Fond PIO isplaćuje oko 2.200 penzija u Austriji

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske isplaćuje penzije za oko 2.200 korisnika u Austriji.

Od polovine godine trebalo bi da uspostavi elektronsku razmjenu podataka sa tom zemljom, rekao je pomoćnik direktora Fonda u sektoru ostvarivanja prava iz osiguranja Radan Nikolić.

Nikolić je rekao novinarima u Doboju, uoči Međunarodnih savjetodavnih dana nosilaca osiguranja u BiH i Austriji, da je ovaj skup u službi građana kako bi dobili direktne odgovore o načinima ostvarivanja prava, uslova obračuna, te novih digitalnih rješenja od predstavnika austrijskog Fonda.

On je istakao da su austrijske kolege danas i sutra (28. i 29. april, 2026. godine)  u Filijali Fonda PIO u Doboju. Pozvao građane da iskoriste ovu savjetodavnu priliku.

Polovinom godine razmjena podataka

Nikolić je podsjetio da je krajem 2024. godine sa Austrijom potpisan ugovor o elektronskoj razmjeni podataka. Na implementaciji tog ugovora se još radi.

“Postoje određeni problemi kod austrijskog osiguranja i `Dojče posta` koji kontrolišu te podatke. Mi se nadamo da ćemo polovinom ove godine uspjeti da obezbijedimo elektronsku razmjenu činjenice smrti. Nakon toga i elektronsku razmjenu iznosa penzije”, izjavio je Nikolić.

Predstavnik austrijskog Fonda Markus Drajer ocijenio je svrsishodnim organizovanje savjetodavnih dana. On je rekao da se intenzivno radi na kreiranju programa za elektronsku razmjenu podataka sa fondovima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

Vršilac dužnosti rukovodioca dobojske filijale Fonda PIO Vedrana Ivanović istakla je da za jedan dan završe postupak izdavanja potvrde o stažu. To je samo u slučajevima kada se priloži sva dokumentacija.

Prema njenim riječima, Fond PIO Srpske ima 2.241 korisnika u Austriji. Od tog broja 1.527 korisnika srazmjerne penzije i 714 korisnika starosne penzije.

Možda vas zanima i ovo:

Iz Hrvatske u BiH stiže 68.815 penzija

Ona je ocijenila da savjetodavni dani nisu samo formalnost. To je prilika da stranke u postupku i saradnji sa stručnjacima ostvare sva svoja prava.

Istaknuto je da Fond PIO Republike Srpske u prosjeku za šest dana završi postupak izdavanja rješenje o stažu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Mafine sa tikvicama: Jelo gotovo za samo 17 minuta

Najsočniji mafini sa tikvicama pripremaju se za samo 17 minuta, a za pripremu vam je potrebno samo nekoliko sastojaka.

Ovaj recept odličan je odabir ako ste ljubitelj tikvica, a željeli biste promjenu.

Potrebni sastojci:

  • 300 grama brašna
  • prašak za pecivo
  • pola kašike soli
  • mljeveni crni biber po želji
  • 180 grama rendanog sira
  • 250 grama rendanih tikvica
  • 40 grama sitno sjeckanog luka
  • 220 mililitara mlijeka, dva jajeta

Priprema:

Zagrijte rernu na 200 stepeni. U tom periodu u posudi pomiješajte brašno, prašak za pecivo, so i biber. Nakon toga dodajte sir i promiješajte da se sve sjedini. U drugoj posudi pomiješajte rendane tikvice, luk, mlijeko i jaja. Vlažne sastojke dodajte suhim sastojcima i miješajte dok se sve ne sjedini.

Možda vas interesuje i ovo:

Pet zdravstvenih dobrobiti konzumiranja tikvica

Pohovane tikvice bez brašna i bez jaja: Gotove za 10 minuta

Recept za ukusne ćevape od tikvica

Smjesu raspodijelite u kalupe za mafine pa ih pecite od 13 do 17 minuta. Boja mafina treba biti zlatna sa primjesama braon boje, a čačkalica kojom probodete mafin čista. Mafine zatim izvadite iz rerne i ostavite da se ohlade.

Podijeli tekst sa drugima na:

Od Vlade Srpske za banjsko liječenje penzionera 3,3 miliona KM

Vlada Republike Srpske odobrila je 3.300.000 KM za ovogodišnju banjsko-klimatsku rehabilitaciju 5.800 penzionera.

Ovo je rekaoRatko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske.

Trifunović je rekao novinarima u Tesliću da je obuhvat penzionera manji u odnosu na planiranih 6.000, zbog povećanja cijena.

On je naveo da penzioneri ovo sedmodnevno pravo mogu iskoristiti u banjama:

  • Vrućica u Tesliću
  • Vilina vlas u Višegradu
  • Dvorovi u Bijeljini
  • Kulaši u Prnjavoru,
  • Mlječanica u Kozarskoj Dubici
  • Terme u Laktašima

Trifunović je prije početka sjednice Upravnog odbora Udruženja penzionera Srpske, koja se održava u Banji “Vrućici”, rekao da se na sjednici pripremaju materijali za izvještajnu skupštinu koja će se održati tokom maja.

Mladen Milić, direktor Fonda PIO Republike Srpske  rekao je da penzioneri pozitivno reaguju na pravo sedmodnevnog boravka u banjama.

U to se kako je rekao i uvjerio tokom razgovara sa grupom koja je odsjela Banji “Vrućici”.

“Pozitivni utisci su na ambijent, kapacitet, ishranu, terapije, odnos osoblja Banje prema njima i iskazuju duboku zahvalnost Vladi Republike Srpske i predsjedniku Republike što su im omogućili da besplatno borave u Banji”, dodao je Milić.

Možda vas interesuje i ovo:

Interesovanje za banjsko liječenje penzionera u Srpskoj sve veće (VIDEO)

On je istakao da Fond PIO usko sarađuje sa penzionerima i da su servis za oko 294.000 korosnika prava penzija, 337.000 radnika i oko 44.000 lica koja uplaćuju doprinose i samostalnih preduzetnika.

Milić je najavio da će uskoro Fond PIO uvesti praksu da jednom mjesečno rukovodstvo po filijalama obavi razgovor sa zainteresovanim penzionerima koji imaju određena pitanja i probleme, te da ih delegira instancama odlučivanja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Biljka koja eliminiše toksine iz tijela, ima je svuda oko nas

Jedna od najcjenjenijih divljih biljaka, koja se vijekovima koristi za podršku tijelu u čišćenju i jačanju. Iako je mnogi smatraju dosadnim korovom, ona krije izuzetnu ljekovitu moć.

Šolja toplog čaja od koprive nije samo običan napitak – to može biti prirodni ritual koji donosi svježinu, energiju i olakšanje od mnogih fizičkih tegoba.

Zašto piti čaj od koprive?

Kura čajem od koprive podržava eliminaciju toksina, stimuliše funkciju bubrega i pročišćava krv. Zbog svojih diuretičkih svojstava, pomaže tijelu da eliminiše višak vode i metabolički otpad koji se nakuplja u mišićima, organima i krvotoku. To znači manje nadutosti, manje oticanja zglobova i lakši način za savladavanje svakodnevnog života.

Zbog svog uticaja na metabolizam i izlučivanje vode, čaj od koprive se često preporučuje kao podrška za mršavljenje i eliminaciju celulita. Redovna konzumacija može poboljšati izgled kože, povećati vitalnost i smanjiti osjećaj umora, prenosi Sensa.

Bogatstvo hranljivih materija u jednoj biljci

Kopriva je prava riznica vitamina i minerala: sadrži vitamine A, B-kompleksa, C, željezo, magnezijum, kalcijum, fosfor, mangan i esencijalne aminokiseline. Takođe je puna antioksidanasa poput beta-karotena, kofeinske kiseline i likopena, koji štite ćelije od slobodnih radikala.

Stoga ne čudi da čaj od koprive takođe podržava imuni sistem, stimuliše cirkulaciju i doprinosi boljem kvalitetu krvi. Zbog visokog sadržaja željeza, često se preporučuje osobama koje pate od anemije.

Kako napraviti čaj od koprive?

Najbolji efekat ćete postići ako listove koprive sakupljate sami – u nezagađenom okruženju i dalje od puteva. Ne zaboravite da nosite rukavice prilikom sakupljanja. Zatim osušite listove i čuvajte ih na suvom mjestu.

Za pripremu:

  • Prokuhajte vodu i sklonite sa vatre.
  • Dodajte kašičicu suvog lišća u šolju vode.
  • Ostavite da odstoji 10–15 minuta.
  • Procijedite čaj i pijte ga nezaslađenog ili po želji dodajte med i sok od limuna.
  • Preporučuje se piti 3 do 4 šolje dnevno, po mogućnosti oko 20 minuta prije obroka.

Nakon što ispijete čaj, boja vašeg urina se u početku može promijeniti – to je normalan znak izlučivanja metaboličkih supstanci. Vremenom postaje bistriji, što ukazuje na to da se tijelo čisti.

Kada treba biti oprezan s pijenjem čaja od koprive ili ga treba izbjegavati?
Iako je prirodni lijek, čaj od koprive ima i svoja ograničenja.

Ne preporučuje se za:

  • trudnice (može izazvati kontrakcije),
  • osobe sa srčanim ili bubrežnim problemima,
  • dijabetičare,
  • osobe koje uzimaju antikoagulanse, diuretike ili lijekove za snižavanje krvnog pritiska.

Previše pijenja može uzrokovati i probavne probleme, stoga slušajte svoje tijelo i pridržavajte se preporučene količine. Budući da kopriva iscrpljuje kalijum iz tijela, ima smisla konzumirati hranu koja ga sadrži – poput lisnatog povrća, krompira i banana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatno liječenje ino penzionerima ukinuto još 2022. godine

Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju na osnovu koga će inostrani penzioneri od 1. maja plaćati 10,2 odsto penzije ako žele da se liječe u Republici Srpskoj stupio je na snagu 2022. godine. Ali primjena će početi tek sad zato što su nadležne institucije godinama „uspostavljale tehničke i administrativne pretpostavke za primjenu zakona.

Kako objašnjavaju iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS, primjena zakonskih odredbi usvojenih 2022. godine nije bila moguća u punom obimu u periodu važenja posebnih mjera tokom vanrednih okolnosti izazvanih epidemijom virusa korona kada je svim građanima bio omogućen pristup zdravstvenoj zaštiti bez obzira na status osiguranja.

„Nakon toga, bilo je neophodno uspostaviti i usaglasiti evidencije između nadležnih institucija, odnosno FZO, Poreske uprave i Fonda PIO), imajući u vidu da nisu postojale objedinjene i pouzdane baze podataka o izvorima penzije i dužini staža ostvarenog u zemlji i inostranstvu. Uspostavljanjem tehničkih i administrativnih pretpostavki za dosljednu primjenu zakona, njegova primjena počinje od 1. maja, bez retroaktivnog dejstva“, navodi se u odgovoru FZO na pitanja CAPITAL-a.

Fond PIO utvrđuje status penzionera

Oni dalje kažu da sprovode Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju kojim je definisan osnov prijave na zdravstveno osiguranje kao i njegova primjena za inostrane penzionere koji su većinski staž ostvarili u inostranstvu.

„Ko spada u ovu kategoriju, odnosno ko su penzioneri sa većinskim stažom u inostranstvu određuje Fond PIO svojim rješenjem – bez izuzetka. S tim u vezi, FZO je svoju argumentaciju poslao Fondu PIO budući da oni utvrđuju status penzionera. Smatramo da svi penzioneri koji spadaju u ovu kategoriju treba da budu zdravstveno osigurani na način kako je propisao članom 15. i 16. Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju i članovima 5. i 18. Zakona o doprinosima RS“, precizira se u odgovoru.

Isto tako, kaže se dalje, prema sporazumu između BiH i Hrvatske propisano je da se korisnici penzije koji ostvaruju pravo u obe države osiguravaju prema propisima države u kojoj imaju prebivalište.

„Prema pomenutom zakonu obavezu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 10,2 odsto imaju isključivo osobe koje primaju penziju iz drugih država u kojima su provele većinski radni vijek, a imaju prebivalište u Srpskoj i osobe koje primaju penzije iz država sa kojima BiH nema zaključen sporazum o socijalnom osiguranju, a u tim državama su takođe provela većinski radni vijek i imaju prebivalište u Srpskoj“, kažu iz FZO.

Stopa od 10,2 posto zakonski definisana

Oni naglašavaju i da stopa od 10,2 odsto nije proizvoljna niti je nova mjera FZO RS, već zakonski definisana stopa doprinosa u RS koja važi za sistem finansiranja zdravstvenog osiguranja.

„Za penzionere koji su penziju ostvarili u RS, stopa doprinosa iznosi jedan odsto i to se uplaćuje iz sredstava penzijskog fonda. Penzioneri koji primaju penziju iz inostranstva plaćaju 10,2 odsto, jer nisu učestvovali u finansiranju domaćeg zdravstvenog sistema tokom radnog vijeka. Upravo ova razlika pokazuje da se ne radi o povećanju niti novom zakonskom rješenju, već o primjeni principa pravičnosti“, pojašnjavaju iz FZO.

Iz Fonda zdravstva podsjećaju da se ova zakonska odredba ne odnosi na penzionere koji su cijeli radni vijek radili u inostranstvu ukoliko je riječ o zemljama koje imaju sporazum sa BiH.

„Oni se na osiguranje prijavljuju po drugom osnovu, odnosno zemlja u kojoj su ostvarili penziju plaća doprinos za njihovo osiguranje. Takođe, ovo se ne odnosi i na penzionere koji su cijeli radni vijek ostvarili u RS, jer njih na zdravstveno osiguranje prijavljuje Fond PIO RS“, zaključuju iz FZO.

Penzioneri nezadovoljni

Podsjećamo, FZO RS je prije desetak dana putem saopštenja pozvao penzionere koji su većinu radnog staža ostvarili u drugoj zemlji da se prijave u Poresku upravu RS, a potom u FZO kako bi regulisali svoj status zdravstvenog osiguranika.

Ovaj potez FZO izazvao je nezadovoljstvo među inostranim penzionerima, a pojedini pravnici i dio stručne javnosti smatraju da se na ovaj način diskriminiše dio pripadnika najstarije populacije. <<<Opširnije

Za razliku od njih iz FZO kažu da one koji su tokom većeg dijela svog radnog vijeka izdvajali za zdravstvo u nekoj drugoj zemlji nije moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Republici Srpskoj i u punom iznosu plaćali doprinose ovdje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Iz Hrvatske u BiH stiže 68.815 penzija

Penzije iz Hrvatske stižu širom regiona. Hrvatska u inostransto isplaćuje penziju za 181.789 penzionera. Među njima je najviše starosnih penzija, a potom porodičnih.

Penzionera koji primaju penziju iz Hrvatske dok žive u drugim zemljama, prošle godine bilo je 181.789.

Najviše ih je u regionu steklo starosnu penziju, njih 123.427.

Najviše penzija u Srbiji i Bosni i Hercegovini

Na prva dva mjesta prema broju isplata nalaze se Srbija i Bosna i Hercegovina (BiH), piše Mirovina.hr.

Mnogi penzioneri stekli su penziju u Hrvatskoj, ali sada žive izvan. Najviše penzija isplaćuje se u BiH, čak 68.815. Nakon toga, drugo mjesto zauzima Srbija gdje penzije iz Hrvatske idu za 62.224 penzionera.

Osim u ove dvije zemlje, mnogi penzioneri koji su radili u Hrvatskoj sada žive u Njemačkoj. Takvih je građana čak 15.133. U Sloveniju se iz hrvatskog penzionog sistema isplaćuje penzija za 10.499 radnika.

Možda vas interesuje i ovo:

Penziju iz Srpske prima 55.000 ljudi koji ne žive u RS

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako uspon i pad civilizacija utiče na veličinu životinja

Kada su francuski arheozoolog Thomas Cucchi i njegov tim prošle godine završili analizu više od četvrt miliona životinjskih ostataka, njihova otkrića potvrdila su ono na šta je ukazala još čuvena studija A. B. Jensena iz 2003. godine – ljudska civilizacija ostavlja tragove duboko u samoj biologiji divljih vrsta.

Te dvije značajne studije, koje prate promjene u veličini tijela životinja kroz milenijume, otkrivaju iznenađujuću činjenicu: uspon i pad Rimskog carstva direktno su uticali na evolucioni tempo evropske faune. Obično mislimo da su politički slomovi isključivo „ljudska stvar“, ali ova istraživanja pokazuju da su se sa padom Rimskog carstva životinje počele fizički smanjivati – doslovno.

Da bismo razumjeli ovaj fenomen, potrebno je vratiti se u 19. vijek, kada su paleontolozi primijetili neobičan trend: drevne životinje su kroz geološka razdoblja postajale sve veće. Konji, koji su nekada bili veličine psa, evoluirali su do današnjih dimenzija, dok su dinosauri i morski gmizavci mezozoika dostizali ogromne proporcije. Ovaj trend nazvan je „Koupovo pravilo“, po američkom paleontologu Edvardu Drinkeru Koupu.

Dramatičan preokret

Ipak, u posljednjih nekoliko hiljada godina došlo je do preokreta. Umjesto rasta, u mnogim dijelovima svijeta zabilježen je trend smanjivanja divljih životinja. Prva velika prekretnica dogodila se krajem posljednjeg ledenog doba, prije oko 12.000 godina, kada su ogromne vrste poput mamuta nestale, a zamijenile su ih manje životinje.

Razlog se djelimično krije u klimatskim promjenama. U hladnim uslovima veća tijela bolje zadržavaju toplotu, dok toplije klime pogoduju manjim organizmima. Kako su šume zamijenile tundru, staništa su postala razuđenija, a hrana manje dostupna. To je pogodovalo manjim i prilagodljivijim vrstama, dnevno.hr

Uz klimatske promjene, i ljudi su počeli sve više da utiču na prirodu. Prelaskom na poljoprivredu i stočarstvo, počelo je pripitomljavanje životinja, što je iz temelja promijenilo njihovu biologiju. Domaće životinje su kroz selektivni uzgoj postajale sve veće i robusnije. S druge strane divlje vrste istovremeno počele su da se smanjuju.

Opšti trend

Istraživanja sprovedena u zapadnom Mediteranu pokazala su četiri faze promjena u veličini životinja tokom posljednjih 8000 godina. U neolitu je zabilježen opšti trend smanjivanja, uprkos porastu broja domaćih životinja.

Prava promjena nastupila je tokom bronzanog i gvozdenog doba, kada su domaće životinje počele da rastu, a divlje su privremeno zaustavile smanjivanje. To je bio period razvoja trgovine, povećanja stanovništva i naprednijeg uzgoja.

Kriza civilizacije

Međutim, od 3. do 10. vijeka dolazi do naglog pada veličine svih životinja, što se poklapa sa slabljenjem i padom Rimskog carstva. Velika poljoprivredna imanja nestaju, a zamjenjuju ih mala sela sa ograničenim resursima.

Istovremeno, klimatske promjene i erozija tla dodatno su pogoršale uslove za život. Manjak hrane i prostora doveo je do smanjenja životinja, dok su bolesti, koje su se širile trgovinom, dodatno pogodile i ljude i životinje.

Odvojeni putevi

U posljednjih hiljadu godina domaće i divlje životinje krenule su različitim putevima. Domaće su nastavile da rastu zahvaljujući selektivnom uzgoju, dok su divlje nastavile da se smanjuju zbog gubitka staništa, klimatskih promjena i intenzivnog lova.

Jedini izuzetak predstavljaju kunići, čija je veličina ostala stabilna zbog djelimične domestikacije.

Zaključak je jasan – istorija ljudskih civilizacija ne utiče samo na društvo, već i na prirodu. Dok se ljudska društva razvijaju i propadaju, divlji svijet se prilagođava. To se često dešava na način koji pokazuje koliko je dubok naš uticaj na planetu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Drastično poskupilo meso: Teleći but postaje luksuz

U moru poskupljenja hrane u Republici Srpskoj, otišle su i cijene mesa, a najviše je poskupio teleći but.

Kako nam je potvrđeno u nekoliko mesnica, prve su otišle cijene teletine.

Tako, trenutno, kilogram teletine sa kostima košta oko 30 KM. Cijena plećke je 33, dok teleći but košta 37 KM. U pojedinim mesnicama, kilogram buta je skočio na čak 40 KM.

“Do poskupljenja je došlo prije 3 dana. Razlog su ostala poskupljenja. Otišla je struja, povećane su plate, poskupili su energenti. Teletina je otišla za 2 KM po kilogramu”, kažu za Srpskainfo u mesnicama.

Mesari ističu da cijene junetine se u proteklom periodu nisu mijenjali, ali je pitanje dana kada će se i to desiti.

” Trenutno, junetina sa kostima košta 19 KM. Kilogram vrata i plećke je 26, dok juneći but košta 26 KM”, kažu u ovoj mesnici.

Za tri godine teletina poskupila 10 KM

Podsjećanja radi, kilogram telećeg buta u mesnicama je prije 3 godine koštao oko 30, a teleće plećke 27 KM. Za juneći but trebalo je izdvojiti 20 KM, a za kilogram plećke i vrata 18 maraka.

Dakle, za 3 godine, teletina je otišla i do 10 KM, a junetina do 8 KM.

U marketima, juneći vrat i plećka koštaju 25 KM, a junetina sa kostima 16 KM.

“Poskupila je i živa vaga, tako da oni koji kupuju od domaćih uzgajivača, takođe moraju da koriguju cijene naviše”, poručuju mesari.

Farmeri ističu da je prije 2 mjeseca došlo do rasta cijena žive vage junadi, ali, kako naglašavaju, u malom iznosu.

Možda vas zanima i ovo:

Cijene mesa drastično porasle u posljednjih pet godina (VIDEO)

Kako prepoznati svježe mljeveno meso: najpouzdaniji znakovi

“Prije 2 mjeseca, kilogram žive vage junadi koštao je oko 7,6, a sada do 8 KM, plus PDV. Junad su, naime, poskupila za nekih 30 feninga po kilogramu žive vage”, kaže za  farmer Ranko Sarajlić.

Prema njegovim riječima, telad se prodaju na komad, a, kad se preračunaju ukupna cijena i kilaža, kilogram žive vage kreće se od 15 do 17 KM.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kore banane: Od kuhinjskog otpada do vrhunskog biođubriva

Svaki put kada bacite koru banane, zapravo bacate dragocjeno prirodno đubrivo koje dokazano podstiče rast usjeva. Prema studiji objavljenoj u časopisu Agriculture, banane su jedna od vodećih svjetskih kultura s prinosom od 116 miliona tona, a pošto kora čini četvrtinu mase ploda, ogromne količine hranljivih materija nepotrebno završavaju na deponijama.

Moć makronutrijenata

Istraživanje koje je predvodila Nokuthula Khanyile sa Univerziteta Mpumalanga, obuhvatilo je 126 studija o efektima kore banane na tlo. Analize su potvrdile da su ove kore bogate ključnim elementima koje poljoprivrednici inače skupo plaćaju u komercijalnim smjesama:

  • Kalijum (u visokim koncentracijama)
  • Azot
  • Fosfor
  • Kalcijum i magnezijum

Biljke tretirane ovim biođubrivom brže klijaju, imaju veću lisnu površinu i snažniji korijen u poređenju sa biljkama u netretiranom zemljištu.

Metode pripreme: Od praha do tečnog ekstrakta

Istraživači su identifikovali nekoliko efikasnih načina za transformaciju otpada u hranu za biljke:

Sušenje i mljevenje: Kore osušene na suncu i samljevene u prah miješaju se direktno sa zemljom. Posebno efikasnom se pokazala mješavina sušenih kora banane i narandže.

Tečni koncentrat: Svježe kore se usitne u kašu, zagriju sa vodom i profiltriraju. Ovakav ekstrakt biljke brže apsorbuju kroz korijen.

Možda vas interesuje i ovo:

Sadite ali mislite unaprijed, poslije može biti kasno

Fermentacija: Kombinovanjem kora sa talogom kafe ili drugim biljnim otpadom dobija se đubrivo koje značajno ubrzava rast lisnatog povrća.

Zanimljivost iz eksperimenta: Kod uzgoja graška, najbolje rezultate su pokazale kore koje su se u zemlji razgrađivale tačno dva mjeseca. Preduga razgradnja može oslabiti biljku.

Ekološki i ekonomski značaj

Moderna poljoprivreda se oslanja na sintetička NPK đubriva čija proizvodnja troši fosilna goriva i uzrokuje 2% ukupne svjetske emisije stakleničkih gasova. Prekomjerna upotreba sintetike dovodi do zagađenja voda i pojave smoga.

  • Upotreba kora banane nudi održivo rješenje jer:
  • Sporo otpuštaju nutrijente, smanjujući rizik od ispiranja u podzemne vode.
  • Smanjuju pritisak na deponije i emisiju štetnih gasova iz trule hrane.
  • Pojeftinjuju proizvodnju za male farmere i baštovane.

Savjet za budućnost

Iako istraživanja obećavaju, naučnici napominju da efekat zavisi od sorte banane i klime. Ipak, osnovna poruka za kućne vrtlare je jasna: vaši kuhinjski ostaci su resurs, a ne smeće. Umjesto kupovnih preparata, rješenje za zdraviji vrt možda se već nalazi u vašoj kanti za kompost.

Podijeli tekst sa drugima na:

SMS prevara: MUP upozorava građane da budu oprezni

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske upozorava građane na pojavu lažnih SMS poruka koje se šalju širom Republike Srpske.

U njima se navode neizmirene saobraćajne kazne i građani pozivaju da putem linkova IDDEEA BiH izvrše provjeru ili plaćanje.

Možda vas interesuje i ovo:

Klik kao opasnost, posebno ugrožena starija populacija

Ističu da pozivaju građane da ne otvaraju sumnjive linkove, ne unose lične i bankovne podatke, niti dijele korisnička imena i lozinke.

“Podsjećamo da su za saobraćajne prekršaje nadležni organi Ministarstva unutrašnjih poslova. IDDEEA BiH nema nadležnosti u izricanju niti naplati kazni. Istovremeno, pozivamo IDDEEA BiH da zaštite lične podatake građana i spriječe zloupotrebe”, kazali su iz MUP RS.

Podijeli tekst sa drugima na: