićene masti. Vlakna pružaju dugotrajan osjećaj sitosti, što ih čini odličnim izborom za uravnoteženu prehranu

Ipak, sa suvim šljivama ne treba pretjerivati jer veće količine kod osjetljivih ljudi mogu izazvati nadimanje i probavne tegobe.

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas isplata boračkog dodatka i socijalnih davanja

U Republici Srpskoj sutra počinje isplata mjesečnog boračkog dodatka i naknada za avgust. Naknade će biti isplaćene prema novom Zakonu o pravima boraca, vojnih invalida i porodica pripadnika Odbrambeno-otadžbinskog rata. Uz to biće isplaćena i socijalna davanja.

Iz Ministarstva finansija su saopštili da je za ovu namjernu obezbijeđen 51 milion KM. To je za 7,2 miliona KM više u odnosu na period prije izmjena zakonskih propisa u ovoj oblasti.

Prema novom Zakonu o pravima boraca, vojnih invalida i porodica pripadnika Odbrambeno-otadžbinskog rata od prošlog mjeseca povećana je osnovica po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava.

“Uvedena je posebna novčana naknada za borce sa navršenih 65 godina koji ne ostvaruju primanja po drugom osnovu. Uvedena je posebna naknada i za borce koji su bili u zarobljeništvu, te omogućeno priznavanje statusa borcima Republike Srpske Krajine”, istaknuto je u saopštenju.

U saopštenju je navedeno da je prije izmjene Zakona, sa obračunom za jun, iz budžeta za boračka davanja izdvajano 43,8 miliona KM. Sada treba 14,1 odsto više sredstava.

Danas isplata i socijalnih davanja

Osim boračkog dodatka, sutra će biti isplaćene mjesečne naknade za socijalna davanja, tuđu njegu i pomoć. Takođe biće isplaćene i uvećane naknade za nezaposlene roditelje iz kategorije porodica sa četvoro i više djece.

Uključujući boračka davanja, za sve ove naknade mjesečno je potrebno 67,8 miliona KM. To je više za 4,1 milion KM ili 6,4 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

Na osnovu Zakona o socijalnoj zaštiti uvedena su nova prava. To je dodatak za brigu o djetetu sa smetnjama u razvoju, odnosno lica sa invaliditetom.

Od prošlog mjeseca je povećan je i materinski dodatak na osnovu novog Zakona o dječijoj zaštiti.

Za socijalna davanja na mjesečnom nivou je potrebno 10,2 miliona KM. Prije izmjene Zakona bilo potrebno 6,6 miliona KM.

Odlukom Vlade Republike Srpske uvećane su sa 750 na 800 KM i naknade za unapređenje ličnog i porodičnog života porodica sa četvoro i više djece koja su pravo stekla na osnovu nezaposlenosti jednog roditelja, a mjesečno je za isplatu ovog prava potrebno 6,6 miliona KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Učinkovita terapija protiv stresa, besplatna i traje samo 20 minuta

Šetnja kroz park, boravak među drvećem ili nekoliko minuta pored vode mogu da imaju mnogo veći efekat na tijelo i glavu nego što im obično pripisujemo.

Sve veći broj istraživanja povezuje boravak u prirodi sa nižim nivoom stresa, boljim snom, većom koncentracijom i povoljnijim promjenama u nekim pokazateljima fizičkog zdravlja.

Drugim riječima, možda vam ne treba još jedna aplikacija za meditaciju. Možda vam treba – drvo.

I ne, ne morate da odete na vikend u planinu i isključite telefon na tri dana. Čak i 20 minuta svjesnog boravka u prirodi može biti korisno.

Samo 20 minuta može da napravi razliku

Moderni život ima pomalo nezgodnu naviku da nas drži u stanju konstantne pripravnosti. Posao, mejlovi, notifikacije, društvene mreže, obaveze, vijesti i još 17 otvorenih tabova u glavi.

Kada smo stalno pod pritiskom, tijelo aktivira odgovor “bori se ili bježi”, dok priroda može da pomogne organizmu da se prebaci u mirnije stanje odmora i oporavka.

Harvardska ljekarka Suzan Abukajer organizuje terapijske šetnje kroz šumu za ljekare i zaposlene u bolnici, grupu koja je posebno izložena profesionalnom sagorijevanju. Tokom ovih šetnji učesnici koriste principe japanskog šinrin-jokua, odnosno popularnog “šumskog kupanja”.

Ideja je jednostavna: usporite i zaista obratite pažnju na ono što je oko vas. Boje, zvukove, mirise, teksture, pokrete lišća, vjetar…

Dakle, ne morate da riješite sve probleme svog života dok hodate. Za početak samo hodajte. Istraživanja sugerišu da već oko 20 minuta svjesnog boravka u prirodi, nekoliko puta nedjeljno, može biti povezano sa smanjenjem stresa.

Kada stres traje dugo, organizam proizvodi hormone poput kortizola. Kortizol nam je potreban i ima važnu ulogu, ali problem nastaje kada je tijelo predugo izloženo stresnom odgovoru.

Boravak u prirodi povezuje se sa aktivacijom parasimpatičkog nervnog sistema – dijela našeg nervnog sistema koji je zadužen za stanje odmora i oporavka. Neke studije su pokazale i smanjenje nivoa kortizola nakon vremena provedenog u prirodi, posebno nakon šetnje kroz šumu. Nije loše za nešto što je potpuno besplatno.

Drveće možda radi više za vas nego što mislite

I tu dolazimo do jednog posebno zanimljivog dijela priče. Drveće ispušta aromatična jedinjenja poznata kao fitoncidi, koja su predmet istraživanja zbog mogućeg uticaja na imuni sistem. Neka istraživanja, naročito iz Japana, povezuju izlaganje ovim jedinjenjima sa promjenama u aktivnosti takozvanih NK ćelija (natural killer cells), koje imaju važnu ulogu u odbrani organizma.

