Vesna Balać, profesorica radioloških nauka, danas vodi budućnost obrazovanja u zdravstvu kao šefica Katedre za radiološke nauke na Indiana University Northwest (IU Northwest). Put do te pozicije bio je dug, izazovan i inspirativan – od ratom pogođenog Sarajeva početkom devedesetih do akademskog vrha u Sjedinjenim Američkim Državama.
Početkom 1990-ih, Vesna Balać je živjela u Sarajevu, suočena sa ekonomskim kolapsom i rastućim političkim tenzijama. Zbog sukoba, njena porodica je bila prinuđena da napusti dom – prvo su se preselili u Srbiju, a potom u sjeverozapadnu Indijanu.
“Imali smo sve što nam je trebalo, ali okolnosti su nas naterale da krenemo ispočetka”, prisjeća se Balać.
Novi početak i put ka zdravstvu
Po dolasku u SAD, upisala je IU Northwest, vođena željom da pomaže drugima. Iako joj rad u zdravstvu ranije nije bio privlačan, američki zdravstveni sistem ostavio je snažan utisak.
“Oduvijek me je fascinirala mehanika ljudskog tijela. Spoj nauke i pomaganja ljudima učinio je ovu profesiju idealnom za mene”, kaže Balać.
Diplomirala je radiološke nauke radeći dva posla i učeći na engleskom kao drugom jeziku. Paralelno je pohađala predavanja, obavljala kliničku praksu i radila u Community Hospital in Munster, kao i u John’s Pizzeria u Griffithu.
“To je bio izuzetno zahtjevan period, ali naučila sam istrajnost, organizaciju i vjeru u sebe”, ističe ona, prenose Aktuelnosti.us.
Od MRI tehničara do predavača
Nakon diplome zaposlila se kao MRI tehničar, a ubrzo je pozvana da predaje dio kursa na svom bivšem fakultetu. Iako je imala tehničko znanje, ulazak u učionicu bio je izazov.
Kada se otvorilo stalno nastavničko mjesto, nije vjerovala da ima šanse – ali uz podršku kolega, prijavila se i dobila posao.
“Otkrila sam svoju pravu strast – podučavanje”, kaže Balać.
Akademski napredak i liderstvo
Svjesna da kvalitetna nastava zahteva više od stručnog znanja, stekla je master diplomu iz obrazovanja odraslih i doktorat iz instructional systems technology. Godine 2017, nakon penzionisanja prethodnog rukovodioca, imenovana je za šeficu katedre koju je i sama završila.
“To je za mene pun krug – simbol rasta, nasljeđa i inspiracije”, naglašava Balać.
Posvećenost studentima
Tokom karijere bila je član uredničkog odbora časopisa American Society of Radiologic Technologists, govorila na nacionalnim konferencijama i koautor je udžbenika koji se koristi širom SAD i Kanade. Ipak, njen glavni fokus ostaju studenti.
Kao prva generacija studenta i netradicionalni polaznik, razumije izazove sa kojima se suočavaju današnji studenti.
“Moj cilj je da uklonim prepreke i pokažem da je uspjeh moguć, bez obzira na okolnosti”, poručuje Balać.
Njena priča svjedoči da i najteži počeci mogu postati temelj izuzetnog uspjeha – uz istrajnost, obrazovanje i spremnost da se prihvate nove prilike.
Predstavnici Saveza ratnih vojnih invalida FBiH razgovarali su danas s federalnim ministrom za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžadom Lokmićem o implementaciji boračkih zakona.
Fokus je bio na Zakonu o osnovnim pravima boraca i članova njihovih porodca. Razgovarano je i o izmjenama zakona o povoljnijem penzionisanju boraca i članova njihovih porodica.
Zakoni biod 1. januara trebali donijeti značajne finansijske i statusne benefite boračkoj populaciji.
Povoljnije penzionisanje
Predsjednik Saveza RVI FBiH Kerim Trakić izjavio je da su donesene izmjene zakona omogućile povoljnije penzionisanje ratnim vojnim invalidima. To se odnosi na sve bez obzira na radnu sposobnost.
“Ovim zakonima svi ratni vojni invalidi, bez obzira na to da li su sposobni, nesposobni ili ograničeno sposobni za rad, ostvaruju pravo na povoljnije penzionisanje. Pozivam sve ratne vojne invalide koji ispunjavaju uslove da se obrate fondu, gdje će dobiti instrukcije”, kazao je Trakić, a prenosi Vlada FBiH.
Višegodišnji zastoj
Trakić je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom Saveza RVI i Federalnog ministarstva za pitanja boraca, naglasivši da su nakon višegodišnjeg zastoja napravljeni konkretni pomaci.
“U saradnji s resornim ministarstvom odrađen je veliki dio posla. Napokon smo uspjeli ‘odmrznuti’ ove zakone”, naveo je Trakić.
Usklađivanje invalidnina
Govoreći o usklađivanju invalidnina, pojasnio je da će povećanja biti usklađena s obračunom penzija.
“Penzioneri su retroaktivno ostvarili povećanja od januara, a ratni vojni invalidi će uvećane invalidnine dobiti kroz martovsku invalidninu koja se isplaćuje u aprilu. Najveće benefite imat će ratni vojni invalidi, porodice šehida i demobilisani borci, kroz usklađivanje ličnih i porodičnih invalidnina”, rekao je Trakić, dodajući da je ove godine povećan i budžet resornog ministarstva.
Federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžad Lokmić podsjetio je da su izmjene zakona nastavak reformi započetih 2024. godine, kada je ukinuta takozvana “švicarska formula”.
“Omogućili smo da se sva usklađivanja vrše na isti način kao i po Zakonu o PIO/MIO. Da to nismo uradili, ova povećanja se ne bi odnosila na boračku populaciju i svaka izmjena bi zahtijevala posebne odluke Vlade”, rekao je Lokmić.
Minimalna penzija 666 KM
Naglasio je da izmjene garantiraju da penzije dobitnika ratnih priznanja i ratnih vojnih invalida neće biti niže od minimalne penzije isplaćene u decembru 2024. godine.
“Minimalna penzija koju će pripadnici boračke populacije od 1. januara dobijati iznosi 666,40 KM. Ako neko po rješenju ima manju penziju, razliku isplaćuje Vlada Federacije BiH”, pojasnio je ministar.
Lokmić je istaknuo i ukidanje rokova iz 2013. godine, koji su ranije ograničavali pravo na povoljnije penzionisanje.
“Danas svaki ratni vojni invalid sa 57 godina starosti, odnosno ispod 65 godina, uz priznati ratni staž, ima pravo podnijeti zahtjev za odlazak u penziju. Poseban benefit je i mogućnost da penzioneri mogu istovremeno primati penziju i raditi, bez bojazni da će izgubiti svoja prava”, kazao je.
Usvojena tri zakona
Zakonom o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica propisano je da dobitnik ratnog priznanja i odlikovanja stiče pravo na starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kada navrši 55 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža. Najniži iznos penzije ne može biti manji od najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine u FBiH.
Najniža penzija za korisnike koji ostvaruju pravo po navedenom propisu, počev od 01.01.2026. godine iznosi 666,40 KM.
Zakon o izmjenama Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata
Ovim zakonom je propisano da pripadnici Oružanih snaga kojima je priznato učestvovanje u ratu u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezertirali, stiču pravo na starosnu penziju u iznosu najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine u FBiH.
Ovo pravo stiču prije navršenih 65 godina života, pod uvjetom da imaju najmanje 20 godina penzijskog staža.
Starosna penzija
Starosna penzija iz ove tačke ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koji je osobi priznat u učestvovanju u ratu u jednostrukom trajanju.
Ukoliko korisnik iz ove tačke ima 20 godina penzijskog staža bez posebnog ratnog staža u dvostrukom trajanju, starosna penzija ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koji je osobi priznat u učestvovanju ratu u dvostrukom trajanju, pri čemu se poseban ratni staž priznaje u jednostrukom trajanju.
Dakle, novina koju donose Izmjene Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca jeste da RVI, sa procentom invalidnosti 60 posto ili više, kojima je vojni invaliditet utvrđen isključivo na osnovu ranjavanja, mogu ostvariti pravo na prijevremenu povoljniju starosnu penziju počev od 01.01.2026. godine, u iznosu najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine.
Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica
Zakonom je izmijenjeno da ratni vojni invalidi stiču pravo na starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža. Bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kad navrše 55 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža. Iznos penzije koji će primati biće iznos najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine.
Dakle, RVI kojima je u smislu Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica utvrđen status RVI (najmanje 20 posto) imaju pravo na starosnu penziju ukoliko ispunjavaju uslove u pogledu penzijskog staža, odnosno godina života i penzijskog staža, i to pravo ostvaruju u iznosu najniže penzije.
Lica koja su dio radnog vijeka provela u BiH, a dio u Australiji moći će objediniti staž da bi stekla uslove za penzionisanje.
Svaka zemlja isplaćivaće svoj dio penzije koji odgovara periodu osiguranja.
To je omogućeno nakon što su završeni pregovori o ugovoru o socijalnom osigranju između BiH i Australije. Uskoro će biti potpisan i administrativni sporazum za njegovogo sprovođenje. Time je riješeno ključno egzistencijalno pitanje za veliki broj lica koja su dio radnog vijeka provela u BiH i Australiji.
Šta donosi novi ugovor o socijalnom osiguranju?
Dubravka Bošnjak, ministar civilnih poslova BiH u Savjetu ministara rekla je da ovo prvi ugovor o socijalnom osiguranju koji BiH zaključuje s nekom prekookeanskom zemljom.
“Njegovim potpisivanjem stvara se pravedniji sistem za sve koji su radili i doprinosili u različitim državama. Ovim ugovorom se priznaje cjelokupan radni i životni put ljudi. Bez obzira na to da li su godine provodili u Sarajevu, Banjaluci, Sidneju ili Melburnu”, rekla je Bošnjakova.
Ona je pojasnila da će svaka zemlja, u skladu sa svojim propisima, isplaćivati dio penzije. Taj dio će odgovarati periodima osiguranja ili prebivanja ostvarenim u tom sistemu socijalnog osiguranja.
Ugovorom će biti omogućeno da se penzije ostvarene u jednoj zemlji nesmetano isplaćuju korisnicima koji imaju prebivalište u drugoj.
Ugovor se primjenjuje na sva lica koja su bila ili su obuhvaćena penzijskim osiguranjima u BiH i australijskim sistemom socijalne sigurnosti, bez obzira na državljanstvo.
Ako tražite sobnu biljku koja spaja estetiku i praktičnost, Ceropegia woodii, poznata i kao brojanica ili biljka srce, zbog niza srcolikih listova, pravo je rješenje.
Ovaj sukulent porijeklom iz toplijih krajeva Južne Afrike privlači pažnju svojim listovima u obliku srca, koji dolaze u nijansama od tamnozelene do srebrne.
Brojanica nije samo vizuelno privlačna – zahvaljujući svojoj otpornosti i jednostavnom održavanju, savršeno se uklapa u moderne domove i male stanove.
Zalivanje
Kao i kod većine sukulenata, brojanica više voli kada je zemlja malo suva nego previše vlažna.
Jednostavan trik je korišćenje drvene čačkalice – ubodite je u drenažnu rupu. Ako izađe čista, vrijeme je za zalivanje. Ako ostane zemlje, biljka ima dovoljno vlage.
Pored toga, brojanici odgovara prosječan nivo vlažnosti vazduha, a lišće se ne preporučuje često prskati vodom.
Svjetlost i prihranjivanje
Biljka brojanica ili Ceropegia woodii najbolje uspjeva na indirektnoj svjetlosti, bilo prirodnoj ili uz pomoć sijalica za rast biljaka. Izbjegavajte direktno sunce, posebno u toplim ljetnjim mjesecima, jer može oštetiti listove.
Prihranjivanje zavisi od toga koliko želite da biljka naraste. Ako želite jednostavno rješenje, dovoljno je jednom godišnje u proljeće dodati đubrivo sa sporim otpuštanjem hranjivih materija.
Tlo i obrezivanje
Za optimalan rast koristite mješavinu za kaktuse i sukulente, posebno ako niste sigurni u količinu zalivanja. Ako pak brinete da ste možda previše zalili, bilo koja visokokvalitetna zemlja za sobne biljke će biti dovoljna.
Ako stabljike postanu predugačke ili rijetke, jednostavno ih odsijecite na željenu dužinu – obrezivanje ne šteti biljci i može se raditi tokom cijele godine.
Zimska njega i dodatni savjeti
Ako brojanicu nabavite zimi, pazite da je odmah unesete u topliji prostor, jer ne podnosi niske temperature. Njena otpornost i minimalna potreba za njegom čine je idealnim izborom za početnike, ali i iskusne ljubitelje biljaka, prenosi Ona.rs.
Iz penzije u radionicu. Penzionisani sveštenik Aleksa Kuđeljić poslije 40 godina svešteničke službe penzionerski mir pronašao je u svojoj radionici uz porodičnu kuću u Derventi.
Tu izrađuje unikatne predmete od drveta, pa mnogi komadi nastali sa posebnom pažnjom, ljubavlju i višegodišnjim iskustvom već krase mnoge crkve, manastire, vladičanske dvore i porodične domove.
Iza Kuđeljića je sadržajna sveštenička služba, ali i brojna životna iskušenja, pa mu je mir koji ima sada u Derventi, posebno okrepljujući.
“Moj otac se u Derventu doselio 1938. godine, a poslije izbijanju rata izbjegao je u Rapćane, gdje sam i rođen. U Derventi sam završio osnovnu školu.Gimnaziju napustio nakon dvije i po godine, kako bi školovanje nastavio na bogosloviji u Sremskim Karlovcima. U Hrvatskoj sam služio i vojnu službu”, ispričao je prota, prenosi “Derventski list“.
Dio svog svešteničkog puta koji je nastavio u Bosanskoj Krajini, potom u Slavoniji, pa u Beogradu…
Duga porodična tradicija
Dočekavši penziju, odlučio je da nastavio porodičnu tradiciju obrade drveta, koja se među Kuđeljićima s koljena na koljeno prenosi duže od 150 godina.
“Moj pradjed, djed i otac bili su vješti majstori. Pravili su bačve, kola, prozore, namještaj i druge predmete od drveta. Kao dijete učio sam od oca sjekao, tesao, ali i čistio radionicu. S godinama sve više me vodila želja da i samobrađujem drvo”, rekao je Kuđeljić.
Osim drveta, vješt je i u obradi kamena, ali i drugim građevinskim poslovima.
“Izrađivao sam vladici u Vršcu mnogo toga. Kada su dolazili sveštenici i drugi gosti u posjetu interesovalo ih je ko to izrađuje. Zatim su krenule narudžbe, a dešavalo se da ne mogu sve da postignem. I mitropolitu Fotiju sam napravio nekoliko predmeta”, rekao je Kuđeljić
On je po odobrenju mitropolita postavljen za sveštenoslužitelja manastira Presvete Trojice u Podnovlju.
Rast cijena ne posustaje. Očekivana inflacija za ovu godinu iznosi 3,2 posto, uz najave postupne stabilizacije u godinama koje slijede.
No, do tada se građani suočavaju s rastom cijena osnovnih životnih namirnica, energenata, lijekova, električne energije, vode i grijanja.
Svaka kupovina postaje izazov, a precizno planiranje budžeta neophodnost.
Inflacija od početka godine jasno pokazuje da živjeti s prosječnim primanjima u BiH znači stalno balansirati između prihoda i osnovnih potreba.
“Djecu imam i oni mi pomažu. Volio bih izlaziti, hodati i obilaziti, ali sve je to isključeno. Volio bih normalno otići i u banje, na more, ali šta ću”; “Moram jesti, ali najgori su lijekovi, lijekovi su najskuplji. Lijekove dok platim, dok platim obaveze, šta meni ostane? Ništa. Jedino što imam djecu, pa mi je to spas”, samo su neki od komentara penzionera.
Da je situacija alarmantna potvrđuju i oni koji zastupaju najstariju populaciju.
Rast cijena, penzionerima najteže
Mustafa Trakić, predsjednik saveza penzionera ZDK kaže da penzioneri ne mogu uticati na inflaciju i rast cijena.
“Možemo apelovati na one koji to mogu kako bi penzioneri lakše živjeli i kako bi se poboljšao standar”, rekao je Trakić, a prenosi N1.
Teret poskupljenja ne osjete samo oni s najnižim primanjima. Porodice koje finansiraju školovanje djece, pogotovo kada su djeca u drugim gradovima, trpe najveći pritisak.
A dok građani krpe kraj s krajem, ekonomisti rješenje vide u strožijoj disciplini na tržištu.
Igor Gavran, ekonomista kaže da bi se stanje poboljšalo da mjere kontrole cijena moraju biti ozbiljne.
“Ne kontrole cijena u nekom neracionalnom smislu koji bi doveo do nestašica, već jednostavno da se uđe u strukturu troškova, da se spriječi prekomjerno bogaćenje, da se spriječi ekstra profit.”
Prognoze institucija najavljuju nešto mirniji period. Ipak, brojke su i dalje daleko od onoga što bi građanima donijelo olakšanje.
Centralna banka BiH nedavno je izašla sa procjenom da se očekuje inflacija od 3,2 posto. To predstavlja povećanje od 0,1 posto. Istovremeno očekuje se postepena stabilizacija inflacijskih kretanja u2027. godini, s očekivanom inflacijom od 2,8 posto.
Mnogi analitičari procjenjuju da će realna inflacija ove godine dostići i 10%. Bez reakcije nadležnih, sloboda tržišta donosi nova poskupljenja, a građanima ostaje svakodnevna borba za preživljavanje od prvog do prvog.
Aerodrom u današnjem svijetu je nezaobilazan. Iako živimo u modernom vremenu, gdje je prevoz avionima tako praktična stvar, četiri države u svijetu nemaju aerodrome, iako su veoma posjećene kao turističke destinacije.
Vazdušni prostor ovih država nema buku nastalu od zvuka aviona, kao ni zagađenja vazduha od mlaznjaka.
Andora
Andora, država smještena između Francuske i Španije u pirinejskim planinama, nema svoj aerodrom. Kneževina poznata po svojim živopisnim pejzažima, jedna od popularnih turističkih destinacija. U Andoru stižete vožnjom kroz prelijepe planinske predjele i šarmantna sela.
Monako
Monako je dom najvećeg broja bogatih ljudi, ali ovaj mali grad-država na francuskoj rivijeri nema aerodrom. Uprkos glamuroznoj reputaciji, posjetioci često stižu helikopterom ili jahtom. Najbliži aerodrom je u Nici, u Francuskoj.
Lihtenštajn
Lihtenštajn, kneževina smještena je između Švajcarske i Austrije, poznata je po svojim srednjovjekovnim zamkovima i alpskom pejzažu. Bez aerodroma u okviru svojih granica, posjetioci obično stižu preko susjednih zemalja, uživajući u slikovitim vožnjama vozom ili u opuštenoj vožnji kroz zadivljujuću dolinu Rajne.
San Marino
San Marino, država na vrhu vijugavog planinskog vijenca nalazi se u sjevernoj Italiji. Jedna je od najstarijih republika na svijetu, na Uneskovoj je listi svjetske baštine.
Turisti u posjetu ovoj državi stižu koristeći aerodrome u Bolonji ili Riminiju.
Domovi za stare već odavno su puni. Nedostatak kapaciteta i rast cijena smještaja dodatno otežavaju pristup institucionalnoj njezi.
Cijene boravka, zavise o domu i stepenu potrebne njege. Kreću se od oko 900 konvertibilnih maraka u javnim do čak 2.800 maraka u pojedinim privatnim ustanovama. Time pravo na dostojanstvenu starost za mnoge postaje teško dostupno.
Potražnja premašuje kapacitete u Mostaru
Adelisa delić, socijalna radnica Doma za starije u Mostaru kaže da potražnja premašuje kapacitete. Potražnja je za oko 25 do 30 posto veća od kapaciteta.
“Izražen trend starenja stanovništva, sve veći broj osoba s teškim hroničnim oboljenjima, ali i intenzivno iseljavanje radno sposobnog stanovništva, doprinose da mnoge starije osobe ostaju bez porodične njege u vlastitom domu”, istaknula je u izjavi za Fenu Delić.
Posebno naglašava nedostatak kapaciteta na odjelima pojačane njege. Tu je i potreba korisnika najveća.
Kao jedan od ključnih izazova u radu ustanove navodi i inflaciju i visoke cijene energenata. Sve to direktno utječe na troškove poslovanja.
Cijene smještaja, važe od 1. augusta prošle godine, iznose 900 KM za pokretne korisnike u višekrevetnoj sobi, 1.000 KM za pokretne korisnike u jednokrevetnoj sobi. Cijena smještaja za nepokretne korisnike iznosi 1.100 KM. Cijene su utvrđene odlukom Gradskog vijeća Mostara
Dom trenutno zbrinjava oko 70 korisnika na lokaciji Tekija. Približno isti broj se nalazi i u organizacijskoj jedinici u Ulici Franje Miličevića. Finansiranje se većim dijelom ostvaruje kroz uplate korisnika. Grad Mostar učestvuje sa manjim dijelom, iako je osnivač ustanove.
Domovi za stare i proširenje smještaja
U Hercegovini je izražen manjak kapaciteta i u privatnim ustanovama. Dom za stare i nemoćne osobe “Sveta obitelj”, zajedno s podružnicama Betanija u Čapljini i Emaus u Potocima kod Mostara, brine za oko 140 korisnika.
Zbog velike potražnje, pokrenute su aktivnosti adaptacije i rekonstrukcije objekta, čime će se kapacitet povećati s 35 na dodatnih 70 korisnika.
“Trenutna cijena smještaja u ovom domu za nepokretne korisnike iznosi 1.500 KM, nakon povećanja s ranijih 1.330 KM zbog rasta troškova poslovanja”, naglašava Iva Rozić, sekretarka Biskupijske karitativne organizacije.
Ana Pavlović, magistra socijalnog rada i voditeljica podružnice Emaus, ističe da je i kod njih lista čekanja duga.
“Imamo poprilično dugu listu čekanja i, nažalost, ne možemo odgovoriti na sve zahtjeve”, kazala je Pavlović.
Podružnica Emaus raspolaže s 21 ležajem i namijenjena je pokretnim korisnicima prve i druge kategorije.
“Korisnici su svjesni, pokretni i vrlo rado učestvuju u terapijama”, istaknula je.
Cijene u ovoj ustanovi iznose 1.600 KM za dvokrevetne i 1.700 KM za jednokrevetne sobe.
Važnost lokalne zajednice i međugeneracijske solidarnosti
U domovima se poseban naglasak stavlja na saradnju s lokalnom zajednicom, školama i fakultetima. Cilje je jačanje međugeneracijske solidarnosti i smanjenje osjećaja usamljenosti kod starijih osoba.
“Naši korisnici se najviše raduju posjetama, druženjima i zajedničkim aktivnostima”, poručila je Pavlović.
Visoke cijene domova za stare i u drugim dijelovima FBiH
Slična situacija bilježi se i u Srednjoj Bosni i Kantonu Sarajevo, gdje su kapaciteti popunjeni, a cijene se, ovisno o zdravstvenom stanju korisnika i nivou njege, kreću od 1.300 do 2.800 KM mjesečno.
U privatnoj ustanovi “Naš dom” u Travniku cijene se kreću od 1.320 do 1.800 KM, dok palijativna njega iznosi 2.000 KM mjesečno. U domu “Brnjaci” u Kiseljaku cijene dostižu i 2.800 KM, uz česte liste čekanja zbog ograničenog broja mjesta.
Ugljeni hidrati se vare i razlažu na glukozu, koja ulazi u krvotok i koristi se za energiju. Ako glukoze nema dovoljno, tijelo mora da pronađe alternativne načine za proizvodnju energije.
Kada se unos ugljenih hidrata znatno smanji, tijelo brzo troši glikogen (uskladištenu glukozu) u mišićima i jetri. Pošto glikogen zadržava vodu, njegova potrošnja dovodi i do gubitka vode, što objašnjava brzo smanjenje tjelesne težine na početku dijeta sa niskim unosom ugljenih hidrata.
Ako je unos ugljenih hidrata izrazito ograničen, tijelo prelazi na korišćenje masti kao izvora energije, a jetra proizvodi ketonska tijela (ketone). Taj proces se naziva ketoza ili nutritivna ketoza i predstavlja normalno metaboličko prilagođavanje na nizak unos ugljenih hidrata. Ketoni mogu da služe kao alternativni izvor energije za mozak i mišiće kada je dostupno vrlo malo glukoze.
Hormonske i fiziološke promjene
Nedovoljan unos ugljenih hidrata utiče i na hormone i metabolizam.
Povećanje kortizola (hormona stresa) kako bi se održao nivo glukoze u krvi.
Smanjenje T3 (aktivnog hormona štitaste žlezde), što može da uspori metabolizam i snizi nivo energije.
Promjene u hormonima gladi i sitosti (leptin i grelin).
Mogući kratkoročni simptomi
Kod veoma niskog unosa ugljenih hidrata, naročito na početku, mogu se javiti neki simptomi.
Umor i slabost, jer tijelo još nije u potpunosti prešlo na ketone kao izvor energije.
“Keto zadah” (neprijatan zadah zbog prisustva ketona).
Zatvor (usljed smanjenog unosa vlakana) – otežano ili rijetko pražnjenje crijeva.
Sniženo raspoloženje ili mentalna magla, jer se mozak prilagođava novom izvoru energije.
Glavobolje i izražena želja za šećerom ili brzim izvorima energije.
Ovi simptomi se često nazivaju keto grip ili faza adaptacije i kod nekih ljudi mogu da traju od nekoliko dana do nekoliko nedelja.
Dugoročne posledice i rizici
Iako neki ljudi uspijevaju da dugoročno održavaju ishranu sa niskim unosom ugljenih hidrata i postižu rezultate u mršavljenju ili regulaciji šećera u krvi, postoje i potencijalni rizici.
Ako se ugljeni hidrati dugoročno izbjegavaju, naročito oni zdravi, poput integralnih žitarica, voća i povrća, može doći do manjka vitamina, minerala i vlakana, što negativno utiče na varenje i opšte zdravlje.
Nizak unos ugljenih hidrata često podrazumijeva veći unos masti i proteina životinjskog porijekla, što, ukoliko ishrana nije pažljivo planirana, može povećati rizik od povišenog LDL holesterola i kardiovaskularnih problema.
Pojedine studije ukazuju na moguće komplikacije, kao što su poremećaji srčanog ritma, problemi sa kostima, pa čak i povećan rizik od problema sa bubrezima, ukoliko je ograničenje ugljenih hidrata dugotrajno i ekstremno, prenose NovostiMagazin.
Primjena izmjena Zakona o PIO FBiH, koja je počela 1. januara 2026. godine, donijela je značajne promjene. Najviše pažnje javnosti privlači pitanje koliki iznos penzije građani mogu očekivati nakon dugogodišnjeg radnog staža.
Izmjene se, prije svega, odnose na način usklađivanja penzija, kao i na preciznije definisanje najniže, zagarantovane i najviše penzije. Ipak, konkretni primjeri pokazuju da visina penzije ne zavisi isključivo od plate. Dobar dio zavisi od zakonske formule i ukupnog broja ostvarenih bodova tokom radnog vijeka.
Kolika je penzija uz prosječnu platu od 1.500 KM?
Prema dostupnim obračunima, radnik koji je 40 godina radio za prosječnu platu od 1.500 KM može očekivati penziju od 983 KM.
15 godina staža – 368 KM
20 godina staža – 493 KM
25 godina staža – 614 KM
30 godina staža – 737 KM
35 godina staža – 860 KM
40 godina staža – 983 KM
Upravo ovaj podatak pokazuje da ni pun radni staž uz stabilna primanja ne garantuje penziju približnu visini plate koju je radnik imao tokom karijere.
Šta je sa većim platama?
Za radnike koji su tokom cijelog radnog vijeka imali prosječnu platu od 3.000 KM, penzije su osjetno veće, ali i dalje znatno niže od ranijih primanja:
15 godina staža – 736 KM
20 godina staža – 987 KM
25 godina staža – 1.233 KM
30 godina staža – 1.479 KM
35 godina staža – 1.726 KM
40 godina staža – 1.973 KM
Najviši iznosi odnose se na osiguranike s prosječnom platom od 5.000 KM:
15 godina staža – 1.228 KM
20 godina staža – 1.645 KM
25 godina staža – 2.047 KM
30 godina staža – 2.456 KM
35 godina staža – 2.866 KM
40 godina staža – 3.275 KM
Kako se penzija računa po novom zakonu?
Osnovni način obračuna penzija nije mijenjan – i dalje se računa na osnovu dužine radnog staža i visine ostvarenih plata, odnosno bodova koje osiguranik prikupi tokom radnog vijeka.
Novina se odnosi na buduće usklađivanje penzija. Prema novim pravilima, vrijednost penzije će se ubuduće vezati za tzv. opšti bod, koji prati rast prosječne bruto plate u Federaciji BiH.
Na taj način, penzioneri koji pravo ostvare u istoj godini više neće biti izuzeti iz usklađivanja, a sistem bi trebao biti pravedniji i stabilniji u narednom periodu.
