Čvrsti ili tečni: Koji je sapun bolji za svakodnevnu higijenu

Ah, skromni komad sapuna: jednostavan je, uglavnom jeftin i lako ga je držati pored lavaboa.

Ali kada nekoliko ljudi koristi isti komad, opravdano je zapitati se da li se klice mogu nakupiti na njegovoj površini – i da li je tečni sapun higijenskiji izbor.

Agencije za javno zdravlje smatraju da su i čvrsti i tečni sapun djelotvorni za rutinsko pranje ruku. Ipak, ova dva formata mogu se kontaminirati na različite načine.

Da li je čvrsti sapun higijenski ispravan?

Da. Za rutinsko pranje ruku u domaćinstvu, čvrsti sapun se smatra higijenskom i djelotvornom opcijom.

„The Centers for Disease Control and Prevention“ navodi da se i čvrsti i tečni sapun mogu koristiti za pranje ruku i da su podjednako efikasni u uklanjanju klica. „The FDA“ takođe preporučuje pranje običnim sapunom i vodom i ne ističe nijedan format kao poželjniji.

Ali postoje nijanse. Korišćeni čvrsti sapun može imati prepoznatljive bakterije na svojoj površini. U jednoj manjoj studiji iz 1984. godine, istraživači su ispitali dva čvrsta i dva tečni sapuna na pet lokacija tokom jedne nedjelje.

Otkrili su da je 92 do 96 procenata uzoraka uzetih sa čvrstih sapuna sadržalo detektabilne bakterije, u poređenju sa 8 procenata uzoraka iz tečnih sapuna.

Međutim, bakterije na sapunu ne znače nužno da će se prenijeti na vaše ruke ili vas razboljeti. „Bakterije na površini komada sapuna ne znače automatski da se te bakterije prenose na osobu koja ga koristi“, kaže dr Džanis Kosma-Kovi, magistar farmacije za pripremu ljekova i formulator za njegu kože za sajt Martha Stewart.

Kako dr Kosma-Kovi objašnjava: „U jednoj studiji, istraživači su namjerno kontaminirali komade sapuna visokim nivoom bakterija E. coli i Pseudomonas aeruginosa.

Nakon što je 16 učesnika opralo ruke kontaminiranim sapunima, istraživači nisu otkrili nijednu od testiranih bakterija na njihovim rukama.“

Studija je bila mala i koristila je određenu vrstu sapuna, ali njeni nalazi pomažu da se napravi razlika između bakterijske kontaminacije komada sapuna i stvarnog prenosa bakterija tokom pranja.

Najhigijenskiji način čuvanja čvrstog sapuna

Postavite čvrsti sapun negdje gdje može da se ocedi i osuši između korišćenja. Ovo sprječava da sapun postane mek ili da stoji u stajaćoj vodi i može da ograniči nakuplanje bakterija na njegovoj površini.

Vlažni uslovi mogu podstaći opstanak bakterija na površini sapuna.

„Stajaća vlažnost je ono što omogućava organizmima da prežive“, kaže dr Goldberg. Da biste to suzbili, izaberite posudu za sapun sa drenažnim otvorima ili prorezima koji omogućavaju da višak vode otekne i vazduh cirkuliše (umjesto da sapun ostane u stalnoj barici).

Mjesto na koje stavljate sapun takođe je važno. Držite komad sapuna negdje gdje ga voda iz slavine ili tuša neće neprekidno prskati. Ako sapun poslije svakog pranja stoji u barici, premjestite ga na suvlje mjesto ili redovno praznite posudu.

Stručnjaci takođe preporučuju ispiranje nakupljenog sapuna iz posude i njeno redovno čišćenje kako ne bi dolazilo do taloženja. Ako primijetite bilo kakvu prljavštinu na samom sapunu, isperite je pod vodom prije nego što ga vratite u posudu.

Često, da. U poređenju sa tečnim sapunom, čvrsti sapun je koncentrisaniji, lakši za transport i obično dolazi u papiru ili kartonu umjesto u plastičnoj boci sa pumpicom.

Tečni sapun može biti izbor sa manje otpada kada se kupuje u pakovanju za dopunjavanje i koristi sa istim dozatorom tokom vremena. Koju god vrstu da izaberete, koristite samo onoliko koliko je potrebno i izbjegavajte nepotrebno vruću vodu, što može povećati uticaj pranja ruku na životnu sredinu.

Kada tečni sapun može biti praktičniji

Tečni sapun može biti praktičniji u kupatilu koje se intenzivno koristi, posebno za djecu, goste ili bilo koga ko ima poteškoća sa držanjem mokrog komada sapuna. Javni objekti takođe obično obezbjeđuju tečni sapun jer se lakše dozira i dijeli.

„Bilo koji oblik može dobro da funkcioniše kada se koristi pravilno“, objašnjava dr Kosma-Kovi. „Često preferiram tečni ili pjenušavi sapun u kupatilu koje dijeli više ljudi jednostavno zato što se proizvod dozira bez toga da svi uzastopno diraju isti komad sapuna, a praktičan je i za djecu i često pranje ruku.“

Ali tečni sapun nije imun na kontaminaciju. „The CDC“ upozorava na „dopunjavanje“ djelimično napunjenog dozatora jer ta praksa može dovesti do bakterijske kontaminacije.

Ostavite da se dozator isprazni, zatim ga očistite, osušite i napunite u skladu sa uputstvima proizvođača.

Dozatori u obliku zatvorenih kertridža dodatno smanjuju mogućnosti za kontaminaciju, dodaje dr Goldberg. Ljudi sa specifičnim uputstvima za prevenciju infekcija zbog zdravstvenog stanja treba da prate preporuke svog ljekara, kaže dr Kosma-Kovi.

Šta je najvažnije

Koji god format da izaberete, zapamtite da je tehnika važnija od pakovanja.

Navlažite ruke čistom, tekućom vodom i nanesite sapun. Sapunjajte dlanove i nadlanica, između prstiju i ispod noktiju. Trljajte najmanje 20 sekundi, isperite pod čistom tekućom vodom i osušite čistim peškirom ili sušačem za ruke. „The CDC“ sugeriše da se dvaput otpjevuši pjesma „Happy Birthday“ kao mjerica za vrijeme, prenosi Najžena.

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas Međunarodni dan starijih osoba: Kakva je situacija u BiH

Prvi oktobar širom svijeta obilježava se kao Međunarodni dan starijih osoba.

Dok se na globalnom nivou podsjećamo na važnost dostojanstvenog starenja, u Bosni i Hercegovini ovaj datum uglavnom služi kao podsjetnik na sumornu ekonomsku i socijalnu stvarnost starijih osoba.

Međunarodni dan starijih osoba ustanovljen je 14. decembra 1990. godine odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Zvanično je počeo da se obilježava 1. oktobra 1991. godine.

Osnovni ciljevi obilježavanja ovog dana su:

  • Podizanje svijesti javnosti o izazovima i problemima starijih,
  • Priznanje doprinosa koji stariji ljudi daju društvu, porodici i zajednici,
  • Unaprjeđenje politika socijalne i zdravstvene zaštite.

Kada je riječ o BiH, socijalna nesigurnost i demografska slika BiH postaju sve alarmantniji.

Prema statističkim pokazateljima, skoro petinu ukupnog stanovništva u zemlji čine stariji od 65 godina. Zbog toga se BiH svrstava u red izrazito “starih” društava u Europi.

Možda vas zanima i ovo:

BiH pred demografskim slomom: Stanovništvo sve starije i sve manje ga ima

Indeks starenja konstantno raste, što znači da je broj starijih odavno premašio broj mlađih od 20 godina.

Ipak, umjesto da duboka starost bude period mirnog i bezbrižnog života nakon decenija rada, za većinu penzionera u BiH ona je borba za goli opstanak.

Ključni problemi starijih u BiH:

  • Ekonomska bijeda i niske penzije
  • Rast cijena osnovnih životnih namirnica i lijekova
  • Neadekvatna zdravstvena zaštita
  • Socijalna isključenost i usamljenost

Pored institucionalnog zanemarivanja, u porastu su i slučajevi ekonomskog, psihičkog, pa čak i fizičkog nasilja nad starijim osobama unutar porodica, o čemu se u javnosti i dalje nerado govori.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako od kupovnih kora da napravite domaće: Probajte sa ova tri sastojka

Domaća pita ima svoje mjesto na stolu, bilo da je pripremamo za doručak, porodični ručak ili one večeri kada nam se jede nešto toplo, a ne želimo da provedemo sate u kuhinji. Ipak, razvlačenje kora traži vrijeme, strpljenje i malo vještine. Zbog toga najčešće posežemo za gotovim, uz nadu da se tokom pečenja neće osušiti i postati tvrde.

Da bi pita od kupovnih kora bila mekana iznutra, a spolja dobila zlatnu, hrskavu koricu, može da pomogne jednostavan premaz od tri sastojka. Priprema se za minut, a važno je da ga nanosite u tankom sloju. To iz razloga kako bi kore ostale sočne, bez previše tečnosti koja bi ih učinila gnjecavim.

Šta vam je potrebno za premaz?

U činiji pomiješajte dvije kašike jogurta ili kisele pavlake, pet kašika ulja i tri do četiri kašike mineralne vode. Umjesto ulja možete koristiti rastopljeni puter ili mast.Za bogatiji ukus možete spojiti ulje sa malo putera, tako da ukupna količina masnoće ostane ista.

Sve dobro promiješajte, dok ne dobijete ujednačenu, tečnu smjesu koja se lako razmazuje po korama. Jogurt ili pavlaka doprinose mekoći i punijem ukusu. Masnoća pomaže da se slojevi lijepo razdvoje tokom pečenja, dok mineralna voda razređuje premaz i olakšava njegovo ravnomjerno nanošenje.

Kako da premažete kore i složite pitu?

Za jednu rolnu uzmite četiri kore, pa prvu lagano premažite pripremljenom smjesom, preko nje stavite drugu i ponovite postupak, a zatim isto uradite sa trećom. Na četvrtu rasporedite nadjev po želji, od sira, špinata, mesa ili povrća.

Obratite pažnju na ivice, jer se one najlakše suše, ali nemojte natapati kore. Tanak, ravnomjeran sloj premaza sasvim je dovoljan.

Kore pažljivo urolajte i složite u pleh, pa preko njih rasporedite ostatak smjese, ponovo vodeći računa da ne preterate sa količinom. Pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180 stepeni, dok pita ne dobije zlatnu boju i dok nadjev ne bude pečen. Vrijeme pečenja zavisi od vrste nadjeva i debljine rolni.

Premaz možete prilagoditi nadjevu

Ako pripremate pitu sa sirom, količinu soli prilagodite njegovom ukusu, naročito ako koristite slaniji sir. Uz masniji nadjev budite umjereniji sa dodatnom masnoćom, kako pita ne bi bila preteška, piše Ona.rs.

Za slatke pite sa jabukama, višnjama ili bundevom, rastopljeni puter može da bude dobar izbor. On daje prijatan miris i puniji ukus. Ipak, obratite pažnju na sok koji voće pušta, pošto previše vlažan nadjev može da ostavi donje slojeve mekanim i nedovoljno pečenim.

Najčešća greška je previše premaza

Želja da pita bude što sočnija lako nas navede da svaku koru obilno natopimo, ali upravo tako slojevi mogu da postanu teški i gnjecavi. Bolje je da premaz nanosite štedljivo, nadjev rasporedite ravnomjerno i pripremljenu pitu stavite u već zagrijanu rernu.

Kupovne kore neće postati ručno razvijene, ali uz ovaj mali dodatak mogu da daju pitu sa mekom sredinom i lijepom koricom, onu koja se siječe još topla i zbog koje se za stolom gotovo uvek traži još jedno parče.

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas isplata penzija u Srpskoj: Kako izdržati do 10. novembra?

Redovna isplata penzija za septembar u Republici Srpskoj počinje danas.

Novac će biti doznačen na račune više od 280 hiljada korisnika. Sljedeću penziju, penzioneri će dobiti tek 10. novembra. To može predstavljati problem za mnoge.

Iako je vijest o isplati uvijek ohrabrujuća, penzioneri u Banjaluci oktobar dočekuju sa dozom strepnje. Nagli rast jesenjih troškova koji prijete da progutaju veći dio njihovih primanja i predstavljaju opasnost.

Priprema za zimu, nabavka ogreva, kupovina jesenje zimnice i neizbježni lijekovi za sezonu prehlada stavljaju kućne budžete najstarije populacije na ozbiljan test pred kraj godine. Mnogi penzioneri su već unaprijed rasporedili svaku marku od sutrašnje isplate kako bi spremno dočekali hladnije dane, rekao je za BL portal banjalučki penzioner Ratko Mirković.

“Čim penzija legne na račun prvo se odvaja novac za komunalije i rate za drva. Ono što ostane moramo ostaviti za hranu i lijekove“, navodi Mirković.

Treba podsjetiti da su penzije u Srpskoj nedavno usklađene. Međutim inflacija i svakodnevni skok cijena osnovnih životnih namirnica na pijacama i u marketima i dalje predstavljaju najveći svakodnevni izazov.

Zbog visokih cijena povrća ove godine se na banjalučkim tržnicama kupuje isključivo ono najosnovnije, pojašnjava Mirković.

„Nekada smo zimnicu pravili na veliko za cijelu porodicu. Danas se kupus i paprike uzimaju na komad ili manju vreću, čisto da se nađe u kući tokom zime“, ističe Mirković.

Redovna sutrašnja isplata donijeće trenutno olakšanje najstarijoj populaciji, ali prava borba sa jesenjim i zimskim troškovima tek predstoji za većinu domaćinstava u Republici Srpskoj.

Podijeli tekst sa drugima na:

Priprema kuće za zimu: Ove stvari nemojte zaboraviti

Dolaskom jeseni vrijeme je za pripremu doma za hladnije mjesece, snijeg i led, a stručnjaci upozoravaju vlasnike kuća da nekoliko jednostavnih poslova obavljenih na vrijeme može spriječiti probleme tokom zime.

Šta prvo treba provjeriti?

Među najvažnijim poslovima su čišćenje oluka od lišća, provjera detektora dima i ugljen-monoksida. Zatim treba pregledati prilaze i eventualna oštećenja. Ono što je osnovno je da se provjeri i sistem grijanja. Po potrebi treba uraditi i servis grijanja koji može smanjiti troškove tokom hladnih mjeseci.

Kako zaštititi kuću od hladnoće?

Preporučuje se zaštita i izolovanje vodovodnih cijevi koje prolaze kroz negrijane prostorije kako ne bi došlo do smrzavanja, dok bi dimnjak trebalo očistiti prije prvog korištenja tokom sezone grijanja.

Šta treba pripremiti prije prvog snijega?

Fox navodi da se vlasnicima kuća savjetuje da na vrijeme nabave so ili sredstva za topljenje leda i lopate za snijeg. Zatim da sklone baštenski namještaj i druge predmete osjetljive na zimske vremenske uslove. Treba provjeriti i rezervne generatore i napraviti plan za slučaj vanredne situacije.

Kako izabrati pouzdanog majstora?

Ukoliko je za neki posao potreban profesionalac, preporučuje se da vlasnici istraže izvođača, zatraže preporuke, pregledaju njegove ranije radove i iskustva drugih klijenata te pribave nekoliko ponuda prije nego što odluče kome će povjeriti posao.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Ugljeviku uručena pomoć za 440 penzionera

Načelnik opštine Ugljevik Dragan Gajić uručio je danas jednokratnu novčanu pomoć od 150 KM za 440 penzionera.

Riječ je o penzionerima čija je mjesečna penzija manja od 550 KM, a realizaciju ove mjere pomogao je i Kabinet predsjednika Republike Srpske

Kabinet je, u saradnji sa lokalnom zajednicom, obezbijedio 60.000 KM, a preostalih 6.000 KM lokalno Udruženje penzionera.

Gajić je rekao je da će i u narednom periodu, u skladu sa raspoloživim mogućnostima, nastojati da kroz konkretne mjere pruže podršku ovoj kategoriji stanovništva.

“Ova pomoć je skroman, ali konkretan doprinos njihovom kućnom budžetu. Hvala Kabinetu predsjednika Republike Srpske za podršku u obezbjeđivanju sredstava za realizaciju ove mjere”, rekao je Gajić.

Predsjednik Udruženja penzionera Bojana Đukić istakla je da im posebno znači što se vodi računa o potrebama najstarijih sugrađana. Drago im je i što postoji razumijevanje za njihove svakodnevne potrebe.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako prepoznati lažova: Psiholog otkriva jednostavan trik

Kada pokušavate da smislite kako prepoznati lažova, vjerovatno radite isto što i 30.000 ljudi koji su jednom zvali Bi-Bi-Si (BBC): gledate ga pravo u oči i čekate da pogled odluta.

Upravo ta navika, tvrdi britanski profesor psihologije Ričard Vajzmen, lažovu najviše olakšava posao.

Zvuči suprotno od svega što smo naučili iz filmova. Ipak, jedan televizijski eksperiment pokazao je da sa lažovom pred očima pogađamo loše, a da se rezultat preokreće jednim jednostavnim potezom.

Novinar, omiljeni film i 30.000 pogrešnih procjena

Prvobitna zamisao bila je smela. Bi-Bi-Si je htio da intervjuiše političare, pa da publika pogađa ko govori istinu, a ko laže. Nijedan političar nije pristao.

Ulogu je zato preuzeo novinar. Dva puta je sjedio pred kamerom i odgovarao na isto pitanje, o svom omiljenom filmu. Jednom iskreno, drugi put ne. Gledaoci su pozivali i glasali.

Rezultat je bio mršav. Prema Vajzmenovim riječima, javnost je na televiziji prošla isto kao ispitanici u laboratoriji: niko nije umio pouzdano da kaže kada novinar laže.

Kada je slika nestala, laži su počele da se vide

Istraživači su onda uradili nešto sasvim jednostavno. Uklonili su sliku i publici dali samo radio-snimak i transkript, bez lica. Uspješnost u otkrivanju laži naglo je skočila.

Objašnjenje je logičnije nego što djeluje. Osmijeh, ruke i pogled držimo pod kontrolom, jer znamo da nas neko posmatra. Na izbor riječi i tok priče pazimo mnogo manje. Vajzmen to sažima kratko: vizuelni znaci su veoma kontrolisani.

Slične zaključke nudi i velika analiza objavljena u časopisu „Personality and Social Psychology Review“, gdje pregled stotina istraživanja o tačnosti procjene laži pokazuje da ljudi pogađaju tek malo bolje od bacanja novčića, i da laž lakše uočavaju kada je čuju nego kada je samo gledaju.

Skrenut pogled vam ne govori ono što mislite

Najveći problem nije to što lažovi dobro glume. Problem je što mi tražimo pogrešne tragove. Pogled u stranu skreću stidljivi ljudi, pa nervozni, pa svako ko pokušava da se sjeti imena restorana od prošlog petka.

Zato znaci da neko laže rijetko stanu u jedan pokret očiju. Oni se kriju u rečenici koja se gradi u hodu, piše Krstarica.

Kako prepoznati lažova po onome što čujete

Laganje troši mnogo više misaonog napora od istine. Onaj ko izmišlja mora da pamti šta je maločas rekao, šta vi već znate i kako sve da poveže bez rupe. Taj napor se čuje u ritmu i boji glasa.

Obratite pažnju ako sagovornik:

  • oklijeva i pred sasvim jednostavnim pitanjem
  • ostavlja dijelove razgovora za kasnije ili duže pauze prije odgovora
  • škrtari na detaljima koje biste očekivali
  • usred razgovora mijenja način govora
  • zastajkuje dok slaže priču

Oprez, ipak. Nijedan od ovih znakova sam za sebe nije dokaz. Neko zastane jer mu riječ ne pada na pamet, a neko jer je jednostavno umoran.

Ali kada vam nešto u priči škripi, probajte da na trenutak skrenete pogled sa lica i samo slušate. Pažljivo slušanje otkriva ono što oči propuste, i to je savjet koji vrijedi zapamtiti prije sljedećeg ozbiljnog razgovora.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata septembarske penzije u Srpskoj počinje 1. oktobra

Septembarske penzije u Republici Srpskoj, za čiju je isplatu obezbijeđeno 187 miliona KM, biće isplaćene u četvrtak, 1. oktobra.

Ovo je saopšteno iz Ministarstva finansija RS u kojem kažu da su ove godine penzije povećane za 10 posto.

“Odlukama Vlade Republike Srpske o redovnim i vanrednim usklađivanjima penzije su u 2026. godini veće za 10 odsto u odnosu na prošlu godinu, a u avgustu je s ciljem unapređenja materijalnog položaja svih korisnika penzija u Republici Srpskoj isplaćena jednokratna pomoć”, kazali su iz Vlade RS.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzija za septembar biće isplaćena prije izbora

Inače, isplata penzija u Republici Srpskoj je oko desetog u mjesecu. Tačnije, u normalnim okolnostima sa isplatom se počinje svakog desetog za prethodni mjesec.

Ranija isplata penzija događa se samo u slučaju velikih praznika. Već godinama praksa je da se u Republici Srpskoj isplate dvije penzije u decembru.

Ovaj put ranija isplata penzija može se povezati sa izborima. Izbori u BiH održavaju se u nedjelju 4. oktobra.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u Republici Srpskoj

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Republici Srpskoj. Od njih svake godine umre 6.000 ljudi, naveli su iz Instituta za javno zdravstvo Srpske podovom Svjetskog dana srca.

Kako ističu, sve je više i mladih koji doživljavaju infarkt miokarda zbog modernog načina života.

Prema procjenama republičkog Udruženja kardiologa, u Republici Srpskoj se svakodnevno dogodi šest do sedam srčanih udara.

Kardiolozi UKC-a Republike Srpske upozoravaju da žene imaju višestruko veći rizik da izgube život od infarkta i bolesti srca nego od drugih teških oboljenja.

Specijalista socijalne medicine u Institutu za javno zdravstvo Dragana Grujić Vujmilović izjavila je da su faktori rizika duvan, fizička neaktivnost, nepravilna ishrana, alkohol, dijebetes tipa dva, ali da se u većini slučajeva može spriječiti ako se na njih utiče.

Vujmilovićeva je navela da tijelo šalje suptilne signale. Ti signali se ne smiju zanemariti, poput hroničnog i neobjašnjivog umora, iscrpljenosti i nakon minimalnog napora, blagog nedostatka daha, osjećaja nepravilnog rada srca ili blaga nelagoda u grudima koja se može širiti prema ramenu, vratu ili vilici.

Ukoliko se kardiovaskularno oboljenje već razvilo, od presudnog je značaja otkriti ga što prije.

Srpska među zemljama sa visokim rizikom

Vujmilovićeva je navela da se ranim liječenjem, stručnim savjetovanjem i adekvatnom terapijom posljedice mogu svesti na minimum, a kvalitet života očuvati.

“Ne treba ignorisati tihe signale koje tijelo šalje”, navela je Vujmilovićeva, specijalista socijalne medicine sa organizacijom i ekonomikom zdravstvene zaštite u Institutu.

Kardiolozi sa UKC-a su istakli da se Republika Srpska ubraja u zemlje sa veoma visokim kardiovaskularnim rizikom.

Možda vas interesuje i ovo:

Kardiohirurg upozorava: Pogledajte koja hrana vam uništava srce

Glavni razlozi za to su visoka stopa pušenja, nezdrava ishrana, gojaznost i nedovoljna fizička aktivnost.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, žene umiru od bolesti krvotoka za oko 9,2 odsto više nego muškarci.

Svjetski dan srca obilježava se svake godine širom svijeta 29. septembra. Cilj je podizanje svijesti građana o prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti su odgovorne za čak 20,5 miliona smrtnih slučajeva godišnje u svijetu.

U Evropi ove bolesti uzrokuju 42,5 odsto svih smrtnih slučajeva, uzimajući oko 4,2 miliona života godišnje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta promijeniti u njezi kože nakon što počne grijanje

Početak sezone grijanja često se prvo primijeti upravo na koži. Zatezanje poslije umivanja, perutanje, svrab i ispucale usne mogu se pojaviti čak i kod ljudi koji tokom ljeta nemaju problema sa suvom kožom.

Razlog nije samo hladniji vazduh napolju. Zagrijavanje prostorija smanjuje vlažnost vazduha, a koža tada lakše gubi vlagu.

Američka akademija za dermatologiju (AAD) navodi da grijanje u zatvorenim prostorima tokom hladnijih mjeseci može doprinijeti isušivanju i pucanju kože.

To znači da rutina koja je odgovarala koži tokom ljeta možda više nije dovoljna.

Šta prvo promijeniti?

Jedna od najjednostavnijih promjena je hidratantnu kremu nanositi neposredno poslije umivanja ili tuširanja, dok je koža još blago vlažna.

Na taj način proizvod pomaže da se voda zadrži u koži, pišu Nezavisne.

Ako lagani losion više nije dovoljan, dermatolozi preporučuju bogatije kreme ili masti, koje bolje zadržavaju vlagu.

Istovremeno, duga i veoma vruća tuširanja mogu dodatno pogoršati suvoću. Bolji izbor je mlaka voda i kraće tuširanje.

Više proizvoda nije nužno bolje

Kada koža počne da zateže i peruta se, česta reakcija je dodavanje sve većeg broja proizvoda. To može imati suprotan efekat, posebno ako su u pitanju agresivni pilinzi, jaki preparati za čišćenje ili proizvodi s mirisima.

Kod suve i osjetljive kože dermatolozi savjetuju blage proizvode bez mirisa.

Ako je vazduh u stanu veoma suv, od pomoći može biti i ovlaživač vazduha.

A ako se, uprkos promjenama u njezi, pojave uporno crvenilo, jak svrab, bolne pukotine ili druge promjene koje ne prolaze, potrebno je obratiti se dermatologu.

Podijeli tekst sa drugima na: