Velike vrućine u kombinaciji sa greškama pogubne po travnjak

Visoke temperature i dugotrajni periodi bez padavina mogu ozbiljno ugroziti travnjak, ali stručnjaci upozoravaju da pojedine uobičajene navike vlasnika dvorišta mogu dodatno pogoršati stanje trave.

Tokom toplotnih talasa trebalo bi izbjegavati pretjerano đubrenje, upotrebu herbicida i dosijavanje, dok košenje i zalivanje treba prilagoditi vremenskim uslovima.

Posebno osjetljive mogu biti trave hladnije sezone, koje tokom dugotrajnih vrućina usporavaju ili potpuno zaustavljaju rast i mogu poprimiti smeđu boju, iako se često oporavljaju nakon povratka nižih temperatura i vlage.

Sa herbicidima i dosijavanjem treba sačekati

Džejson MekKozland, tehnički koordinator kompanije Weed Man, upozorava da je trava tokom ekstremnih vrućina već pod velikim stresom, zbog čega primjena herbicida može izazvati dodatna oštećenja i usporiti njen oporavak, pa je tretiranje korova bolje odgoditi do umjerenijih temperatura.

Slično važi i za dosijavanje, jer je novom sjemenu potrebna stalna vlaga u zemljištu i povoljnija temperatura za uspješno klijanje, zbog čega se kasno ljeto i početak jeseni generalno smatraju znatno pogodnijim periodom za zasnivanje ili obnavljanje travnjaka.

Pretjerano đubrenje može napraviti više štete nego koristi

Tokom velikih vrućina treba biti oprezan i sa đubrivima, naročito kod trava hladnije sezone, poput livadarke, vlasulje i višegodišnjeg ljulja, jer prevelika količina brzo dostupnih hranljivih materija može oštetiti travu ili podstaći razvoj bolesti.

Trave toplije sezone, među kojima su bermudska trava, St. Augustine i zoysia, imaju drugačije potrebe tokom ljetnog perioda rasta, pa količinu i vrstu đubriva treba prilagoditi konkretnoj vrsti travnjaka i uputstvima proizvođača.

Košenje po najvećem suncu dodatno slabi travu

Stručnjaci savjetuju da se tokom toplotnog talasa izbjegava košenje u najtoplijem dijelu dana, a u periodima ekstremne vrućine ponekad je najbolje potpuno odgoditi košenje dok temperatura ne padne.

Kada se trava ipak kosi, ne bi trebalo ukloniti više od jedne trećine visine vlati odjednom. Nešto viši travnjak tokom ljeta može bolje podnijeti vrućinu i isušivanje zahvaljujući, između ostalog, razvijenijem korijenu.

Jutarnje zalivanje smanjuje gubitak vode i rizik od bolesti

Najpovoljnije vrijeme za zalivanje travnjaka je rano ujutro, približno između pet i devet ili deset časova, jer tada biljke mogu iskoristiti vlagu prije najvećih dnevnih vrućina, uz manje gubitke vode usljed isparavanja.

Zalivanje kasno uveče, posebno tokom toplog i vlažnog vremena, može ostaviti travu mokrom tokom noći i stvoriti povoljnije uslove za pojedine gljivične bolesti. Uključujući smeđu pjegavost, zbog čega stručnjaci preporučuju da se travnjak osuši prije noći.

I hodanje po travnjaku može napraviti štetu

Tokom suše i ekstremnih temperatura preporučljivo je smanjiti intenzivno hodanje, dječju igru, okupljanja i druge aktivnosti na travnjaku. Kombinacija gaženja, sabijanja zemljišta i vrućine može dodatno oslabiti već opterećenu travu.

Stručnjaci takođe preporučuju smanjenje kretanja ljudi i mašina preko travnjaka kada su trave hladnije sezone u stanju ljetnog mirovanja, a sa intenzivnijim održavanjem treba nastaviti nakon što se trava oporavi i ponovo počne da raste, navodi “MarthaStewart”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond u problemu: Svega 1,14 osiguranik na jednog penzionera

Jaz između broja radnika i penzionera u Republici Srpskoj postao je opasno tanak, a ekonomski pokazatelji šalju ozbiljno upozorenje.

Mjesečni prihodi od doprinosa više ni blizu ne mogu da pokriju isplatu penzija, zbog čega se razlika mora nadomještati iz budžeta.
Jedan radnik jedva izdržava jednog penzionera

Najnoviji podaci koje je objavio Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske (Fond PIO) pokazuju da je u junu evidentirano 337.484 osiguranika i 295.678 korisnika prava.

Razlika iznosi svega 41.806 ljudi, što znači da takozvana stopa zavisnosti konstantno pada.

“Stopa zavisnosti u junu ove godine je 1,14 osiguranika na jednog penzionera. 2022. godina bila je 1,18 prema 1, 2023. 1,19 prema 1, 2024. godina 1,17 prema 1, a prošle godine 1,15 prema 1”, pojašnjavaju iz Fonda PIO.

Treba naglasiti da broj osiguranika nije isti kao broj radnika. Recimo, jedan radnik može biti osiguran po više osnova. Najbolji primjer su političari. Oni rijetko primaju jednu platu. Većina njih su članovi upravnih i nadzornih odbora. Dakle jedna osoba može biti uplatilac doprinosa po više osnova.

Mjesečni minus od skoro 28 miliona KM

Direktna posljedica ovako nepovoljnog odnosa jasno se vidi u finansijskom bilansu za samo jedan mjesec:

Prihodi od doprinosa (jun): 152.768.359,48 KM
Bruto iznos za penzije (jun): 180.483.815,46 KM
Nedostajuća sredstva: 27.715.455,98 KM

Zoran Pavlović: Sistem ne može izdržati minimalce i koverte

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da je ovakav model dugoročno neodrživ, podsjećajući da je nekadašnji sistem funkcionisao na odnosu gdje su tri zaposlena sa pristojnim platama izdržavala jednog penzionera, prenosti BL portal.

“Problem je što mi imamo više od 30 odsto onih koji plaćaju minimalne doprinose. To ne može da izdrži penzioni fond”. ocjenjuje Zoran Pavlović.

Možda vas interesuje i ovo:

Trivić: Kritičan nesrazmjer između zaposlenih i penzionera

Pavlović dodaje da dio radnika i dalje dio plate prima “na ruke”, čime Fond ostaje uskraćen za realan novac, dok značajan broj javnih preduzeća uopšte ne izmiruje redovno svoje obaveze.

Penzije se primaju i duže od 30 godina

Dodatno opterećenje predstavlja i činjenica da se dužina korištenja penzijskih prava znatno produžila. Iz Fonda PIO navode sljedeće podatke o dugogodišnjim korisnicima:

Više od 20 godina penziju prima: 55.667 korisnika
Više od 25 godina penziju prima: 31.922 korisnika
Više od 30 godina penziju prima: 16.032 korisnika

Uz nepovoljne demografske trendove i sve manje mladih u obrazovnom sistemu, procjene za narednu deceniju su prilično mračne.

“Šta možemo očekivati za deset godina, totalni kolaps ako se ovako nastavi, a već je sada problematično”, zaključuje Pavlović, a piše BL portal.

Podijeli tekst sa drugima na:

Citronela, biljka od koje komarci bježe

Ako vam ljetne večeri na balkonu kvare komarci, postoji jednostavno prirodno rješenje – biljka čiji im miris ne odgovara, a vašem vanjskom prostoru daje svježinu i lijep izgled.

Ljetne večeri na balkonu ili terasi mnogima su najljepši dio dana. Kada vrućina malo popusti, ugodno je sjediti na svježem zraku, popiti osvježavajuće piće ili razgovarati s prijateljima. Nažalost, upravo tada pojavljuju se i komarci koji vrlo brzo mogu pokvariti opuštenu atmosferu, piše Metropolitan.

Iako na tržištu postoje brojni kemijski repelenti, električni uređaji protiv komaraca i mirisne svijeće, sve više ljudi poseže za prirodnim rješenjima. Među najpopularnijima je citronela, biljka čiji karakteristični citrusni miris komarcima nije ugodan.

Citronela – prirodni saveznik u borbi protiv komaraca

Citronela (Cymbopogon nardus), koju mnogi povezuju s limunskom travom, već je dugo popularan sastojak eteričnih ulja, svijeća i prirodnih repelenta.

Njezin svjež citrusni miris ljudima je ugodan, dok komarcima otežava prepoznavanje mirisa pomoću kojih pronalaze ljude. Upravo zato mnogi citronelu sade u veće posude na balkonima, terasama ili uz vrtne garniture.

Iako sama biljka ne može potpuno spriječiti dolazak komaraca, u njezinoj neposrednoj blizini može donekle smanjiti njihovu prisutnost i neugodnost.

Za najbolji učinak citronelu postavite što bliže mjestu na kojem najčešće boravite – uz stol, vrtne stolce, ležaljku ili u blizinu balkonskih vrata i prozora.

Ako napravite više zelenih kutaka s citronelom, učinak može biti nešto izraženiji.

Nezahtjevna biljka koja voli sunce

Citronela najbolje uspijeva na sunčanim položajima i u dobro dreniranom tlu.

Treba je redovito zalijevati, ali pritom paziti da se voda ne zadržava oko korijena. Budući da nije otporna na mraz, u kontinentalnoj klimi najbolje ju je uzgajati u tegli kako bi se u jesen mogla jednostavno premjestiti u svijetao i zaštićen prostor.

Osim citronele, vrtlari za balkone često preporučuju i druge aromatične biljke čiji miris komarcima navodno nije osobito privlačan:

  • lavandu
  • bosiljak
  • mentu
  • ružmarin
  • matičnjak

Njihova prednost nije samo ugodan miris i lijep izgled, nego i činjenica da ih možete koristiti u pripremi različitih jela, salata, čajeva i osvježavajućih ljetnih napitaka.

Stručnjaci ipak upozoravaju da nijedna biljka sama po sebi ne može potpuno otjerati komarce, osobito ondje gdje ih ima mnogo.

Možda vas interesuje i ovo:

Zašto komarci “napadaju” neke osobe, a neke ne?

Jeftin i prirodan način kako da otjerate komarace

Najbolji rezultati postižu se kombiniranjem citronele s drugim mjerama: redovitim uklanjanjem stajaće vode iz podložaka za cvijeće, bačvi i kanti za zalijevanje, postavljanjem mreža protiv komaraca na prozore te izbjegavanjem držanja otvorenih vrata i prozora navečer bez dodatne zaštite.

Prirodni „recept“ za balkon s manje komaraca

Potrebno vam je:

  • 1 ili 2 veće posude s citronelom
  • nekoliko teglica lavande, mente ili bosiljka
  • kvalitetan supstrat za lončanice
  • redovito zalijevanje
  • sunčano mjesto na balkonu ili terasi

Kako postići najbolji učinak

Citronelu postavite neposredno uz sjedeću garnituru ili stol. Pokraj nje možete posaditi lavandu ili bosiljak kako biste stvorili još aromatičniji zeleni kutak.

Biljke redovito zalijevajte, ali nemojte pretjerivati s količinom vode. Uklonite svu stajaću vodu iz posuda na balkonu.

Navečer možete napraviti lagani propuh, a prema potrebi koristiti i mreže protiv komaraca.

Kombinacijom tih jednostavnih mjera ljetne večeri na balkonu mogu postati ugodnije, a biljke će vašem vanjskom prostoru istodobno dati više boje, mirisa i mediteranskog ugođaja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri na račun dobili 1 KM manje, evo i zbog čega

I dok se na sva zvona najavljuje povećanje penzija i jednokratna pomoć, mnogi penzioneri u Srpskoj ostali su zatečeni kada su na julskim čekovima ugledali manji iznos nego inače.

“Misterija jedne marke” podigla je prašinu, a iza svega stoji odluka o kojoj najstariju populaciju niko nije zvanično obavijestio.

Kada je Banjalučanin Pero K. otvorio obavještenje o uplati penzije i shvatio da mu na računu nedostaje jedna konvertibilna marka, nije znao zbog čega. Pozvao je prijatelje, takođe penzionere, i oni su mu rekli da im je penzija umanjena za 1 KM i da ne znaju zašto.

Penzioneri ne znaju što su ostali bez marke

Iznos nije veliki, ali nedostatak informacija izazvao je more pitanja među najstarijim sugrađanima.

Eto, sljedećeg mjeseca treba da dobijemo nešto više, a sad dobismo manje. Na sva zvona smo slušali o povećanju, ali evo ja ne znam, kao i mnogi moji prijatelji, zbog čega nam je skinuta jedna marka – ogorčen je naš sagovornik.

Poenta je da misterije zapravo nema. Ali ima rupe kada je u pitanju informisanje građana.

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske, objasnio je za Srpskainfo da je Skupština udruženja 4. juna donijela odluku da se minimalna članarina podigne sa 4 na 5 KM za članove. Ova odluka je stupila na snagu 1. jula, ali je većina penzionera za nju saznala tek kada im je novac odbijen od penzije.

“Statutom udruženja propisana je odredba da Skupština udruženja donosi odluku o najnižoj članarini udruženja. Na prijedlog svih regionalnih odbora, kojim ima 6, sugerisano je da se podigne minimalna članarina. Neki su već imali članarinu od 5 KM” pojasnio je on.

Dodao je da se članarina, prije svega, koristi za pomoć bolesnima i penzionerima u stanju sociojalne potrebe. Takođe, koristi se i kao pomoć porodici preminulog penzionera.

“Naprimjer, Banjaluka daje 600 maraka, a Fond PIO 500 KM u slučaju smrti penzionera. To znači da porodica za sahranu dobije 1.100 KM”,  rekao je Trifunović.

On je rekao da se članarina zapravo vraća penzionerima i ne upotrebljava u druge svrhe.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ubodi osa i stršljenova: Kada se treba javiti ljekaru?

U ljetnim mjesecima povećan je broj pacijenata koji se javljaju u domove zdravlja širom Srpske zbog ujeda osa, pčela i stršljenova, a najčešće su to odrasli ljudi koji mnogo vremena provode u prirodi.

Potvrdili su ovo iz nekoliko domova zdravlja, uz objašnjenje da su odrasli često izloženi višestrukim ubodima, te imaju ozbiljniju kliničku sliku.

Iz Doma zdravlja Banjaluka kažu da je broj pacijenata koji su se javljali u ambulante porodične medicine zbog ovih zdravstvenih problema sličan kao i ranijih godina.

Ko se najčešše javlja ljekaru?

“Sugrađani koji pripadaju prigradskim i seoskim područjima se češće javljaju u ambulante porodične medicine zbog problema sa ujedom insekata usljed veće izloženosti i prisustva insekata u njihovoj okolini”, navode iz DZ Banjaluka.

Tako, pojašnjavaju, pojedine osobe nemaju nikakve tegobe, a kod nekih se jave blage tegobe u vidu otoka, crvenila i bola na mjestu ujeda.

Ljekari se treba javiti što prije

“U slučaju teških alergijskih reakcija, pacijenti se obavezno treba da se jave u prvu ambulantu porodične medicine da bi dobili adekvatnu terapiju. S obzirom na to da ovo spada u hitna stanja, ljekaru se treba javiti što je prije moguće”, dodaju.

Dr Vedrana Avdalović iz Službe hitne medicinske pomoći Trebinje potvrđuju da se tokom ljetnih mjeseci javlja veći broj pacijenata koji se žale na simptome i komplikacije uboda insekata, među kojima i na ubode pčela, osa i stršljenova.

Odrasli često izloženi višestrukim ubodima

“Veći dio pacijenata koji se javlja čine odrasli, koji obavljaju sezonske poslove u prirodi, kose, rade sa pčelama… Odrasli su često izloženi višestrukim ubodima, te imaju ozbiljniju kliničku sliku. Sa druge strane, djeca tokom ljetnih mjeseci dosta vremena provode na otvorenom, u prirodi, na kupalištima. Ubodi insekata kod djece su česti i simptomi su izraženiji zbog osjetljivosti imunog i nervnog sistema djece i tanje kože”, pojašnjava Avdalovićeva.

Slična situacija po pitanju broja pacijenata je i u bijeljinskom domu zdravlja.

Ljudi više vremena provode na otvorenom

“Naročito se u periodima visokih temperatura uočava povećan broj pacijenata koji se javljaju zbog ujeda pčela, osa i stršljenova. Razlog je to što ljudi više vremena provode na otvorenom, u prirodi, baštama i na izletištima, gdje je mogućnost kontakta s ovim insektima veća”, pojašnjavaju iz DZ Bijeljina.

Kako navode, pacijenti svih životnih dobi traže pomoć, ali češće dolaze odrasle osobe radno aktivne dobi, kao i stariji sugrađani koji borave u dvorištima ili rade u baštama, ali dodaju da su i kod djece ujedi takođe česti.

“Kod osoba koje su alergične na ubode insekata mogu se javiti ozbiljne reakcije, poput otoka lica, usana ili jezika, otežanog disanja, gušenja, osipa po cijelom tijelu, vrtoglavice i pada krvnog pritiska. Takva stanja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć”, naglašavaju.

Visoke temperature ne čine otrov jačim

Objašnjavaju da visoke temperature ne čine otrov jačim niti znatno ubrzavaju njegovo širenje, ali da zbog pojačane cirkulacije i fizičke aktivnosti lokalni otok može biti izraženiji.

“Takođe, dehidracija i boravak na suncu mogu dodatno pogoršati opšte stanje osobe nakon ujeda”, navode iz DZ Bijeljina.

Milica Ristić, specijalista urgentne medicine i načelnica SHMP Doboj, kaže da je zbog češćeg i dužeg boravka u prirodi povećan broj pacijenata sa ubodom insekata, od krpelja pa do osa, pčela i stršljenova.

Starosna struktura pacijenta šarolika

“Starosna struktura pacijenta je šarolika, od naših najmlađih pacijenata, odnosno beba do seniora. Sama simptomatologija je najčešće benigna i ne radi se o alergijskoj reakciji. Veliki broj pacijenata je bez simptoma i dolazi iz straha”, kaže Ristićeva.

Navodi da se alergijska reakcije može javiti prilikom prvog kontakta sa insektom, ali, kako kaže, prvi kontakt može da prođe bez simptoma sistemske alergijske reakcije.

Možda vas interesuje i ovo:

Kada ubod pčele ili ose postaje opasan: Prepoznajte simptome

Takođe i u Domu zdravlja Prijedor potvrđuju da je u ovom periodu veći broj pacijenata koji traže ljekarsku pomoć.

“Pacijenti koji se javljaju su različite životne dobi, od djece do starijih osoba. Reakcije pacijenata na ubod pčele, ose i stršljena su individualne, pa se i simptomi razlikuju od osobe do osobe. Na pregled se treba javiti u zavisnosti od reakcije organizma na ubod insekta. Nakon uboda preporučuje se ostati smiren, rashladiti mjesto uboda, lokalno ga tretirati i po potrebi uzeti antihistaminik”, kazali su iz DZ Prijedor za “Nezavisne”.

Kada se treba javiti ljekaru

Ljekari objašnjavaju da je neophodno odmah se javiti ljekaru ili pozvati hitnu medicinsku pomoć ukoliko se pojave otežano disanje, otok jezika ili grla, gubitak svijesti, jaka vrtoglavica ili drugi znakovi teške alergijske reakcije.

“Ljekarski pregled je potreban i kod velikog lokalnog otoka koji se širi, ujeda u predjelu usta, jezika ili vrata, većeg broja uboda, kao i kada je riječ o maloj djeci, starijim osobama ili hroničnim bolesnicima kod kojih postoji povećan rizik od komplikacija”, navode iz DZ Bijeljina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Milići: 460 penzionera na druženju povodom Dana Udruženja

Udruženje penzionera Milići obilježilo je Dan udruženja druženjem kojem je prisustvovalo oko 460 penzionera iz Republike Srpske i Srbije.

Među gostima su bili penzioneri iz Bratunca, Zvornika, ali i Valjeva. Predsjednik Udruženja penzionera Bratunac Luka Jovanović rekao je da Bratunčani svake godine dolaze u Miliće, ističući dobre komšijske odnose i međusobno uvažavanje.

U Miliće je stiglo i 15 penzionera iz „kumovskog“ Udruženja penzionera iz Valjeva, mjesne zajednice Gorić.

Penzioneri iz Zvornika istakli su da u Miliće dolaze već treći put i da im ovakva druženja predstavljaju priliku za odmor, razgovor i susret sa prijateljima.

Domaćini su gostima poželjeli dobrodošlicu, a učesnici druženja poručili da ovakve susrete treba njegovati i nastaviti tradiciju međusobnog posjećivanja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Iskoristite sezonu šljiva za ovaj kolač

Sezona šljiva je u punom jeku, a ove godine šljive su dobro rodile. Ako ih imate u bašti ili ste ih kupili na pijaci, pravo je vrijeme da ih iskoristite za ukusan domaći kolač.

Kombinacija mekanog tijesta, sočnih šljiva i blago hrskave korice pravi desert kojem je teško odoljeti. Kolač se priprema jednostavno i ne zahtijeva mnogo vremena, pa je odličan izbor kada želite nešto slatko za porodicu ili goste.

Sastojci:

  • 3 jaja
  • 150 g šećera
  • 1 vanilin šećer
  • 100 ml ulja
  • 150 ml jogurta
  • 250 g brašna
  • 1 prašak za pecivo
  • 500–600 g šljiva
  • 1 kašičica cimeta
  • 1 kašika šećera za posipanje
  • malo šećera u prahu za kraj

Priprema:

Šljive operite, prepolovite i odstranite koštice. Ako su krupnije, možete ih isjeći na manje komade.

Jaja umutite sa šećerom i vanilin šećerom dok smjesa ne postane svijetla i pjenasta. Dodajte ulje i jogurt, pa kratko promiješajte.

Pomiješajte brašno i prašak za pecivo, a zatim ih postepeno dodajte u smjesu. Sve sjedinite dok ne dobijete glatko tijesto.

Pleh srednje veličine podmažite i pospite brašnom ili obložite papirom za pečenje. Sipajte tijesto i ravnomjerno ga rasporedite.

Preko tijesta poređajte pripremljene šljive. Lagano ih utisnite u tijesto, a zatim pospite cimetom i kašikom šećera.

Kolač pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180 stepeni oko 35 do 40 minuta. Vrijeme pečenja može zavisiti od rerne, pa čačkalicom provjerite da li je tijesto pečeno.

Kada se kolač ohladi, možete ga posuti šećerom u prahu i poslužiti.

Savjet: Ako su šljive veoma sočne, prije slaganja ih možete blago posuti sa kašikom griza. On će upiti višak soka i pomoći da kolač ostane lijepo pečen.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerima Srpske uskoro stiže jednokratna pomoć

Isplata julskih penzija u Republici Srpskoj je završena, ali još bolje vijesti najstarijoj populaciji slijede početkom septembra ove godine.

Naime, penzija za avgust, odlukom iz rebalansa budžeta, biće povećana za 3,55 odsto. To povećanje penzije dobiće svi penzioneri koji to pravo imaju.

Stiže jednokratna pomoć

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženje penzionera Republike Srpske, uz avgustovsku penziju koja bi trebalo da po pravilu bude isplaćena do 10. septembra svi penzioneri dobiće i jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 80 KM, odnosno 120 KM.

“Dakle, julska penzija koja se od danas isplaćuje još uvijek nije povećana, ali će biti povećana avgustovska. Za julsku penziju je obezbijeđeno oko 180 miliona KM“, kazao je Trifunović.

U Republici Srpskoj pravo na julsku penziju imalo je 298.287 penzionera.

“Od tog broja 236.000 živi u Republici Srpskoj. Ostali su van Srpske i svi imaju pravo na penziju“, naglasio je Trifunović.

Ko će dobiti 120, a ko 80 KM jednokratne pomoći?

Takođe, uz povećanje penzije koja se odnosi na avgust, nešto manje od 300.000 penzionera dobiće i jednokratnu novčanu pomoć.

Iznosi koji su predviđeni su 80 KM i 120 KM i oni će biti isplaćeni penzionerima u zavisnosti od toga koliku penziju imaju.

“Penzioneri čija je penzije do prosječne, a to je 698,90 KM dobiće jednokratnu novčanu pomoć od 120 KM. A oni penzioneri koji imaju primanje veće od prosječne penzije dobiće po 80 maraka uz avgustovsku penziju. Ta penzija će biti isplaćena do 10. septembra”, pojašnjava Trifunović.

Penzije povećane u procentu kao i plate

Prvi penzioner Republike Srpske ističe za pomenuti portal da je povećanje primanja za najstarije građane Srpske značajno pogotovo u situaciji kada imamo stalna poskupljenja, te da ga raduje činjenica i da će penzije, uključujući ovu od avgusta, biti povećanje drugi put u ovoj godini i to u procentu u kojem su povećane i plate budžetskim korisnicima.

“Ovim povećanjem od 3,55 odsto došli smo do toga da će penzije u ovoj godini biti povećane za 10 odsto, što je isto kao realnom sektoru. Pratimo povećanje plata. Kako je onima koji imaju plate minimalne od hiljadu i nešto maraka, tako je i penzionerima sa prosječnom penzijom od 700 maraka. A oni koji imaju 40 i više godina radnog staža, imaju penziju veću od 1.100 maraka”, istakao je Trifunović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Počinje isplata julskih penzija u Srpskoj

Isplata julskih penzija u Republici Srpskoj počinje u petak, 7. avgusta. Za ovu isplatu iz budžeta Republike Srpske obezbijeđeno je ukupno 180 miliona KM, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Iz Vlade Republike Srpske navode da je rebalansom budžeta za 2026. godinu za isplatu penzija i poboljšanje materijalnog položaja penzionera planirano ukupno 2,229 milijardi KM. To je za 264,5 miliona KM više nego što je za ovu namjenu izdvojeno prošle godine.

Tokom ove godine penzije su usklađene dva puta – redovno u januaru i vanredno u julu. Na taj način ukupno povećanje penzija u 2026. godini iznosi 10 odsto.

Iz Vlade podsjećaju da će, na osnovu odluke o vanrednom usklađivanju opšteg boda, penzije od avgusta biti veće za 3,55 odsto u odnosu na julski obračun.

Poručuju da će i u narednom periodu nastaviti da rade na poboljšanju materijalnog položaja penzionera, u skladu sa potrebama najstarije populacije i mogućnostima budžeta Republike Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Ruže ne zavise samo od rezidbe, zalivanja i prihrane.

Veliku ulogu ima i ono što raste oko njih, jer pogrešno odabrane biljke mogu im oduzeti vodu, hranljive materije, sunčevu svjetlost i vazduh, što dovodi do slabijeg cvjetanja i lošijeg razvoja grma

Birajte biljke sa sličnim potrebama

Sadnja biljaka koje se međusobno nadopunjuju jedan je od najjednostavnijih načina da vrt bude zdraviji i otporniji. Dobri “susjedi” mogu odbijati štetočine, privlačiti oprašivače, poboljšati kvalitet zemljišta i učiniti cvjetnu gredicu ljepšom tokom cijele sezone.

Međutim, kod ruža, koje važe za nešto zahtjevnije biljke, pogrešan izbor može brzo dovesti do problema. Umjesto bogatog cvjetanja, vrtlari se mogu suočiti s viškom vlage oko lišća, nedostatkom prostora za korijen, slabijom cirkulacijom vazduha i većim rizikom od bolesti.

Prva greška je sadnja ruža uz biljke koje imaju potpuno drugačije potrebe za vodom.

Ruže vole redovno zalivanje i najbolje uspijevaju u ravnomjerno vlažnom zemljištu, kaže Ves Harvel (Wes Harvell), stručnjak za ruže iz kompanije Jackson & Perkins.

“Sadnja ruža uz biljke koje vole suvo i toplo zemljište otežava održavanje režima zalivanja koji odgovara svim biljkama”, objašnjava Harvel.

Zbog toga preporučuje sadnju biljaka koje vole sličan nivo vlage i mnogo sunčeve svjetlosti.

Ne sadite biljke pregusto

Jednako je važno izbjeći pregustu sadnju. Ružama je potreban dobar protok vazduha jer se tako smanjuje rizik od pojave crne pjegavosti i pepelnice.

“Guste sadnje zadržavaju vlagu oko lišća i usporavaju njegovo sušenje nakon kiše ili zalivanja”, upozorava Harvel.

Zbog toga oko grmova ruža treba ostaviti dovoljno prostora kako bi vazduh mogao slobodno da cirkuliše.

Korijen mora imati dovoljno prostora
Problem nije samo iznad zemlje. Ružama je potreban prostor i ispod površine jer imaju dubok i razgranat korijenov sistem.

Ondrea Kid (Ondrea Kidd), osnivačica farme cvijeća Sowing Joy Farm, savjetuje da se izbjegavaju agresivne puzavice i veliki grmovi posađeni preblizu ružama.

“Ruže vole prostor oko svog dubokog i složenog korijenovog sistema”, kaže Kid.

Kao bolje komšije navodi lavandu, monardu i verbenu, koje imaju manje agresivan korijen.

Pazite na bolesti i štetočine

Česta greška je i sadnja biljaka koje su podložne istim bolestima i štetočinama kao ruže.

Cinije, kosmos i zevalice mogu izgledati vrlo lijepo uz ruže, ali su osjetljive na rđu, pepelnicu, lisne vaši i tripse.

“Kada se sade uz ruže, rizik od širenja bolesti i štetočina značajno raste, a njihovo suzbijanje postaje mnogo teže”, upozorava Kid.

Zato preporučuje raznovrsnu sadnju i kombinovanje različitih biljnih porodica. Kao dobar izbor izdvaja lavandu, neven, stolisnik i kadulju.

Možda vas interesuje i ovo:

Cvijeće koje voli sunce i uspijeva na 40 stepeni

Držite paradajz i krompir dalje od ruža

Poseban oprez potreban je kod biljaka iz porodice pomoćnica, među koje spadaju paradajz, patlidžan, krompir i petunije.

One troše mnogo hranljivih materija pa ružama mogu oduzeti ono što im je potrebno za zdrav rast i bogato cvjetanje.

“Po pravilu, biljke iz porodice pomoćnica ne bi trebalo saditi na udaljenosti manjoj od 2,5 do tri metra od ruža”, savjetuje Kid.

Osim toga, ruže i pomoćnice osjetljive su na pojedine iste bolesti, pa se infekcije mogu lakše širiti između njih.

Ružama je potrebno mnogo sunca

Prateće biljke treba da dopunjuju ruže, a ne da im budu konkurencija, piše tportal.

Brzorastuće vrste koje vremenom prerastu ružine grmove mogu im zakloniti sunce, smanjiti protok vazduha i potisnuti ih u drugi plan.

“Većini ruža potrebno je najmanje šest sati direktnog sunčevog svjetla dnevno kako bi obilno cvjetale. Zato treba izbjegavati biljke koje će ih s vremenom zasjeniti”, kaže Harvel.

Savjetuje i da se biraju biljke koje cvjetaju u različitim periodima godine kako bi vrt bio zanimljiv od proljeća do jeseni.

Na kraju, stručnjaci podsjećaju da ne postoji univerzalno rješenje. Vrsta zemljišta, klima, količina sunca i sorta ruža određuju koje će biljke biti dobri susjedi.

“Prije nego što odaberete biljke koje ćete saditi uz ruže, razmislite kako cijeli vrt funkcioniše tokom sezone. Cilj nije samo popuniti prostor oko ruža, već stvoriti okruženje koje će im pomoći da budu zdravije i bogatije cvjetaju”, zaključuje Harvel.

Podijeli tekst sa drugima na: