Isplata penzija u FBiH počeće u petak

Isplata penzija u FBiH za avgust počeće u petak, 4. septembra.

Iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, avgustovska penzija će biti isplaćena u uvećanom iznosu.

“Upravni odbor Federalnog zavoda PIO/MIO donio je odluku o konačnom usklađivanju penzija po stopi od 3,82%, koje se primjenjuje od 1. jula 2026. godine. Korisnicima će uz avgustovsku penziju biti isplaćena i razlika za juli. Tada je penzija bila uvećana akontativno za 3,5 odsto”, navodi se u saopštenju.

Za korisnike koji su pravo na penziju ostvarili do 1. januara 2026. godine, najniža penzija sada iznosi 692,23 KM, zagarantovana 826,14 KM, a najviša 3.461,14 KM.

Za nove korisnike, koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. godine, najniža penzija za manje od 20 godina staža iznosi 451,22 KM. Taj iznos se povećava u zavisnosti od dužine staža. Za 40 i više godina staža najniža penzija iznosi 714,43 KM, podaci su Zavoda PIO/MIO.

Najniža invalidska i porodična penzija iznosi 676,83 KM. Zagarantovana penzija za nove korisnike sa 40 i više godina staža 874,62 KM. Prosječna samostalna penzija za august iznosi 884,96 KM.

Isplata penzija u FBiH za avgusti iznosiće oko 372,8 miliona, navodi se u podacima Federalnog zavoda PIO/MIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li voda pred spavanje štiti bubrege?

Dovoljno tečnosti važno je za normalan rad bubrega, ali čaša vode pred odlazak u krevet ne može da spriječi hroničnu bolest bubrega niti da popravi već nastalo oštećenje. Još opasnija je tvrdnja da se bubrezi mogu „očistiti“ vodom sa sodom bikarbonom i solju.

Na internetu se može pronaći iskustvo muškarca koji tvrdi da je hroničnu bolest bubrega „preokrenuo“ tako što je svakodnevno pio vodu sa sodom bikarbonom. Navodi da mu je kreatinin za nekoliko dana pao sa 2,64 na 1,5 mg/dl, a procijenjena jačina glomerularne filtracije, eGFR, porasla sa 23 na 46. Kasnije je, prema njegovim riječima, eGFR dostigao 62.

Takvo pojedinačno iskustvo ne može da potvrdi ni uzrok promjene rezultata niti djelotvornost postupka. Posebno ne može da bude preporuka drugim pacijentima.

Voda potrebna bubrezima, ali vrijeme njenog uzimanja nije presudno

Bubrezi ne moraju da se „ispiraju“. Oni neprekidno filtriraju krv, uklanjaju otpadne materije i višak vode, održavaju ravnotežu elektrolita i učestvuju u regulisanju krvnog pritiska.

Dehidracija, naročito ako je izražena ili se ponavlja, može da smanji dotok krvi u bubrege i poveća rizik od akutnog oštećenja. To, međutim, ne znači da će uzimanje velikih količina vode spriječiti hroničnu bolest bubrega. Nema pouzdanih dokaza da voda popijena neposredno prije spavanja pruža posebnu zaštitu bubrezima. Važnije je da unos tečnosti tokom dana bude prilagođen potrebama organizma, temperaturi, fizičkoj aktivnosti i zdravstvenom stanju.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako razlikovati bol u leđima od boli u bubrezima?

Velika količina vode uveče može samo da poveća potrebu za noćnim mokrenjem i poremeti san. Pacijentima sa uznapredovalom bolešću bubrega, srčanom slabošću, otocima ili onima koji su na dijalizi nekada je potrebno ograničenje tečnosti, jer bubrezi ne mogu da izbace njen višak. Zbog toga ne postoji količina vode koja odgovara svima.

Soda bikarbona nije kućni lijek za oštećene bubrege

Soda bikarbona, odnosno natrijum-bikarbonat, zaista se koristi kod pojedinih pacijenata sa hroničnom bolešću bubrega, ali u sasvim određenoj situaciji. Oslabljeni bubrezi nekada ne mogu dovoljno dobro da uklanjaju kiseline iz organizma, pa nastaje metabolička acidoza, odnosno prekomjerna kiselost krvi.

Prema smjernicama organizacije KDIGO, farmakološka terapija može se razmatrati kada acidoza može da izazove kliničke posljedice, na primjer kada je koncentracija bikarbonata u serumu niža od 18 mmol/l. Tokom liječenja moraju da se kontrolišu bikarbonati, krvni pritisak, kalijum i stanje tečnosti u organizmu. Smjernice takođe naglašavaju da nema dovoljno velikih randomizovanih studija za čvrstu preporuku koja bi važila za sve pacijente.

To znači da natrijum-bikarbonat može da bude propisana terapija za potvrđenu metaboličku acidozu. Ali nije sredstvo za preventivno „čišćenje“ zdravih bubrega niti univerzalni lijek za hroničnu bolest bubrega.

Samostalno uzimanje može da unese veliku količinu natrijuma, povisi krvni pritisak, izazove zadržavanje tečnosti i otoke, poremeti acidobaznu i elektrolitsku ravnotežu ili pogorša srčanu slabost. Dodavanje kuhinjske soli takvom napitku dodatno povećava rizik. KDIGO osobama sa hroničnom bolešću bubrega uglavnom savjetuje unos manji od dva grama natrijuma dnevno. To odgovara količini manjoj od pet grama soli.

Bolji eGFR poslije nekoliko dana ne dokazuje izliječenje

Kreatinin i eGFR mogu značajno da se promijene usljed dehidracije, akutne bolesti, infekcije, primjene lijekova, promjene u ishrani i mišićnoj masi, ali i zbog oporavka od akutnog oštećenja bubrega. Ako je prvi nalaz urađen tokom boravka u bolnici, moguće je da je pokazivao prolazno akutno pogoršanje, a ne samo stabilnu hroničnu bolest.

Hronična bolest bubrega ne dijagnostikuje se na osnovu jednog rezultata. Potrebno je da poremećaj strukture ili funkcije bubrega traje najmanje tri mjeseca. Za procjenu se, osim kreatinina i eGFR, koristi odnos albumina i kreatinina u urinu, pregled urina, krvni pritisak, ultrazvuk i drugi nalazi.

Ni eGFR od 62 sam po sebi ne dokazuje da su bubrezi potpuno zdravi. Vrijednost iznad 60 može da se smatra prihvatljivom ako nema albumina u urinu, strukturnih promjena ili drugih znakova oštećenja.

Šta zaista pomaže da se sačuvaju bubrezi

Najvažnije mjere su dobra kontrola krvnog pritiska i dijabetesa. Zatim prestanak pušenja, smanjen unos soli, održavanje zdrave tjelesne mase i izbjegavanje nepotrebne ili učestale upotrebe nesteroidnih antiinflamatornih lijekova, kao što su ibuprofen i diklofenak. Kod određenih pacijenata ljekar može da propiše lijekove koji dokazano usporavaju napredovanje bolesti bubrega.

Vodu treba piti redovno, u količini koja odgovara konkretnom zdravstvenom stanju. Ni voda pred spavanje ni soda bikarbona ne mogu da zamijene dijagnozu, nefrološku kontrolu i dokazano liječenje.

Naglo poboljšanje laboratorijskih vrijednosti razlog je da ljekar utvrdi zbog čega su se one promijenile, a ne dokaz da je kućni „detoks“ izliječio bubrege, prenosi eKlinika.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kamion vozi i u osmoj deceniji, prešao 5,5 miliona kilometara

Kamion je druga kuća za Petra Božića (74) iz Maglajana kod Laktaša. Za volanom moćnih teretnjaka proveo je radni vijek i još dvije i po decenije.
Njegova računica je jasna, a ljubav prema ovom poslu neograničena.

“Kamion sam vozio do penzionisanja i nastavio poslije penzionisanja. Zdrav sam, dobro vidim, još bolje čujem, ljekarski nalazi su mi savršeni. Zato sam i sada, u osmoj deceniji, u punoj radnoj kondiciji. Prevozim šljunak, pijesak, asfalt”, pohvalio nam se Božić.

Vozački ispit položio je 1970. godine, a dvije godine kasnije zadužio kamion u “Vrbasu” u Jajcu. Dok u Miljevićima, u Potkozarju, na avgustovskoj vrelini čeka red da iskipa asfaltnu masu, nastavlja priču:

“Radio sam na svim kontinentima, gdje god je bila potreba firmi u kojima sam bio zaposlen. Dvije godine bio sam u Iranu, tri u Iraku, onda u Jugoslaviji, Austriji, Njemačkoj, Španiji… Prešao sam pola svijeta i cijelu Evropu. Bez navigacije. Bez mobilnog telefona. Koristio sam samo geografske karte, a opet nisam imao udes niti problem u snalaženju, u dalekom i nepoznatom svijetu.”

Prešao 5,5 miliona kilometara

Prema Perinoj računici, prešao je pet i po miliona kilometara. Nakon milion kilometara dobio je zlatnu značku “Mercedesa”, a zlatni ručni sat, dar istog proizvođača, poslije dva miliona pređenih kilometara bez udesa i kvarova. Ukoliko nastavi istim tempom, njegov penzionerski staž uskoro će dostići radni.

“Kada mi se u mislima putevi zapletu, rješenje sam pronalazio na geografskim kartama. Nikuda nisam putovao bez atlasa, kojih sam nebrojeno potrošio, kao i pasoša ispunjenih pečatima granica i država. Uvijek sam se dobro snalazio, strpljivo vozio, čuvao i sebe i druge učesnike u saobraćaju”, objašnjava Božić svoju vozačku logiku koje se ni sada ne odriče.

Pero Božić, koji se još nije oprostio od vožnje i kamiona, niti uskoro to planira jer ga zdravlje služi, a volja za poslom ne popušta, o kamionu, drumovima, radilištima i gradilištima priča sa velikom strašću. Kaže da u dugoj vozačkoj praksi nije razbio ni retrovizor niti počinio prekršaj.

Teškim kamionima upravlja duže od 50 godina. Prevozio je svakojaku robu, a posljednjih godina najviše građevinski materijal.

“Nekada sam bio zaposlen u ‘Vrbasu’ iz Jajca, a nakon rata nastavio raditi u ‘Hidrokopu’ u Laktašima. Tu sam i sada, bez obzira na moj penzionerski status. Njima su potrebni vozači, a ja se osjećam sposobnim i srećnim što sam u kolektivu koji u mene ima povjerenje”.

Uspomene iz Jajca

Za Jajce, kao i za Lijevče, vežu ga lijepe uspomene. To je grad njegove mladosti:

“U Jajcu sam se oženio, stekao porodicu, izgradio kuću… Moja supruga Mira je rođena u tome lijepom gradu na plivskim vodopadima.

Za mentalno zdravlje, teoretiše Petar, povremeno pomjerajući kamion sa kojeg se puši vrela asfaltna masa, zaslužna je porodična harmonija, njegovi potomci, unučad i drugi ukućani.

“Zadovoljan sam, srećan u porodičnom krugu i među kolegama koji me uvažavaju. Meni je život ispunjen lijepim trenucima, vječiti sam optimista. Davno sam naučio da čovjek treba da bude srećan i kada ima malo, da treba da bude skroman”, povjerio nam se Božić, kojeg ne prolazi strast prema kamionima, kao da je na početku radnog vijeka.

Najbrži penzioner u Lijevču

Poslije radne smjene održava kondiciju fizičkim aktivnostima, stalnim vježbanjem… Pohvalio nam se da redovno trči i pravi sklekove, čak 50 dnevno. Za sebe kaže da je najbrži djed i penzioner u Lijevče polju, i to u dvije kategorije – za volanom i na atletskoj stazi.

“Pero, istresaj asfalt”, povikaše njegove radne kolege. On dodade gas. Tako se završi naš razgovor, pišu Nezavisne novine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Studija pokazala koje bolesti su učestalije tokom vrućina

Kada temperatura poraste, raste i broj pacijenata u hitnim službama, pokazala je obimna studija bolničkih kartona i evidencije urgentnih centara u Čikagu.

Utvrđeno je da tokom velikih vrućina raste broj slučajnih ranjavanja vatrenim oružjem. Zatim problema sa bubrezima i kožom, proširenim venama, pa čak i problema sa mentalnim zdravljem.

Istraživači Medicinskog fakulteta Univerziteta Nortvestern analizirali su podatke o 916.404 posjete bolničkim hitnim službama i urgentnim centrima u Čikagu od 2011. do 2023. godine, kako bi utvrdili postoje li određeni obrasci u pojavi bolesti i povreda kada temperatura dostigne 33,7 stepeni Celzijusa ili više.

Utvrdili su da tokom velikih vrućina više od deset širih kategorija povreda i bolesti postaje učestalije. To uključuje i neke koje većina ljudi ne povezuje sa visokim temperaturama, navodi se u studiji objavljenoj u srijedu u časopisu Science Advances.

Vreli dani znače više posla hitnoj pomoći

Studija je obuhvatila samo Čikago. Međutim nezavisni stručnjaci navode da ona ukazuje na potcijenjene zdravstvene probleme i rastuće troškove koji pogađaju veliki dio svijeta koji se zagrijava.

„Zvuk grada je zvuk ambulantnih kola“, rekao je jedan od vodećih autora studije, doktor Abel Ko, profesor interne medicine na Univerzitetu Nortvestern.

„Kada su dani vreli, jednostavno znate da će biti više posla u hitnoj službi.“

Možda vas interesuje i ovo:

Vrućine mogu biti opasne za starije: Evo kako da se zaštitite

„Kada je vruće, mnogo je veća verovatnoća da će ljudi zadobiti spoljašnje povrede- Doći će i do komplikacija određenih stanja, posebno onih povezanih sa poremećajima rada bubrega. Ili, na primer, pojačanim dejstvom droga, poput kanabinoida“, navodi dr Ko, nekadašnji lekar hitne pomoći.

Učestalost nekih problema bila je dvostruko ili trostruko veća, dok je broj slučajnih ranjavanja vatrenim oružjem porastao više od 30 puta u poređenju sa danima kada je temperatura bila niža od 33 stepena, navodi se u studiji. Podaci su pokazali još veći rast broja neodređenih povreda nastalih usljed napada.

Istraživači su utvrdili povezanost između visokih temperatura i pojedinačnih zdravstvenih problema, ali to nije isto što i dokazivanje uzročno-posljedične veze, naglasio je dr Ko.

„Znamo da toplotni talasi postaju sve češći, intenzivniji i da traju duže“, navodi koautor studije Danijel Horton, klimatolog sa Univerziteta Nortvestern. „Ovakva studija pokazuje da ti toplotni talasi imaju stvarne posledice po ljude, ne samo kada je reč o verovatnoći smrtnog ishoda, već i obolevanja.“

Studija šalje važnu poruku javnosti

„Nemojte čekati da se pojave simptomi toplotnog udara da biste vrućinu shvatili ozbiljno. Ako imate hronično oboljenje – bolest bubrega, multiplu sklerozu ili probleme sa venama – dane ekstremnih vrućina posmatrajte kao razlog za dodatni oprez, a ne samo kao problem koji se odnosi na aktivnosti na otvorenom.“

Mnoge bolesti čija je učestalost rasla tokom vrućina bile su povezane sa bubrezima i urinarnim sistemom. Problemi sa kožom dobro su poznati ljekarima, ali se o njima ne govori često u literaturi koja nije namijenjena medicinskim stručnjacima.

Kada je riječ o problemima sa mentalnim zdravljem povezanim sa marihuanom, dr Ko ističe da ljekari odavno znaju da, kada je organizam „pod fiziološkim stresom, neki lekovi i supstance mogu imati jače dejstvo“.

Zato, kako je naveo, kada je vruće „ljudi možda moraju da budu malo oprezniji ako nameravaju da koriste određene supstance“.

Ipak, kardiovaskularni problemi, koji se u drugim studijama često povezuju sa vrućinom, u ovom istraživanju nisu pokazali nagli rast tokom izuzetno toplih dana. To je vjerovatno zato što ljudi koji imaju kardiovaskularne tegobe često.  Istovremeno imaju i druge probleme poput poremećaja rada bubrega ili problema sa ravnotežom tečnosti u organizmu, koji određuju na koji način će njihova dijagnoza biti evidentirana, napominje dr Ko.

Dehidracija ili „promene u ravnoteži tečnosti u organizmu mogu zatim da doprinesu kardiovaskularnim oboljenjima. Srce mora snažnije da radi kako bi gušću krv pumpalo ka koži i tako omogućilo hlađenje tela znojenjem“, podseća doktorka Hauard, piše RTS.

Podijeli tekst sa drugima na:

Više od 100 bijeljinskih penzionera obavilo oftamološke preglede

Više od stotinu penzionera iz Bijeljine obavilo je oftalmološke preglede u Bolnici ”Sveti Vračevi” Bijeljina, bez dugog čekanja i uz, kako ističu organizatori, efikasan rad i profesionalan odnos medicinskog osoblja.

Direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić istakao je da ovakve aktivnosti imaju poseban značaj. One su usmjerene na zdravlje i kvalitet života penzionerske populacije.

Važno da penzioneri osjete konkretnu brigu

Milić je naglasio da penzionerima, osim redovne i sigurne isplate penzija, mnogo znači kada im se omoguće konkretne aktivnosti koje doprinose očuvanju zdravlja i pravovremenom otkrivanju zdravstvenih problema.

”Više od stotinu naših penzionera dobilo je priliku da bez nepotrebnog čekanja obavi oftalmološki pregled. Upravo ovakve aktivnosti pokazuju koliko je važna saradnja institucija, zdravstvenog sistema i udruženja penzionera. Naši najstariji su svojim radom stvarali ovo društvo i zaslužuju pažnju, poštovanje i konkretnu brigu”, poručio je Milić.

Penzioneri nisu krili zadovoljstvo organizacijom pregleda. I pored nešto veće gužve na samom početku, pregledi su, prema njihovim riječima, obavljani efikasno. Posebno su istakli ljubaznost i odnos medicinskog osoblja.

Svaki pregled mnogo znači

Predsjednik Udruženja bijeljinskih penzionera Đuro Stanojlović izrazio je zadovoljstvo odzivom i organizacijom, ističući da ovakve akcije predstavljaju konkretan vid podrške najstarijim sugrađanima.

”Nama je najvažnije da naši penzioneri osjete da nisu zaboravljeni. Kada za više od stotinu ljudi omogućite da organizovano i bez dugog čekanja obave važan pregled, onda ste uradili nešto konkretno za njihovo zdravlje.

Posebno nam je drago što su penzioneri zadovoljni odnosom i ljubaznošću osoblja Bolnice ‘Sveti Vračevi’. Nastavićemo da podržavamo ovakve aktivnosti, jer zdravlje naših penzionera nema cijenu”, rekao je Stanojlović.

Organizovani oftalmološki pregledi još jednom su pokazali značaj saradnje penzionerskih udruženja, zdravstvenih ustanova i institucija, sa zajedničkim ciljem da najstarijoj populaciji zdravstvene usluge budu što dostupnije.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzije već 20 godina pokrivaju tek četvrtinu potrošačke korpe

Položaj penzionera u Republici Srpskoj sve je teži, dok iz opozicije stižu kritike da vlast pomoć ovoj populaciji najčešće obezbjeđuje pred izbore.

Povod za nove reakcije bila je nedavna isplata jednokratne pomoći penzionerima, koja je stigla mjesec dana pred izbore. Dio opozicije smatra da jednokratna pomoć ne može riješiti probleme penzionera i traži trajno povećanje penzija, piše BN.

Premijer Republike Srpske Savo Minić rekao je da vlast nastoji, u skladu sa mogućnostima budžeta, povećavati penzije, plate i druga primanja.

„Penzioneri najbolje znaju kako žive, a na nama je da tražimo mogućnosti za veća primanja“, rekao je Minić.

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić, međutim, tvrdi da se kupovna moć penzionera nije značajnije promijenila već dvije decenije.

Prema njenim riječima, prosječna penzija od 698 KM danas pokriva oko 23 odsto potrošačke korpe. Kako je navela, isti procenat pokrivala je i prosječna penzija 2007. godine, kada je iznosila 237 KM.

Narodni poslanik Bojan Kresojević ocijenio je da je jednokratna pomoć od 80 KM nedovoljna, posebno zbog visokih troškova lijekova.

„Umjesto mrvica pred izbore, neophodno je uvesti jasnu formulu po kojoj će se penzije usklađivati sa realnim rastom troškova života“, rekao je Kresojević.

Nezadovoljstvo penzionera izazvalo je i povećanje članarine u Udruženju penzionera na pet KM mjesečno. Prema navodima korisnika, povećanje je uvedeno bez prethodne najave i saglasnosti.

Prema dostupnim procjenama, na osnovu članarine Udruženje mjesečno prikupi oko 900.000 KM, dok za sada nema odgovora na pitanja o tome kako se ta sredstva troše.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najmekše posne palačinke: Recept koji uspijeva svaki put

Posne palačinke mogu da budu jednako mekane, tanke i ukusne kao klasične, iako se pripremaju bez jaja i mlijeka.

Tajna je u dobroj razmjeri sastojaka i mineralnoj vodi, zahvaljujući kojoj tijesto ostaje lagano, a palačinke dobijaju finu i nježnu teksturu.

Ovaj jednostavan recept odličan je i kada vam se jede nešto slatko, a nemate mnogo vremena za pripremu. Palačinke se lako okreću, ne cijepaju se i možete ih filovati džemom, posnim kremom, orasima ili drugim omiljenim nadjevom.

Sastojci

  • 250 g brašna
  • 300 ml gazirane mineralne vode
  • 200 ml obične vode
  • 2 kašike ulja
  • 1 kašika šećera
  • 1 kesica vanilin šećera
  • prstohvat soli
  • malo ulja za tavu

Priprema

U većoj posudi pomiješajte brašno, šećer, vanilin šećer i so.

Postepeno sipajte običnu vodu uz neprestano miješanje žicom kako se ne bi stvorile grudvice.

Dodajte ulje, a zatim polako umiješajte gaziranu mineralnu vodu.

Tijesto treba da bude glatko i dovoljno rijetko da se lako razliva po tavi.

Ostavite ga da odstoji oko 15 minuta.

Dobro zagrijte tavu i premažite je vrlo tankim slojem ulja.

Sipajte kutlaču tijesta i brzo ga rasporedite po cijeloj površini.

Pecite palačinku dok ivice ne počnu da se odvajaju, zatim je okrenite i kratko zapecite s druge strane.

Postupak ponavljajte dok ne potrošite tijesto.

Ako se tokom stajanja zgusne, dodajte malo mineralne vode.

Mali trik za još mekše palačinke

Gotove palačinke slažite jednu preko druge i pokrijte tanjirom ili čistom kuhinjskom krpom, prenosi Danas.

Tako će ostati mekane i savitljive i kada se ohlade.

Prijatno!

Podijeli tekst sa drugima na:

Važno obavještenje za korisnike porodične penzije

Korisnici porodične penzije koji su navršili 15 godina, a nalaze se na redovnom školovanju, moraju dostaviti potvrdu o školovanju kako bi nastavili nesmetano da primaju penziju.

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje podsjetio je korisnike porodične penzije na obavezu dostavljanja dokaza o redovnom školovanju za školsku 2026/2027. godinu.

Ova obaveza odnosi se na djecu koja su navršila 15 godina i koja su i dalje na redovnom školovanju.

Srednjoškolci potvrdu dostavljaju u septembru

Djeca koja primaju porodičnu penziju, a pohađaju srednju školu, potvrdu o redovnom školovanju treba da dostave tokom **septembra 2026. godine.

Studenti potvrdu dostavljaju u oktobru

Korisnici porodične penzije koji su na redovnom visokoškolskom obrazovanju ovu obavezu treba da ispune tokom **oktobra 2026. godine**.

Potvrdu o redovnom školovanju potrebno je dostaviti u **najbližu poslovnicu Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje**.

Iz Zavoda podsjećaju da djeca pravo na porodičnu penziju nakon navršenih 15 godina mogu koristiti do završetka redovnog školovanja. To pravo, međutim, može trajati najkasnije do navršenih **26 godina života**.

Iz Federalnog zavoda su naveli i da su korisnici o ovoj obavezi obaviješteni pisanom porukom koja se nalazi na isplatnom čeku za penziju za avgust 2026. godine.

Zbog toga je važno da korisnici na vrijeme dostave potvrdu, kako bi se osiguralo redovno ostvarivanje prava na porodičnu penziju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Otjerajte komarce iz kuće i dvorišta uz pomoć mirisa

Obzirom da je uvijek bolji izbor udisati prirodne mirise nego kupovne hemikalije, donosimo vam vrlo jednostavne recepte za domaću, prirodnu i efikasnu zaštitu od malih krvopija.

Komarci ne vole miris lovora, bosiljka, lavande, citronele, žalfije, ruzmarina, mačje trave, matičnjaka, limunovog eukaliptusa, karanfilića… a pomoći će vam i osušeni talog kafe, samo ga stavite u metalnu posudicu i zapalite.

Mirisna tečnost od koje komarci bježe

Riječ je o mirisnoj tečnosti u kojoj pluta obična mala svijeća. Kad ju uplate, prostorom će se proširiti jak miris koji će držati komarce podalje od vašeg doma. Ovo sredstvo pomaže i kad sjedite u dvorištu.

Sastojci:

– 2 limuna

– 2 limete

– nekoliko grančica ruzmarina

– 8-10 kapi eteričnog ulja limunovog eukaliptusa28

– malo vode

– plutajuće svijeće.

Postupak:

Vrlo je jednostavno. U manju staklenu čašu stavite limun, limetu i ruzmarin. Dodajte limunov eukaliptus i napunite čašu vodom i navrh stavite plutajuću svijeću.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplaćena jednokratna pomoć penzionerima u Srpskoj

Jednokratna novčana pomoć isplaćena je za 295.642 korisnika prava Fonda PIO Republike Srpske.

Za ovu pomoć Vlada Republike Srpske obezbijedila je ukupno 31.385.264 KM.

Visina pomoći zavisila je od iznosa penzije. Kao granica uzeta je prosječna penzija, koja iznosi oko 698 KM.

Ko je dobio 120 KM?

Penzionerima čija je penzija niža od prosječne, isplaćena je jednokratna pomoć od 120 KM.

Ko je dobio 80 KM?

Korisnicima čija je penzija veća od prosječne, isplaćeno je 80 KM jednokratne pomoći.

Iz Fonda PIO Republike Srpske saopšteno je da je isplata realizovana u skladu sa odlukom Vlade Srpske.

Fond PIO je naveo da će nastaviti sa aktivnostima koje imaju za cilj da se prava penzionera i drugih korisnika penzijskog i invalidskog osiguranja isplaćuju blagovremeno.

Podijeli tekst sa drugima na: