Autor: Sandra Vukić

Redovna šetnja jedna je od najboljih aktivnosti za očuvanje zdravlja u starijoj životnoj dobi. Pomaže radu srca, poboljšava cirkulaciju, održava pokretljivost zglobova i doprinosi boljem raspoloženju.

I tokom ljetnih vrućina šetnja može biti korisna, ali je važno birati odgovarajući dio dana. Ljekari savjetuju da starije osobe izbjegavaju boravak na otvorenom u periodu od 10 do 17 časova, kada su temperature najviše.

Najpogodnije vrijeme za šetnju je rano ujutro ili uveče, kada je vazduh svježiji i prijatniji. Preporučuje se lagana odjeća svijetlih boja, šešir ili kačket za zaštitu od sunca, kao i dovoljno tečnosti prije i nakon boravka napolju.

Starijim osobama savjetuje se da šetaju u hladovini, parkovima ili uz drvorede, te da prave češće pauze ukoliko osjete umor, vrtoglavicu ili malaksalost.

Uz malo opreza i prilagođavanje vremenskim uslovima, šetnja i tokom ljeta ostaje jednostavan i efikasan način očuvanja zdravlja i vitalnosti.

Tokom ljetnih vrućina našem organizmu potrebno je više tečnosti nego inače. Visoke temperature uzrokuju pojačano znojenje, a samim tim tijelo gubi vodu i važne minerale. Kod starijih osoba osjećaj žeđi često je slabije izražen, pa se može dogoditi da organizam već bude dehidrirao prije nego što osjetimo potrebu za pićem.

Zbog toga je važno redovno unositi tečnost tokom cijelog dana, čak i kada niste žedni. Preporučuje se piti vodu u manjim količinama više puta dnevno. Osim vode, mogu se konzumirati nezaslađeni čajevi, limunada bez puno šećera te supe i voće bogato vodom poput lubenice, dinje i breskve.

Nedovoljan unos tečnosti može dovesti do umora, vrtoglavice, glavobolje, pada krvnog pritiska i opšte slabosti. U težim slučajevima može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme koji zahtijevaju ljekarsku pomoć.

Posebno je važno obratiti pažnju na unos tečnosti ako bolujete od hroničnih bolesti ili uzimate lijekove. U slučaju bilo kakvih nedoumica, posavjetujte se sa svojim porodičnim ljekarom.

Brinite o svom zdravlju tokom vrućih dana – pijte dovoljno tečnosti, boravite u rashlađenim prostorijama i izbjegavajte izlazak na sunce u najtoplijem dijelu dana.

Početak ljeta oduvijek je imao posebno mjesto u narodnim vjerovanjima. Vjerovalo se da upravo u junu priroda dostiže vrhunac svoje snage, pa su biljke ubrane u tom periodu smatrane naročito ljekovitim i blagotvornim.

Zaštita od nesreće

Nisu ih koristili samo za čajeve i meleme, već su ih unosili u domove kao zaštitu od nesreće, bolesti i loše energije.

Biljke imaju najveću moć

U narodnoj tradiciji početak juna smatrao se vremenom “prvih ljetnjih trava”, kada biljke imaju najveću moć.

Zato su se ljudi budili prije izlaska sunca i odlazili u polja i livade kako bi ubrali najvrednije ljekovite biljke.

Hajdučka trava

Među njima posebno mjesto zauzimala je hajdučka trava, koju su naši stari smatrali gotovo univerzalnim ljekom.

Vjerovalo se da pomaže kod brojnih tegoba i da čuva zdravlje cijele porodice.

Kamilica

Kamilica je bila simbol smirenosti i koristila se za umirenje tijela i duha, dok je nana bila nezaobilazna tokom ljetnih dana jer osvježava i pomaže kod iscrpljenosti.

Kantarion

Posebno poštovanje pratilo je kantarion, poznat i kao Gospina trava. Smatralo se da nosi sunčevu energiju i da štiti čovjeka od zla, bolesti i nesreće. Grančice kantariona često su se ostavljale pored vrata ili prozora kako bi čuvale dom tokom cijele godine.

Pelin

Pelin je takođe imao važno mjesto u narodnim običajima. Njegova gorčina povezivala se sa pročišćenjem i zaštitom od negativnih uticaja. Vjerovalo se da njegov miris tjera sve što je loše i unosi snagu u domaćinstvo.

Bosiljak

Bosiljak je možda i najpoznatija biljka u srpskoj tradiciji. Smatran je svetom biljkom koja donosi blagoslov, mir i napredak. Zato se često čuvao u kući, sušio i koristio tokom cijele godine u različitim običajima i vjerskim obredima.

Prema narodnim vjerovanjima, ove biljke nisu bile samo dio prirode već i svojevrsni čuvari doma.

Amajlije

Često su se stavljale iza ikona, kačile iznad ulaznih vrata ili čuvale u posebnim kutijama kao amajlije. Vjerovalo se da njihov miris umiruje prostor, tjera nesreću i pomaže da u kući vladaju sloga i blagostanje.

U nekim krajevima Srbije postojalo je i vjerovanje da se prva biljka ubrana početkom ljeta ne koristi odmah, već se čuva tokom cijele godine kao simbol zaštite i sreće za ukućane.

Na taj način biljke nisu predstavljale samo lijek iz prirode, već i važan dio tradicije, vjerovanja i svakodnevnog života. Njihova simbolika sačuvala se do danas, pa mnogi i dalje vjeruju da bosiljak, kantarion, pelin i druge ljetne biljke donose posebnu energiju, zdravlje i mir u dom, piše k1info.