Ne čekajte mraz: Evo kad biljke treba unijeti u zatvoren prostor

Polovina oktobra je pravo vrijeme da razmislite o tome gdje će vaše omiljene biljke sa terase provesti zimu.

Iako su dani u Srpskoj još povremeno prijatni i sunčani, noćne temperature mogu naglo da padnu, a pojedine vrste cvijeća stradaju i prije nego što se pojavi prvi mraz. Evo koje biljke treba prve skloniti i kako da ih pripremite za boravak u zatvorenom prostoru.

Jesen je uveliko stigla, a sa njom i pitanje koje muči mnoge ljubitelje cvijeća: kada je pravi trenutak da se saksije sa terase presele u kuću?

Najveća greška je čekanje prvog mraza. Naime, neke biljke tropskog porijekla mogu da pretrpe oštećenja već kada se noćne temperature spuste ispod 10 stepeni, dok otpornije vrste mogu ostati napolju znatno duže.

Zato je sredina oktobra idealan trenutak da pregledate biljke, pratite vremensku prognozu i napravite mjesta za one koje ne podnose hladnoću.

Koje cvijeće treba prvo unjeti?

Dipladenija (mandevila): Ova biljka voli toplotu i ne podnosi hladne jesenje noći. Preporučljivo je da je unesete kada temperature počnu redovno da padaju ispod 10 do 12 stepeni.

Hibiskus: Tropski hibiskus treba premjestiti u zatvoren prostor prije nego što noćne temperature padnu ispod približno 10 stepeni. Potrebno mu je dosta svjetlosti, ali ne i mjesto neposredno uz radijator.

Fikus i druge tropske sobne biljke: Ako su ljeto provele na terasi, vrijeme je da se vrate unutra čim noći postanu hladne. Nagla promjena temperature može da izazove opadanje listova.

Muškatle: Popularne muškatle mogu da podnesu kratkotrajno svežije vrijeme, ali ih treba skloniti prije mraza. Ako želite da ih sačuvate za sljedeću sezonu, najbolje je da prezime na svjetlom i prohladnom mjestu, uz znatno rjeđe zalivanje.

Begonije: Vrste koje ne podnose mraz treba zaštititi na vrijeme. Kod gomoljastih begonija postupak prezimljavanja razlikuje se od onog kod lisnatih i stalnocvjetajućih vrsta.

Možda vas interesuje i ovo:

Sedam najgorih mjesta za sobne biljke na kojima najbrže venu

Koje biljke mogu još malo da ostanu na terasi?

Ne morate sve saksije unjeti istog dana.

Hrizanteme, dan i noć i pojedine vrste ukrasnog kupusa dobro podnose hladnije jesenje vrijeme i mogu još dugo krasiti terasu. Ipak, otpornost zavisi od sorte, a biljke u saksijama osjetljivije su na smrzavanje korijena nego one posađene u zemlji.

Lavanda i ruzmarin takođe mogu podnijeti svežije dane, ali kod ruzmarina treba biti oprezan tokom jačih mrazeva, naročito ako je posađen u manjoj saksiji.

Kako pravilno pripremiti cvijeće za unošenje?

Prije nego što saksije unesete u dnevnu sobu ili hodnik, obavezno pregledajte listove, naročito njihovu donju stranu. Tokom ljeta na biljkama se mogu nastaniti biljne vaši, grinje i drugi štetni organizmi koji se u toplom prostoru brzo umnožavaju.

Uklonite suve i oštećene listove, očistite saksije i provjerite da li u zemlji ima neželjenih insekata, prenosi 24Sedam.

Biljke je najbolje nekoliko dana držati odvojeno od ostalog sobnog cvijeća kako biste mogli da primijetite eventualne štetočine.

Važno je i da ne pretjerujete sa zalivanjem. Većina biljaka tokom jeseni i zime sporije raste, pa im je potrebno manje vode nego tokom toplih ljetnih mjeseci.

Gdje je najbolje mjesto za cvijeće tokom zime?

Najčešća greška je postavljanje biljaka odmah pored radijatora. Topao i suv vazduh može izazvati sušenje vrhova listova, opadanje pupoljaka i pojavu štetočina.

Većini biljaka koje prezimljavaju u zatvorenom prostoru odgovara svijetlo mjesto, dalje od direktnog izvora grijanja. Ipak, uslovi se razlikuju: muškatlama često prija prohladna prostorija, dok tropske vrste zahtijevaju više toplote.

Najvažnije pravilo za polovinu oktobra u Srbiji jeste da ne gledate samo dnevnu temperaturu. Ako je tokom dana 20 stepeni, a noću temperatura pada na pet ili šest, osjetljive biljke već mogu biti izložene stresu.

Zato provjeravate prognozu za svoj grad i reagujte prije prvog ozbiljnijeg zahlađenja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO objavio podatke o najnižoj penziji u Srpskoj i FBiH

Fond PIO Republike Srpske objavio je podatke o iznosu najniže penzije u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

U svojoj objavi na društvenim mrežama naveli su da je jedno o najčešćih pitanja koje dobijaju: “Zašto su penzije duplo veće u Federaciji BiH”.

“O ovoj temi se često govori.  Ali se u javnosti nerijetko iznose nepotpune ili pogrešno interpretirane informacije. Zato u narednom periodu donosimo uporedne podatke o isplaćenim penzijama, kako bi smo na osnovu činjenica prikazali stvarno stanje”, stoji u objavi.

Prvi pregled odnosi se na isplatu najniže penzije za 15 do 20 godina penzijskog staža u septembru.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako su prošli penzioneri u BiH i Srbiji: Ko je dobio više novca?

Po tome, najniža penzija za 15 do 20 godina staža u Srpskoj iznosi 434,15 KM, a u Federaciji BiH 451,22 KM.

“S ciljem istinitog informisanja javnosti, a zbog pokušaja neodgovornih pojedinaca u obmani javnosti, naročito penzionerske populacije da su penzije u Srpskoj duplo niže od penzija u Federaciji BiH, donosimo uporednu i stvarnu sliku visine zagarantovane penzije za penzijski staž od 15 do 20 godina”, poručuju iz Fonda PIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Alu folija nije samo za kuhinje: Može riješiti još neke probleme

Aluminijumska folija obično izađe iz fioke samo kad pečete piletinu, pa se vrati na isto mjesto da čeka sljedeću nedjelju.

Šteta, jer ona može da bude korisna i van rerne, naročito u oktobru, kad se spremaju roštilj, plehovi i kuhinja za hladnije dane.

Jedan običan list može da pomogne kod pet sitnih problema koji umiju da oduzmu vrijeme i živce. Važno je samo da znate gdje folija zaista pomaže, a gdje može da napravi više štete nego koristi.

Neočekivana rješenja: Pet problema koje aluminijumska folija rješava u kuhinji

1. Spasite zagoreli pleh: Čišćenje bez skupih sredstava!

Zagorjele naslage od pečenja umiju da se zalijepe toliko da ni dugo potapanje ne pomaže. Ako je pleh od običnog, nepremazanog metala, zgužvajte komad folije u kuglu i njome pažljivo istrljajte najtvrdokornije ostatke.

Prije toga ostavite pleh petnaestak minuta u toploj vodi sa deterdžentom. Naslage će omekšati, pa će čišćenje ići lakše. Foliju nemojte koristiti na teflonskim i drugim neprijanjajućim premazima jer može da ih izgrebe.

2. Rešetka roštilja kao nova: Pripremite je za proljeće bez muke

Poslije posljednjeg roštiljanja u sezoni, na rešetki često ostanu zalijepljena masnoća i komadići hrane. Kada se potpuno ohladi, zgužvajte foliju u čvrstu kuglu i pređite njome preko metalnih šipki na kojima nema osjetljivog premaza.

Ostatke potom uklonite četkom ili krpom, a rešetku operite i dobro osušite prije odlaganja. Ako je rešetka emajlirana ili ima poseban zaštitni sloj, držite se uputstva proizvođača i koristite mekanu četku.

3. Zbogom rđi: Uklonite sitne mrlje sa hromiranog metala

Sitne smeđe tačkice na hromiranim dijelovima ponekad mogu da se uklone zgužvanom aluminijumskom folijom i malo vode. Radite nježno, bez jakog pritiskanja, pa površinu obrišite i osušite.

Ovaj postupak nije za svaki metal niti za duboku rđu. Najprije ga isprobajte na skrivenom dijelu predmeta, naročito ako niste sigurni kakav je premaz.

4. Efikasno čišćenje: Uklonite tvrdokorne naslage sa metalnih površina

Kada se na odgovarajućoj metalnoj površini uhvate ostaci hrane ili masnoće, zgužvana folija može da posluži kao jednostavna pomoć pri ribanju. Najbolje je prvo omekšati naslage toplom vodom i deterdžentom, a zatim lagano preći preko njih.

Nemojte je koristiti na površinama koje se lako grebu, poput neprijanjajućeg posuđa, ogledala ili sjajnih ukrasnih dijelova. Kod njih je bolji izbor mekani sunđer, prenosi Krstarica.

5. Folija kao strugalica: Ubrzajte čišćenje kuhinje

Kada čistite metalni pleh ili dio roštilja na kojem su ostali suvi komadići hrane, komad folije može da posluži kao improvizovana strugalica za ostatke koje je dozvoljeno ukloniti mehanički. Zgužvajte je tako da dobijete čvrstu ivicu i radite pažljivo, bez grebanja podloge.

Za površine sa premazom, kao i za dijelove čija se zaštita lako oštećuje, izaberite mekanu četku ili sunđer. Folija je praktična pomoć, ali nije zamjena za odgovarajući pribor za svaku vrstu materijala.

Prije nego što počnete: Važna upozorenja za korišćenje folije

Aluminijumska folija može da pomogne kod pojedinih tvrdokornih naslaga na metalu, ali nije čarobno sredstvo za čišćenje svega u kući. Najvažnije je da je koristite na odgovarajućoj površini i da ne ribate agresivno ono što može lako da se izgrebe.

Mali trik, velika pomoć: Iskoristite foliju na pravi način
Ponekad je upravo ono što već imate u kuhinjskoj fioci dovoljno da posao završite jednostavnije – samo treba znati kada taj mali trik ima smisla.

Podijeli tekst sa drugima na:

Meteorolozi najavili promjenu: Stiže veliki pad temparature

Velika promjena vremena očekuje nas u narednim danima, a prema najavama meteorologa, u četvrtak će temperatura naglo pasti.

Kako navode iz RHMZ-a, danas, 20. oktobra, jutro će biti pretežno vedro i svježe, u višim predjelima i hladno.

“Lokalno duž rijeka i po kotlinama moguća prolazna magla. Tokom dana sunčano i još toplije uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljiv ili sjeveroistočni. Na zapadu i u planinama će poslijepodne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak”, dodaju oni.

Prema njihovoj prognozi, minimalna temperatura vazduha od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan.

“Maksimalna temperatura vazduha od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni”, kažu oni.

Srijeda, 21. oktobar

U srijedu se očekuje vjetrovito, toplo i promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode.

“Na jugu i zapadu će padati kiša, ponegdje i obilnija, a poslijepodne će slabe kiše biti i u ostalim područjima. Duvaće umjeren do jak, na zapadu i olujni južni vjetar. Minimalna temperatura vazduha od četiri do 12, na jugu i zapadu do 15. Maksimalna temperatura vazduha od 18 na jugu i zapadu do 28 na sjeveroistoku, a u višim predjelima od 13 stepeni”, navode oni.

Četvrtak, 22. oktobar

U četvrtak će biti oblačno i svježije sa kišom.

“Minimalna temperatura vazduha od sedam do 15. Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 20, u višim predjelima od 10 stepeni”, stoji u prognozi.

Petak, 23. oktobar

U noći i ujutro očekuje se oblačnije vrijeme sa kišom na istoku, a u ostalim predjelima suvo uz postepeno razvedravanje.

“Tokom dana promjenljivo oblačno uz sunčane periode u svim predjelima. Minimalna temperatura vazduha od jedan stepen u višim predjelima na zapadu do devet, na sjeveroistoku, na jugu do 14. Maksimalna temperatura vazduha od 12 do 17, na jugu do 21, a u višim predjelima od osam stepeni”, ističu iz RHMZ-a.

Podijeli tekst sa drugima na:

Majstor otkrio kakvu veš mašinu ne bi nikada kupio

Serviseri veš-mašina otkrivaju koje greške najčešće prave vlasnici, koliko koštaju popravke i zašto skuplji uređaj nije uvijek bolji izbor.

Troškovi popravke kućnih aparata postali su toliko važna tema da je i Evropska unija odlučila da dodatno zaštiti potrošače.

Od 31. jula 2026. godine primjenjuju se nova evropska pravila o pravu na popravku, čiji je cilj da olakšaju popravljanje uređaja, produže njihov vijek trajanja i smanje potrebu za kupovinom novih.

Međutim, dok se na evropskom nivou podstiče popravka neispravnih uređaja, serviseri upozoravaju da mnogi građani nepotrebno troše novac jer zanemaruju osnovno održavanje veš-mašina.

O najčešćim kvarovima, troškovima popravki i greškama prilikom korišćenja veš-mašina govorila su dvojica majstora iz Hrvatske, Zlatko i Robert Frljuk. Njihova iskustva pokazuju da problemi zbog kojih građani pozivaju servisera često nastaju zbog začepljenih dijelova, nepravilnog korišćenja uređaja ili nedovoljnog održavanja.

Majstor Zlatko ističe da se tokom rada redovno susreće s problemima koje bi vlasnici veš-mašina mogli da riješe i sami.

“Najviše me zovu jer im se zapušio filter. Svašta nalazim unutra, od tangi do čarapa”, ispričao je.

Zapušen filter može da vas košta 60 evra

Problem nastaje kada se filter duže vrijeme ne čisti, pa se u njemu postepeno nakupljaju različiti predmeti i nečistoće. Kada veš-mašina zbog toga prestane normalno da radi, vlasnici često ne znaju šta je uzrok problema i odlučuju da pozovu servisera.

Takva intervencija, prema Zlatkovim riječima, može da košta oko 60 evra (117 KM), iako je riječ o problemu koji se često može spriječiti redovnim održavanjem.

Zbog toga vlasnicima veš-mašina savjetuje da filter čiste jednom mjesečno.

“Ako to radite redovno, nećete imati problema”, poručuje on za portal Zagreb.info, a prenosi Dnevno.hr.

Prije čišćenja potrebno je pridržavati se uputstava proizvođača, isključiti uređaj iz struje i pripremiti se na mogućnost isticanja zaostale vode.

Osim zapušenih filtera, Zlatko se često susreće i s pritužbama građana da se iz veš-mašine širi neprijatan miris. Iako vlasnici ponekad posumnjaju na ozbiljniji kvar, uzrok može biti jednostavna navika koju mnogi imaju nakon završetka pranja.

Jedna navika stvara neprijatan miris

Dio korisnika odmah zatvara vrata veš-mašine nakon pranja, ne ostavljajući dovoljno vremena da se njena unutrašnjost osuši i provjetri.

“Još ima ljudi koji veš-mašinu sve vrijeme drže zatvorenu, zbog čega smrdi. Valjda im ljepše izgleda. Takvima uvijek kažem da ostave vrata otvorena nakon pranja kako bi unutrašnjost mogla da se provjetri”, objašnjava majstor.

Drugi serviser, Robert Frljuk, upozorava na još jednu čestu grešku koja može negativno da utiče na rad uređaja. Riječ je o količini veša koju građani stavljaju u bubanj.

Na svakoj veš-mašini naveden je maksimalni kapacitet, na primjer sedam, osam ili deset kilograma. Međutim, pojedini korisnici pogrešno tumače šta ta oznaka zapravo znači.

“Ljudi se drže uputstava na veš-mašini, ali onda misle da se to odnosi na mokar, a ne na suv veš”, objašnjava Frljuk.

Pretrpavanje veš-mašine može da izazove ozbiljne probleme

Kapacitet veš-mašine odnosi se na težinu suvog veša, a ne na njegovu težinu nakon što upije vodu. Pritom, dozvoljena količina veša može da zavisi i od izabranog programa pranja.

Frljuk upozorava da bubanj ne bi trebalo napuniti toliko da u njemu više nema dovoljno prostora za pomjeranje odjeće.

“Pravilo je da, kada stavljate veš u mašinu, mora da ostane slobodnog prostora. Pretrpana mašina mogla bi da počne da skače, a to niko ne želi”, upozorava on.

Dok se Zlatko najčešće susreće sa zapušenim filterima, Frljuk kaže da mu se građani najviše javljaju zbog problema s dovodom vode.

“Najčešće zovu zbog kamenca na posudi za dovod vode, koja se nalazi iznad fioke za deterdžent. To se zapuši i onda voda ne prolazi”, objašnjava on, dodajući da takva popravka može da košta između 40 i 60 evra (78 do 117 KM).

Iako na prvi pogled može da izgleda kao ozbiljan kvar, uzrok ponekad može biti začepljenje koje ometa normalan protok vode.

Ipak, vlasnici uređaja ne bi trebalo samostalno da rastavljaju dijelove veš-mašine ako ne znaju kako da bezbjedno pristupe problemu.

Kada se popravka više ne isplati?

Jedno od najvažnijih pitanja nakon kvara jeste da li se više isplati ulagati u postojeću veš-mašinu ili kupiti novu.

Majstor Zlatko smatra da bi kupovinu novog uređaja trebalo ozbiljno razmotriti kada cijena popravke pređe 200 evra (391 KM). Naravno, isplativost zavisi i od starosti veš-mašine, njenog stanja i vrste kvara.

Robert Frljuk ističe da mnogi vlasnici ne mogu sami da procijene koliko je problem ozbiljan, zbog čega im je stručna procjena potrebna čak i kada na kraju odluče da odustanu od popravke.

“Većina ljudi, kada pozove majstora, ne zna u čemu je problem sa njihovom mašinom. Zato mora da pozove majstora da utvrdi da li treba da je baci i kupi novu ili se popravka isplati”, kaže on.

Međutim, i sama procjena kvara može da predstavlja dodatni trošak. Frljuk objašnjava da naplaćuje dolazak na teren bez obzira na to koliko će vremena provesti kod korisnika.

“Izlazak na teren naplaćujem 40 evra, bez obzira na to da li ću ostati minut ili sat vremena”, objašnjava on, a prenosi Zagreb info.

Kakvu veš-mašinu majstor nikada ne bi kupio?

Kada popravka više nema ekonomskog smisla, sljedeća odluka je izbor novog uređaja. Iako se na tržištu nude veš-mašine različitih cjenovnih kategorija, s brojnim funkcijama i naprednim programima, Frljuk smatra da visoka cijena ne mora nužno da znači i najbolju kupovinu.

Njegova preporuka je prilično jednostavna.

“Ne isplati vam se da kupujete veš-mašinu skuplju od 350 evra. To samo znači da ćete skuplje plaćati rezervne dijelove kada se mašina pokvari”, upozorava on.

Prema njegovom mišljenju, na hrvatskom tržištu posebno vrijedi razmotriti veš-mašine marki Gorenje i Končar, prvenstveno zbog dostupnosti servisne mreže.

Pritom ističe da veliki broj dodatnih programa, kojima proizvođači često privlače kupce, u svakodnevnoj upotrebi uglavnom ostaje neiskorišćen.

“Većina tih skupih veš-mašina ima funkcije koje niko živ ne koristi. Većina ljudi koristi dva ili tri programa, a za ostale čak ni ne zna da postoje”, zaključuje majstor.

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatni zdravstveni pregledi za penzionere iz Kasindola

Za sve članove Udruženja penzionera Kasindo u novembru i decembru biće organizovani besplatni zdravstveni pregledi . Oni će biti održani u Bolnici “Srbija” u Istočnom Sarajevu.

To je dogovoreno na sastanku direktora Bolnice Nebojše Šešlije i predsjednika ovog udružea Miloša Lubure.

“Na sastanku je istaknuta važnost unapređenja zdravstvene zaštite penzionera. Takođe, ukazano je i na potrebu da im se omogući lakši pristup zdravstvenim uslugama i preventivnim pregledima”, saopšteno je iz Bolnice Srbija.

Dogovoreno je da će u narednom periodu biti utvrđeni dinamika i način obavljanja pregleda. Plan je da svi članovi udruženja imaju mogućnost da ostvare to pravo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Hronična bol u leđima mijenja rad mozga

Kod osoba koje pate od hroničnog bola u leđima, čak i jednostavni svakodnevni pokreti, poput saginjanja radi vezivanja pertli ili podizanja kese sa namirnicama, mogu izazvati naglo pogoršanje bola.

Naučnici su sada došli do neočekivanog otkrića – takve epizode mogu aktivirati moždanu mrežu povezanu sa osjećajem sopstvenog identiteta.

Novo istraživanje pokazalo je da je hronični bol u leđima izazvan pokretom povezan sa pojačanom aktivnošću takozvane podrazumjevane moždane mreže. Riječ je o grupi međusobno povezanih moždanih regija. One su aktivne tokom razmišljanja o sebi, samoposmatranja i spontanog lutanja misli.

Ovo otkriće iznenadilo je istraživače. Razlog je što se aktivnost pomenute mreže obično smanjuje tokom akutnog bola, poput onog koji nastaje dodirivanjem vrele ringle ili udarcem koljena o sto.

Studija, objavljena 5. oktobra u naučnom časopisu „Britanski časopis za anesteziju“ (British Journal of Anaesthesia). Ona ukazuje na to da nagla pogoršanja hroničnog bola mogu uključivati moždane procese koji prevazilaze jednostavno registrovanje bolnih nadražaja.

Kako mozak reaguje na hronični bol?

Hronični bol u donjem dijelu leđa, koji traje najmanje tri mjeseca, jedan je od vodećih uzroka invaliditeta u svijetu.

Smatra se da, kada se hronični bol prvi put pojavi, mreža moždanih regija poznata kao „neuromatriks bola“ postaje preosjetljiva, zbog čega bol može potrajati i nakon prestanka bolnog nadražaja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Izrada pojaseva: Stari prenijeli znanje mlađima

Prijedorsko Udruženje za očuvanje tradicije obilježilo je Međunarodni dan nematerijalne kulturne baštine radionicom tradicionalne izrade pojaseva. Na taj način su ukazali  na važnost očuvanja i prenošenja starih zanatskih vještina na mlađe generacije.

U okviru radionice, Stoja Zrnić je prisutnima predstavila i praktično demonstrirala tradicionalni način izrade pojasev. Radi se o zanatu koji je nekada imao važno mjesto u svakodnevnom životu naroda našeg kraja.

Međunarodni dan nematerijalne kulturne baštine ustanovljen je na 42. zasjedanju Generalne konferencije UNESCO-a u novembru 2023. godine. Cilj je podizanje svijesti o značaju očuvanja živog kulturnog nasljeđa i njegovog prenošenja sa generacije na generaciju.

Poseban značaj ovogodišnjem obilježavanju daje činjenica da je Udruženje za očuvanje tradicije u 2026. godini steklo zvaničnu akreditaciju pri UNESCO-u. Time je postalo jedina akreditovana nevladina organizacija ove vrste u Republici Srpskoj, te jedna od svega pet u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Iz Udruženja ističu da se posebna vrijednost ovakvih susreta ogleda u direktnom kontaktu sa nosiocima tradicionalnih znanja, koji svojim iskustvom i predanošću čuvaju stare zanatske tehnike od zaborava i nestajanja pred izazovima savremenog doba, piše Kozarski Vijesnik.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako čuvati muškatle da ne propadnu preko zime

Muškatle preko zime ne moraju da završe u kanti za smeće, iako ih mnogi gaje godinama zbog raskošnih cvjetova i lakog održavanja. Ipak, kad stignu hladniji dani, javlja se pitanje kako ih zaštititi od niskih temperatura i sačuvati za narednu sezonu.

Dosta ljudi muškatle na kraju jeseni baca i svakog proljeća kupuje nove sadnice, a istina je da ove biljke mogu uspješno da prezime ako im obezbijedite odgovarajuće uslove.

Uz samo tri važna koraka, muškatle mogu preživjeti zimu i već sa prvim toplijim danima opet krenuti da rastu i cvjetaju.

1. Sklonite muškatle prije prvog mraza i orežite ih kako treba

Najvažnije pravilo za čuvanje muškatli jeste da ih na vrijeme sklonite sa terase ili iz dvorišta. Ove biljke ne podnose mraz, a temperature ispod nule mogu ozbiljno da oštete stabljike i koren.

Unesite ih kada noćne temperature počnu redovno da padaju ispod pet stepeni.

Prije unošenja uklonite sve osušene cvjetove, požutjele listove i oštećene dijelove biljke. Ako su muškatle tokom ljeta mnogo izrasle, izdanke možete skratiti za otprilike trećinu, pazeći da na stabljikama ostane dovoljno zdravih pupoljaka.

Orezivanje pomaže biljci da zauzima manje mjesta, a usput uklanjate dijelove koji bi tokom zime mogli da trule.

Prije nego što ih unesete, pažljivo pregledajte listove i stabljike i provjerite da li na njima ima biljnih vaši, bijelih mušica ili drugih štetočina.

Možda vas zanima i ovo:

Prihrana muškatli jodom: Recept za more cvijeća na balkonu

2. Prezimljavanje muškatli traži hladno i svijetlo mjesto

Jedna od najčešćih grešaka jeste držanje muškatli tokom zime u pretoplim prostorijama, naročito pored radijatora.

Zaštita od mraza im jeste potrebna, ali muškatlama tokom zimskog mirovanja više prijaju niže temperature.

Idealno je da prezime u svijetloj prostoriji gdje se temperatura kreće između pet i 10 stepeni.

Za to mogu poslužiti zatvorena terasa koja se ne smrzava, svjetlo stepenište, hladnija soba ili zastakljena veranda.

Biljke moraju imati dovoljno dnevne svjetlosti, ali i biti zaštićene od hladne promaje.

Ako ih držite u pretoploj prostoriji sa premalo svjetlosti, stabljike mogu postati tanke, izdužene i slabe, pa će biljci na proljeće trebati više vremena da se oporavi.

Saksije takođe ne stavljajte preblizu jednu drugoj, jer dobra cirkulacija vazduha smanjuje rizik od plesni i gljivičnih oboljenja.

3. Zalivajte rjeđe i potpuno prekinite prihranu

Zimi muškatle usporavaju rast, pa im ne treba ista količina vode kao u proljeće i ljeto.

Pretjerano zalivanje je jedna od najčešćih grešaka zbog kojih biljke propadaju tokom hladnih mjeseci.

Zemlja treba da se prosuši između dva zalivanja, a vodu dodajte tek kad provjerite da je supstrat dovoljno suv.

U hladnoj prostoriji zalivanje može biti potrebno tek na dvije do četiri sedmice, ali učestalost zavisi od temperature, veličine saksije i vlažnosti zemlje.

Korijen ne smije dugo da ostane potpuno isušen, ali ni da stoji u natopljenoj zemlji.

Za vrijeme zimskog mirovanja ne treba ni prihrana. Đubrivo u ovom periodu može podstaći rast novih, slabih izdanaka koji nemaju dovoljno svjetlosti da se pravilno razviju.

Sa prihranom nastavite tek kad biljka na proljeće ponovo počne aktivno da raste.

Kada muškatle poslije zime opet iznijeti na terasu?

Kad prođu najhladniji dani i temperature krenu naviše, možete ih postepeno spremati za novu sezonu.

To se najčešće radi tokom marta i aprila, u zavisnosti od vremena.

Prvo uklonite sve osušene i slabe izdanke, a po potrebi presadite biljke u svježu, hranljivu zemlju. Zalivanje povećavajte postepeno i krenite sa blagom prihranom kad se pojave novi listovi.

Nemojte ih odmah iznijeti na jako sunce, već ih nekoliko dana navikavajte na spoljne uslove.

Na otvorenoj terasi muškatle ostavite tek kad prođe opasnost od kasnih proljećnih mrazeva. Do tada ih u toplijim danima možete iznositi napolje, a uveče vraćati na zaštićeno mjesto, prenosi Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Njemačka uvodi penzije za djecu

Bundestag je usvojio uvođenje tzv. rane penzije (Frühstartrente), prema kojoj će država djeci u Njemačkoj od šeste godine do punoljetnosti mjesečno uplaćivati 10 evra (19,56 KM) za penzionu štednju. Zakon još mora da odobri Bundesrat.

Prema pisanju njemačkog dnevnika Tagesschau, rana penzija je, po zamisli Vlade Njemačke, jedan od dijelova plana da se penziona štednja učini održivom. Uvođenje su dogovorile vladajuće stranke CDU/CSU i SPD.

Odbor za finansije usvojio je nacrt zakona, a Bundestag ga je danas izglasao. Nacrt velike penzione reforme još nije predstavljen. Pravo na novac imaju djeca rođena 2020. godine ili kasnije, koja su prijavljena u Njemačkoj. Od šeste godine do punoljetnosti dobijaće 10 evra (19,56 KM) mjesečno, a novac se ulaže na tržište kapitala.

Šta moraju da urade roditelji

Roditelji kod pružaoca usluga po izboru, na primjer investicionog fonda, otvaraju sertifikovani standardni investicioni račun na ime djeteta. Račun funkcioniše slično običnom štednom planu.

Prema njemačkom Ministarstvu finansija, pravo na novac provjerava se digitalno. Podaci se porede sa Saveznim centralnim uredom za poreze, na osnovu poreskog identifikacionog broja djeteta. Novac se uplaćuje direktno na račun svaka tri mjeseca, za protekli period.

Ako roditelji ne otvore račun, država 10 evra mjesečno ulaže u poseban fond kojim upravlja Njemačka centralna banka (Bundesbank). Nakon izmjene u Odboru za finansije, taj novac smije da se ulaže samo u široko raspoređene globalne akcije ili akcijske fondove. Cilj je da se dugoročno prikupi što veća penziona ušteđevina. Prinos nije garantovan, a država ne nadoknađuje eventualne gubitke.

Roditelji i bake i djedovi mogu da dodaju novac

Roditelji, bake i djedovi ili drugi mogu državni doprinos da dopune sopstvenim uplatama. Po djetetu mogu da uplate do 6.840 evra (13.377 KM) godišnje, odnosno 570 evra (1.114 KM) mjesečno.

Nakon 18. godine mladi mogu sami da nastave sa uplatama na račun do penzionisanja. Mogu i da ga prebace na drugi sertifikovani ugovor o penzionoj štednji. Tako se rana penzija nadovezuje na privatnu penzionu štednju koju država podstiče.

Koliko može da se uštedi

Ministarstvo finansija napravilo je modelni proračun uz pretpostavljeni prinos od sedam odsto godišnje. Prema njemu, samo od državnih uplata do 18. rođendana bilo bi prikupljeno oko 2.200 evra (4.300 KM). Do 65. godine bilo bi to oko 53.000 evra (103.660 KM), ako se novac nakon punoljetnosti nastavi ulagati bez dodatnih uplata.

To su samo pretpostavke: prinos nije garantovan, a iznosi su nominalni i ne uzimaju u obzir inflaciju ni kasnije oporezivanje.
Novac je namijenjen isključivo penzionoj štednji. Ne smije da se založi, proda niti zaplijeni, a isplata u obliku penzije u pravilu je predviđena tek od 65. godine. Državne uplate i prihodi od njih nisu oporezivi dok traje štednja. Porez se plaća tek na kasnije isplate u starosti.

Koliko će koštati

Država za 2027. godinu računa s troškovima od 198 miliona evra (387,25 miliona KM). Svake godine pravo dobija nova generacija djece, pa bi troškovi do 2030. trebali da porastu na 411 miliona evra (803,85 miliona KM), uz administrativne troškove. Budžetski odbor Bundestaga za period od 2027. do 2030. godine računa s ukupno oko 1,2 milijarde evra (2,35 milijardi KM).

Da bi zakon stupio na snagu, mora da ga odobri i Bundesrat. Prema nacrtu, zakon bi trebao da stupi na snagu 1. januara 2027. godine. Mjesečni doprinos od 10 evra primjenjivao bi se retroaktivno od 1. januara 2026. godine.

Sličnu mjeru planira i susjedna Austrija, čija vlada od 2027. godine namjerava da uvede “Depozit za budućnost” s jednokratnim podsticajem od 500 evra (977 KM) za svako novorođeno dijete, bez obzira na državljanstvo.

Međutim, ovaj austrijski model već se suočava s kritikama da pogoduje bogatijima koji mogu da uplaćuju dodatna sredstva, dok iz tamošnjeg ministarstva finansija upozoravaju na neizvjesno finansiranje i mogućnost odgađanja primjene.

Podijeli tekst sa drugima na: