Autor: sandric84

U prostorijama Udruženja penzionera Gračanica održana je tradicionalna podjela jednokratnih novčanih pomoći najugroženijim penzionerima s područja grada.

Gradonačelnik Sadmir Džebo lično je uručio pomoć penzionerima, ističući da društvena briga o starijim sugrađanima mora biti trajna obaveza, a ne samo simboličan čin.

“Naši penzioneri su generacije koje su svojim radom gradile našu zajednicu. Zaslužuju poštovanje, sigurnost i dostojanstven život. U budžetu za narednu godinu planirat ćemo veća sredstva za ove namjene kako bismo obuhvatili što veći broj socijalno ugroženih penzionera, uključujući i one koji nisu članovi Udruženja”, poručio je gradonačelnik Džebo.

Pomoći su dodijeljene povjerenicima u mjesnim zajednicama, koji će ih dalje distribuirati najugroženijim penzionerima na terenu, u skladu s utvrđenim spiskovima i kriterijima.

Predsjednik Udruženja penzionera, Faruk Delić, zahvalio se gradonačelniku i Gradskoj upravi na kontinuiranoj podršci:

„Ova pomoć znači mnogo našim članovima, posebno u vremenu kada su troškovi života sve veći. Zahvaljujemo gradonačelniku na razumijevanju i iskrenom odnosu prema najstarijim građanima.“

18

Oktobar, mjesec u kojem se širom svijeta obilježava Međunarodni dan starijih osoba, u Gračanici tradicionalno protiče u znaku solidarnosti i pažnje prema penzionerima – onima koji su svojim radom i doprinosom postavili temelje zajednice u kojoj danas živimo.

U Federaciji BiH ima više od 1.800 boračkih udruženja i raznih saveza, a ne mogu se na prste jedne ruke izbrojati oni koji su podigli glas nakon što su borci u javnosti progovorili o diskriminaciji na koju nailaze pri penzionisanju. Mnogi borci su naveli problem (ne)bodovanja ratnog staža prilikom odlaska u penziju. Zapravo, oni od ratnog staža nemaju ništa osim kazne.

Naime, 2021. godine u Parlamentu Federacije BiH usvojene su izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kada su umjesto dotadašnjih pola boda, borci dobili po bod za svaku godinu provedenu u odbrani zemlje.

Međutim, te izmjene nisu zaživjele jer Vlada FBiH, odnosno Federalno ministarstvo za boračka pitanja, već četvrtu godinu ne izdvaja novac za penzionisanje boraca.

Država nije uplatila ratni staž

Federalni ministar za boračka pitanja trebalo je da donese instrukcije o sprovođenju zakona i nikada sadašnji ministar Nedžad Lokmić nije odgovorio na upit Faktora da li je donio instrukcije za sprovođenje zakona.

“Pri odlasku u penziju borci imaju jedan bod po godini učešća u odbrani zemlje i ja sam dobio bodove, ali sam kažnjen zato što sam koristio dio tog ratnog staža i sa 44 godine i 10 mjeseci staža nemam zagarantovanu penziju. Razlog je što država nije uplatila ratni staž te sam dobio penziju 674,92 KM. Da sam radio, umjesto što sam se borio, imao bih sada 715 KM penzije”, kazao  je ranije jedan od boraca.

Šta rade borački savezi

Sabahudin Ramić, predsjednik Saveza boraca FBiH, nije odgovarao na  pozive, već je mnogo sati kasnije odgovorio na poruku kazavši kako je na putu, ali nije naveo da li je upoznat sa ovim problemom boraca i šta će preduzeti da se riješi.

Jedino nam se javio, kao i uvijek, Ismet Imamović, predsjednik Jedinstvene organizacije boraca Unija veterana Kantona Sarajevo, koji je među prvima javno progovorio o problemu boraca pri odlasku u penziju.

Imamović, iako je bio na jednom od sastanaka, kazao nam je kako će imati sastanak Upravnog odbora JOB-a na kojem će raspravljati i o ovom problemu.

Boračka udruženja godinama vode isti ljudi

Te 2021. godine među inicijatorima izmjena Zakona o PIO-u u korist boraca bili su i Kamp boraca, te federalni poslanik Dževad Adžem, koji je takođe demobilisani borac.

“Dakle, imamo sada situaciju da se ratni staž samo broji kao godine staža za koje nisu uplaćeni doprinosi. Ljudima je po svemu sudeći samo omogućeno da mogu otići u penziju, a to im je kazna jer im se uopšte ne računa koeficijent Prema tome, da se ja pitam i da vodim neko od udruženja, to bi značilo apsolutne demonstracije i pritisak na vlast da riješi taj problem. U suštini to je problem od životne važnosti za ljude jer se nalaze u dobi kada više ne mogu da privređuju, a penzija im nije dovoljna da prežive i postaju socijalni slučaj”, govori Adžem.

Osvrnuo se na rad boračkih udruženja rekavši da i u Goraždu, gdje živi, udruženja godinama vode isti ljudi koji imaju pojedinačne lične benefite.

“Oni nisu u stanju da artikulišu određene stavove i vrijednosti. Problem boračkih udruženja i boraca koji su branili državu je u nespoznaji vlastitih kapaciteta koji organizovanjem mogu riješiti svaki problem koji se njih tiče u ovoj državi”, poručio je Adžem.

(Izvor vijesti: Faktor)

Član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH Mustafa Trakić kaže kako nije dobio povratnu informaciju iz Vlade Federacije BiH, tačnije Federalnog ministarstva rada i socijalne politike da li su Ured za zakonodavstvo, Federalno ministarstvo finansija dali mišljenje na izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koje je pripremilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Povećanje penzija ukupno 17 posto

Penzioneri su tražili da kod izmjena i dopuna Zakona o PIO-u prioritet budu izmjene parametara za usklađivanje penzija, pa su umjesto bruto domaćeg proizvoda i indeksa potrošačkih cijena, uvedeni kao parametri 40 posto od rasta prosječne plaće u FBiH i 60 posto od rasta indeksa potrošačkih cijena.
Na osnovu toga, u narednoj godini se može očekivati ukupno povećanje penzija za nekih 17 posto.

Prvo povećanje bi bilo 1. januara, a drugo 1. jula.

Posebnu pažnju javnosti izazvale su drastične izmjene člana 81. Zakona o PIO-u za koje su iz Ministarstva u obrazloženju naveli kako su ga izmijenili na pismeni zahtjev predstavnika penzionera u Federaciji BiH.

U izmjenama, između ostalog, stoji da za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine. Prema sadašnjim parametrima to je nekih 390 KM.

“Zaključak sa Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH održanog 9. oktobra u Fojnici što se tiče izmjena i dopuna člana 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, jeste da smo rekli da to nije naš zahtjev, ali da smo podržali Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u nastojanju da najniža penzija koja je sada 599,28 KM ne može više biti ista onome ko je radio i uplaćivao doprinose za 40 godina radnog staža i onome koji je radio 15 godina. A kako će to sada ministarstvo uraditi, ne znamo i naravno da smo protiv toga da penzija bude 390 KM. Sada je na radnicima, sindikatima i poslodavcima da se izbore za svoja prava”, naglasio je Trakić.

Borimo se da najniža penzija bude iznad 600 KM

Kaže kako još nema informaciju da li su Ured za zakonodavstvo, Federalno ministarstvo finansija dali mišljenje na predložene izmjene Zakona o PIO-u.

“Ja kao član Upravnog odbora Saveza FBiH i kao predsjednik Saveza penzionera Zeničko-dobojskog kantona nemam povratnu informaciju. Da li to ima predsjednik Savez i njegov zamjenik, to ne znam. Ponavljam, ne želimo da se nama na teret stavi član 81. da smo mi inicijatori njegovih izmjena. Što se tiče donošenja izmjena i dopuna Zakona i PIO-u i premijer FBiH Nermin Nikšić je ranije kazao da će ići po skraćenom postupku u Parlament FBiH. Mi očekujemo da bi zakon mogao krenuti u primjenu sa januarom 2026. godine”, kazao nam je Trakić i dodao:

” Ono zbog čega smo krenuli u izmjene i dopune Zakona o PIO-u jeste iz razloga što su penzije izuzetno male, naročita najniža penzija. Borimo se da ne bude više 600 KM, te penzije su male. Mi smo time sve rekli. Nedostatne su za život penzionera ako znam da više od 60 posto penzionera živi na rubu siromaštva, na rubu egzistencije”, zaključio je Trakić.

(Izvor vijesti: Faktor)