Kako do savršene gustine ajvara: Ključ je u odnosu sastojaka

Ako godinama pravite ajvar odokativno, možda ste već primjetili da isti recept jednom ispadne savršeno gust, a drugi put mastan, rijedak ili prekiseo.

Paprike budu dobre, lijepo pečene, a opet nešto na kraju ne bude kako treba. Tu odnos za domaći ajvar pravi veću razliku nego što se čini.

Nije problem samo u paprikama. Količina ulja, sirćeta, soli i šećera mora da bude usklađena, jer jedan sastojak lako preuzme ukus ako ga stavite previše.

Za 5 kg pečenih i očišćenih paprika postoji jednostavan odnos koji možete da zapamtite i svaki put ponovite. A još važnije od samih mjera jeste ono što uradite sa paprikama prije nego što uopšte počnete da kuvate ajvar.

Koji je pravi odnos sastojaka za domaći ajvar?

Računajte na 5 kg već pečenih, oljuštenih i dobro ocijeđenih paprika, a ne na 5 kg sirovih paprika.

Za tu količinu potrebno je:

  • 500 ml suncokretovog ulja
  • 100 ml alkoholnog sirćeta od 9 odsto
  • 2 ravne supene kašike soli
  • 2 kašike šećera
  • 4 do 5 čenova bijelog luka, po želji

Ovo je jedan provjereni odnos, a količinu soli, šećera i sirćeta možete na kraju malo prilagoditi ukusu, u zavisnosti od toga koliko su paprike slatke i koliko želite da ajvar bude kiseo.

Šećer nije tu da ajvar bude sladak. Mala količina može da zaokruži ukus i ublaži izraženiju kiselost sirćeta.

Ulje daje ajvaru punoću i onu karakterističnu glatku teksturu, ali prevelika količina može da ga učini teškim i masnim. Zato ga je bolje mjeriti nego sipati direktno iz flaše.

Sirće daje kiselkastu notu i pomaže da ukus bude izraženiji. Međutim, ako ga stavite previše, njegova kiselost će nadjačati slatkoću pečenih paprika.

Najbolje je da većinu sirćeta dodate pred kraj kuvanja, a zatim probate ajvar i po potrebi prilagodite ukus. Tako imate veću kontrolu nad završnim rezultatom.

Kako da ajvar bude gust, a ne vodnjikav?

Ovdje se pravi najveća razlika. Pečene paprike treba dobro ocijediti prije mljevenja ili kuvanja. Ako su pune vode, moraćete mnogo duže da ih kuvate da biste dobili gust ajvar.

Najbolje je da ih ostavite u cjediljki najmanje sat vremena, a ako imate vremena, mogu da se cijede i duže u frižideru.

Koristite široku šerpu bez poklopca. Veća površina omogućava da voda brže isparava, dok poklopac zadržava paru i produžava kuvanje.

Ulje možete dodavati postepeno tokom kuvanja. Pred kraj je važno češće miješati i prelaziti kutljačom po dnu šerpe, jer se tada gusta masa lakše hvata za dno.

Jedan od najjednostavnijih načina da provjerite gustinu jeste da povučete kutljaču po dnu šerpe. Ako trag kratko ostane vidljiv prije nego što se masa ponovo spoji, ajvar je blizu gotovog.

Ne očekujte da bude potpuno suv. Treba da bude gust, maziv i ujednačen, bez viška tečnosti koja se skuplja oko ivica, piše Krstarica.

Na šta obratiti pažnju pred kraj kuvanja?

Ukus provjerite pred sam kraj, kada je masa već dovoljno ukuvana. Tada možete dodati još malo soli ili sirćeta ako nedostaje.

Ako koristite bijeli luk, dodajte ga pred kraj kuvanja kako bi ostao prisutan u ukusu, ali ne bi preuzeo cijeli ajvar.

Nemojte žuriti sa skidanjem šerpe sa šporeta samo zato što je ajvar već promijenio boju i postao gust. Potrebno je da se višak vode zaista ukuva, ali bez pretjeranog prženja koje može da promijeni ukus i dovede do zagorjevanja.

Kako pravilno sačuvati domaći ajvar?
Za zimnicu koristite čiste i sterilisane tegle, a ajvar sipajte dok je vruć. Tegle zatvorite odgovarajućim poklopcima i postupite prema provjereno bezbjednom postupku konzervisanja za zimnicu.

Dobar ajvar ne zavisi od jedne magične mjere. Najvažniji su kvalitetne paprike, dobro cijeđenje, široka šerpa i pravi odnos sastojaka. Kada se sve to spoji, dobijate gust, mirisan ajvar koji se lijepo maže i ne pliva u ulju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Poznato kada će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o odobravanju sredstava za isplatu jednokratne novčane pomoći korisnicima penzije.

Isplata jednokratne novčane pomoći vrši se prema iznosu obračunate penzije korisnika za juli 2026. godine. Visina pomoći zavisi od iznosa prosječne penzije za juli od 698,48 KM.

Tako će korisnicima penzije kojima je ista obračunata u iznosu od 698,48 KM ili manje, biti isplaćena jednokratna novčana pomoć u visini od 120 KM.

Oni koji imaju penziju veću od 698,48 KM dobiće jednokratnu novčanu pomoć u visini od 80 KM, piše Srpskainfo.

Možda vas interesuje i ovo:

Zora Vidović najavila jednokratnu pomoć penzionerima

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Srpske, kaže da bi se jednokratna novčana pomoć na računima penzionera mogla da nađe već danas, 25. avgusta.

“Obračun je završen. Očekujemo da jednokratna novčana pomoć na račune legne za dan-dva. U svakom slučaju, penzioneri će je dobiti do kraja avgusta”, kaže Trifunović.

Podsjeća da je ranije bilo govora da će ova pomoć biti isplaćena početkom septembra, uz avgustovsku uvećanu penziju.

“Međutim, ona će biti isplaćena prije, i to za sve penzionere koji su pravo ostvarili do 21. avgusta ove godine”, poručuje Trifunović.

Iz Vlade Srpske saopštili su da će jednokratna novčana pomoć biti isplaćena do kraja avgusta.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ne bacajte prezreli paradajz, možete ga iskoristiti na nekoliko načina

Ako vam je ostalo nekoliko prezrelih paradajza koje više nisu dovoljno čvrste za salatu, nemojte ih bacati. Upravo takvi paradajzi mogu biti odlična osnova za umake, supe, namaze i brojna druga jela.

Tokom ljeta paradajz brzo sazrijeva, posebno ako ga držimo na sobnoj temperaturi. Kada omekša, možda više nije najprivlačniji na tanjiru, ali to ne znači da je izgubio svoju vrijednost u kuhinji.

Evo nekoliko jednostavnih načina da ga iskoristite.

Napravite domaći sos od paradajza

Najjednostavnije rješenje je skuhati paradajz i pretvoriti ga u sos koji možete koristiti uz tjesteninu, pizzu ili meso.

Paradajz nasjeckajte i stavite u šerpu s malo maslinovog ulja. Dodajte bijeli luk, so, biber i nekoliko listova svježeg bosiljka. Kuhajte na laganoj temperaturi dok višak tečnosti ne ispari, a sos postane gušći.

Ako želite, možete ga izmiksati kako biste dobili potpuno glatku teksturu.

Možda vas interesuje i ovo:

Ogulite paradajz uz ovaj jednostavan trik koji koriste profesionalci

Brza paradajz-supa

Prezreli paradajz idealan je za kremastu supu.

Na malo ulja prodinstajte luk i bijeli luk, dodajte nasjeckani paradajz i malo vode ili temeljca. Začinite solju, biberom i bosiljkom, pa kuhajte dok paradajz potpuno ne omekša.

Sve izmiksajte štapnim mikserom, a za kremastiju verziju možete dodati malo vrhnja za kuhanje.

Iskoristite ga za domaću salsu

Ako volite nešto svježe i pikantno, napravite salsu. Nasjeckajte paradajz, i pomiješajte ga s crvenim ili ljubičastim lukom, svježim peršunom ili korijanderom, malo limunovog soka, soli i bibera. Ljubitelji ljutog mogu dodati čili papričicu.

Odlična je uz tortilja čips, pečeno meso ili kao dodatak sendvičima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Stipo proslavio 90. rođendan i okupio više od 80 potomaka

Stipo Jurić iz Gornje Ravske, jedan od najstarijih mještana ljubijskog kraja, proslavio je devedeseti rođendan u krugu brojne porodice, komšija i prijatelja.

Veliko slavlje, ispunjeno emocijama i uspomenama, okupilo je generacije njegovih potomaka koji su u rodni kraj pristigli sa raznih strana svijeta.

“Najveći dar za moj devedeseti rođendan jeste to što vidim sve svoje okupljene pred rodnom kućom. Radili smo pošteno čitav život, podizali djecu i borili se. Nije uvijek bilo lako. Ali kad vidim sve ove mlade ljude i punu trpezu, znam da je svaki trud imao smisla. Hvala Bogu na zdravlju i ovoj porodici koja me drži vitalnim”, poručio je slavljenik Stipo Jurić.

Ideja za ovo nesvakidašnje okupljanje potekla je od njegovog najmlađeg sina Draženka i unuka Dragana. Oni su preuzeli kompletnu organizaciju proslave ispred rodne kuće u Gornjoj Ravskoj. Uložili su velik trud da na jedno mjesto sabru sve generacije ove brojne porodice.

“Otac je čitav život podredio podizanju porodice i željeli smo mu prirediti dan koji nikada neće zaboraviti. Nije bilo jednostavno uskladiti obaveze i dolaske s više kontinenata, ali znali smo koliko bi mu značilo da smo svi na okupu. Posebno nas raduje što smo uspjeli sačuvati i dio stare tradicije koja našu porodicu veže za ovaj kraj”, istakao je Draženko Jurić.

Porodica razasuta širom planete

Stipo ponosno broji više od 80 direktnih potomaka, nastalih od njegovih jedanaestoro djece. Danas u Stipinom rodnom kraju žive samo njegove dvije kćerke. Ostatak porodice razasut je širom planete od Hrvatske, preko Slovenije, Austrije i Njemačke, pa sve do daleke Kube i Australije. Uprkos hiljadama kilometara udaljenosti, svi su pronašli način da uveličaju ovaj jubilej.

Budući da je konj porodična tradicija Jurića, posebnu atrakciju i oduševljenje prisutnih izazvao je trenutak kada je pod svečani šator stigao konj Soko.

Ovoj plemenitoj životinji velika pažnja i graja nisu nimalo smetale Soko se mirno kretao među gostima, postavši prava zvijezda večeri, pišu Nezavisne novine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Na vrućinama ružama je najvažnija voda, ali pazite kad ih zalijevate

Visoke temperature, dani bez kiše i zemlja koja se isuši gotovo čim je zalijete ostavljaju trag i na biljkama koje inače smatramo prilično otpornim.

Ruže u avgustu mogu da izgledaju potpuno iscrpljeno, cvjetova je sve manje, listovi počinju da venu, a nekada se čini kao da je biljka jednostavno odlučila da je za ovu godinu završila.

Ipak, ako su vaše ruže prestale da cvjetaju tokom najvećih vrućina, nemojte još da ih otpisujete. Avgust jeste jedan od zahtjevnijih mjeseci za njih, ali uz pravilno zalivanje, uklanjanje precvjetalih cvjetova i malo pažnje, sorte koje cvjetaju više puta tokom sezone mogu da formiraju nove pupoljke i ponovo procvjetaju do jeseni.

Na velikoj vrućini ružama je najvažnija voda, ali nije svejedno kako ih zalivate

Jedna od najčešćih grešaka tokom vrelih dana jeste svakodnevno površinsko zalivanje. Zemlja tada može da izgleda mokro, dok voda zapravo nije stigla dovoljno duboko do korijena.

Ruže je tokom sušnog perioda bolje zaliti rijeđe, ali temeljno, tako da voda prodre dublje u zemlju. Vodu treba usmjeriti direktno ka zemlji oko biljke, a ne preko listova i cvjetova, jer vlažno lišće može da poveća rizik od pojave gljivičnih bolesti.

Najbolje vrijeme za zalivanje je rano ujutru, dok temperature još nisu visoke. Može se zalivati i uveče, ali je važno da se ponovo zaliva zemlja, a ne cijela biljka.

Ruže koje rastu u saksijama zahtijevaju još više pažnje jer se zemlja u njima tokom velikih vrućina suši mnogo brže nego u bašti i može biti potrebno svakodnevno proveravati koliko je supstrat vlažan.

Možda vas interesuje i ovo:

Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Još jedan jednostavan saveznik tokom avgusta je malč. Sloj organskog materijala preko zemlje oko ruže može da uspori isparavanje vode i zaštiti korijen od velikih promjena temperature.

Ako želite nove cvjetove, stare morate da uklonite

Upravo ovo je jedan od najvažnijih avgustovskih poslova oko ruža koje ponavljaju cvjetanje. Kada cvijet uvene, biljka može da počne da usmjerava energiju ka stvaranju ploda i sjemena. Uklanjanjem precvjetalih cvjetova kod sorti koje ponavljaju cvjetanje podstičemo je da energiju ponovo usmjeri ka rastu i formiranju novih cvjetova.

Precvjetale cvjetove zato treba redovno uklanjati, zajedno sa suvim i oštećenim dijelovima biljke. Kod mnogih ruža cvijet ili cvjetnu grupu možete odsjeći neposredno iznad sljedećeg zdravog lista.

Ipak, sada nije trenutak da se na iscrpljenoj ruži radi drastična rezidba. Posebno tokom ekstremne vrućine treba izbjegavati jako orezivanje jer biljci možete napraviti još veći stres, piše Srpskainfo.

Važno je znati i koju ružu imate. Neke sorte prirodno cvjetaju samo jednom tokom sezone i kod njih uklanjanje starih cvjetova neće napraviti novi talas cvjetanja. Ovaj trik prvenstveno ima smisla kod ruža koje tokom ljeta cvjetaju više puta.

Nemojte pokušavati da ih “spasete” ogromnom količinom đubriva

Kada ruža usred ljeta izgleda slabo, logično je pomisliti da joj nedostaje hrane, pa je mnogi obilno prihrane. Međutim, tokom suše i ekstremnih temperatura sa đubrivom treba biti oprezan.

Posebno ne treba preterivati sa azotom, jer on podstiče stvaranje mladih, nježnih izdanaka kojima će kasnije biti potrebno vrijeme da očvrsnu prije hladnijeg perioda.
Ako je ruža trenutno ozbiljno pogođena sušom, prioritet je da dobije dovoljno vode i da se oporavi. Tek onda ima smisla razmišljati o odgovarajućoj prihrani, piše Ona.

Avgust je i vrijeme kada treba pogledati šta se događa sa listovima. Crne pege, bijela prevlaka, uvijeni listovi ili veliki broj sitnih insekata mogu biti znak bolesti ili štetočina, pa oštećene i bolesne dijelove treba ukloniti, a problem rešavati u skladu sa njegovim uzrokom.

Dakle, ruža koja je krajem ljeta ostala bez cvjetova nije nužno završila sezonu. Ako pripada sortama koje ponavljaju cvjetanje, dovoljno vode, uklanjanje precvjetalih cvjetova i izbjegavanje agresivnog orezivanja tokom najvećih vrućina mogu joj pomoći da se oporavi.

A nagrada može stići kada temperature počnu malo da popuštaju, u vidu još jednog talasa cvjetova pred jesen.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najavljena inicijativa za subvencionisanje smještaja penzionera u dom

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske rekao je da je neophodno penzionerima omogućiti dostojanstvenu starost. Najavio je da će podnijeti inicijativu da se obezbijede subvencije za smještaj u dom.

Stevandić je, nakon sastanka sa rukovodstvom Udruženja penzionera Republike Srpske, istakao da je ova subvencija potrebna, kako bi se omogućilo da nijedan penzioner ne bi bio odbijen za smještaj u dom isključivo zbog nedostatka novca.

“Analiza je pokazala da određen broj penzionera sa prosječnim i najnižim penzijama, koji nemaju nikoga niti mogu sami o sebi da brinu imaju problem.Smještaj u dom košta 1.000 KM, dok je prosječna penzija oko 700”, rekao je Stevandić novinarima.

On je naveo da bi u narednih nekoliko godina u ovoj potrebi bilo od 2.000 do 10.000 penzionera.

Stevandić je potvrdio da je na sastanku bilo riječi i o drugim problemima sa kojima se suočavaju penzioneri. Najavio je da će podnijeti inicijative i da se za penzionere snize cijene lijekova, kao i da se skrate liste čekanja, kako ova populacija ne bi čekala na preglede.

“Kada je riječ o cijeni lijekova, ograničeni smo radom Agencije za lijekove BiH. Ali smo našli način da riješimo ovo pitanje. Neophodno je i da za penzionere obezbijedimo brze preglede”, istakao je Stevandić.

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović zahvalio je za podršku u rješavanju tri ključna problema sa kojima se suočavaju penzioneri.

“To je prioritet pri zdravstvenim pregledima, cijene lijekova, te smještaj u domove penzionera. Osim toga neizbježno pitanje je i poboljšanje materijalnog statusa penzionera”, rekao je Trifunović.

On je izrazio zadovoljstvo zbog najavljene jednokratne pomoći koja će biti isplaćena do kraja godine.

“Penzije su ove godine usklađene i vanredno povećane. Ali bilo bi dobro i da se do kraja godine omogući još jedno povećanje”, rekao je Trifunović

Podijeli tekst sa drugima na:

Trik naših baka kako da ogulite šljive jedonstavno i brzo

Sezona šljiva mnogima znači samo jedno, vrijeme je za domaće slatko, džemove, pekmez i kolače, ali postoji jedan dio pripreme koji umije ozbiljno da testira strpljenje, naročito kada pred sobom imate nekoliko kilograma voća.

Ljuštenje šljiva jednu po jednu može da traje čitavu vječnost, ali postoji stari kuhinjski trik uz koji se kožica odvaja gotovo sama, dok plod ostaje čvrst, sočan i čitav.

Rješenje je u kratkom blanširanju, postupku koji se koristi i kod drugog voća i povrća kada želimo brzo da uklonimo kožicu, a potrebno je svega nekoliko minuta.

Kako da kožica sama počne da se odvaja

Šljive najprije dobro operite, a zatim na vrhu svakog ploda, sa suprotne strane od peteljke, oštrim nožem napravite mali i veoma plitak rez u obliku krstića. Važno je da ne zasiječete duboko u meso šljive, jer je cilj samo da otvorite kožicu.

Za to vrijeme stavite vodu da provri, pa pripremljene šljive spustite u ključalu vodu na kratko. Nije potrebno dugo ih kuvati, jer ne želite da plod omekša i počne da se raspada, već samo da toplota djeluje na kožicu.

Odmah nakon toga šljive prebacite u posudu sa veoma hladnom, najbolje ledenom vodom. Upravo ta nagla promjena temperature pravi razliku, zaustavlja dalje omekšavanje ploda i pomaže da se kožica odvoji od mesa.

Ljuštenje poslije toga traje nekoliko sekundi

Kada se šljive dovoljno ohlade da možete normalno da ih držite u rukama, krenite od mjesta na kojem ste napravili mali rez. Kožica bi trebalo lako da se podigne i zatim gotovo sama sklizne sa ploda, pa vam neće biti potrebno mukotrpno guljenje nožem.

Na ovaj način možete mnogo brže da pripremite i veću količinu šljiva, a dodatna prednost je to što plodovi ostaju čitavi i zadržavaju lijep oblik, što je posebno važno kada pravite tradicionalno slatko od cijelih šljiva.

Nakon ljuštenja ostaje samo da izvadite koštice, ukoliko recept to zahtijeva, i nastavite sa pripremom slatka, kolača ili drugog deserta.

Jednostavan trik sa ključalom i ledenom vodom tako može da vam uštedi poprilično vremena u kuhinji, a umjesto dugog guljenja svake šljive, najveći dio posla praktično će odraditi temperatura, prenosi Ona.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko bi platio eventualnu obaveznu penzijsku štednju u Srpskoj?

Radnicima u Republici Srpskoj najavljuje se lični penzijski račun na kojem bi se godinama prikupljao novac za dodatnu penziju.

Na prvi pogled, riječ je o dobroj ideji: radnik bi znao koliko je ušteđeno, novac bi bio vezan za njegovo ime, a nakon odlaska u penziju imao bi dodatni izvor prihoda

Međutim, još nije poznato ono najvažnije – ko bi taj novac uplaćivao.

Da li bi to bio dodatni trošak poslodavca, novi odbitak od neto plate radnika ili bi se dio sadašnjeg doprinosa preusmjerio iz Fonda PIO na lične račune?

Od odgovora na to pitanje zavisi da li radnicima stiže nova imovina ili novi namet, piše Dobojski info.

Za sada nema objavljenog nacrta zakona, utvrđene stope doprinosa, datuma početka, obračuna troška za privredu i budžet niti jasnih pravila prema kojima bi se novac ulagao. Postoji prijedlog poslodavaca, podrška dijela institucija i nekoliko različitih verzija budućeg sistema, ali još nema odluke da će obavezna lična penzijska štednja zaista biti uvedena.

Poslodavci predlažu novi penzijski stub

Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić predložio je uvođenje obavezne lične penzijske štednje koju bi, prema njegovoj zamisli, dodatno uplaćivali poslodavci.

Svaki radnik imao bi individualni račun i mogao bi da vidi koliko je novca na njemu prikupljeno. Ideja je razmatrana na Savjetu za razvoj Republike Srpske i ostavljena za dalju razradu.

Trivić je pomenuo i mogućnost da fond prikupljeni novac pozajmljuje državi uz kamatu, a da država tim sredstvima finansira isplatu postojećih penzija.

Prema njegovim riječima, zakon bi eventualno mogao biti donesen naredne godine, ali novi sistem teško bi odmah mogao početi da funkcioniše jer je potrebno uspostaviti pravni, finansijski i informacioni okvir.Мапе

Međutim, direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić iznio je drugačiju verziju. Prema njegovom objašnjenju, dio novca mogao bi da uplaćuje poslodavac, a dio radnik iz svoje neto plate.

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković upozorio je da se od radnika s niskim platama ne može očekivati da se danas odriču dijela primanja kako bi možda imali veću penziju za nekoliko decenija. Kao moguću stopu pomenuo je četiri do pet odsto, ali uz stav da bi taj novac trebalo da dođe iz dobiti preduzeća.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sve više ljudi poslije 50. godine počinje novi život udvoje

Sve je više ljudi koji nakon 50. godine odlučuju da ponovo otvore vrata ljubavi. Istraživanja pokazuju da razvod, gubitak partnera ili dugogodišnja samoća ne znače kraj emotivnog života.

Prema istraživanju sprovedenom 2025. godine, novu romantičnu vezu nakon 50. godine započelo je 37 odsto muškaraca i 22 odsto žena. Mnogi se pritom ne odlučuju za novi brak, već za zajednički život bez formalnog vjenčanja.

Zanimljivo je da ljubav u kasnijim godinama često izgleda drugačije nego u mladosti. Manje je naglašena strast, a više bliskost, razumijevanje, briga i osjećaj sigurnosti.

Jedno istraživanje u kojem su učestvovali parovi između 66 i 92 godine pokazalo je da učesnici svoju ljubav opisuju kao odnos u kojem se prije svega osjećaju dobro i sigurno. Iako zaljubljenost s vremenom može postati mirnija, privrženost i posvećenost partneru ostaju snažne.

Posebno je zanimljivo što su mnogi ispitanici svoju vezu opisali kao isključivu i duboko posvećenu, dok je saosjećanje prema partneru bilo izraženije od strasti.

Poruka istraživanja je jednostavna: za ljubav ne postoji „prekasno“. Nova veza u penzionerskim godinama ne mora biti ista kao ona u mladosti – može biti mirnija, zrelija i zasnovana na zajedničkom društvu, podršci i uživanju u životu.

Jer, kako pokazuju iskustva brojnih starijih parova, srce ne odlazi u penziju kada čovjek napuni 60, 70 ili 80 godina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najstarija žena na svijetu proslavila 117. rođendan

Najstarija osoba na svijetu, Britanka Etel Kateram, proslavila je danas 117. rođendan u domu za stare u okrugu Sari, nadomak Londona.

Kateram je prva Britanka u istoriji koja je doživjela 117 godina, saopšteno je iz Ginisove knjige rekorda, prenosi CNN.

“Provela sam divan dan slaveći sa porodicom i prijateljima i radujem se onome što će donijeti naredna godina”, izjavila je Kateram za britansku agenciju PA.

Najstariji muškarac na svijetu, Brazilac Žoao Marinho Neto, uputio je Etel Kateram čestitku povodom 117. rođendana, saopšteno je iz Ginisove knjige rekorda, prenosi Tanjug.

Kralju Čarlsu otkrila šta su djevojke mislile o njemu

Kateram je u septembru prošle godine, nedugo nakon svog 116. rođendana, posjetio britanski kralj Čarls III.
Tokom susreta prisjetila se njegove ceremonije proglašenja za princa od Velsa 1969. godine, kada je imao 21 godinu, i kroz osmijeh mu rekla da su sve djevojke bile zaljubljene u njega i željele da se udaju za njega.

Rođena je 21. avgusta 1909. godine u Hempširu kao drugo najmlađe od osmoro djece i posljednja je živa osoba rođena za vrijeme vladavine kralja Edvarda VII.

Sa 18 godina sama otputovala u Indiju

Sa 18 godina sama je otputovala u Indiju, gdje je radila kao dadilja u porodici britanskog vojnog oficira.
Godine 1933. udala se za majora britanske vojske Normana Katerama, sa kojim je živjela u Solzberiju, Hongkongu i drugim zemljama, gdje je osnovala i dječji vrtić.

Par je kasnije dobio dvije kćerke.

Nadživjela dva svjetska rata, Titanik i pandemiju

Tokom svojih 117 godina života Kateram je preživjela Prvi i Drugi svjetski rat, potonuće Titanika, oktobarsku revoluciju i pandemiju kovida 19.

Virus je preboljela 2020. godine, kada je imala 110 godina.

Etel Kateram ima tri unuke i petoro praunučadi.

Iako je najstarija živa osoba na svijetu, rekord za najduži potvrđeni ljudski život i dalje drži Francuskinja Žan Kalman, koja je preminula 1997. godine u 122. godini i 164. danu života.

Podijeli tekst sa drugima na: