Kako prepoznati da li je maslinovo ulje zaista maslinovo?

Boja i cijena često mogu da vas zavaraju, evo kako možete prepoznati pravo, kvalitetno maslinovo ulje na prvi miris i ukus.

Tržište je danas preplavljeno proizvodima različitog kvaliteta, a često i onima koji se predstavljaju kao čisti, iako to nisu.

Za prosječnog kupca, izbor između desetina boca na polici je svakako zbunjujući. Odluka se često donosi na osnovu površnih kriterijuma kao što su pakovanje ili cijena.

Prava vrijednost maslinovog ulja leži u karakteristikama koje treba da prepoznate.

Boja može da vas obmane

Boja ulja je jedna od najčešćih zabluda. Mnogi će posegnuti za uljem sa izraženom zelenom bojom, vjerujući da ova nijansa garantuje vrhunski kvalitet. Međutim, boja može da varira u zavisnosti od sorte masline, stepena zrelosti ploda i načina obrade, pa čak i mješavine različitih biljnih ulja mogu postići sličnu nijansu. Zbog toga, oslanjanje isključivo na izgled može lako dovesti do pogrešnog zaključka.

Miris je prvi pokazatelj

Miris je prvi i jedan od najvažnijih kriterijuma pri procjeni maslinovog ulja. Kvalitetno maslinovo ulje zrači svježinom i prirodnošću. Njegove arome podsjećaju na svježe pokošenu travu, zelenu jabuku, badem ili list paradajza. Takav miris je rezultat svježeg, pravilno obrađenog voća i očuvanih aromatičnih jedinjenja.

Možda vas interesuje i ovo:

Zašto bi trebalo maslinovo ulje da koristite svakog dana?

Ulje koje gotovo nema miris ili u kome se osjećaju teže, blago ustajale note, ukazuje na niži kvalitet ili prisustvo drugih ulja. Mirisi koji podsjećaju na vosak, vlagu ili blagu kiselost su posebno sumnjivi, jer mogu ukazivati na oksidaciju ili nepravilno skladištenje.

Ukus i jednostavan test

Ukus zatim potvrđuje ono što smo naslutili mirisom – pravo maslinovo ulje nikada nije potpuno neutralno. Naprotiv, ima izražen karakter koji uključuje blagu gorčinu i začinjenost. Ljutina, koja se osjeća kao blago peckanje ili grebanje u grlu, znak je prisustva prirodnih antioksidanata i polifenola.

Takav ukus se ne može lako imitirati, pa je jedan od važnih pokazatelja autentičnosti. Ako ulje nema poseban utisak i završnu oštrinu, vrlo je vjerovatno da se ne radi o vrhunskom proizvodu.

Kvalitet se može provjeriti i jednostavnom metodom koju svako može primijeniti kod kuće. Sipajte malu količinu ulja u staklenu šolju, pokrijte je dlanom i blago zagrijte toplinom ruke. Poslije kratkog vremena oslobađaju se arome i tada se jasno mogu osjetiti. Ako se pojave svježe, voćne i biljne note, to je dobar znak. Ako miris ostane slab ili podsjeća na vino, sirće ili čak sir, moguće je da ulje nije čisto ili je izgubilo svoja svojstva.

Visokokvalitetno maslinovo ulje ostavlja slojevit ukus koji se razvija na nepcu i traje čak i nakon gutanja. Njegova svježina i blaga gorčina nisu mana, već poželjna karakteristika koja dokazuje prirodnost i pravilnu obradu, prenosi Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vikend vodič za penzionere: Gdje kupovati najpovoljnije?

Dragi naši čitaoci, pred nama je još jedan vikend, a sa njim i nove prilike da pametnom kupovinom uštedite u vašim omiljenim marketima. Kako bismo vam olakšali potragu za najnižim cijenama osnovnih namirnica, mesa, voća i higijene, pripremili smo pregled aktuelnih kataloških akcija.

Pogledajte gdje vas čekaju najbolji popusti do nedjelje:

FIS

U FIS marketima vas očekuju odlične cijene osnovnih namirnica i proizvoda za domaćinstvo.

Za ljubitelje mesa, kilogram junetine bez kosti košta 22,50 KM, dok su povrtne namirnice također povoljne – mrkva je 1,50 KM, a luk samo 1,25 KM.

Sa delikates odjela izdvajaju se sir Paladin (Gouda ili Edamer) po 11,95 KM/kg, kao i Tanašić krastavci (2500 ml) za 8,95 KM. Za brzi obrok tu je pileća hrenovka Vimar (200 g) po cijeni od 1,35 KM.

Od higijenskih proizvoda, toaletni papir Paloma (16 rola) dostupan je za 5,95 KM, dok je Coccolino omekšivač snižen na 5,65 KM. Tu je i Maggi tarhana juha za samo 1,00 KM.

KONZUM I MERCATOR

Produžena vikend akcija donosi odlične prilike za kupovinu osnovnih namirnica.

Pileća prsa u rinfuzi možete kupiti po cijeni od 8,95 KM/kg, dok je Fructal sok od borovnice (2 l) snižen na 3,95 KM.

Iz mliječnog asortimana izdvajamo Mila jogurt (1 l) za 1,70 KM, a za ljubitelje slatkog tu je Milka MMMAX čokolada (2×300 g) po cijeni od 9,95 KM. Svježe narandže dostupne su za 1,65 KM/kg.

MARKET AS

Market AS nudi povoljan izbor mesa i proizvoda za svakodnevnu upotrebu.

Pileći file košta 10,49 KM/kg, juneća rebra 18,49 KM/kg, dok je pileći batak dostupan za 4,49 KM/kg. Za roštilj su tu i Goranović kobasice po sniženim cijenama, a banane su 2,15 KM/kg.

Za jutarnju kafu izdvajamo Grand kafu (500 g) po 12,95 KM, dok je Nectar Family sok (1,5 l) 2,99 KM. Harmony ubrusi dostupni su po cijeni od 3,65 KM.

TROPIC

U Tropic marketima možete pronaći kvalitetne proizvode po pristupačnim cijenama.

Svinjski vrat bez kosti dostupan je za 9,99 KM/kg, dok je Beretta mortadela (više vrsta) 15,99 KM.

Od voća izdvajamo avokado po 1,59 KM/kom, a za opuštanje tokom vikenda tu je Tuborg pivo (4/1) po cijeni od 4,99 KM.

KORT

KORT marketi nude povoljne cijene za osnovne namirnice i slatke proizvode.

Svinjska plećka bez kosti košta 6,95 KM/kg, dok je mladi kupus samo 1,29 KM/kg. Dukat maslac (250 g) također je 6,95 KM.

Za doručak ili lagani obrok tu su Balans+ kefir (1 kg) po 2,35 KM i Gavrilović pileća salama (350 g) za 2,95 KM. Masline Sevilla dostupne su po cijeni od 1,49 KM.

Za slatki kraj izdvajamo Cipiripi krem (400 g) po 4,45 KM i Don Kornelone sladoled (8/1) za 2,95 KM.

ŠIKI

U ŠIKI marketima vas očekuju odlične cijene za povoljnu kupovinu. Za ukusan porodični ručak izdvajamo juneći vrat i plećku bez kosti po cijeni od 21,99 KM, dok je svinjski but dostupan za 7,50 KM po kilogramu. Pileći bataci su već od 4,50 KM, a za ljubitelje domaćih specijaliteta tu je i suva kobasica po cijeni od 14,99 KM.

Od svježeg voća i povrća u ponudi su paradajz po 3,49 KM, krastavac salatar za 1,49 KM, kao i jagode po cijeni od 4,50 KM po kilogramu.

Za svakodnevne potrebe izdvajamo Grand Gold kafu (500 g) po cijeni od 12,90 KM, Dukat trajno mlijeko (1 l) za 1,59 KM, kao i Dolcetto Petit keks (700 g) po cijeni od 1,99 KM. Tu su i Delikato svježa jaja (10/1) za 2,69 KM te mesni narezak Delikato (100 g) po cijeni od 0,79 KM. Sve što vam je potrebno za kvalitetnu i povoljnu kupovinu pronađite u ŠIKI marketima!

Cijene osnovnih namirnica značajno variraju od marketa do marketa, pa se isplati planirati kupovinu unaprijed. Penzionerima se posebno preporučuje da iskoriste vikend akcije za nabavku mesa, mliječnih proizvoda i higijenskih artikala po nižim cijenama.

Tekst priredila: S.Vukić

Fotografije preuzete sa zvaničnih stranica marketa.

Podijeli tekst sa drugima na:

Građani Srpske kupuju sve manje hrane

Republički zavod za statistiku objavio je danas podatke o trgovini na malo za mart 2026. godine, koji pokazuju da kupovina postaje skuplja.

Ukupan promet u trgovini na malo u martu je bio za 27,3 posto veći u odnosu na februar gledano po tekućim cijenama.

Ono što posebno treba da zabrine je podatak o hrani, pićima i duvanskim proizvodima. Nominalni indeks za tu kategoriju u martu 2026. u odnosu na mart 2025. iznosi svega 97,7. To znači da je promet u toj kategoriji u poređenju s prošlom godinom realno pao za 5,1%.

Ovo ne znači da je hrana pojeftinila – cijene su i dalje visoke – nego da su ljudi kupili manje robe nego godinu ranije.

Možda vas interesuje i ovo:

Povrće skuplje od mesa: Penzioneri i radnici na mukama

S druge strane, goriva i maziva bilježe dramatičan skok. Čak 50,2% nominalno više nego u februaru, a u godišnjoj poređenju realni rast iznosi 25,7%.

Skuplje gorivo direktno se preliva na cijene prevoza i dostave roba. To će se na kraju osjetiti u cijeni svega – od hljeba do lijekova.

Jedina kategorija koja bilježi snažan rast jesu neprehrambeni proizvodi – bijela tehnika, odjeća, obuća – sa godišnjim realnim rastom od 14,6%.

Ako se dublje analiziraju podaci životni standard za one sa fiksnim primanjima se smanjuje. Hrana je skuplja nego što plate i penzije mogu pratiti. Gorivo juri prema gore, a statistika pokazuje da su građani primorani da kupuju manje.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako da vam roštilj za 1. maj bude idealan?

Otkrijte kako obična mineralna voda pravi najbolji roštilj za 1. maj koji ste ikada probali. Saveti srpskih majstora roštilja.

Svi smo bar jednom poslužili roštilj koji je, uprkos trudu, ispao suv i bezukusan.

Nema veće neprijatnosti nego kad goste ponudite prepečenim „đonom“ dok se vi pravdate da je vatra bila previše jaka.

Srećom, vrhunski majstori imaju trik koji ne košta ništa, a pretvara svaki roštilj za 1. maj u kafanski specijalitet koji se topi u ustima.

Rešenje nije u skupim začinima, već u jednoj flaši iz vašeg frižidera koju obično čuvate za špricer.

Mala tajna iz kuhinje

Postoji jedna obična stvar koju verovatno već imate kod kuće, a koja pravi neverovatnu razliku u tome kako će meso reagovati na vatri.

Domaćice često brinu da li će sve ispasti kako treba, ali uz ovaj savet, meso će bukvalno kliziti sa tanjira.

Zašto meso gubi sočnost?

Problem sa suvim mesom nastaje jer visoka temperatura žara prebrzo izvuče vlagu pre nego što se masnoća otopi i pruži mu onu čuvenu sočnost.

Većina nas pravi grešku i soli meso prerano, što dodatno „zaključa“ vlakna i izbaci sokove pre nego što pečenje uopšte počne.

Da bi vaš roštilj za 1. maj bio onaj o kojem se priča mesecima, ključna je mekoća koju postižemo pre nego što meso uopšte dodirne rešetku.

Uloga mineralne vode u omekšavanju

Stari majstori su uvek imali keca u rukavu – način da se vlakna opuste potpuno prirodno, bez teške hemije.

Vjerovali ili ne, tajni saveznik svake sočne pljeskavice ili vrata je obična gazirana voda.

Mehurići i ugljen-dioksid iz mineralne vode deluju kao prirodni omekšivač koji polako razbija čvrstinu u mišićnim vlaknima.

Pravilna priprema prije pečenja

Dovoljno je da meso potopite u mineralnu vodu na samo 30 do 60 minuta pre nego što planirate da potpalite vatru.

Kada ga stavite na žar, videćete kako ono zadržava svoju veličinu i mekoću, dok se spolja stvara ona savršena, rumena korica.

Naravno, sočno meso traži i dostojnu pratnju, pa ne zaboravite da osvežite trpezu uz naše omiljene najbolje salate uz roštilj koje se spremaju za deset minuta.

Trikovi za kafansku teksturu

Izvadite ga ranije i pustite ga da „odmori“ na sobnoj temperaturi bar 20 minuta kako bi se peklo ravnomerno.

Ako spremate mleveno meso, dodajte jednu kašičicu sode bikarbone na kilogram mase za onu vazdušastost koju imaju vrhunski ćevapi.

Imajte strpljenja i ne okrećite komade svaki čas – pustite da žar uradi svoje, a sokovi ostanu tamo gde im je mesto.

Rukovanje mesom na žaru

Zaboravite na viljuške kojima bockate meso; koristite isključivo hvataljku kako ne biste probušili površinu i dozvolili sokovima da iscuru.

Kada završite sa poslom, rešetku sredite brzo i bez muke uz trikove koje smo izdvojili za lako čišćenje roštilja bez upotrebe agresivne hemije.

Kada skinete meso sa vatre, dajte mu još par minuta u poklopljenoj činiji da se svi mirisi i sokovi konačno slegnu, prenosi Krstarica.

SAVJET:

Ako želite da dodatno pojačate ukus, u gaziranu vodu dodajte kašičicu senfa i par kapi jabukovog sirćeta. Senf prirodno omekšava meso svojim enzimima, dok kiselina pomaže da obrok bude lakši za varenje nakon bogatog ručka.

Kada je najbolje posoliti meso za roštilj?

Najbolje je to uraditi neposredno pre pečenja ili meso držati u tečnoj marinadi koja već sadrži začine par sati ranije.

Koje meso je najbolje za roštilj za 1. maj?

Uvek birajte komade koji su bar malo „prošarani“ masnoćom, poput svinjskog vrata, jer upravo to čuva sočnost na jakoj vatri.

Koliko dugo meso treba da stoji u mineralnoj vodi?

Pola sata je sasvim dovoljno za tanje komade, dok bi deblje krmenadle mogle da ostanu i do 2 sata.

Možda vas zanima i ovo:

Kako najlakše odlediti mljeveno meso

Kako prepoznati svježe mljeveno meso: najpouzdaniji znakovi

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri ogorčeni zbog odluke vlasti da plaćaju zdravstveno osiguranje

Skoro 10.000 penzionera penzionera, koji su većinu staža ostvarili u inostranstvu, od 1. maja ostaće bez prava na zdravstvenu zaštitu.

Znači, ukoliko najstarija populacija koja je većinu radnog viejka provela van Srpske želi da ima pravo na besplatno liječenje, moraće sama da plaća doprinose.

Ukoliko je penzioner većinski staž ostvarilo u inostranstvu, a takvih je blizu 10.000, od 1. maja, po Zakonu, donesenom u 2022. godini, imaće obavezu plaćanja doprinosa ukoliko želi da ostvari pravo na zdravstvenu zaštitu.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja navode da je propisano da se za korisnike srazmjerne penzije primjenjuje osnov na osiguranje na osnovu penzije ostvarene kod inostranog isplatioca, a ne na osnovu penzije koju su ostvarili u Republici Srpskoj, što je do sada bio slučaj.

“Odluka se zasniva na principu pravičnosti. Ti penzioneri su tokom većeg dijela svog radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji, pa ih nije moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Republici Srpskoj i u punom iznosu plaćali doprinose ovdje“, naveli su iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske.

Iznos doprinosa 10,2 posto

Iznos doprinosa koji će najstarija kategorija uplaćivati zavisi od visine srazmjerne penzije. Osnovica je 10,2 procenta. Iz Fonda PIO kažu da je najveći broj korisnika srazmjernih penzija iz Austrije i Srbije.

“Ovim zakonskim propisima nisu obuhvaćeni penzioneri iz FBiH, kao ni penzioneri iz Hrvatske s obzirom da je njihov status definisan posebnim međudržavnim sporazumom“, rekla je viši stručni saradnik za odnose s javnošću Fonda PIO RS Ružica Mrkajić.

Primjena zakona kod inopenzionera izazvala je nezadovoljstvo, piše BN.

Ilija Stoičević radni vijek proveo je u Njemačkoj. Kao dobrovoljac borio se za Srpsku u kojoj,  zbog nemara poslodavca, nema prava ni za minimalnu penziju. Sada, od primanja iz inostranstva mora da uplaćuje zdravstveno osiguranje.

„Dosta mojih kolega vraća se za Njemačku, neće da plaćaju to. Ja, koji sam bio u ratu, opet treba da bježim.

Jer, sve što dobijem na to platim i porez i sad hoće neko dodatno da me oporezuje. To nema smisla, to zaslužio nisam“, rekao je Stojičević.

I ovakvih je skoro 10 hiljada. Кažu, država je našla način da im gurne ruku u džep.

Možda vas zanima i ovo:

Fond zdravstva pojasnio koji penzioneri treba da plaćaju doprinose

„Ne može se tako raditi, jer ljudi su ostvarili pravo na penziju. Nekom odlukom ne bi trebalo da se ide na štetu ljudi koji su ostvarili penziju ovde“, kažu naš sagovornik.

Znaju i naši nadležni gđe je novac, pa su, očigledno s razlogom donijeli zakon da se doprinosi plaćaju od penzija iz inostranstva, koje su znatno veće od naših.

„Imate isto godina radnog staža ovde i u Virdžiniji, koja je razlika u penziji. Duplo veća. Ovde imam 500 КM, a tamo 1280 dolara“, kaže penzioner.

Primjena ovakvog zakona, koji je zbog virusa korona prolongiran do sada i izazvala veliki gnjev kod penzionera od koji su neki bili pripadnici Vojske Srpske te su zbog rata bili primorani da napuste ognjište i odu u inostranstvo, gđe su ostvarili pravo na penziju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Od Trebinja do svjetskih laboratorija: Elena Pešut ostvarila snove

Od Trebinja do Amerike, Italije i Portugala – njena priča je dokaz da se hrabrost, rad i radoznalost uvijek isplate.

Riječ je o Eleni Pešut, mladoj naučnici iz Trebinja koja kroz program Work and Travel, studije u inostranstvu i praksu u prestižnoj naučnoj instituciji gradi put koji inspiriše mnoge.

“Osnovnu i srednju školu završila sam u Trebinju, gdje sam pohađala Gimnaziju ‘Jovan Dučić’ i završila je sa odličnim uspjehom. Nakon toga sam odlučila da nastavim obrazovanje na Univerzitetu u Beogradu, na Biološkom fakultetu, smjer Molekularna biologija i fiziologija”, počinje Elena razgovor za “Radio Trebinje”.

Objasnila je zašto se prijavila za program Work and Travel i kakvo je to iskustvo bilo.

“Na četvrtoj godini studija zainteresovala sam se za Work and Travel program, koji studentima omogućava da provedu nekoliko mjeseci radeći i živeći u Sjedinjenim Američkim Državama. Preporuke kolega i prijatelja su bile presudne, a danas mogu reći da mi je to bila jedna od najboljih odluka u životu. Provela sam tri ljeta u Americi i stekla prijateljstva širom svijeta – od Dominikanske Republike do Mongolije”, priča Elena.

Od restorana do Aljaske

“Prva dva ljeta radila sam na Cape Cod, poznatoj turističkoj destinaciji blizu Bostona. Uglavnom sam radila u restoranu u okviru hotela, ali i dodatne poslove u manjim lokalima. Treće ljeto odlučila sam se za potpuno drugačije iskustvo – otišla sam na Aljasku”, rekla je Elena.

Amerikanci su, akako kaže, veoma ljubazni i profesionalni, naročito u uslužnim djelatnostima.

“Međutim, iznenadila me negativna strana njihovog sistema – posebno socijalna i zdravstvena politika, zbog koje postoji veliki broj beskućnika”, iznenađena je ona.

Upitana je i koji su joj najljepši trenuci iz tog perioda.

“Bilo ih je mnogo – od druženja i žurki sa studentima iz cijelog svijeta, do odlaska na koncerte i jedne posebne uspomene – poziva na američku svadbu. Na Aljasci bih izdvojila rad u turističkom vozu kroz netaknutu prirodu, gdje sam imala priliku da vidim glečere, divlje životinje i Denali, najviši vrh Amerike. Poseban doživljaj bilo je i kupanje u glečerskom jezeru Spencer”, istakla je Elena.

Zarada u SAD omogućila master u Italiji

Imala je i priliku da putuje po Americi, a zatim da upiše master studije u Italiji.

“Nakon završetka sezone putovala sam i posjetila gradove poput New York-a, Los Angeles-a, Las Vegas-a i San Francisca, kao i prirodne ljepote poput Velikog Kanjona. Zahvaljujući zaradi iz Amerike odlučila sam da nastavim školovanje i upišem master studije u Padovi, na Univerzitetu u Padovi. To je jedan od najstarijih univerziteta u Evropi, gdje je predavao i Galileo Galilei. Dobila sam i stipendiju koja mi je značajno olakšala studiranje”, kazala je Elena.

Otkrila je kako izgleda život studenta u međunarodnom okruženju.

“Tokom boravka u Italiji upoznala sam ljude iz cijelog svijeta – od Indije do Čilea. To iskustvo me je dodatno obogatilo. Posebno bih izdvojila druženje sa cimerima iz Irana, kroz koje sam upoznala njihovu kulturu i običaje, poput praznika Novruz”, ispričala je ona i dodala:

“Trenutno sam u Lisabonu, gdje radim praksu u prestižnoj istraživačkoj instituciji ITQB NOVA – Instituto de Tecnologia Química e Biológica António Xavier. Ova praksa predstavlja važan dio mog završnog master projekta i pruža mi priliku da dodatno unaprijedim svoja znanja i istraživačke vještine”.

Rado se vraća u Trebinje

Upitana je da li planira povratak u rodni kraj.

“Uvijek se rado vraćam u Trebinje. To je moj dom, tamo su moja porodica i prijatelji, i uvijek ga s ponosom preporučujem svima”, rekla je ona.

Mladima je poručila da budu hrabri, da putuju i istražuju svijet.

“Materijalne prepreke se mogu prevazići uz trud i rad. Ja sam svojim primjerom pokazala da je moguće ostvariti snove ako vjerujete u sebe i ne odustajete”, rekla je Elena.

Ovo ljeto ponovo ide na Aljasku, a nakon toga je očekuje završetak master studija i donošenje novih životnih odluka.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ogroman jaz među penzionerima u Federaciji BiH

Penzije u Federaciji BiH kreću se u širokom rasponu od 434 do 3.320 KM. Konačan iznos zavisi od dužine radnog staža, uplaćenih doprinosa i pravila obračuna

Iako su penzije u FBiH povećane od januara 2026. godine za 11,2 posto, većina penzionera to u praksi jedva osjeti.

Na papiru značajan procenat. U stvarnosti rast troškova života u velikoj mjeri “pojede” ovo povećanje, pa ono ne donosi bitnije poboljšanje životnog standarda.

Zakonske odredbe preciznije uređuju visinu najniže starosne penzije u zavisnosti od dužine radnog staža.

Tako za korisnike sa manje od 20 godina penzijskog staža penzija ne može biti niža od 60 posto. Oni imaju pravo na najmanju od 434,38 KM.

Oni sa 20 do 25 godina staža mogu očekivati najmanje 470,58 KM. Za radni staž između 25 i 30 godina najniža penzija iznosi 506,78 KM, dok se za staž od 30 do 35 godina garantuje najmanje 542,98 KM.

Najveće iznose u okviru najniže penzije ostvaruju osiguranici sa dužim stažom. Tako oni sa 35 do 40 godina rada imaju zagarantovanih najmanje 615,37 KM, dok korisnici sa 40 i više godina staža ne mogu primati manje od 687,77 KM.

Visina penzija zavisi od doprinosa

Visina penzije ne zavisi samo od ovih zagarantovanih minimuma. Prvo se obračunava na osnovu uplaćenih doprinosa i dužine radnog staža tokom radnog vijeka. Ukoliko je obračunata penzija niža od zakonskog minimuma, isplaćuje se minimalni zakonski iznos.

Sa većim platama tokom radnog vijeka rastu i penzije. Osiguranici sa višim primanjima i dugim stažom mogu ostvariti i znatno veće iznose.

Tako oni sa dvostruko većim platama mogu očekivati i preko 2.000 KM, dok najviši iznos u Federaciji BiH dostiže zakonski limit od 3.332 KM.

S druge strane, radnik koji je tokom cijelog radnog vijeka primao prosječnu platu može očekivati oko 434 KM penzije za 15 godina staža, dok bi za 40 godina rada taj iznos iznosio oko 1.052 KM.

Možda vas zanima i ovo:

Nemaju svi penzioneri u FBiH pravo na najnižu penziju od 666 KM

Iz Federalnog zavoda za PIO/MIO naglašavaju da izmjene zakona nisu promijenile način obračuna penzija. Novi penzioneri i dalje će imati penziju izračunatu na dosadašnji način, s tim da će njena vrijednost usklađuje kroz opći bod koji prati rast prosječne bruto plaće u FBiH.

Pored spomenjtih iznosa, postoje i posebni zakonski minimumi za određene kategorije penzionera, koji mogu iznositi oko 651,92 KM. Sve zavisi od vrste penzije i uslova pod kojima je to pravo ostvareno, piše Oslobođenje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sadrži više vitamina C od narandže: Koliko kivija treba dnevno jesti?

Ovo malo „čupavo“ voće, često u sjenci jabuka i banana, sve je više u centru pažnje zbog svojih nevjerovatnih zdravstvenih prednosti. Od probave do boljeg raspoloženja, kivi nudi mnogo više od osnovne ishrane, a stručnjaci sada otkrivaju i da li je bezbjedno jesti njegovu koru.

Bilo da je narezan u voćnim salatama, smiksan u smoothie ili se jede kašikom direktno iz svoje čupave kore, kivi je postao osnovna namirnica u mnogim domaćinstvima. Ipak, zbog svog pomalo neobičnog, dlakavog izgleda često je bio u sjenci popularnijih opcija poput jabuka ili banana. Posljednjih godina, međutim, kivi je stekao veliku popularnost u krugovima posvećenim zdravlju i sve se više promoviše kao nutritivno bogat izbor s iznenađujućim nizom zdravstvenih koristi — na primjer, sadrži više vitamina C od narandže.

Za razliku od slađeg voća, uspostavlja savršenu ravnotežu između kiselosti i prirodnih šećera, a prepun je vlakana i antioksidanasa, što ga čini istinski funkcionalnim i prepoznatljivim dodatkom ishrani.

“Kivi je nepriznati junak zdjele s voćem”, kaže dijetetičarka Nichola Ludlam-Raine.

“Često govorim svojim klijentima da ciljaju na jedan do dva kivija dnevno, jer su prepuni vlakana, vitamina C i jedinjenja pogodnih za crijeva koji podržavaju redovnost probave i cjelokupno zdravlje.”

Nutricionistički gledano, kivi je izvrstan svestrani saveznik zdravlja. Kao prvo, neće značajno uticati na vaš kalorijski unos, jer jedan plod srednje veličine ima otprilike 40 do 50 kalorija. To je svega oko dva odsto od preporučenog dnevnog unosa za odrasle. Prirodno je siromašan mastima, s manje od jednog grama po plodu. Uprkos svojoj maloj veličini, svaki plod sadrži oko dva do tri grama vlakana. To znači da s dva kivija dnevno ostvarujete značajan doprinos preporučenom dnevnom unosu od 30 grama.

Kivi bogat raznim vitaminima

“Jedan kivi dnevno doprinosi s oko 10 odsto preporuke za unos vlakana, a istovremeno ostaje niskokaloričan izbor”, dodaje Ludlam-Raine.

Uz to, kivi je posebno bogat vitaminom K, vitaminom E, kalijumom i antioksidansima, piše Večernji list.

Jedan kivi može osigurati značajnu količinu vitamina C, koja, u zavisnosti od samog ploda, može čak i premašiti cjelokupne dnevne potrebe — ili ono što biste dobili da pojedete mnogo veću narandžu. Vitamin C ključan je za funkciju imuniteta. Pomaže tijelu da apsorbuje željezo i igra važnu ulogu u proizvodnji kolagena za kožu, zglobove i tkiva.

Njegova efikasnost za probavu toliko je dokazana da je i Evropska komisija odobrila zdravstvenu tvrdnju da “konzumacija zelenog kivija doprinosi normalnoj funkciji crijeva povećanjem učestalosti pražnjenja crijeva”, prema pisanju Daily Maila.

Možda vas interesuje i ovo:

Sedam znakova da vam nedostaje vitamina C

Kako kivi pomaže kod zatvora i zdravlja crijeva?

Ovo je područje gdje kivi zaista dolazi do izražaja. Voće je poznato po tome što podržava probavu, uglavnom zbog svojih vlakana i prirodnog enzima zvanog aktinidin. Ovaj enzim vješt je u razgradnji proteina — poput onih koji se nalaze u jogurtu, siru, ribi i sirovim jajima — čineći probavni proces efikasnijim. Stoga, ako pojedete kivi kao desert nakon obroka bogatog proteinima, možete olakšati probavu.

Studije su pokazale da jedenje jednog do dva kivija dnevno može pomoći u ublažavanju zatvora i poboljšanju redovnosti stolice. Nove prehrambene smjernice stručnjaka s King’s Collegea u Londonu istakle su kivi kao prirodan način borbe protiv zatvora. Prema njihovoj analizi, konzumacija dva do tri kivija dnevno tokom najmanje četiri sedmice dovela je do mjerljivih poboljšanja u učestalosti pražnjenja crijeva.

Zeleni ili zlatni kivi — u čemu je razlika?

Sve u svemu, manje se radi o tome koji je „bolji“, a više o ličnim preferencijama i onome što tražite u nutritivnom smislu. Zeleni kivi je češća sorta, kiselijeg je ukusa, ima veći udio vlakana i nešto niži nivo šećera. Zlatni kivi, s druge strane, slađi je, manje kiseo i ima glađu, tanju koru.

Nutricionistički, obje vrste sadrže visoke nivoe vitamina C, ali zlatni kivi često ga sadrži u većim količinama po porciji. Zeleni kivi obično je prvi izbor za probavu zbog većeg udjela vlakana i specifičnog enzima.

Neočekivane koristi: Bolji san i pomoć pri mršavljenju

Postoje dokazi iz jedne manje studije koji sugerišu da bi kivi mogao podržati bolji san, uglavnom zbog sadržaja serotonina i antioksidativnog profila. Serotonin igra ulogu u regulaciji naših ciklusa spavanja, što bi moglo objasniti taj učinak.

“Jedenje dva kivija prije spavanja povezano je s poboljšanim kvalitetom sna u malim studijama, iako je potrebno još istraživanja”, kaže Ludlam-Raine.

Iako nije čudotvorni lijek za nesanicu, vrijedi pokušati. Kada je riječ o mršavljenju, kivi nije „sagorjevač masti“. Ali može indirektno podržati taj proces. Zbog visokog udjela vlakana prilično zasiti. Njegova prirodna slatkoća može držati pod kontrolom želju za šećerom bez pretjeranog unosa kalorija.

S čim kombinovati kivi i postoje li rizici?

Možda najsnažnija kombinacija kivija je s hranom bogatom željezom. Zbog visokog udjela vitamina C, kivi poboljšava apsorpciju željeza, pa su slanutak, leća, sjemenke bundeve i zobene pahuljice idealni partneri.

“Kombinovanje kivija s biljnim izvorima željeza poput zobi, orašastih plodova ili špinata može poboljšati apsorpciju željeza”, kaže Ludlam-Raine, dodajući da je njena preporuka za pacijente koji se bore sa zatvorom uvijek jedan do dva kivija s čašom jogurta ili kefira i kašikom lanenih sjemenki.

Iako je uopšteno bezbjedan, vitamin K u kiviju može stupiti u interakciju s lijekovima za razrjeđivanje krvi poput varfarina, pa je potreban oprez. Takođe, osobe alergične na lateks mogle bi imati reakciju na kivi. Proteini u njemu imaju sličnu strukturu, što je poznato kao sindrom lateks-voće.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond zdravstva pojasnio koji penzioneri treba da plaćaju doprinose

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske uputio je medijima dodatna pojašnjenja povodom najava da će penzioneri koji su penzije stekli u inostranstvu morati plaćati zdravstveno osiguranje u Srpskoj. Naveli su da se obaveza odnosi samo na određene kategorije osiguranika.

“Penzioneri Republike Srpske koji su cijeli ili većinski radni vijek proveli u Republici Srpskoj i BiH nemaju nikakvu dodatnu obavezu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Osim one obaveze koju za njih već uplaćuje Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske. Dakle ništa dodatno”, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Takođe, kako ističu, penzioneri drugih zemalja koji su cjelokupan radni staž proveli u zemljama sa kojima BiH ima zaključen ugovor o socijalnom osiguranju takođe nemaju obavezu dodatnog plaćanja zdravstvenog osiguranja, jer za njih to plaća osiguranje zemlje iz koje primaju penziju.

Ko ima obavezu plaćanja doprinosa?

Obavezu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 10,2 odsto imaju isključivo osobe koje:

  • primaju penziju iz drugih država u kojima su provele većinski radni vijek, a imaju prebivalište u Republici Srpskoj,
  • primaju penziju iz država sa kojima BiH nema zaključen sporazum o socijalnom osiguranju, a u tim državama su takođe provele većinski radni vijek i imaju prebivalište u Republici Srpskoj

Ova obaveza, podsjećaju iz Fonda, postoji bez obzira na manji dio staža ostvaren u Republici Srpskoj.  Kako kažu, radi se o licima koja većinski prihod ostvaruju izvan Republike Srpske.

“Dakle, obavezu o kojoj se u javnosti najčešće pogrešno govori imaju samo oni koji su većinski radni vijek proveli u inostranstvu i po tom osnovu primaju većinski dio svoje penzije”, dodaju iz Fonda.

Možda vas zanima i ovo:

10.000 penzionera iz Srpske ostaje bez zdravstvenog osiguranja

Ističu kako su tokom svog radnog vijeka, ta lica, u inostranstvu radila, tamo ostvarivala prihode, tamo uplaćivala doprinose i tamo koristila zdravstveni sistem.

“Kada danas žive u Republici Srpskoj i ovdje koriste zdravstvenu zaštitu, ne plaćaju doprinose u državama iz kojih primaju penziju. U pravilu taj dio primanja im ostaje, dok zdravstvenu zaštitu koriste u Republici Srpskoj u punom obimu. Zato je prirodno i logično da učestvuju u finansiranju sistema koji koriste u Republici Srpskoj”, navodi se u saopštenju.

Naglašava se kako takav pristup nije u skladu sa principom pravičnosti i solidarnosti na kojem počiva sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja, niti je logičan ni moralan.

Fond poručuje: Budžet štiti najugroženije

“Kada je riječ o ustavnoj zaštiti djece, trudnica i starih, koja se u javnosti pogrešno i tendenciozno tumači, podsjećamo da je Republika Srpska još 2019. godine donijela zakonsko rješenje kojim je obezbijeđena zdravstvena zaštita za sve socijalno osjetljive kategorije stanovništva”, stoji u saopštenju Fonda.

Takođe se ističe da je Zakonom  propisano da se, ukoliko lice nema drugi osnov osiguranja, osiguranim licem smatraju, između ostalih:

  • djeca
  • učenici
  • studenti
  • trudnice i porodilje
  • lica starija od 65 godina
  • lica sa invaliditetom
  • lica oboljela od malignih, hroničnih i drugih teških bolesti
  • lica bez prihoda, kao i druge posebno osjetljive kategorije

“Za ova lica doprinose ne plaćaju sami građani, već ih obezbjeđuje Republika Srpska iz budžeta. To je jasno propisano zakonom. To znači da se ustavna zaštita ovih kategorija ne ogleda u tome da doprinosi ne postoje. Već u tome da država preuzima obavezu njihovog plaćanja, kako bi se zaštitili najugroženiji”, dodaje se u saopštenju.

S druge strane, ističe se kako lica koja većinski prihod ostvaruju iz inostranstva ne spadaju u kategorije za koje država preuzima tu obavezu, već su zakonom prepoznata kao poseban osnov osiguranja i u skladu s tim imaju obavezu učešća u finansiranju sistema koji koriste.

“Zato se ova dva pitanja ne mogu izjednačavati. Jedno je socijalna zaštita najugroženijih, koju finansira Republika Srpska iz budžeta, a drugo je uređenje sistema tako da svi koji koriste zdravstvenu zaštitu učestvuju u njenom finansiranju.

Zdravstveni sistem može biti pravičan samo ako ga koriste svi, a isti finansiraju u skladu sa svojom ekonomskom snagom”, saopštio je Fond.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto muškarci stare sporije, i šta žene mogu da nauče iz toga

Pitanje zašto muškarci stare sporije, barem kada je koža u pitanju, muči mnoge žene koje u ogledalu primjećuju prve bore već u tridesetim.

Genetika jeste dio priče, ali daleko od cijele istine. Muška koža je po građi drugačija, a način života dodatno pravi razliku.

Zašto muškarci stare sporije na nivou kože

Muška koža je u prosjeku oko 20 do 25 odsto deblja od ženske. Ima više kolagena po kvadratnom centimetru, pa bore dolaze kasnije i pliće. Testosteron održava čvrstinu tkiva duže u životu.

Kod žena je priča drugačija. Poslije 30. godine nivo kolagena opada brže, a dolaskom menopauze taj pad postaje nagao. Estrogen, koji je do tada štitio kožu, naglo nestaje sa scene.

Šta znači sporije starenje muškog tijela u praksi

Muškarci se brijanjem nesvjesno eksfoliraju svakog jutra. Taj ritualni dodir oštrice uklanja mrtve ćelije i podstiče obnovu. Žene to rade rjeđe i manje agresivno.

Da, hormoni nose najveći teret. Estrogen veže vodu u koži i „hrani“ kolagenska vlakna.

Kada ga nestane, koža postaje tanja, suvlja i sklonija opuštanju. Testosteron kod muškaraca opada sporo i postepeno, bez dramatičnog pada.

Navike koje objašnjavaju biologiju starenja muškaraca

Ovdje počinje dio koji žene najčešće previde.

Muškarci se manje opterećuju sitnicama i hronični stres kod njih rjeđe prelazi u stalno stanje. Kortizol, hormon stresa, direktno razgrađuje kolagen.

Interesantno, iako muškarci djeluju mlađe po koži, globalno žive kraće.

Prema analizi objavljenoj u časopisu „PNAS“, istraživanje o razlikama u dužini života između polova pokazuje da žene imaju prednost u očekivanom trajanju života u svim populacijama, ali „padaju“ na vizuelnim markerima starenja ranije.

Šta žene mogu da nauče iz procesa starenja kod muškaraca

Prva lekcija je jednostavna: manje je više. Pretjerana njega sa deset koraka često iritira barijeru kože. Jedan dobar retinol i krema sa SPF 50 rade više od skupe rutine.

Druga lekcija tiče se sna. Muškarci u prosjeku manje leže budni zbog briga. San je vrijeme kada se koža stvarno obnavlja, a hormon rasta radi punom parom između 23 i 3 časa.

Treća lekcija je hrana. Bjelančevine u svakom obroku, jaja za doručak, riba dva puta sedmično. Kolagen se ne pravi iz vazduha, potreban mu je materijal.

Muškarci plaćaju cijenu svoje „prednosti“ kroz srčana oboljenja i kraći životni vijek.

Žene imaju bolje izglede da dožive duboku starost, samo što im je put do nje ponekad vidljiviji na licu.

Mudro je uzeti najbolje od oba svijeta: muški pristup stresu i ženska posvećenost zdravlju.

Koja vas je navika vaših muških ukućana najviše iznenadila kada ste shvatili koliko pomaže koži?

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog ljekara, piše Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na: