Iz Hrvatske u BiH stiže 68.815 penzija

Penzije iz Hrvatske stižu širom regiona. Hrvatska u inostransto isplaćuje penziju za 181.789 penzionera. Među njima je najviše starosnih penzija, a potom porodičnih.

Penzionera koji primaju penziju iz Hrvatske dok žive u drugim zemljama, prošle godine bilo je 181.789.

Najviše ih je u regionu steklo starosnu penziju, njih 123.427.

Najviše penzija u Srbiji i Bosni i Hercegovini

Na prva dva mjesta prema broju isplata nalaze se Srbija i Bosna i Hercegovina (BiH), piše Mirovina.hr.

Mnogi penzioneri stekli su penziju u Hrvatskoj, ali sada žive izvan. Najviše penzija isplaćuje se u BiH, čak 68.815. Nakon toga, drugo mjesto zauzima Srbija gdje penzije iz Hrvatske idu za 62.224 penzionera.

Osim u ove dvije zemlje, mnogi penzioneri koji su radili u Hrvatskoj sada žive u Njemačkoj. Takvih je građana čak 15.133. U Sloveniju se iz hrvatskog penzionog sistema isplaćuje penzija za 10.499 radnika.

Možda vas interesuje i ovo:

Penziju iz Srpske prima 55.000 ljudi koji ne žive u RS

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako uspon i pad civilizacija utiče na veličinu životinja

Kada su francuski arheozoolog Thomas Cucchi i njegov tim prošle godine završili analizu više od četvrt miliona životinjskih ostataka, njihova otkrića potvrdila su ono na šta je ukazala još čuvena studija A. B. Jensena iz 2003. godine – ljudska civilizacija ostavlja tragove duboko u samoj biologiji divljih vrsta.

Te dvije značajne studije, koje prate promjene u veličini tijela životinja kroz milenijume, otkrivaju iznenađujuću činjenicu: uspon i pad Rimskog carstva direktno su uticali na evolucioni tempo evropske faune. Obično mislimo da su politički slomovi isključivo „ljudska stvar“, ali ova istraživanja pokazuju da su se sa padom Rimskog carstva životinje počele fizički smanjivati – doslovno.

Da bismo razumjeli ovaj fenomen, potrebno je vratiti se u 19. vijek, kada su paleontolozi primijetili neobičan trend: drevne životinje su kroz geološka razdoblja postajale sve veće. Konji, koji su nekada bili veličine psa, evoluirali su do današnjih dimenzija, dok su dinosauri i morski gmizavci mezozoika dostizali ogromne proporcije. Ovaj trend nazvan je „Koupovo pravilo“, po američkom paleontologu Edvardu Drinkeru Koupu.

Dramatičan preokret

Ipak, u posljednjih nekoliko hiljada godina došlo je do preokreta. Umjesto rasta, u mnogim dijelovima svijeta zabilježen je trend smanjivanja divljih životinja. Prva velika prekretnica dogodila se krajem posljednjeg ledenog doba, prije oko 12.000 godina, kada su ogromne vrste poput mamuta nestale, a zamijenile su ih manje životinje.

Razlog se djelimično krije u klimatskim promjenama. U hladnim uslovima veća tijela bolje zadržavaju toplotu, dok toplije klime pogoduju manjim organizmima. Kako su šume zamijenile tundru, staništa su postala razuđenija, a hrana manje dostupna. To je pogodovalo manjim i prilagodljivijim vrstama, dnevno.hr

Uz klimatske promjene, i ljudi su počeli sve više da utiču na prirodu. Prelaskom na poljoprivredu i stočarstvo, počelo je pripitomljavanje životinja, što je iz temelja promijenilo njihovu biologiju. Domaće životinje su kroz selektivni uzgoj postajale sve veće i robusnije. S druge strane divlje vrste istovremeno počele su da se smanjuju.

Opšti trend

Istraživanja sprovedena u zapadnom Mediteranu pokazala su četiri faze promjena u veličini životinja tokom posljednjih 8000 godina. U neolitu je zabilježen opšti trend smanjivanja, uprkos porastu broja domaćih životinja.

Prava promjena nastupila je tokom bronzanog i gvozdenog doba, kada su domaće životinje počele da rastu, a divlje su privremeno zaustavile smanjivanje. To je bio period razvoja trgovine, povećanja stanovništva i naprednijeg uzgoja.

Kriza civilizacije

Međutim, od 3. do 10. vijeka dolazi do naglog pada veličine svih životinja, što se poklapa sa slabljenjem i padom Rimskog carstva. Velika poljoprivredna imanja nestaju, a zamjenjuju ih mala sela sa ograničenim resursima.

Istovremeno, klimatske promjene i erozija tla dodatno su pogoršale uslove za život. Manjak hrane i prostora doveo je do smanjenja životinja, dok su bolesti, koje su se širile trgovinom, dodatno pogodile i ljude i životinje.

Odvojeni putevi

U posljednjih hiljadu godina domaće i divlje životinje krenule su različitim putevima. Domaće su nastavile da rastu zahvaljujući selektivnom uzgoju, dok su divlje nastavile da se smanjuju zbog gubitka staništa, klimatskih promjena i intenzivnog lova.

Jedini izuzetak predstavljaju kunići, čija je veličina ostala stabilna zbog djelimične domestikacije.

Zaključak je jasan – istorija ljudskih civilizacija ne utiče samo na društvo, već i na prirodu. Dok se ljudska društva razvijaju i propadaju, divlji svijet se prilagođava. To se često dešava na način koji pokazuje koliko je dubok naš uticaj na planetu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Drastično poskupilo meso: Teleći but postaje luksuz

U moru poskupljenja hrane u Republici Srpskoj, otišle su i cijene mesa, a najviše je poskupio teleći but.

Kako nam je potvrđeno u nekoliko mesnica, prve su otišle cijene teletine.

Tako, trenutno, kilogram teletine sa kostima košta oko 30 KM. Cijena plećke je 33, dok teleći but košta 37 KM. U pojedinim mesnicama, kilogram buta je skočio na čak 40 KM.

“Do poskupljenja je došlo prije 3 dana. Razlog su ostala poskupljenja. Otišla je struja, povećane su plate, poskupili su energenti. Teletina je otišla za 2 KM po kilogramu”, kažu za Srpskainfo u mesnicama.

Mesari ističu da cijene junetine se u proteklom periodu nisu mijenjali, ali je pitanje dana kada će se i to desiti.

” Trenutno, junetina sa kostima košta 19 KM. Kilogram vrata i plećke je 26, dok juneći but košta 26 KM”, kažu u ovoj mesnici.

Za tri godine teletina poskupila 10 KM

Podsjećanja radi, kilogram telećeg buta u mesnicama je prije 3 godine koštao oko 30, a teleće plećke 27 KM. Za juneći but trebalo je izdvojiti 20 KM, a za kilogram plećke i vrata 18 maraka.

Dakle, za 3 godine, teletina je otišla i do 10 KM, a junetina do 8 KM.

U marketima, juneći vrat i plećka koštaju 25 KM, a junetina sa kostima 16 KM.

“Poskupila je i živa vaga, tako da oni koji kupuju od domaćih uzgajivača, takođe moraju da koriguju cijene naviše”, poručuju mesari.

Farmeri ističu da je prije 2 mjeseca došlo do rasta cijena žive vage junadi, ali, kako naglašavaju, u malom iznosu.

Možda vas zanima i ovo:

Cijene mesa drastično porasle u posljednjih pet godina (VIDEO)

Kako prepoznati svježe mljeveno meso: najpouzdaniji znakovi

“Prije 2 mjeseca, kilogram žive vage junadi koštao je oko 7,6, a sada do 8 KM, plus PDV. Junad su, naime, poskupila za nekih 30 feninga po kilogramu žive vage”, kaže za  farmer Ranko Sarajlić.

Prema njegovim riječima, telad se prodaju na komad, a, kad se preračunaju ukupna cijena i kilaža, kilogram žive vage kreće se od 15 do 17 KM.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kore banane: Od kuhinjskog otpada do vrhunskog biođubriva

Svaki put kada bacite koru banane, zapravo bacate dragocjeno prirodno đubrivo koje dokazano podstiče rast usjeva. Prema studiji objavljenoj u časopisu Agriculture, banane su jedna od vodećih svjetskih kultura s prinosom od 116 miliona tona, a pošto kora čini četvrtinu mase ploda, ogromne količine hranljivih materija nepotrebno završavaju na deponijama.

Moć makronutrijenata

Istraživanje koje je predvodila Nokuthula Khanyile sa Univerziteta Mpumalanga, obuhvatilo je 126 studija o efektima kore banane na tlo. Analize su potvrdile da su ove kore bogate ključnim elementima koje poljoprivrednici inače skupo plaćaju u komercijalnim smjesama:

  • Kalijum (u visokim koncentracijama)
  • Azot
  • Fosfor
  • Kalcijum i magnezijum

Biljke tretirane ovim biođubrivom brže klijaju, imaju veću lisnu površinu i snažniji korijen u poređenju sa biljkama u netretiranom zemljištu.

Metode pripreme: Od praha do tečnog ekstrakta

Istraživači su identifikovali nekoliko efikasnih načina za transformaciju otpada u hranu za biljke:

Sušenje i mljevenje: Kore osušene na suncu i samljevene u prah miješaju se direktno sa zemljom. Posebno efikasnom se pokazala mješavina sušenih kora banane i narandže.

Tečni koncentrat: Svježe kore se usitne u kašu, zagriju sa vodom i profiltriraju. Ovakav ekstrakt biljke brže apsorbuju kroz korijen.

Možda vas interesuje i ovo:

Sadite ali mislite unaprijed, poslije može biti kasno

Fermentacija: Kombinovanjem kora sa talogom kafe ili drugim biljnim otpadom dobija se đubrivo koje značajno ubrzava rast lisnatog povrća.

Zanimljivost iz eksperimenta: Kod uzgoja graška, najbolje rezultate su pokazale kore koje su se u zemlji razgrađivale tačno dva mjeseca. Preduga razgradnja može oslabiti biljku.

Ekološki i ekonomski značaj

Moderna poljoprivreda se oslanja na sintetička NPK đubriva čija proizvodnja troši fosilna goriva i uzrokuje 2% ukupne svjetske emisije stakleničkih gasova. Prekomjerna upotreba sintetike dovodi do zagađenja voda i pojave smoga.

  • Upotreba kora banane nudi održivo rješenje jer:
  • Sporo otpuštaju nutrijente, smanjujući rizik od ispiranja u podzemne vode.
  • Smanjuju pritisak na deponije i emisiju štetnih gasova iz trule hrane.
  • Pojeftinjuju proizvodnju za male farmere i baštovane.

Savjet za budućnost

Iako istraživanja obećavaju, naučnici napominju da efekat zavisi od sorte banane i klime. Ipak, osnovna poruka za kućne vrtlare je jasna: vaši kuhinjski ostaci su resurs, a ne smeće. Umjesto kupovnih preparata, rješenje za zdraviji vrt možda se već nalazi u vašoj kanti za kompost.

Podijeli tekst sa drugima na:

SMS prevara: MUP upozorava građane da budu oprezni

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske upozorava građane na pojavu lažnih SMS poruka koje se šalju širom Republike Srpske.

U njima se navode neizmirene saobraćajne kazne i građani pozivaju da putem linkova IDDEEA BiH izvrše provjeru ili plaćanje.

Možda vas interesuje i ovo:

Klik kao opasnost, posebno ugrožena starija populacija

Ističu da pozivaju građane da ne otvaraju sumnjive linkove, ne unose lične i bankovne podatke, niti dijele korisnička imena i lozinke.

“Podsjećamo da su za saobraćajne prekršaje nadležni organi Ministarstva unutrašnjih poslova. IDDEEA BiH nema nadležnosti u izricanju niti naplati kazni. Istovremeno, pozivamo IDDEEA BiH da zaštite lične podatake građana i spriječe zloupotrebe”, kazali su iz MUP RS.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako otjerati zmije iz dvorišta sadnjom biljaka?

Zmije su često nepoželjni gosti na našim imanjima, a uređenje samog terena, odnosno staništa je relativno jednostavan način da se smanji mogućnost nastanjenja u vašoj bašti.

Neven, limunska trava i pelin

Možda bi bilo dobro i da razmislite o sadnji biljaka koje odbijaju zmije koje pružaju prirodno sredstvo odvraćanja. Neki uobičajeni primjeri uključuju neven, limunsku travu i pelin.

Šta biraju zmije

Većina zmija bira hladna, vlažna i mračna staništa, kao što su gomila, drva, daske ili gusti grmovi ili visoka trava. Naime, ista ova mjesta rado biraju miševi i glodari.
Kako bi smanjili mogućnost pojave zmija otklonite potencijalna skrovišta i za grabljivicu i za lovinu.

Redovno kosite travnjak i kratite živu ogradu pogotovu onu koja raste blizu tla.

Naslažite kamenje i drvo za ogrijev dalje od bašte i kuće, a još idealnije bi bilo na policama.

Takođe, hranu za ljubimce držite u zatvorenim kontejnerima.

Ako je vaše dvorište ili bašta sklono zmijama, razmislite o izmjenama koje će ih odvratiti od ulaska.

Redovno se bavite baštom kako biste uklonili sve što privlači zmije kao što su ostaci, rupe i rast.

Skratite travu

Skratite travu da biste eliminisali skrovišta za zmije. Razmislite o postavljanju ograde otporne na zmije od čelične mreže, plastične folije ili mreže za hvatanje. Ako instalirate ogradu, uvjerite se da je u ravni sa zemljom i pod uglom ka spolja i da je visoka najmanje 100-ak cm i duboka oko 120 cm, piše Espreso.

Koristite materijale koji zmijama otežavaju klizanje po njima, poput listova božikovine, šišarki, ljuske jajeta i šljunka.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO poziva penzionere da izmijene punomoći

Zbog otkrivenih zloupotreba pri isplati penzija putem punomoći, Fond PIO Republike Srpske pozvao je 2.398 penzionera da do kraja aprila izvrše izmjenu punomoći. Cilj je da se spriječe dalje nepravilnosti.

Naime, kako ističu iz Fonda PIO zbog zloupotreba od strane neodgovornih pojedinaca koji su ranije dostavili punomoć Fondu PIO za isplatu penzije opunomoćeniku. Fond je bio prinuđen da reaguje kako bi spriječio dalju štetu po budžet Republike Srpske.

“Do sada je oko 900 savjesnih i odgovornih penzionera postupilo po našim instrukcijama. Time je omogućeno da za njih nesmetano nastavimo isplatu penzije. Za 179 penzionera koji su u punomoći naveli mjesto prebivališta na teritoriji Republike Srpske izvršili smo provjeru. Ustanovili smo da isti nisu evidentirani kao takvi u bazi Agencije za identifikacione dokumente IDDEEA. Za sve njih privremeno smo obustavili isplatu penzije za mart mjesec”, kazali su iz Fonda PIO.

Dodaju da će penzionerima koji žive u inostranstvu, a koji su uredno dostavili potvrdu o životu nastaviti redovnu isplatu penzije do kraja ove godine. Do tada  važi uz napomenu da do kraja tekuće godine zamjene postojeću punomoć.

Za penzionere koji žive u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji – isplata će se nastaviti bez izmjena postojećih punomoći.

Iz Fonda su upozorili da će protiv svih koji nisu pravovremeno prijavili smrt penzionera, a nastavili su primati penziju bez prava na to, biti pokrenuti postupci pred nadležnim organima radi povrata sredstava i izricanja zakonom predviđenih sankcija.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako prepoznati da li je maslinovo ulje zaista maslinovo?

Boja i cijena često mogu da vas zavaraju, evo kako možete prepoznati pravo, kvalitetno maslinovo ulje na prvi miris i ukus.

Tržište je danas preplavljeno proizvodima različitog kvaliteta, a često i onima koji se predstavljaju kao čisti, iako to nisu.

Za prosječnog kupca, izbor između desetina boca na polici je svakako zbunjujući. Odluka se često donosi na osnovu površnih kriterijuma kao što su pakovanje ili cijena.

Prava vrijednost maslinovog ulja leži u karakteristikama koje treba da prepoznate.

Boja može da vas obmane

Boja ulja je jedna od najčešćih zabluda. Mnogi će posegnuti za uljem sa izraženom zelenom bojom, vjerujući da ova nijansa garantuje vrhunski kvalitet. Međutim, boja može da varira u zavisnosti od sorte masline, stepena zrelosti ploda i načina obrade, pa čak i mješavine različitih biljnih ulja mogu postići sličnu nijansu. Zbog toga, oslanjanje isključivo na izgled može lako dovesti do pogrešnog zaključka.

Miris je prvi pokazatelj

Miris je prvi i jedan od najvažnijih kriterijuma pri procjeni maslinovog ulja. Kvalitetno maslinovo ulje zrači svježinom i prirodnošću. Njegove arome podsjećaju na svježe pokošenu travu, zelenu jabuku, badem ili list paradajza. Takav miris je rezultat svježeg, pravilno obrađenog voća i očuvanih aromatičnih jedinjenja.

Možda vas interesuje i ovo:

Zašto bi trebalo maslinovo ulje da koristite svakog dana?

Ulje koje gotovo nema miris ili u kome se osjećaju teže, blago ustajale note, ukazuje na niži kvalitet ili prisustvo drugih ulja. Mirisi koji podsjećaju na vosak, vlagu ili blagu kiselost su posebno sumnjivi, jer mogu ukazivati na oksidaciju ili nepravilno skladištenje.

Ukus i jednostavan test

Ukus zatim potvrđuje ono što smo naslutili mirisom – pravo maslinovo ulje nikada nije potpuno neutralno. Naprotiv, ima izražen karakter koji uključuje blagu gorčinu i začinjenost. Ljutina, koja se osjeća kao blago peckanje ili grebanje u grlu, znak je prisustva prirodnih antioksidanata i polifenola.

Takav ukus se ne može lako imitirati, pa je jedan od važnih pokazatelja autentičnosti. Ako ulje nema poseban utisak i završnu oštrinu, vrlo je vjerovatno da se ne radi o vrhunskom proizvodu.

Kvalitet se može provjeriti i jednostavnom metodom koju svako može primijeniti kod kuće. Sipajte malu količinu ulja u staklenu šolju, pokrijte je dlanom i blago zagrijte toplinom ruke. Poslije kratkog vremena oslobađaju se arome i tada se jasno mogu osjetiti. Ako se pojave svježe, voćne i biljne note, to je dobar znak. Ako miris ostane slab ili podsjeća na vino, sirće ili čak sir, moguće je da ulje nije čisto ili je izgubilo svoja svojstva.

Visokokvalitetno maslinovo ulje ostavlja slojevit ukus koji se razvija na nepcu i traje čak i nakon gutanja. Njegova svježina i blaga gorčina nisu mana, već poželjna karakteristika koja dokazuje prirodnost i pravilnu obradu, prenosi Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vikend vodič za penzionere: Gdje kupovati najpovoljnije?

Dragi naši čitaoci, pred nama je još jedan vikend, a sa njim i nove prilike da pametnom kupovinom uštedite u vašim omiljenim marketima. Kako bismo vam olakšali potragu za najnižim cijenama osnovnih namirnica, mesa, voća i higijene, pripremili smo pregled aktuelnih kataloških akcija.

Pogledajte gdje vas čekaju najbolji popusti do nedjelje:

FIS

U FIS marketima vas očekuju odlične cijene osnovnih namirnica i proizvoda za domaćinstvo.

Za ljubitelje mesa, kilogram junetine bez kosti košta 22,50 KM, dok su povrtne namirnice također povoljne – mrkva je 1,50 KM, a luk samo 1,25 KM.

Sa delikates odjela izdvajaju se sir Paladin (Gouda ili Edamer) po 11,95 KM/kg, kao i Tanašić krastavci (2500 ml) za 8,95 KM. Za brzi obrok tu je pileća hrenovka Vimar (200 g) po cijeni od 1,35 KM.

Od higijenskih proizvoda, toaletni papir Paloma (16 rola) dostupan je za 5,95 KM, dok je Coccolino omekšivač snižen na 5,65 KM. Tu je i Maggi tarhana juha za samo 1,00 KM.

KONZUM I MERCATOR

Produžena vikend akcija donosi odlične prilike za kupovinu osnovnih namirnica.

Pileća prsa u rinfuzi možete kupiti po cijeni od 8,95 KM/kg, dok je Fructal sok od borovnice (2 l) snižen na 3,95 KM.

Iz mliječnog asortimana izdvajamo Mila jogurt (1 l) za 1,70 KM, a za ljubitelje slatkog tu je Milka MMMAX čokolada (2×300 g) po cijeni od 9,95 KM. Svježe narandže dostupne su za 1,65 KM/kg.

MARKET AS

Market AS nudi povoljan izbor mesa i proizvoda za svakodnevnu upotrebu.

Pileći file košta 10,49 KM/kg, juneća rebra 18,49 KM/kg, dok je pileći batak dostupan za 4,49 KM/kg. Za roštilj su tu i Goranović kobasice po sniženim cijenama, a banane su 2,15 KM/kg.

Za jutarnju kafu izdvajamo Grand kafu (500 g) po 12,95 KM, dok je Nectar Family sok (1,5 l) 2,99 KM. Harmony ubrusi dostupni su po cijeni od 3,65 KM.

TROPIC

U Tropic marketima možete pronaći kvalitetne proizvode po pristupačnim cijenama.

Svinjski vrat bez kosti dostupan je za 9,99 KM/kg, dok je Beretta mortadela (više vrsta) 15,99 KM.

Od voća izdvajamo avokado po 1,59 KM/kom, a za opuštanje tokom vikenda tu je Tuborg pivo (4/1) po cijeni od 4,99 KM.

KORT

KORT marketi nude povoljne cijene za osnovne namirnice i slatke proizvode.

Svinjska plećka bez kosti košta 6,95 KM/kg, dok je mladi kupus samo 1,29 KM/kg. Dukat maslac (250 g) također je 6,95 KM.

Za doručak ili lagani obrok tu su Balans+ kefir (1 kg) po 2,35 KM i Gavrilović pileća salama (350 g) za 2,95 KM. Masline Sevilla dostupne su po cijeni od 1,49 KM.

Za slatki kraj izdvajamo Cipiripi krem (400 g) po 4,45 KM i Don Kornelone sladoled (8/1) za 2,95 KM.

ŠIKI

U ŠIKI marketima vas očekuju odlične cijene za povoljnu kupovinu. Za ukusan porodični ručak izdvajamo juneći vrat i plećku bez kosti po cijeni od 21,99 KM, dok je svinjski but dostupan za 7,50 KM po kilogramu. Pileći bataci su već od 4,50 KM, a za ljubitelje domaćih specijaliteta tu je i suva kobasica po cijeni od 14,99 KM.

Od svježeg voća i povrća u ponudi su paradajz po 3,49 KM, krastavac salatar za 1,49 KM, kao i jagode po cijeni od 4,50 KM po kilogramu.

Za svakodnevne potrebe izdvajamo Grand Gold kafu (500 g) po cijeni od 12,90 KM, Dukat trajno mlijeko (1 l) za 1,59 KM, kao i Dolcetto Petit keks (700 g) po cijeni od 1,99 KM. Tu su i Delikato svježa jaja (10/1) za 2,69 KM te mesni narezak Delikato (100 g) po cijeni od 0,79 KM. Sve što vam je potrebno za kvalitetnu i povoljnu kupovinu pronađite u ŠIKI marketima!

Cijene osnovnih namirnica značajno variraju od marketa do marketa, pa se isplati planirati kupovinu unaprijed. Penzionerima se posebno preporučuje da iskoriste vikend akcije za nabavku mesa, mliječnih proizvoda i higijenskih artikala po nižim cijenama.

Tekst priredila: S.Vukić

Fotografije preuzete sa zvaničnih stranica marketa.

Podijeli tekst sa drugima na:

Građani Srpske kupuju sve manje hrane

Republički zavod za statistiku objavio je danas podatke o trgovini na malo za mart 2026. godine, koji pokazuju da kupovina postaje skuplja.

Ukupan promet u trgovini na malo u martu je bio za 27,3 posto veći u odnosu na februar gledano po tekućim cijenama.

Ono što posebno treba da zabrine je podatak o hrani, pićima i duvanskim proizvodima. Nominalni indeks za tu kategoriju u martu 2026. u odnosu na mart 2025. iznosi svega 97,7. To znači da je promet u toj kategoriji u poređenju s prošlom godinom realno pao za 5,1%.

Ovo ne znači da je hrana pojeftinila – cijene su i dalje visoke – nego da su ljudi kupili manje robe nego godinu ranije.

Možda vas interesuje i ovo:

Povrće skuplje od mesa: Penzioneri i radnici na mukama

S druge strane, goriva i maziva bilježe dramatičan skok. Čak 50,2% nominalno više nego u februaru, a u godišnjoj poređenju realni rast iznosi 25,7%.

Skuplje gorivo direktno se preliva na cijene prevoza i dostave roba. To će se na kraju osjetiti u cijeni svega – od hljeba do lijekova.

Jedina kategorija koja bilježi snažan rast jesu neprehrambeni proizvodi – bijela tehnika, odjeća, obuća – sa godišnjim realnim rastom od 14,6%.

Ako se dublje analiziraju podaci životni standard za one sa fiksnim primanjima se smanjuje. Hrana je skuplja nego što plate i penzije mogu pratiti. Gorivo juri prema gore, a statistika pokazuje da su građani primorani da kupuju manje.

 

Podijeli tekst sa drugima na: