Jesenji umor često primjetimo već u septembru, jutra postaju teža, popodne nam se ranije spava, a povratak svakodnevnim obavezama kao da traži više energije nego prije samo nekoliko sedmica.
Promjena godišnjeg doba zaista može uticati na naš ritam, ali nije svaka iscrpljenost nešto što bismo trebali pripisati jeseni.
Septembar ima neobičan efekat, vratimo se s odmora očekujući da ćemo biti odmorni, organizovani i spremni za novi početak, a onda već nakon nekoliko dana alarm počinjemo odgađati, koncentracija pada oko tri popodne i prva pomisao postaje kako smo ponovo toliko umorni?
Jesenji umor nije precizna medicinska dijagnoza, ali osjećaj koji njime opisujemo može imati sasvim realna objašnjenja. Manje dnevne svjetlosti, promjena ritma spavanja, povratak intenzivnijem rasporedu, manje vremena provedenog vani, ali i sezonske alergije kod nekih ljudi mogu zajedno stvoriti osjećaj da nam tijelo još nije uhvatilo korak s kalendarom.
Jesenji umor počinje i s promjenom dnevne svjetlosti
Naš organizam ne prati vrijeme samo gledajući na sat. Svjetlost je jedan od najvažnijih signala prema kojima se podešava cirkadijalni ritam, odnosno unutrašnji sistem koji učestvuje u regulaciji budnosti i sna.
Kako dani postaju kraći, a jutra tamnija, mijenja se i količina prirodne svjetlosti kojoj smo izloženi. Svjetlost, posebno ona koju dobijemo ujutro, pomaže organizmu da razlikuje vrijeme za budnost od vremena za odmor i učestvuje u regulaciji melatonina.Zato izlazak iz kuće dok je dan, makar na kratku šetnju, u septembru može biti korisniji nego što se čini. Ne kao još jedan velnes zadatak koji moramo prekrižiti s liste, već kao jednostavan način da tijelu damo jasniji signal da je dan počeo i savladati jesenji umor.
Zašto se baš u septembru osjećamo iscrpljeno?
Nije sve do vremena, septembar za mnoge znači vrlo nagao prelazak iz sporijeg ljetnog ritma u raspored ispunjen poslom, školom, obavezama, sastancima i ranijim ustajanjem. Čak i ako tokom ljeta nismo imali dugi odmor, dani su često izgledali drugačije.
Kasnije smo lijegali, više vremena provodili vani, vikendi su bili spontaniji, a rutine fleksibilnije. Zatim pokušamo sve promijeniti u nekoliko dana. Tijelu je, međutim, draža dosljednost nego veliki ‘‘reset”.
Posebno se to odnosi na san. Ako vikendom spavamo do podne, a ponedjeljkom ustajemo u šest, unutrašnji sat stalno pokušava sustići raspored. Mnogo više može pomoći približno isto vrijeme odlaska na spavanje i buđenja nego pokušaj da nedostatak sna popravljamo još jednom kafom.Jesenji umor ponekad ima veze i sa sezonskim alergijama
Dok proljetne alergije lako povezujemo s polenom, jesen nam često promakne. Ambrozija, plijesni i drugi sezonski alergeni kod osjetljivih osoba mogu značiti začepljen nos, kihanje, svrbež očiju i lošiji san. A nekoliko noći nekvalitetnog sna vrlo brzo osjetimo tokom dana.
Zato ”magla u glavi” i iscrpljenost ponekad nemaju veze s nedostatkom motivacije, nego s činjenicom da noću zapravo ne spavamo kvalitetno. Ako se umor pojavljuje zajedno s tipičnim simptomima alergije, vrijedi razmotriti i tu mogućnost.
A šta je s vitaminom D?
Ovo je jedna od prvih stvari na koju pomislimo čim dani postanu kraći, ali tu vrijedi biti oprezan. Vitamin D povezan je s brojnim funkcijama u organizmu, a njegov nedostatak kod nekih osoba može biti praćen simptomima poput umora.
Međutim, ne možemo zaključiti da nam nedostaje vitamin D samo zato što smo u septembru pospani. Ni uzimanje visokih doza suplemenata naslijepo nije dobar odgovor na sezonski pad energije. Ako je umor izražen ili traje duže, posebno ako postoje i drugi simptomi, razgovor s ljekarom i eventualne laboratorijske pretrage imaju više smisla od samostalnog postavljanja dijagnoze.Šta možemo uraditi kada nas uhvati septembarski pad energije?
Prije nego što pokušamo potpuno reorganizirati život, vrijedi srediti nekoliko osnovnih stvari. Početi možemo jutarnjim svjetlom. Otvoriti zavjese čim ustanemo, izaći po kafu pješice ili napraviti kratku šetnju prije posla možda djeluje banalno. Malo kretanja i dnevne svjetlosti može dobro doći.
Zatim dolazi san. Umjesto ideje da vikendom možemo nadoknaditi sve, korisnije je pokušati nekoliko sedmica održavati stabilniji raspored. Isto vrijedi za hranu i kofein. Kada smo umorni, vrlo lako završimo u krugu kafa, nešto slatko i kratki nalet energije a to je novi pad.
Redovni obroci s dovoljno proteina, složenih ugljikohidrata i vlakana, uz dovoljno tečnosti, nisu spektakularan velnes trik, ali upravo zato često imaju više smisla. A kretanje ne mora značiti intenzivan trening. Kratka šetnja tokom pauze, posebno dok još ima dnevnog svjetla, može biti sasvim dovoljan početak.