To ipak ne znači da će vas jedna šetnja kroz šumu “ojačati imunitet” preko noći. Nauka je mnogo opreznija od Instagram wellness savjeta. Ali svakako postoji dovoljno razloga da prirodu posmatramo kao nešto više od lijepog pejzaža za fotografisanje.

Priroda ne djeluje samo preko onoga što vidimo. Biljke proizvode različita aromatična jedinjenja, uključujući terpene, koja se proučavaju zbog potencijalnih efekata na organizam. Neka od njih nalaze se u četinarima, ruzmarinu, citrusima, origanu i drugim biljkama. Istraživanja ispituju njihove antiinflamatorne i druge potencijalne efekte.

Zato možda i postoji razlog zbog kog vam miris šume poslije kiše popravi raspoloženje prije nego što uopšte shvatite da ste se opustili, piše B92.

Mozgu potreban odmor od ekrana

Ako ste proveli osam sati za računarom, a zatim još dva sata na telefonu, činjenica da se osjećate mentalno iscrpljeno nije naročito misteriozna. Naš mozak svakog dana obrađuje ogromnu količinu informacija.

Priroda može da pruži ono što nam gradska svakodnevica i ekrani često uskraćuju – manje intenzivnu, prirodniju vrstu pažnje.

Zato se vrijeme provedeno u prirodi povezuje sa boljom pažnjom, kreativnošću i sposobnošću koncentracije. Nekada je najbolji način da riješite problem da prestanete da gledate u njega 20 minuta.

Možda ćete poslije šetnje i bolje spavati

Dobar san je jedan od temelja zdravlja, a boravak u prirodi može indirektno da mu pomogne – naročito ako šetnju spojite sa fizičkom aktivnošću i smanjenjem vremena pred ekranima.

Neka istraživanja o “šumskom kupanju” povezuju boravak u prirodi sa promjenama u raspoloženju i parametrima povezanim sa snom.

A znamo i onu jednostavnu jednačinu: manje stresa + malo kretanja + manje skrolovanja = potencijalno bolja noć. Nije magija, ali nije ni loša navika.

I srce voli malo zelenila

Boravak u prirodi proučava se i u kontekstu kardiovaskularnog zdravlja. Istraživanja su povezivala vrijeme provedeno u prirodnom okruženju sa promjenama krvnog pritiska, srčane frekvencije i varijabilnosti srčanog ritma.

Čak i zvuci prirode – cvrkut ptica, šum lišća ili zvuk vode – mogu doprinijeti osjećaju opuštenosti. Što nas dovodi do prilično lijepog zaključka: ponekad vam za malo mira nije potrebna tišina. Dovoljni su ptice, drveće i odsustvo grupnog četa koji ne prestaje da zvoni.

Priroda može da “uđe” i u vaš dan

Ako trenutno nemate mogućnost da pobjegnete u šumu, ni to nije katastrofa. Pogled na zelenilo kroz prozor, park u kraju, nekoliko biljaka u prostoru ili čak prizori prirode mogu biti mali načini da unesete više prirodnih elemenata u svakodnevicu.

Neka istraživanja su pokazala da pogled na prirodu može biti povezan sa boljim oporavkom i pažnjom u odnosu na pogled na potpuno urbano okruženje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Skaču cijene goriva, evrodizel bi mogao ići na 3,8 KM

Cijena evrodizela u Republici Srpskoj mogla bi dostići cijenu od 3,8 KM. Ovo je rekao Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom u Privrednoj komori Republike Srpske.

Savić je istakao da na tržištu nema dovoljno dizela. Naglasio je i da je razlika u cijeni između dizela i benzina oko 0,40 KM po litri, iako je akciza na benzin veća za 0,05 KM.

Razlika u cijeni je u prethodnom periodu bila od 0,05 do 0,10 KM. Trenutni jaz je posljedica nestašice dizela.

“Od početka krize na Bliskom istoku cijena sirove nafte je porasla 50 odsto. Nenzina za 50-60 odsto, a dizela preko 120 odsto. Kod formiranja cijena derivata uzima se berzanska kotacija. Na primjer, danas će rafinerije u okruženju ili veletrgovci formirati cijenu za sutra. Uzeće berzansku kotaciju, posljednju poznatu, to je kotacija od petka. Na nju će dodati svoj rafinerijsku premiju, uzeti kurs dolara, pomnožiti to sa specifičnom gustoćom u litri i dobiti cijenu u markama po litri koja će važiti sutra za veletrgovce”, naveo je Savić.

Očekuje se dalji rast cijena

Dodao je da današnje ulazne cijene za distributere sa uključenim troškom prevoza i PDV-a iznose oko 3,55 KM i da se može očekivati dalji rast.

“Ako pretpostavimo da neko od distributera u ovom trenutku kupuje, a da nema zaliha na benzinskoj pumpi, ta cijena mogla bi ići do 3,80 KM po litri. Kada pričam o ulaznim cijenama, želim da kažem da distributeri ne zarađuju na postojećim zalihama. Ali svaka sljedeća nabavka će dovoditi do poskupljenja cijena”, rekao je Savić.

Savić je rekao da se u Republici Srpskoj ne očekuju nestašice derivata. Iako Evropi hronično nedostaje dizel koji mora da uvozi iz drugih krajeva, dodajući da bi uspostavljanje mira na Bliskom istoku sigurno ublažilo problem i na kraju dovelo do smirivanja situacije.

Trenutno, cijena brent nafte je oko 108 dolara. To je značajno više nego prethodnih sedmica.

Podijeli tekst sa drugima na: