Federalni penzioneri očekuju povećanje penzija od 5,8 posto

Prvog jula će uslijediti drugo usklađivanje penzija u Federaciji BiH, a sve u skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju.

Prvo usklađivanje bilo je 1. januara ove godine i to 11,2 posto, umjesto obećanih 11,6 posto. Nakon toga penzije su ponovo “usklađene” za dodatnih 0,06 posto, a što je bilo 36 feninga više za minimalne penzije, koje sada iznose 666,76 KM.

Očekuje se povećanje penzija od 5,8 do šest posto

“Kod drugog, julskog poravnanja očekujem povećanje od nekih 5,8 do šest posto. I to će biti povećanje julske penzije koju će penzioneri dobiti u augustu. Odluku o povećanju će donijeti Upravni odbor Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje, a potvrditi Vlada Federacije BiH. Što se tiče parametara koji će se uzimati (prosječna plaća u FBiH i indeks potrošačkih cijena). Varljivi su statistički podaci i nešto ne vjerujem u njih”, kazao je za Faktor Haso Halilović, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Saveza udruženja umirovljenika FBiH.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri FBiH 10. juna biraju novo rukovodstvo Saveza

Ponavlja kako očekuje da vlast ispuni dato povećanje i penzije u ovoj godini ukupno poveća za 17 posto.

“Očekujem da bude poravnanje 5,8 posto, a volio bih da se sa drugim povećanjem prijeđe ukupno 17 posto. Vidjet ćemo. Resorni ministar Adnan Delić je pozvan je pozvan na Skupštinu 10. juna u Fojnici pa ćemo s njim oči u oči porazgovarati na tu temu”, rekao je Halilović.

U Federaciji BiH je nešto iznad 468.000 penzionera.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Salata od paradajza i krastavaca: Stari trik jugoslovenskih domaćica

Neka jela ne traže posebne recepte, skupe sastojke niti sate provedene u kuhinji. Dovoljno je nekoliko svežih namirnica da na stolu zamiriše leto. Upravo takva je i salata od paradajza i krastavca – jednostavna, osvežavajuća i nezaobilazna uz porodični ručak.

Ipak, mnogi tvrde da salate koje su nekada pravile naše bake i majke imaju ukus koji danas teško uspevamo da ponovimo. Tajna se, zapravo, krije u nekoliko sitnih trikova koje su jugoslovenske domaćice godinama prenosile s kolena na koleno.

Crni luk za onaj prepoznatljivi “kafanski” ukus

U mnogim domovima salata od paradajza i krastavca nije mogla da se zamisli bez tanko sečenog crnog luka. Upravo on je davao onu aromu koja običnu salatu pretvara u prilog koji svi prvo primete na stolu.

Dovoljno je nekoliko kolutova crnog luka da ukus postane bogatiji i puniji.

Tajni sastojak koji pravi najveću razliku

Iako se ređe pominje, beli luk bio je jedan od omiljenih dodataka iskusnih domaćica. Već pola čena ili jedan sitno iseckan čen potpuno menja karakter salate.

Njegova aroma ne dominira, ali daje dubinu ukusu zbog koje se salata pamti.

Kremasta verzija koju su obožavali u Vojvodini i Bosni

Možda vas interesuje i ovo:

Pogledajte sa kojim biljkama je najbolje posaditi krastavac?

U pojedinim krajevima bivše Jugoslavije postojao je još jedan zanimljiv trik.

Preko gotove salate dodavala se kašičica pavlake ili kiselog mleka. Na prvi pogled neobično, ali upravo taj dodatak stvarao je nežniji i kremastiji ukus koji se savršeno slagao sa svežim povrćem.

Peršun i začini za puniji ukus

Mnoge domaćice dodavale su sitno seckan svež peršun, dok su neke koristile i malu količinu vegete kako bi dodatno naglasile aromu povrća.

Zašto je rashlađen paradajz bio obavezan?

Jedan detalj često se zaboravlja – paradajz se pred serviranje dobro hladio.

Upravo ta svežina davala je salati poseban letnji karakter i činila je savršenim dodatkom uz roštilj, pečenje ili kuvana jela.

Kako napraviti salatu po starom receptu?

Sastojci:

  • 3 velika paradajza
  • 1 krastavac
  • 1 manji crni luk
  • 1 čen belog luka
  • malo svežeg peršuna
  • ulje po ukusu
  • so
  • po želji kašičica pavlake ili kiselog mleka

Priprema:

Paradajz i krastavac iseckajte, dodajte tanko sečen crni luk i sitno seckan beli luk. Začinite uljem i solju, pospite peršunom i lagano promešajte. Po želji dodajte kašičicu pavlake ili kiselog mleka neposredno pre serviranja.

Zašto se ovaj recept i danas pamti?

Možda upravo zato što dokazuje da najbolji ukusi često nastaju od najjednostavnijih sastojaka. Salata od paradajza i krastavca bila je nezaobilazan deo letnjih ručkova širom Jugoslavije, a zahvaljujući malim trikovima domaćica i danas može da ima onaj prepoznatljiv, domaći ukus koji budi nostalgiju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Delić: Najveći uspjeh je izmjena Zakona o PIO Federacije BiH

Izmjene Zakona o PIO FBiH najveći su zajednički uspjeh penzionera i institucija u posljednjih nekoliko godina.

Ovo je rečeno na Izvještajnoj i izbornoj sjednici Skupštine Saveza udruženja penzionera FBiH koja je održana u srijedu 10. juna, u Fojnici.

Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike zahvalio se dosadašnjem rukovodstvu Saveza. On je rekao da je to partnerstvo rezultiralo najznačajnijim unapređenjima položaja penzionera u posljednjih nekoliko godina.

Govoreći o saradnji Ministarstva i Saveza, Delić je istakao da je upravo zajednički rad pokazao da se i najzahtjevnije reforme mogu provesti kada postoji jasna volja da se isprave dugogodišnje nepravde.

“Nije bilo teško obećavati promjene. Teško je bilo preuzeti odgovornost i predložiti rješenja za koja su mnogi tvrdili da ih je nemoguće usvojiti. Teško je bilo otvoriti pitanja koja su godinama bila sklanjana u stranu. Govorili su da za ta pitanja nije pravo vrijeme. Ali upravo zato danas možemo reći da smo zajedno napravili iskorak koji će imati značaj ne samo za današnje nego i za buduće generacije penzionera”, poručio je Delić.

Podsjetio je da su izmjenama Zakona o PIO uvedena dva redovna usklađivanja penzija godišnje. Unaprijeđena je formula usklađivanja u korist penzionera i napravljeni važni koraci ka pravednijem vrednovanju rada i staža.

“Najveća vrijednost ovih izmjena nije u jednom povećanju penzija ili jednom usklađivanju. Njihova najveća vrijednost je u tome što smo promijenili pravila po kojima sistem funkcioniše. To znači da će penzioneri i u godinama koje dolaze imati povoljniji i pravedniji model usklađivanja penzija nego što je to bio slučaj ranije “, naglasio je Delić.

Istaknuto je da je od 2023. do 2025. godine za povećanja penzija i jednokratne pomoći izdvojeno više od milijardu KM. To je višestruko više sredstava nego od 2018. do 2022. godine zajedno.

Posebno je naglašen i značajan rast izdvajanja za banjsko liječenje penzionera. Ta stavka je od 450 hljada KM povećana na dva miliona KM.

Mehić: Izmjene Zakona najveći uspjeh

Redžo Mehić, dosadašnji predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH  ocijenio je da su izmjene Zakona o PIO najveći uspjeh Saveza. Najveće zasluge pripadaju kako je rekao Deliću jer su godinama ukazivali da se isprave nepravde.

“Mnogi nisu vjerovali da je takve izmjene moguće provesti. Danas možemo reći da jesu i da su upravo te izmjene najveći rezultat koji je Savez ostvario u proteklom periodu. Za to najveću zaslugu imaju Ministarstvo i ministar Delić koji su pokazali spremnost, odlučnost i hrabrost da otvore pitanja od kojih su drugi godinama odustajali”, rekao je Mehić.

Na kraju obraćanja Delić zahvalio je dosadašnjem rukovodstvu Saveza na saradnji i doprinosu unapređenju položaja penzionera te novoizabranom rukovodstvu poželio uspješan rad.

“Penzioneri nisu statistika i nisu budžetska stavka. To su ljudi koji su svojim radom gradili fabrike, škole, puteve i institucije koje danas imamo. Naša je obaveza da im uzvratimo odgovornim politikama, stabilnim sistemom i stalnom borbom za pravedniji položaj. U Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike uvijek će imati partnera koji razumije njihove potrebe i koji neće odustajati od rješenja koja mogu unaprijediti njihov životni standard”,  poručio je Delić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Podijeli tekst sa drugima na:

Broj penzionera stalno raste, u maju ih je 589 više nego u aprilu

Isplata penzija u Republici Srpskoj završena je ponedjeljak. I ovaj mjesec, kao i svih prethodnih, raste broj penzionera. U maju, penziju je primilo 295.130 korisnika, a to je 589 penzionera više nego u aprilu.

Možda vas zanima i ovo:

U aprilu u Srpskoj 294.541 penzionera, 732 više nego u martu

Za isplatu penzija za maj potrebno je 178,06 miliona KM u neto iznosu, odnosno 180,20 miliona KM u bruto iznosu.

Prosječna penzija iznosi 697,62 KM, što čini 42,46% prosječne plate u Republici Srpskoj, koja iznosi 1.643 KM. Drugim riječima, prosječan penzioner prima manje od polovine prosječne plate.

Iznos medijalne penzije — ona koja dijeli sve penzionere na pola — je 549,47 KM, što znači da više od polovine penzionera prima manje od 550 KM.

Za puni staž osiguranja od 40 i više godina, prosječna penzija iznosi 1.052,94 KM, što je 64,09% od prosječne plate. Iznos najveće penzije u Republici Srpskoj je 3.776,10 KM.

Najniže penzije prema godinama staža:

  • 15 godina staža: 349,35 KM
  • Od 15 do 20 godina: 419,27 KM
  • Od 20 do 30 godina: 489,16 KM
  • Od 30 do 40 godina: 559,10 KM
  • 40 i više godina: 698,89 KM

Strukturu korisnika za maj čine starosne penzije sa 64,77%, porodične sa 23,50%, invalidske sa 11,68% i ostala prava sa svega 0,05%.

Broj osiguranika u maju iznosi 336.557, a stopa zavisnosti — omjer broja osiguranika i broja penzija — ostaje na 1,14. To znači da jedan penzioner dolazi na svega 1,14 osiguranika, što je izuzetno nizak odnos i ukazuje na opterećenost penzijskog sistema.

Prihod od doprinosa u maju iznosio je 145,01 miliona KM, dok su ukupni prihodi Fonda bili 145,13 miliona KM, znatno manje od od 180,2 miliona KM koliko je trebalo za isplatu, navedeno je u dokumentu Fonda PIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako izabrati dobru lubenicu, ovi trikovi možda mogu pomoći

Malo šta može pokvariti ljetno osvježenje kao lubenica bez ukusa.

Iako na prvi pogled djeluje teško procijeniti kakav je plod iznutra, postoji nekoliko jednostavnih trikova koji mogu pomoći da svaki put izaberete slatku, sočnu i zrelu lubenicu.

Stručnjaci savjetuju da prilikom kupovine obratite pažnju na nekoliko vizuelnih i zvučnih pokazatelja koji često otkrivaju kvalitet ploda.

1. Potražite poljsku mrlju

Poljska mrlja je svijetli dio kore na kojem je lubenica ležala na zemlji tokom sazrijevanja.

Kremasto žuta ili blago narandžasta mrlja ukazuje na zrelu i slatku lubenicu, dok bijela ili veoma svijetla mrlja može značiti da plod nije dovoljno sazrio.

Ako kupujete lubenicu direktno sa njive, pogledajte i peteljku. Suva i žućkasto-smeđa peteljka znak je zrelosti, dok zelena ukazuje da je plod vjerovatno ubran prerano.

Možda vas interesuje i ovo:

Lubenica kraljica slasti: 10 razloga zbog kojih je treba jesti

2. Obratite pažnju na pruge

Dobra lubenica ima jasno izražene kontraste između tamnih i svijetlih pruga. Tamne pruge treba da budu intenzivno zelene, a svjetlije kremaste ili žućkaste nijanse.

3. Pokucajte po kori

Iako djeluje neobično, zvuk može mnogo otkriti.

Zrela lubenica proizvodi dubok i šupalj zvuk kada se lagano kucne po kori. Ako zvuk djeluje tup ili previše visok, plod možda nije dovoljno sazrio.

4. Provjerite mrežaste fleke

Sivkasto-smeđe linije i mrežaste šare na kori često su znak da je lubenica veoma slatka. Smatra se da te oznake nastaju na mjestima gdje je šećer izlazio na površinu tokom razvoja ploda.

5. Izaberite najtežu

Kada upoređujete dvije lubenice slične veličine, izaberite onu koja djeluje teže.

Veća težina obično znači da plod sadrži više vode, što je jedan od pokazatelja sočnosti.

6. Prednost dajte okruglim plodovima

Okruglaste lubenice često se smatraju slađim od izduženih. Takođe, izbjegavajte plodove sa nepravilnim ispupčenjima ili deformacijama na kori.

7. Kora treba da bude mat i čvrsta

Zrela lubenica ima mat površinu, dok sjajna kora može ukazivati na nedovoljnu zrelost.

Prije kupovine pregledajte cijeli plod i izbjegavajte lubenice sa mekanim dijelovima, pukotinama, udubljenjima ili drugim vidljivim oštećenjima.

Uz nekoliko sekundi pažljivog pregleda, šanse da kući donesete slatku i sočnu lubenicu biće mnogo veće.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri iz Vlasenice proslavili Dan udruženja

Udruženje penzionera opštine Vlasenica obilježilo je Dan udruženja sa više od 400 penzionera iz Republike Srpske, kao i gostiju iz Srbije.

Načelnik opštine Miroslav Kraljević čestitao je Dan udruženja i istakao da je izuzetno ponosan na energiju koju nose penzioneri u ovoj lokalnoj zajednici.

“Opština Vlasenica obezbijedila je uslove da Klub penzionera nesmetano funkcioniše. Želimo da oni imaju svoj kutak za razgovor, partiju šaha i kvalitetno provedeno vrijeme”, naveo je Kraljević.

On je dodao da će opština nastaviti da finansijski podržava rad Udruženja. Nastaviće da se brine i o socijalno ugroženim članovima. Pored toga i kroz infrastrukturne projekte stvaraju se bolji uslovi za život svih generacija.

Kraljević je pozdravio odluke Vlade i institucija Republike Srpske usmjerene ka poboljšanju standarda najstarije populacije. Napomenuo je da institucionalna podrška ne izostaje, da se penzije redovno povećavaju. Istakao je i da su sva isplaćena davanja redovna i stabilna.

Milanko Šargić, predsjednik Udruženja penzionera opštine Vlasenica  rekao je da na području Vlasenice živi 1.710 penzionera. Od toga njih 1.530 su aktivni članovi ovog udruženja.

Šargić je istakao da saradnja Udruženja sa lokalnom vlašću na izuzetno visokom nivou i da može da služi kao pravi primjer u regionu.

“Zahvaljujući njihovoj podršci, pored svakodnevnih aktivnosti imamo mogućnost da aktivno učestvujemo na društvenim i sportskim takmičenjima. Organizujemo i zajedničke odlaske na ekskurzije”, istakao je Šargić.

Uz zvuke dobre muzike, pjesmu i zajednički ručak, vlasenički penzioneri i njihovi gosti poslali su poruku da su ovakvi susreti i druženja najbolji lijek za očuvanje vitalnosti, zdravlja i optimizma.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vrtlari upozoravaju: Previše vode nije spas, nađite mjeru

Sve češći periodi suše, rast cijena vode i sve izraženiji klimatski ekstremi naveli su mnoge ljubitelje vrtlarstva da preispitaju način na koji zalivaju svoje biljke.

Stručnjaci upozoravaju da najveći problem često nije količina vode koja se koristi, već način na koji se ona raspoređuje.

Profesionalni vrtlari i pejzažni dizajneri izdvojili su najčešće greške koje mogu dovesti do slabijeg rasta biljaka, većih računa za vodu i nepotrebnog rasipanja resursa.

Plitko zalivanje slabi korijen

Jedna od najčešćih grešaka jeste često, ali površinsko zalivanje. Takav način navodnjavanja podstiče razvoj plitkog korijenja koje teže podnosi visoke temperature i sušne periode.

Stručnjaci preporučuju rjeđe, ali obilnije zalivanje kako bi voda dospjela do dubljih slojeva zemljišta i ojačala korijenski sistem.

Možda vas zanima i ovo:

Baštovanstvo za početnike: Savjeti kako da uspijete na početku

Biljke u saksijama zahtijevaju poseban pristup

Biljke uzgojene u saksijama i žardinjerama mnogo brže gube vlagu od onih posađenih direktno u zemlji.

Zbog manjeg volumena zemlje korijen je izložen većim temperaturnim oscilacijama, pa je važno redovno provjeravati vlažnost supstrata prije svakog zalivanja.

Ipak, ni kod njih ne treba pretjerivati, jer previše vode može izazvati truljenje korijena.

Vrijeme zalivanja pravi veliku razliku

Vrtlari ističu da je rano jutro najbolje vrijeme za navodnjavanje. Tada su temperature niže, isparavanje je manje, a biljke imaju dovoljno vremena da upiju vlagu prije najvećih dnevnih vrućina.

Zalivanje tokom podneva može dovesti do velikog gubitka vode zbog isparavanja.

Curenje vode povećava račune

Mnogi vlasnici vrtova zanemaruju sitna curenja na crijevima, spojnicama i ventilima. Iako djeluju bezazleno, takvi kvarovi mogu dovesti do gubitka desetina litara vode dnevno.

Redovna kontrola opreme može značajno smanjiti troškove i povećati efikasnost sistema za navodnjavanje.

Pogrešan izbor biljaka stvara dodatne probleme

Stručnjaci preporučuju sadnju biljaka prilagođenih lokalnoj klimi. Autohtone vrste i biljke otporne na sušu zahtijevaju manje vode i lakše podnose temperaturne ekstreme.

Takođe, korisno je grupisati biljke sa sličnim potrebama za vlagom kako bi navodnjavanje bilo efikasnije, piše HGTV.

Više vode ne znači i zdravije biljke

Prekomjerno zalivanje jedna je od najčešćih grešaka među početnicima. Simptomi previše vode često liče na simptome nedostatka vlage, pa mnogi pogrešno procjenjuju stanje biljaka.

Stručnjaci savjetuju da se zemlja provjeri rukom prije zalivanja i da se izbjegava automatsko navodnjavanje po fiksnom rasporedu bez obzira na vremenske uslove.

Kako klimatske promjene donose sve više izazova za uzgoj biljaka, pravilno upravljanje vodom postaje jedan od ključnih faktora uspješnog vrtlarstva.

Primjenom jednostavnih savjeta moguće je istovremeno sačuvati vodu, smanjiti troškove i obezbijediti zdraviji razvoj biljaka tokom cijele vegetacione sezone.

Podijeli tekst sa drugima na:

Njemačka mijenja penzioni sistem: Promjene će osjetiti i radnici iz BiH

Njemačka od 2027. godine uvodi značajne promjene u sistem privatne penzione štednje koje bi mogle da utiču na stotine hiljada građana sa Balkana koji rade u toj zemlji.
Novi model donosi veće mogućnosti zarade kroz ulaganje u fondove i ETF-ove, ali i određeni rizik, dok dosadašnja Riester penzija odlazi u istoriju.

Glavna novina je uvođenje penzionog depoa (Altersvorsorgedepot), koji štedišama omogućava ulaganje u široko diverzifikovane fondove i ETF-ove (poput MSCI World indeksa). Za razliku od starog sistema, novi model ne zahtijeva stopostotnu garanciju uplaćenih doprinosa, što otvara prostor za veći profit, ali nosi i određeni rizik od tržišnih oscilacija, prenosi Fenix.magazin.

Šta se mijenja?

Novi sistem nudi tri glavne opcije štednje:

Penzioni depo: Štediša sam bira fondove i ETF-ove. Prinosi su neoporezivi tokom faze štednje, što pojačava efekat složene kamate.

Standardni proizvod: Jednostavna opcija za početnike sa niskim troškovima (maksimalno 1,0 odsto godišnje). Prvi put će takav proizvod moći da nudi i javni sektor.

Proizvodi sa garancijom: Privatna penziona osiguranja i dalje će postojati, ali uz opcije garancije od 80 ili 100 odsto uplaćenih sredstava.

Novi sistem državnih podsticaja

Država više neće dodjeljivati podsticaje na osnovu visine prihoda, već direktno prema iznosu koji štediša uplati.

Za prvih 360 evra godišnje uplate država će dodjeljivati podsticaj od 50 centi za svaki uplaćeni evro. Najviše 180 evra godišnje. Za iznose od 360 do 1.800 evra podsticaj će iznositi 25 centi po evru, uz maksimalnih dodatnih 360 evra. Roditelji će za svako dijete moći da ostvare poseban podsticaj od jednog evra za svaki uplaćeni evro, do najviše 300 evra po djetetu.

Možda vas zanima i ovo:

Granica penzionisanja u Njemačkoj se diže na 70 godina?

Pored toga, osobe mlađe od 25 godina prilikom pokretanja štednje dobijaju jednokratni bonus od 200 evra. Maksimalni iznos uplate za koji se ostvaruje podsticaj iznosi 1.800 evra godišnje, a taj iznos može se odbiti i od poreza.

Ko ima pravo na nove podsticaje?

Pored zaposlenih i državnih službenika, novu štednju prvi put mogu koristiti svi samostalni djelatnici (frilenseri), bez obzira na to da li su obavezno osigurani u zakonskom penzionom sistemu, piše T-online. Minimalni ulog za ostvarivanje podsticaja iznosi 120 evra godišnje.

Reforma ne stupa na snagu odmah, već je podijeljena u nekoliko faza:

  • Ljeto 2026: Savezna vlada planira da finalizuje zakonski okvir na osnovu preporuka penzione komisije.
  • 1. januar 2027: Zvanični početak novog sistema. Od ovog datuma na tržištu će biti dostupni novi penzioni depoi i standardni proizvodi.
  • Kraj starog sistema: Od 1. januara 2027. više neće biti moguće zaključivati nove Riester ugovore prema starim pravilima.
  • Mogućnost prelaska: Od 1. januara 2027. građani će moći da odluče da li žele da svoja sredstva prebace u novi, potencijalno isplativiji model bez obaveze vraćanja dosadašnjih državnih podsticaja, iako prelazak može nositi određene administrativne troškove.

Šta će biti sa postojećim Riester ugovorima?

Za postojeće ugovore važi zaštita stečenih prava.

Štediše imaju tri mogućnosti:

  • da nastave da uplaćuju po starim pravilima,
  • da zamrznu postojeći ugovor i otvore novi,
  • da prebace sredstva u novi sistem bez gubitka dosadašnjih podsticaja, uz moguće troškove prenosa.

U novom sistemu više neće postojati obaveza primanja doživotne mjesečne penzije. Štediše će moći da izaberu plan isplate najmanje do 85. godine života, što omogućava veću fleksibilnost i potencijalno veće mjesečne iznose.

Važno je znati da će se isplate tokom penzije oporezivati prema ličnoj stopi poreza na dohodak, piše Fenix Magazin

Podijeli tekst sa drugima na:

Druga grupa penzionera Novog Grada otišla u banju

Iz Novog Grada jutros je na desetodnevnu banjsku rehabilitaciju u Banju Mlječanicu otputovalo 30 penzionera.

Predsjednik Udruženja penzionera Novi Grad Nedeljko Zgonjanin rekao je Srni da 60 odsto troškova banjske rehabilitacije plaća opština Novi Grad, 40 odsto korisnici.

“Udruženje penzionera je obezbijedilo besplatan prevoz autobusom u Banju Mlječanicu”, naveo je rekao je Zgonjanin.

On je dodao da se danas završava sedmodnevna besplatna banjska rehabilitacija po programu Vlade Republike Srpske u Banji Mlječanica za 47 članova Udruženja penzionera Novi Grad.

“Ove godine će besplatnu banjsku rehabilitaciju po programu Vlade Republike Srpske imati 128 naših penzionera. Prva grupa boravila je u Mlječanici, a ostali penzioneri biće u Banji Vrućica u Tesliću”, rekao je Zgonjanin.

On kaže da će penzioneri iz Novog Grada u Tesliću boraviti od druge polovine avgusta.

Možda vas zanima i ovo:

Prva grupa penzionera otišla na banjsko liječenje

Podijeli tekst sa drugima na:

Puževi golaći: Spasite baštu za samo jednu noć

Puževi golaći spadaju među najupornije i najštetnije napasnike u bašti.

Iako djeluju bezazleno, za svega nekoliko noći mogu da naprave ozbiljnu štetu na povrću, cvijeću i mladim biljkama, ostavljajući za sobom izgrizene listove i uništene izdanke.

Dobra vijest je da postoji jednostavan i jeftin trik koji koriste iskusni baštovani, a za koji vam nije potrebna skupa hemija. Glavni saveznik u borbi protiv puževa moglo bi da bude upravo kukuruzno brašno.

Zašto su puževi golaći opasni za baštu?

Puževi su najaktivniji tokom noći, kada izlaze iz svojih skrovišta u potrazi za hranom. Tokom dana skrivaju se na vlažnim i sjenovitim mjestima, ispod kamenja, dasaka, lišća i gustog rastinja, zbog čega ih nije lako uočiti.

Posebno često napadaju:

  • krastavce
  • kupus
  • zelenu salatu
  • mlade izdanke krompira
  • lisnato povrće

Ako se na vrijeme ne reaguje, mogu da unište čitave gredice i ozbiljno ugroze prinos.

Kukuruzno brašno kao prirodni mamac
Malo ko zna da miris kukuruznog brašna snažno privlači puževe golaće. Upravo zbog toga ono može poslužiti kao jednostavan i efikasan mamac za njihovo sakupljanje.

Za ovu namjenu preporučuje se korištenje jeftinijeg, krupnije mljevenog kukuruznog brašna. Ono sporije upija vlagu i jutarnju rosu, pa duže zadržava miris koji privlači puževe tokom noći.

Kako napraviti zamku za puževe?

Postupak je vrlo jednostavan:

  • Napunite staklenu teglu kukuruznim brašnom.
  • Položite teglu na bok pored gredice ili na mjestu gdje ste primijetili najviše puževa.
  • Ostavite zamku tokom noći.
  • Ujutro uklonite puževe koji su ušli u teglu privučeni mirisom brašna.
  • Za najbolje rezultate preporučuje se postavljanje više tegli duž ivica bašte ili povrtnjaka, jer puževi dolaze iz različitih pravaca.

Dodatni trik za zaštitu biljaka

Ukoliko primijetite da puževi ne ulaze u teglu, možete pokušati sa još jednom metodom.

Oko biljaka ili gredica pospite tanak sloj kukuruznog brašna. Na taj način stvarate zonu koja privlači puževe i odvlači ih od osjetljivih biljaka, piše Žena Blic.

Mnogi baštovani ovu metodu koriste naročito poslije kiše i tokom vlažnih perioda, kada se puževi najčešće pojavljuju u velikom broju.

Iako kukuruzno brašno može biti veoma korisno u suzbijanju puževa golaća, stručnjaci savjetuju da se ova metoda kombinuje sa redovnim pregledom biljaka i drugim provjerenim načinima zaštite.

Redovno uklanjanje puževa, održavanje uredne bašte i smanjenje vlažnih skrovišta mogu značajno doprinijeti zaštiti povrća i cvijeća tokom cijele sezone.

Uz malo truda i nekoliko jednostavnih trikova, moguće je sačuvati baštu od jednih od najupornijih štetočina bez upotrebe agresivnih hemijskih sredstava.

Podijeli tekst sa drugima na: