Družili se penzioneri Omarske, Lamovite i Petrovog gaja

Proteklog vikenda održano je druženje mjesnih Udruženja penzionera Omarska, Lamovita i Petrov gaj.

Ovom druženju prisustvovali su i gosti iz drugih mjesnih udruženja regije Prijedor. Takođe, prisutni su bili i gosti Udruženja penzhionera grada Banjaluka, kao i opštinskih udruženja Kozarska Dubica, Kostajnica i Novi Grad.

“Ova druženja potvrđuju koliki je njihov značaj kako druženja tako i izleta. Udruženje penzionera Republike Srpske podstiče sve penzionere da se više druže”, objavio je na svom Facebook profilu Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Recept za limunadu iz starih poslastičarnica: Tajna je u jednom sastojku

Malo koji napitak toliko podsjeća na ljeto kao dobro rashlađena limunada. Ipak, mnogi primjećuju da limunada koju popiju u poslastičarnici ili kafiću ima puniji ukus od one koju pripreme kod kuće, iako se pravi od svega nekoliko sastojaka.

Razlog nije u skupim namirnicama niti u posebnoj vrsti limuna, već u načinu pripreme. Klasične poslastičarnice decenijama koriste isti trik – prvo pripremaju šećerni sirup, koji se zatim sjedinjuje sa svježe cjeđenim limunovim sokom. Na taj način šećer se potpuno rastopi, a ukus postaje ujednačen, osvježavajući i prijatno balansiran, bez kristalića koji ostaju na dnu čaše.

Ovaj recept pravi se brzo, lako se prilagođava ukusu, a idealan je za ljetne dane kada tražimo prirodno osvježenje bez gaziranih napitaka.

Zašto je šećerni sirup važan?

Mnogi kod kuće jednostavno sipaju šećer u hladnu vodu, ali se on često ne rastvori u potpunosti. Upravo zato profesionalni poslastičari prvo kuvaju jednostavan šećerni sirup.

Sirup ravnomjerno zaslađuje napitak, naglašava aromu limuna i daje limunadi karakterističan, pun ukus po kome je pamtimo iz djetinjstva.

Po želji, količina šećera može se smanjiti ili povećati, u zavisnosti od toga koliko volite slatku limunadu.

Recept za limunadu iz poslastičarnice

Sastojci:

  • 1 šolja svježe cjeđenog soka od limuna (oko 4-6 limuna)
  • 1 šolja šećera
  • 6 šolja hladne vode
  • 1/2 šolje vode za pripremu sirupa
  • led po želji
  • kriške limuna za serviranje
  • listići svježe nane po želji

Priprema:

U manjoj šerpi sjedinite šećer i pola šolje vode. Preporučuje se zagrijavanje na srednjoj temperaturi uz miješanje dok se šećer potpuno ne rastopi i ne dobijete bistar sirup.

Ostavite da se potpuno ohladi.

U međuvremenu iscijedite limun i procijedite sok kako biste uklonili koštice i višak pulpe.

Možda vas interesuje i ovo:

Ne bacajte limun nakon cijeđenja: Čisti bolje od skupih sredstava

U veliki bokal sipajte hladnu vodu, dodajte limunov sok i ohlađeni šećerni sirup. Dobro promiješajte kako bi se svi sastojci potpuno sjedinili.

Po želji ostavite limunadu da se dodatno rashladi u frižideru.

Kako je poslužiti?

Čaše napunite ledom, sipajte limunadu, a zatim dodajte krišku limuna i nekoliko listića svježe nane, piše Ona.rs.

Ako želite još intenzivniji ukus, možete ubaciti nekoliko tankih kolutova limuna direktno u bokal i ostaviti da odstoji desetak minuta prije serviranja.

Ovako pripremljena limunada idealna je za ljetne dane, porodična okupljanja, roštilje ili jednostavno kao prirodno osvježenje tokom velikih vrućina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vidović: Novo povećanje penzija u avgustu

Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović najavila je novo povećanje penzija već u avgustu.

“U januaru smo penzije povećali za 6,45 odsto, a sada planiramo povećanje od avgusta za još 3,55 odsto kako bismo došli do ukupnog povećanja od 10 odsto, koliko su rasle i plate”, rekla je Vidovićeva.

Osim toga, napominje ona, penzionerima će biti isplaćena i jednokratna pomoć.

“Predvidjeli smo jednokratnu naknadu od 80 KM za penzionere koji imaju penziju iznad prosjeka i 120 KM za one sa nižim penzijama”, navela je Vidovićeva.

Vidović je izjavila da su rebalansom budžeta obezbijeđena znatno veća sredstva za penzionere, borce, porodice sa djecom i korisnike socijalnih prava, te poručila da će sve obaveze biti izmirivane redovno i bez kašnjenja.

Vidovićeva je istakla da Republika Srpska godinama unazad nije kasnila sa isplatom plata, penzija i drugih davanja.

“Sve što smo predvidjeli rebalansom, biće isplaćeno do kraja godine. Mi već godinama nikada nismo kasnili ni sa isplatom plata, ni penzija, ni socijalnih davanja”, naglasila je Vidovićeva u podkastu agencije Srna.

Govoreći o pravima boraca, Vidovićeva je podsjetila da je usvojen novi zakon kojim je sistemski riješeno povećanje boračkog dodatka.

“Veoma je važno što će se borački dodatak ubuduće usklađivati sa rastom plata. Mislim da smo time konačno riješili jedno važno pitanje”, rekla je Vidovićeva.

Ona je posebno izdvojila novo pravo za borce starije od 65 godina koji nemaju uslove za penziju.

“Najveći problem na terenu bili su borci koji imaju 65 godina, a nemaju penziju. Zato smo zakonom definisali da oni dobijaju dva mjesečna boračka dodatka”, navela je Vidovićeva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li punjač treba isključivati iz struje kada se ne koristi?

Stručnjaci upozoravaju da ostavljanje adaptera u utičnici može dovesti do takozvane „fantomske potrošnje“ električne energije, ali i povećati rizik od kvara ili požara. Ipak, ne moraju se svi punjači obavezno isključivati, jer zavisi od vrste uređaja i načina korištenja.

Punjači za telefone, laptope i druge elektronske uređaje danas su gotovo stalno priključeni u utičnice u mnogim domovima. Međutim, malo ljudi razmišlja o tome da li takva navika nepotrebno troši struju, skraćuje vijek trajanja opreme ili može predstavljati bezbjednosni rizik.

Da li zaista treba vaditi punjače iz utičnice kada se ne koriste ili ih je bezbjedno ostaviti uključene 24 sata dnevno? Odgovor daju stručnjaci za energetiku i elektrotehniku, koji objašnjavaju kada adaptere treba obavezno isključiti, a kada to nije neophodno.

Da li treba isključivati punjače kada se ne koriste?

Stručnjaci se slažu – ako je moguće, najbolje je isključiti punjače kada nisu povezani ni sa jednim uređajem. Ako u domu imate samo nekoliko punjača, korisno je steći naviku da ih potpuno isključujete iz utičnice.

Ova navika donosi dvije glavne prednosti: zaštitu od prenapona i smanjenje rizika od požara.

Možda vas interesuje i ovo:

Navike koje uništavaju telefon tokom punjenja

Prednosti isključivanja punjača

Osim veće sigurnosti, isključivanje punjača donosi i druge koristi – smanjuje takozvanu „fantomsku potrošnju“ energije, može smanjiti račune za struju i produžiti vijek trajanja samih adaptera.

1. Zaštita od prenapona

„Iznenadni skokovi napona mogu lako uništiti osjetljivu elektroniku“, objašnjavaju stručnjaci.

Promjene vremenskih uslova i oscilacije u elektroenergetskoj mreži mogu izazvati prenapone koji predstavljaju stvarnu opasnost za elektronske uređaje. U savremenom svijetu ozbiljne promjene napona mogu izazvati brojni faktori, a ne samo udari groma.

2. Zaštita od požara

Punjači koji su stalno priključeni, posebno oni lošijeg kvaliteta ili oštećeni adapteri, mogu predstavljati rizik od požara.

„Isključivanjem punjača uklanja se mogućnost požara izazvanih adapterima koji se mogu pregrijati ako su stalno uključeni“, navode stručnjaci.

Poseban oprez potreban je kod uređaja sa velikim baterijama, poput električnih bicikala i trotineta, gdje korištenje neodgovarajućih ili jeftinih punjača može povećati rizik.

3. Ušteda energije

Svi adapteri troše određenu količinu energije čak i kada nisu povezani s telefonom ili drugim uređajem. Ta potrošnja je poznata kao „fantomska energija“.

Savremeni punjači uglavnom troše malu količinu struje u režimu mirovanja, ali kada se u jednom domaćinstvu koristi veliki broj adaptera, ukupna potrošnja može postati primjetna.

Posebno se izdvajaju stariji i snažniji punjači za laptope, koji mogu trošiti više energije od običnih telefonskih adaptera.

4. Duži vijek trajanja punjača

Kada isključite adapter iz utičnice, ne štitite samo uređaj koji punite, već i sam punjač.

Manje zagrijavanje znači sporije trošenje unutrašnjih komponenti, što može produžiti vijek trajanja adaptera.

Koje punjače treba isključivati, a koje mogu ostati uključeni?

Stručnjaci preporučuju sljedeću podjelu:

Mogu ostati uključeni:

  • Kritični uređaji – sistemi koji moraju stalno raditi i čiji bi prekid rada napravio problem.
  • Uređaji za pametnu kuću – sigurnosne kamere, video-zvona i rasvjeta niskog napona.
  • Mali uređaji male potrošnje – punjači za električne četkice za zube, uređaji za održavanje akumulatora automobila i slični adapteri.
  • Kućni medicinski uređaji – oprema koja je povezana sa zdravljem i mora biti stalno dostupna.

Obavezno ih isključite:

  • Punjače za velike baterije – električni bicikli, električni trotineti i hoverboardi ne bi trebalo da ostaju priključeni nakon punjenja.
  • Punjače za akumulatorske alate – nije preporučljivo držati ih stalno uključene.
  • Punjače za laptope i brze punjače telefona – često stvaraju veću potrošnju u režimu mirovanja.
  • Višestruke USB punjače, gejming konzole, digitalne aparate za kafu i štampače – isključivanjem se može smanjiti nepotrebna potrošnja energije.

Koje uređaje nikada ne treba ostavljati bez nadzora?

Bez obzira na to da li imaju osjetljivu elektroniku ili ne, posebnu pažnju treba obratiti na uređaje koji proizvode toplotu.

Osnovno pravilo elektrotehnike glasi: svaki uređaj napravljen da proizvodi i emituje toplotu predstavlja potencijalni izvor požara i ne bi trebalo da ostane uključen bez nadzora,piše Smartlife.

Podijeli tekst sa drugima na:

Federacija BiH povećava penzije, pogledajte nove iznose

Najniža penzija u Federaciji BiH povećana je za 40 konvertibilnih maraka, pa će umjesto dosadašnjih 666 KM iznositi 706 KM

Povećanje će obuhvatiti i ostale penzijske kategorije, a novi iznosi bit će isplaćeni već uz julsku penziju, u skladu s uobičajenim terminima isplata.

  • Novi iznosi penzija od jula:
  • Najniža penzija: 706 KM (prethodno 666 KM)
  • Zagarantovana penzija: 892 KM (ranije 842 KM)
  • Prosječna samostalna penzija: oko 900 KM (prethodno 851 KM)

Iz Federalnog zavoda PIO/MIO ističu da se penzioni sistem i dalje u najvećoj mjeri finansira iz doprinosa zaposlenih. Od 2020. godine Vlada Federacije BiH preuzela je ulogu garanta redovnih isplata penzija. To je doprinijelo većoj stabilnosti isplata.

Možda vas interesuje i ovo:

Pogledajte šta su penzioneri dobili od države u FBiH, a šta u RS

Međutim, iz Zavoda upozoravaju da postoje određeni izazovi kada je riječ o dugoročnoj održivosti. Ona u velikoj mjeri zavisi od rasta broja zaposlenih, nivoa plata, kao i redovne naplate doprinosa. Prema zvaničnim podacima, prihodi od doprinosa u prvih pet mjeseci 2026. godine manji su za oko osam posto u poređenju s istim periodom prethodne godine.

Kako navode, dugoročno održavanje stabilnog i kontinuiranog rasta penzija moguće je samo uz jačanje ekonomije, povećanje zaposlenosti i dodatnu budžetsku podršku, što je praksa prisutna i u mnogim evropskim državama.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako klima utiče na naše tijelo tokom dana?

Klimatizacija je danas postala gotovo neizostavan dio svakodnevice, posebno tokom ljetnih mjeseci kada temperature dostižu ekstremne vrijednosti.
Mnogi se ipak pitaju može li cjelodnevni boravak u klimatizovanom prostoru štetiti zdravlju i jesu li strahovi od klima-uređaja opravdani.

Odgovor nije jednostavan. Stručnjaci ističu da pravilno korištena i redovno održavana klima uglavnom donosi više koristi nego štete, ali da nepravilna upotreba može izazvati određene zdravstvene tegobe.

Klima može doslovno spašavati živote

Tokom toplotnih talasa klimatizovani prostori značajno smanjuju rizik od toplotnog udara, iscrpljenosti i drugih posljedica visokih temperatura, posebno kod starijih osoba, djece i hroničnih bolesnika.

Visoke temperature predstavljaju jedan od vodećih uzroka smrtnosti povezanih s vremenskim prilikama, zbog čega rashlađeni prostori mogu imati važnu ulogu u zaštiti zdravlja.

Bolja koncentracija i kvalitetniji san

Boravak u ugodno rashlađenom prostoru može poboljšati koncentraciju, radnu sposobnost i kvalitet sna.

Istraživanja su pokazala da ljudi u pregrijanim prostorijama sporije razmišljaju, teže donose odluke i češće griješe u svakodnevnim zadacima.

Niže temperature tokom noći takođe olakšavaju spavanju i doprinose kvalitetnijem odmoru.

Šta može biti problem?

Najčešći problem nije sama klima, već način na koji se koristi.

Klima-uređaji isušuju zrak, što kod pojedinih osoba može izazvati:

  •  suve oči
  •  isušenu kožu
  •  iritaciju nosa i grla
  •  kašalj
  •  glavobolju

Osobe koje pate od astme ili drugih hroničnih bolesti disajnih puteva mogu biti osjetljivije na ovakve promjene.

Prljavi filteri predstavljaju rizik

Ako se klima ne održava redovno, u filterima se mogu razviti plijesan, gljivice i bakterije koje pogoršavaju kvalitet zraka.

Zbog toga stručnjaci preporučuju redovno čišćenje filtera i servisiranje uređaja najmanje jednom godišnje.

Velike temperaturne razlike nisu dobre

Česta greška je postavljanje temperature na 18 ili 19 stepeni kada je vani više od 35.

Takve nagle promjene predstavljaju stres za organizam i mogu izazvati glavobolju, bolove u mišićima, ukočen vrat ili pogoršanje respiratornih tegoba kod osjetljivih osoba.

Kolika temperatura je najbolja?

Većina stručnjaka preporučuje da klima bude podešena između 24 i 26 stepeni, odnosno da razlika između vanjske i unutrašnje temperature ne bude veća od sedam do osam stepeni.

Važno je i da hladan zrak ne puše direktno prema ljudima, već da bude usmjeren prema plafonu ili zidu kako bi se ravnomjerno rasporedio po prostoriji.

Ne zaboravite provjetravanje

Iako klima hladi prostor, ona ne može u potpunosti zamijeniti svjež zrak. Povremeno provjetravanje prostorija pomaže da se smanji koncentracija ugljen-dioksida i poboljša kvalitet zraka u zatvorenom prostoru.

Boravak u klimatizovanom prostoru sam po sebi nije štetan, naprotiv, tokom velikih vrućina može značajno zaštititi zdravlje i smanjiti rizik od toplotnog udara.

Problemi se uglavnom javljaju kada se klima nepravilno koristi, kada je temperatura preniska ili kada uređaj nije redovno održavan. Uz umjereno korištenje, redovno čišćenje filtera i dovoljno unosa tečnosti, klima-uređaj ostaje jedan od najsigurnijih načina zaštite od ljetnih vrućina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zaboravite kuckanje po lubenici: Jedan pogled na koru otkriva sve

Odabir savršeno zrele lubenice ne mora biti puka sreća – iako se mnogi i dalje oslanjaju na poznatu metodu kuckanja po kori, TasteAtlas je na Instagramu podijelio jednostavan vodič koji pokazuje da se zrelost i slatkoća lubenice mogu prepoznati prema njenom izgledu.

Kako lubenica sazrijeva, njena kora prolazi kroz nekoliko faza. Nezrela lubenica ima sjajnu tamnozelenu koru, blijedo bijelo meso te je manje slatka i sočna. Kako dozrijeva, kora postaje manje sjajna, a meso poprima svjetlorozu boju.

Zrela lubenica prepoznaje se po mat kori i izraženoj žutoj mrlji na donjoj strani ploda – mjestu na kojem je ležala na tlu tokom rasta. Unutrašnjost je tada jarko crvena, što je znak da je postigla dobar nivo slatkoće i sočnosti.

Kada je lubenica idealna?

Kada je lubenica u idealnoj fazi zrelosti, kora je potpuno bez sjaja, odnosno zagasita, mrlja na donjoj strani poprima bogatu zlatnožutu boju, a meso postaje duboke grimiznocrvene nijanse. Upravo tada plod postiže vrhunac slatkoće i sadrži najviše soka.

Ako želite povećati šanse da kući donesete ukusnu lubenicu, umjesto kuckanja najprije pogledajte njenu koru, žutu mrlju i, ako je lubenica već prerezana, boju mesa. Prema TasteAtlasovom vodiču, upravo su to najpouzdaniji pokazatelji zrelosti, prenosi Index.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vrućine mogu biti opasne za starije: Evo kako da se zaštitite

Visoke temperature koje su zahvatile BiH i region potrajaće i narednih dana, a ljekari upozoravaju da su stariji građani među najugroženijima. Zbog toga savjetuju da se tokom najtoplijeg dijela dana ostane u zatvorenom prostoru, redovno unosi tečnost i rashlađuju prostorije.

Doktorica Ivana Stefanović iz beogradske Hitne pomoći ističe da srce tokom velikih vrućina radi pod dodatnim opterećenjem, zbog čega posebno treba da budu oprezni hronični bolesnici i osobe sa kardiovaskularnim problemima.

Starijim osobama preporučuje se da ne izlaze između 10 i 17 časova, već da kratku šetnju obave uveče, kada temperature padnu. Ukoliko koriste lijekove za pritisak, dozu ne bi trebalo mijenjati na svoju ruku, već isključivo uz savjet ljekara.

Tokom dana važno je piti dovoljno vode, a osobama koje više borave napolju mogu pomoći i mineralna voda zbog nadoknade elektrolita, kao i lagani međuobroci poput badema, lješnika ili suncokreta.

Ljekari naglašavaju da nema razloga izbjegavati korištenje klima-uređaja. Naprotiv, mnogo je opasnije boraviti u pregrijanom stanu. Preporučuje se da temperatura u prostoriji bude prijatna, ali ne preniska, te da se prije izlaska napolje organizam postepeno privikne na spoljašnju temperaturu.

Posebno upozoravaju na opasnost od toplotnog udara, koji može biti životno ugrožavajuće stanje. Stariji ljudi koji žive sami često ne koriste rashladne uređaje i ne unose dovoljno tečnosti, zbog čega članovi porodice treba da ih češće obilaze i provjeravaju kako se osjećaju.

Stručnjaci podsjećaju da je umjerenost najvažnija – dovoljno tečnosti, rashlađen dom, izbjegavanje napora i boravka na suncu najbolja su zaštita tokom tropskih dana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko ima pravo na dokup do tri godine staža za penziju

Nezaposlene osobe koje se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine mogu ostvariti pravo na dokup do tri godine nedostajućeg staža osiguranja kako bi ispunile uslove za ostvarivanje starosne penzije.

Riječ je o mjeri koju Zavod provodi u skladu sa Zakonom o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

S obzirom na to da Brčko distrikt BiH nema vlastiti fond penzijskog i invalidskog osiguranja, korisnici ovo pravo ostvaruju putem fondova penzijskog i invalidskog osiguranja Federacije BiH i Republike Srpske, pri čemu se primjenjuju propisi entiteta u kojem ostvaruju pravo na penziju.

Prema riječima šefa Sektora za pravne i opće poslove u Zavodu za zapošljavanje Brčko distrikta BiH Milovana Vukovića, do 31. maja ove godine zaprimljeno je 47 novih zahtjeva, dok je u istom periodu pozitivno riješeno 58 predmeta iz prethodnih godina. Tokom ove godine pravo na starosnu penziju ostvarila je 51 osoba, a Zavod trenutno uplaćuje doprinose za 102 nezaposlene osobe kojima nedostaje staž za ispunjavanje uslova za penzionisanje.

– Veoma je važno da se sve nezaposlene osobe koje se nalaze na evidenciji Zavoda na vrijeme informišu kod svojih savjetodavaca ili u pravnoj službi kako bi provjerile ispunjavaju li uslove za dokup nedostajućeg staža osiguranja. Pored ostalih prava koja ostvaruju kao nezaposlene osobe, mogu ostvariti i pravo na dokup do tri godine staža potrebnog za sticanje uslova za starosnu penziju – istakao je Vuković.

Za provođenje ove mjere Zavod je u budžetu za 2026. godinu planirao 800.000 KM. Do sada je utrošeno više od 336.000 KM, što predstavlja oko 42 posto planiranih sredstava.

Iz Zavoda podsjećaju da se uslovi za ostvarivanje ovog prava razlikuju u zavisnosti od propisa fondova penzijskog i invalidskog osiguranja Federacije BiH i Republike Srpske, te pozivaju sve zainteresovane da se na vrijeme informišu o svojim pravima.

(FENA)

Podijeli tekst sa drugima na:

Neto dobit PREF-a u 2026. godini 7,2 miliona KM

Penzijski rezervni fond (PREF) Republike Srpske ostvario je lani neto dobit od 7,22 miliona KM, dok je neto vrijednost imovine na kraju godine iznosila 294,67 miliona KM, saopšteno je iz ovog fonda.

Ovo je, kako je navedeno, petnaesta uzastopna godina pozitivnog poslovanja Fonda, uz 15 revidiranih finansijskih izvještaja i više od 80 miliona KM dividende isplaćene Fondu PIO Republike Srpske za potrebe finansiranja penzijskog sistema.

Direktor Društva za upravljanje PREF-om Saša Stevanović rekao je da ovo poslovanje predstavlja značajan razvojni resurs Republike Srpske koji može biti stavljen u funkciju daljeg razvoja domaćeg tržišta kapitala i novih investicionih inicijativa Srpske.

“Rezultati ostvareni tokom prethodnih 15 godina pokazuju da profesionalno, odgovorno i dugoročno upravljanje javnim kapitalom može istovremeno donositi prinos, jačati penzijski sistem i podsticati razvoj domaće ekonomije”, rekao je Stevanović, prenosi Srna.

Kako je saopšteno, tokom 15 godina rada PREF je izgradio poziciju jednog od najznačajnijih institucionalnih investitora na domaćem tržištu kapitala, uz istovremeno očuvanje i uvećanje vrijednosti imovine kojom upravlja.

Vlada Republike Srpske usvojila na sjednici u četvrta, 26. juna, godišnji izvještaj o poslovanju PREF-a i Društva za upravljanje za 2025. godinu.

Podijeli tekst sa drugima na: