Najveći broj pčelara u Republici Srpskoj su penzioneri

Savremeni način života, upotreba pesticida, klimatske promjene i bolesti pčela ozbiljno ugrožavaju opstanak pčelinjih zajednica.

Ovo je rekao dugogodišnji srbački pčelar Goran Milanović povodom obilježavanja 20. maja – Svjetskog dana pčela.

Milanović, član Udruženja pčelara “Košnica” iz Srpca, kao najveće probleme naveo je parazite varou i nozemu, dok se u Evropi sve više govori i o pojavi azijskog stršljena koji je prijetnja pčelama.

On ističe da se pčelarstvom ne može baviti svako, jer to se iskreno voljeti.

Milanović se pčelarstvom aktivno bavi više od 12 godina i trenutno posjeduje više od 50 pčelinjih društava.

On kaže da je u početku učio od iskusnijih pčelara i iz stručne literature, ali i sopstvenog rada jer se znanje u pčelarstvu stiče postepeno, kroz praksu.

Govoreći o značaju pčela, Milanović je istakao da su one među najvažnijim oprašivačima u prirodi. Od njihovog opstanka zavisi veliki dio biljne proizvodnje i ljudske ishrane.

Ova godina obećava

Osim meda, koji je najpoznatiji pčelinji proizvod, Milanović prikuplja i polen, propolis i pergu, naglašavajući da iz košnice nema ništa što nije korisno za zdravlje čovjeka.

Kada je riječ o ovogodišnjoj sezoni, Milanović ističe da 2026. godina za sada obećava dobru proizvodnju meda.

“Bagrem je ove godine procvjetao u optimalno vrijeme i za sada godina djeluje mnogo bolje nego nekoliko prethodnih”, rekao je Milanović, dodajući da su za uspješno pčelarenje veoma važni vremenski uslovi i kvalitet paše.

Kada je riječ o radu Udruženja pčelara “Košnica”, on je naveo da ova asocijacija okuplja 70 članova i godišnje proizvede oko 35 tona meda.

Milanović smatra da interesovanje mladih za pčelarstvo nije dovoljno izraženo.

“Za pčelarenje se kaže da je to visokorizična niskoprofitabilna djelatnost. Mladi ljudi uglavnom nalaze neke druge aktivnosti, a veliki broj pčelara su penzioneri. U Srpcu ih ima i nekoliko koji se profesionalno bave ovim poslom. Čuvajmo pčele jer i pčele čuvaju nas”, istakao je Milanović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko sati sna je potrebno za očuvanje zdravlja

Naučnici iz SAD analizirali su podatke gotovo pola miliona učesnika iz UK Biobanka i utvrdili da je otprilike sedam sati sna povezano s manjim znakovima biološkog starenja.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature, pokazalo je da osobe koje spavaju kraće od šest sati ili duže od osam sati po noći češće imaju znakove ubrzanog biološkog starenja. Najpovoljnijim se pokazao raspon od 6,4 do 7,8 sati sna. Istraživači su kao idealnu mjeru izdvojili približno sedam sati.

Biološko starenje, za razliku od hronološkog, odnosi se na postepeni pad fizioloških funkcija organizma. To uključuje slabiju sposobnost obnavljanja ćelija i veći rizik od bolesti i smrti. Naučnici s Columbia University Irving Medical Centera koristili su vještačku inteligenciju i takozvane „satove starenja”. Cilj je bio procijeniti stanje 17 organskih sistema na osnovu medicinskih snimaka, proteina i molekula iz krvi, prenosi b92.

Vodeći autor Džunhao Ven rekao je da rezultati ne znače da trajanje sna samo po sebi direktno uzrokuje brže ili sporije starenje organa.

„To ne znači da samo trajanje sna uzrokuje da organi stare brže ili sporije. Ali sugeriše da i nedovoljno i prekomjerno spavanje mogu biti pokazatelji lošijeg opšteg zdravlja cijelog organizma”, naveo je Ven.

Možda vas interesuje i ovo:

Recept naučnika za kvalitetniji san

Kratko spavanje bilo je povezano s depresivnim epizodama, anksioznim poremećajima, igojaznošću. Takođe povezano je i sa dijabetesom tipa 2, hipertenzijom, ishemijskom bolešću srca i srčanim aritmijama. I kratko i dugo spavanje povezani su s hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, astmom, kao i s problemima s varenjem, poput gastritisa i gastroezofagealne refluksne bolesti.

Ven je poručio da ovakav obrazac pokazuje koliko je san duboko povezan s cjelokupnom fiziologijom organizma. Zdravstveni stručnjaci zato preporučuju redovan raspored spavanja. Treba što manje vremena provoditi pred ekranima prije odlaska na spavanje i izbjegavati konzumiranje kofeina u kasnijim satima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner štrajkuje glađu, u Fondu kažu da je sve po zakonu

Fond PIO Republike Srpske je u reagovanju na medijske objave povodom protesta Radoslava Milićevića istakao da se u ovom slučaju ne radi o jednostranom ili proizvoljnom postupanju Fonda. U pitanju je upravni i sudski postupak koji traje više godina.

Inače, pojedini mediji izvijestili su da je Milićević danas pred poslovnicom Fonda PIO u Banjaluci otpočeo štrajk glađu.

Problem je kako kaže Milićević to što mu je umanjena penzija. Kaže da je 2014. godine penzionesan i da mu je umjesto 700 i nešto maraka, obračunata penzija od 595 KM.

Nadležni organi i sudovi donosili su više odluka i potvrđivali zakonitost postupanja Fonda PIO, navodi se u saopštenju.

“Smatramo da je netačno i nepotpuno predstavljati ovaj slučaj kao pitanje `samovoljnog umanjenja penzije`, bez navođenja činjenice da su nadležni sudovi u više navrata razmatrali predmet i donosili odluke u konkretnom postupku”, ističu iz Fonda.

Iz Fonda PIO Republike Srpske su naglasili da postupaju isključivo u okviru zakonskih ovlašćenja i u skladu sa odlukama sudova. Medije su pozvali da prilikom izvještavanja javnosti uzmu u obzir cjelokupnu pravnu i činjeničnu hronologiju predmeta.

Iz Fonda PIO su posebno ukazali na činjenicu da su u ovom predmetu donošene presude Okružnog suda u Banjaluci i Vrhovnog suda Republike Srpske, koje su od značaja za potpuno i objektivno informisanje javnosti.

Tužba odbijena kao neosnovana

Okružni sud u Banjaluci je 3. novembra 2020. godine odbio kao neosnovanu tužbu protiv rješenja Fonda od 15. februara 2019. godine. Obrazloženje da je osporeni akt pravilan i zakonit.

Presudom od 26. novembra 2020. godine Okružni sud u Banjaluci je odbio kao neosnovanu tužbu protiv rješenja Fonda od 3. oktobra 2019. godine. Takođe, naveli su da je  osporeni akt pravilan i zakonit.

Vrhovni sud Republike Srpske je presudom od 18. avgusta 2022. godine odbio zahtjev za vanredno preispitivanje navedene presude Okružnog suda. I Vrhovni sud naveo je da je osporeni akt Fonda pravilan i na zakonu zasnovan.

Presudom Okružnog suda u Banjaluci od 24. oktobra 2024. godine odbijena je tužba imenovanog protiv rješenja Fonda od 18. decembra 2023. godine.

Postupak koji je trenutno u toku odnosi se na zahtjev za vanredno preispitivanje podnesen 14. novembra 2024. godine. O tome Vrhovni sud Republike Srpske još nije donio odluku.

Podijeli tekst sa drugima na:

Gojaznost bolest novog doba, utiče i na krvni pritisak

U svijetu živi oko 890 miliona odraslih koji imaju problem sa gojaznošću. Procjenjuje se da će se ovaj broj uvećavati, a najviše zabrinjava podatak da je gojaznost sve češća kod djece i mladih. Kako stati na put gojaznosti diskutovali su stručnjaci na Evropskom kongresu o gojaznosti u Istanbulu, koji je ove godine okupio oko četiri i po hiljade delegata iz više od 100 zemalja.

U kongresnom centru u Istanbulu stručnjaci gojaznost ne opisuju kao estetski problem ili kao posljedicu nedostatka discipline. Definišu je kao hroničnu bolest koja ugrožava zdravlje.

„Ono što je posebno zabrinjavajuće to je veliki broj malignih tumora, naime ispostavlja se da je gojaznost uzročnik maligniteta odmah poslije pušenja koje je uzročnik karcinoma pluća. Sve veći broj malignih bolesti je povezan sa gojaznošću, ali ono što se zna da je 70 uzroka smrtnosti vezano za gojaznost“, istakla je prof. dr Snežana Polovina, endokrinolog, UKCS.

Ginekologe brine uticaj viška kilograma na zdravlje žena

„Počevši od smanjenja plodnosti, povećanja komplikacija u trudnoći. Ima više komplikacija pri porođaju, pa samim tim ima i više operacija, više problema nakon porođaja.

U menopauzi se pojačavaju i simptomi“, rekla je prof. dr Emilija Huvinen, ginekolog, Finska.

U salama centralna tema inovativne terapije koje mijenjaju tok liječenja.

„Pravi problem je što kada jednom dobijete na težini, vaše tijelo brani tu težinu. Što znači da kada ste na dijeti, gubite na težini. Ali poslije dijete težina vraća. Sada imamo nove lijekove. Kada shvatite da je gojaznost hronična bolest, morate da slijedite principe liječenja hroničnih bolesti. Kao što se to čini kod dijabetesa, visokog krvnog pritiska. Potreban je dugoročni tretman“, rekao je prof. dr Arja Šarma, Kanada.

Možda vas interesuje i ovo:

Gojaznost – Povjerljivo sa dr Đorđevićem

Mirjana Šumarac, predsjednik Srpskog udruženja za proučavanje gojaznosti kaže da na našem tržištu ima nekoliko lijekova. Ona kaže da tih lijekova ima svuda ali du sve više i mnogi od njih u razvoju.

“Pacijenti treba da budu edukovani šta treba sve još da urade da bi dozvolili tim lijekovima da im omoguće da lakše redukuju tjelesnu masu”, rekla je  Šumarac, a prenosi RTS.

Jedna od poruka koja se mogla čuti na kongresu jeste da savjet „jedite manje, krećite se više” nije dovoljan u borbi sa gojaznošću. I da je važno da konsultujemo ljekare, a ne društvene mreže ili influensere.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Omjer broja radnika i penzionera u FBiH zvoni na uzbunu

U FBiH gotovo da se izjednačio broj zaposlenih i penzionera. Trenutno je omjer 1,19 radnika po jednom penzioneru.

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić koji je i federalni zastupnik, kaže kako je ovaj trend alarmantan.

U Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje kažu kako se omjer radnika i penzionera kreće u približno istom nivou u posljednjih deset godina.

“Prosječan broj osiguranika-radnika u 2025. godini iznosio je 544.730, dok je prosječan broj registrovanih korisnika penzija bio 459.578. To daje omjer od približno 1,19 osiguranika-radnika po jednom penzioneru. Iako bi sa aspekta održivosti sistema svakako bilo poželjnije da je omjer osiguranika i penzionera povoljniji, napominjemo da se navedeni omjer kreće na približno istom nivou već posljednjih deset godina. Sredstva za isplatu penzija su osigurana u Budžetu FBiH, a Federalni zavod uredno i kontinuirano izmiruje sve obaveze prema korisnicima penzija” kazao je za Faktor Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Ekonomisti nisu optimistični

“Trend je definitivno negativan. Kada se formirao Bizmarkov penzioni fond, u Njemačkoj bilo je osam (radnika) naprema jedan (penzioner), a zlatno pravilo je četiri naprema jedan, a mi smo na 1,19 naprema jedan, s tim da je možda u RS-u i Srbiji situacija gora. U nekim zemljama prijeti da padne ispod, da bude manji broj radnika nego penzionera”, rekao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

On je rekao da je to alarmantan trend, posebno zato što pada broj zaposlenih.

Možda vas interesuje i ovo:

U ovim mjestima u BiH omjer radnika i penzionera je 3:1

Poreska uprava FBiH je objavila podatke koji pokazuju kako nije bajno na tržištu rada. S druge strane, ne uvozi se dovoljno inostrana radna snaga, a imamo sve veći broj penzionera. I hvala Bogu demografski trendovi su takvi da ljud duže žive, ali s druge strane pada natalitet. Manje je radnika koji će uplaćivati doprinose – govori Čavalić i ukazuje:

“Dva su rješenja za ovu situaciju. Prva je rast broja zaposlenih, a druga je realni rast plaća. Na taj se način može pomoći Fondu PIO. Sve ostalo su populistička rješenja, krpljenje rupa, poput zaduživanja, piše Faktor.

Podijeli tekst sa drugima na:

Odluka da penzioneri plaćaju zdravstveno biće stavljena van snage

Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske rekla je da će odluka da penzioneri plaćaju zdravstveno osiguranje biti stavljena van snage.

Ona je, odgovarajući na jedno od poslaničkih pitanja rekla da ima informacija da ima problema u vezi sa tim. Naglasila je da to nije direktno njena nadležnost, ali da smatra da će to biti stavljeno van snage.

Podsjećanja radi, nedavno su iz FZO saopštili da bi srazmjerni penzioneri mogli ostati bez zdravstvenog osiguranja. Radi se o penzionerima koji su penziju zaradili u inostranstvu, ali žive u Republici Srpskoj.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri ogorčeni zbog odluke vlasti da plaćaju zdravstveno osiguranje

Ipak, i ovdje su postojala izuzeća pa tako penzioneri koji su ovdje imali 15 godina staža nisu morali plaćati zdravstveno.

Koji penzioneri su trebali plaćati zdravstveno, pročitajte OVDJE. 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Savjeti kako da se riješite buba u kuhinji

Kuhinja je jedno od omiljenih mjesta za insekte u svakom domu, jer im pruža sve što im je potrebno – hranu, vlagu i skrovita mjesta za skrivanje. Mravi, bubašvabe, mušice, moljci i druge štetočine često se pojavljuju čak i u urednim kuhinjama, posebno tokom toplijih mjeseci.

Stručnjaci za održavanje doma upozoravaju da problem ne treba ignorisati, jer insekti mogu kontaminirati hranu i prenijeti bakterije. HGTV donosi niz praktičnih savjeta kako da se efikasno riješite neželjenih gostiju i spriječite njihov povratak.

Čistoća je prvi korak

Prema savjetima HGTV-a, temeljno čišćenje kuhinje najvažniji je korak u borbi protiv buba. Posebnu pažnju treba obratiti na prostor ispod sudopera, iza frižidera i šporeta, kao i na teško dostupne uglove u kojima se često skupljaju mrvice i vlaga.

Stručnjaci preporučuju redovno usisavanje podova i korištenje nastavka za teško dostupna mjesta kako bi se uklonili ostaci hrane koji privlače insekte. Takođe savjetuju da se sve namirnice drže u dobro zatvorenim posudama, jer čak i male količine brašna, šećera ili žitarica mogu privući mrave i kuhinjske moljce.

Mravi i bubašvabe traže hranu i vodu

Mravi su među najčešćim kuhinjskim napastima. HGTV navodi da ih posebno privlače slatkiši, masnoća i voda, a dovoljno je da jedan mrav pronađe izvor hrane kako bi ostavio trag kojim dolazi cijela kolonija. Stručnjaci preporučuju korištenje mamaca za mrave umjesto agresivnih sprejeva, jer mamci omogućavaju da otrov stigne do gnijezda i uništi koloniju.

Možda vas zanima i ovo:

Zaustavite najezdu smrdibuba: Praktični savjeti i jednostavni recepti

Kod bubašvaba je situacija još ozbiljnija, jer one mogu prenositi bakterije i kontaminirati kuhinjske površine. HGTV savjetuje detaljno čišćenje ormarića, posebno ispod sudopera, te korištenje sredstava protiv žohara u pukotinama i mračnim uglovima gdje se najčešće skrivaju.

Voćne mušice i mušice iz odvoda

Tokom ljeta veliki problem predstavljaju voćne mušice koje privlače prezrelo voće, ostaci hrane i vlaga u odvodima. Stručnjaci preporučuju jednostavne zamke sa jabukovim sirćetom i nekoliko kapi deterdženta za suđe, koje veoma efikasno privlače i zadržavaju mušice.

Poseban problem mogu biti i mušice iz odvoda. HGTV upozorava da se ključ rješenja krije u redovnom čišćenju cijevi i uklanjanju naslaga u kojima se insekti razmnožavaju. Stručnjaci naglašavaju da se u PVC cijevi nikada ne sipa ključala voda, jer može izazvati oštećenja instalacija.

Prirodna sredstva često daju odlične rezultate

Mnogi stručnjaci preporučuju prirodna sredstva prije agresivnih hemikalija, posebno u prostoru gdje se priprema hrana. Sirće, limunov sok i eterična ulja poput peperminta i lavande često se koriste za odbijanje mrava i drugih insekata. Citrusni mirisi posebno ometaju tragove koje mravi ostavljaju iza sebe.

HGTV savjetuje i redovno zatvaranje pukotina oko prozora, vrata i cijevi kako bi se spriječio ulazak insekata u kuću. Male pukotine često su dovoljne da mravi, žohari i druge štetočine pronađu put do kuhinje.

Prevencija je najvažnija

Stručnjaci ističu da je prevencija mnogo efikasnija od kasnijeg suzbijanja infestacije. Redovno iznošenje smeća, sušenje sudopera i održavanje kuhinje bez ostataka hrane najbolji su način da se insekti drže podalje.

Ako se problem uprkos svemu ponavlja ili postane ozbiljan, preporuka je da se kontaktiraju profesionalne službe za dezinsekciju, posebno u slučajevima većih infestacija bubašvabama ili kuhinjskim moljcima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri nezadovoljni najavom povećanja penzija od 3,55 posto

Vijest o povećanju penzija ne izaziva pretjerano oduševljenje među starijom populacijom. Za one sa minimalnim penzijama, povećanje će iznositi nekih desetak maraka. Na ova poskupljenja, to povećanje ne znači gotovo ništa, smatraju anketirani penzioneri.

Ekonomista Milenko Stanić smatra da su penzioneri u Republici Srpskoj u daleko lošijoj situaciji u odnosu na penzionere u Federaciji i u regionu.

“Sadašnja kretanja pokazuju da dinamika rasta troškova života, a to su one ključne stavke za koje izdvajaju naši penzioneri, riječ je o troškovima hrane, riječ je o troškovima komunalnih usluga i zdravstvenih ustanova. Ti troškovi višestruko nadmašuju rast penzija što znači da je pozicija naših penzionera svakim danom sve teže i teža”, kaže Stanić.

Možda vas zanima i ovo:

Dodik najavio povećanje penzija i jednokratnu pomoć penzionerima

Ekonomista Stanić pojašnjava da je Federacija u povoljnijem položaju u odnosu na Srpsku. To se vidi iz broja zaposlenih radnika i broj penzionera. Navodi i da Federacija ima sistem povećanja penzija po automatizmu. To znači da povećanje penzija ne zavisi od pojedinačnih odluka organa vlasti, niti od preizbornih obećanja.

“Potrebno je da uvedemo sistem obračuna penzija po automatizmu. Da on ne zavisi volje pojedinačnog ministra ili vlada što se dešava obično povećanje pred izbore”, tvrdi Stanić za BN.

Dodaje da rast penzija mora da parira rastu cijena. Parametar koji treba uzeti je i rast prosječnih plata kako bi se održao nivo potrošnje penzionera.

Dok se povećanja mjere malim procentima, a sa druge strane imamo višestruka poskupljenja, najstarija populacija u Srpskoj ostaje na samom rubu egzistencije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Psihološki trikovi koji pomažu da dobijete ono što želite

Ljudi često mijenjaju mišljenje i ponašanje pod uticajem okoline, čak i kada toga nisu svjesni.

Naše društvo, način komunikacije i osjećaj prihvaćenosti mogu snažno oblikovati odluke koje donosimo.

Ipak, psihološki trikovi ne moraju uvijek biti manipulativni. Kada se koriste na pravi način, oni mogu poboljšati komunikaciju, olakšati dogovor i pomoći da se ljudi osjećaju uvaženo.

Kako piše YourTango, postoji nekoliko jednostavnih tehnika koje pomažu ljudima da lakše dobiju ono što žele, a da pritom ne povrijede ili iskoriste druge.

Koristite ime osobe tokom razgovora

Jedan od najjednostavnijih načina da stvorite bolju povezanost sa sagovornikom jeste da ga povremeno oslovite imenom.

Kada čujemo svoje ime, osjećamo da nas druga osoba zaista primjećuje. To stvara utisak poštovanja i pažnje.

Ipak, važno je ne pretjerivati. Ako nečije ime ponavljate prečesto, efekat može biti suprotan i djelovati neprirodno.

Ponudite dvije opcije

Ljudi vole osjećaj da imaju kontrolu nad odlukama. Zbog toga je korisno ponuditi izbor između dvije mogućnosti, umjesto da drugu osobu stavite pred previše opcija.

Na primjer, umjesto da pitate: „Gdje želiš da idemo?“, možete reći: „Da li ti više odgovara kafa danas ili šetnja sutra?“

Tako druga osoba i dalje ima izbor, ali je odluka jednostavnija i lakša.

Govorite manje i pustite druge da pričaju

Jedan od najmoćnijih trikova u komunikaciji jeste tišina.

Kada nekome postavite pitanje, uspostavite kontakt očima, klimnete glavom i ne prekidate ga, velika je vjerovatnoća da će nastaviti da govori.

Ljudi često popunjavaju tišinu dodatnim objašnjenjima, a upravo tada možete saznati više nego da ste postavili niz direktnih pitanja.

Zatražite malu uslugu

Većina ljudi voli da se osjeća korisno, naročito kada pomoć koju tražite nije komplikovana.

Mala usluga može otvoriti vrata boljem odnosu, jer osoba koja vam pomogne često kasnije ima pozitivniji stav prema vama.

To može biti nešto jednostavno, poput: „Možeš li mi dodati to?“ ili „Možeš li mi kratko pomoći oko ovoga?“

Glumite sigurnost dok je ne izgradite

Samopouzdanje ne dolazi uvijek prirodno, posebno u novim ili stresnim situacijama.

Ipak, govor tijela, osmijeh i smiren nastup mogu pomoći da djelujete sigurnije, čak i kada ste nervozni.

Vremenom takvo ponašanje može uticati i na to kako se zaista osjećate.

Važno je gdje je granica
Ovi trikovi nisu namijenjeni tome da nekoga prevarite ili natjerate da uradi nešto protiv svoje volje.

Njihova prava vrijednost je u tome što mogu poboljšati komunikaciju, smanjiti napetost i pomoći da se ljudi osjećaju saslušano i poštovano, prenose Nezavisne novine.

Kada se koriste iskreno, mogu biti alat za bolje odnose, a ne za manipulaciju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri zeničkog rudnika protestovali pred upravom preduzeđa

Tridesetak prošle godine penzionisanih radnika Rudnika mrkog uglja Zenica održalo je protest ispred Uprave. Predvođeni Sindikatom tog preduzeća protestvovali su jer još nisu ostvarili pravo na penziju.

Kako je istakao predsjedenik Sindikata RMU Zenica Nedžad Duraković, prošle je godine penzionisano 47, a do kraja ove godine još 13 radnika steklo je uslove za penzionisanje.

“Oni su robovi sistema i oni su zarobljeni u sistemu. S jedne strane zakonski ispuniš uslove da te pošalje u penziju, a s druge strane ti ne dozvoljava da konzumiraš prava kao penzioner…Stid me je ovih komorata, koji čekaju 13-18 mjeseci. Ovo je 10. ili 12. put da oni dolaze ovdje i ukažu na svoje probleme. Nekada u većem, nekada u manjem broju. Danas je trenutak kada je kap prelila čašu”, kazao je Duraković.

On je napomenuo da radnicima ovog preduzeća, a i penzionisanim rudarima, doprinosi nisu uplaćivani od 2009. godine.

Sredstva uplaćena samo za plate

Grant sredstvima Vlade FBiH, odobrenim početkom marta u iznosu od 3.000.000 KM bilo je predviđeno da se isplati jedna plaća za radno angažirane radnike te da se uveže staž za dio penzionisanih radnika, odnosno za 27 radnika penzionisanih do 30. juna prošle godine.

Međutim, učesnici mirnih protesta ističu da su sredstva uplaćena samo za plaće. Drugi dio koji je bio namijenjen za uplatu doprinosa, nije uplaćen zeničkom rudniku.

“Zadnjih smo dva mjeseca najmanje deset puta kontaktirali ministarstvo te pitali šta je sa sredstvima. Oni kažu da će sredstva za par dana biti operativna. Ali to se nije desilo ni nakon više od dva mjeseca. Odobrena su, ali jednostavno ovi ljudi nemaju ništa od toga” povlači Duraković, koji ističe kako je najbitnije da se realizira uplata odobrenih sredstava te da će nakon toga nastaviti borbu za uplatu doprinosa za preostale penzionere.

Ukupno je u tom preduzeću, koje je predviđeno za gašenje, preostalo 470 radnika, od kojih je tek polovica radno angažirana, dok su rudari pogona “Raspotočje”, koji su bili angažirani na izvlačenju širokog čela, prestali s radom zbog toga što im nisu isplaćene plate, piše Fena.

 

Podijeli tekst sa drugima na: