„Sa pomjeranjem sata treba prestati”, poručio je još prije šest godina tadašnji predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker, nakon što se u onlajn anketi 84 odsto građana EU izjasnilo protiv ove prakse.
U martu 2019. godine Evropski parlament je velikom većinom glasao za ukidanje pomjeranja sata od 2021. godine. Međutim, ova odluka još nije sprovedena zbog drugih prioriteta u okviru Evropske unije. O temi se najviše raspravlja u Nemačkoj, gdje je studija zdravstvenog osiguranja pokazala da 29 odsto stanovništva oseća posljedice nakon prelaska na ljetnje vrijeme.
Još uvek nema konsenzusa da li je bolje zadržati ljetnje ili zimsko računanje vremena. Evropska komisija pokušava da spriječi stvaranje „vremenskih ostrva” unutar EU, kako bi cjelo tržište funkcionisalo usklađeno.
Ljetnje računanje vremena u Evropi, pa samim tim i u BiH, počelo je u nedjelju, 30. marta.
U noći između 29. i 30. marta, u 2 sata ujutru, časovnike smo pomjerili za jedan sat unaprijed, na 3 sata.
Ova praksa, međutim, mnogima stvara probleme. Iako će dani biti duži, gubitak jednog sata sna može izazvati umor i poremećaje bioritma, upozoravaju stručnjaci.
Mnogi smatraju da je pomijeranje sata suvišno i da ga treba ukinuti. Zimsko računanje vremena je prirodno, prema suncu, a ljetnje je uvedeno zakonom i stvar je politike zemlje.
Ušteda energije?
Prvo pomijeranje sata na ljetnje računanje vremena uvedeno je tokom Prvog svjetskog rata u Njemačkoj, Austro-Ugarskoj i SAD, kao mjera uštede energije. Ljetnje računanje vremena je ponovo uvedeno 1974. godine iz istog razloga.
Ipak, studije su pokazale da je ušteda energije minimalna, dok su negativni efekti na zdravlje značajni. Zbog toga sve više država odlučuje da ukine ovu praksu.
Iako neki sektori, poput turizma i ugostiteljstva, mogu imati koristi od dužih dana, drugi, poput poljoprivrede i građevinarstva, mogu trpjeti zbog promjena u dnevnom ritmu i produktivnosti radnika.
Zdravstvene posljedice pomijeranja kazaljki
Pomijeranje sata na ljetnje računanje vremena, prema naučnim istraživanjima, može imati negativne posljedice po zdravlje. Promjene u lučenju melatonina tokom noći remete prirodni bioritam čovjeka, što može povećati rizik od srčanog i moždanog udara. Takođe, osobe koje pate od hroničnih oboljenja mogu osjetiti još veći umor i neprijatnost tokom perioda prilagođavanja.
Ova promjena posebno pogađa meteoropate, hronične bolesnike, ali i zdrave osobe koje osjećaju posljedice naglog pomijeranja sata, jer sezonsko prilagođavanje vremena može dovesti do promjene raspoloženja, razdražljivosti i nesanice.
Pored toga, mnogima će biti potrebno nekoliko dana, pa čak i dve nedjelje, da se organizam navikne na novi režim.
Tokom ljetnjeg računanja vremena mnogi ljudi rade duže i ostaju aktivniji u večernjim satima, ali nedostatak sna i promjene u cirkadijalnom ritmu mogu negativno uticati na produktivnost i koncentraciju.
Ko ne pomjera kazaljke
Nekoliko država širom svijeta odlučilo je da odustane od prakse pomjeranja časovnika i ljetnjeg računanja vremena. Među njima su Rusija, koja je 2014. godine ukinula ovu praksu, kao i Bjelorusija, Gruzija i Island.
U Sjedinjenim Američkim Državama, savezne države Arizona i Havaji ne primjenjuju ljetnje računanje vremena, dok su kanadske provincije Saskačevan i Jukon usvojile trajno ljetnje vrijeme.
Zemlje poput Kine, Japana, Južne Koreje i većeg dijela afričkog kontinenta, takođe, ne koriste ljetnje, već su u režimu prirodnog, zimskog računanja vremena, prenosi Bi-Bi-Si.
Ove odluke su često motivisane istraživanjima koja ukazuju na negativne posljedice pomijeranja sata po zdravlje ljudi, kao i zbog minimalne uštede energije koje ova praksa donosi.
