Sandra Vukić, Author at Penzionerski centar

Poskupile karte za međulinijski prevoz, i Banjaluka traži veće cijene

28.10.2026.27.10.2026.. by Sandra Vukić

Prevoznici u Banjaluci traže povećanje cijena karata za gradski i prigradski prevoz sa 2,30 KM na 3,10 KM, a međugradski prevoz prema Laktašima, Srpcu, Klašnicama i Slatini već je skuplji i radnička mjesečna karta od danas je skuplja za 10 do 20 KM.

Direktor “Autoprevoza Gradski saobraćaj” iz Banjaluke Dejan Mijić izjavio je da je ovo treći zahtjev za poskupljenje koji su prevoznici uputili gradu. Naveo je da očekuje da jedna od tačaka naredne sjednice Skupštine grada bude i ove.

“To je nepopularan način. Ali svi koji rade po slobodnom principu moraju od nečega da plate troškove. Mi plaćamo od onoga što zaradimo, a u ovom slučaju to je cijena karte”, naveo je Mijić.

Napomenuo je da je aktuelni cjenovnik usvojen 2022. godine, a da su u međuvremenu poskupile sve druge komunalne usluge.

On je rekao da su prevoznici podnijeli zahtjev za cjenovnik. Rekao je i da postoji opcija da grad, preuzme tu obavezu umjesto građana i plati razliku.

Prema predloženom cjenovniku, set od pet karata kupljenih na kiosku prevoznika iznosio bi 13.00 KM. Jedinstvena dnevna karta koštala bi 9.50 KM.

Mjesečna karta na grupi linija za radnike iznosila bi 76.00 KM, za studente i đake 52.00 KM, a za penzionere 24.00 KM.

Za djecu poginulih boraca koja pohađaju srednju školu ili fakultet, supruge poginulih boraca koje nisu penzioneri i invalide prve i druge kategorije predložena je cijena od 23.00 KM.

Jedinstvena mjesečna karta za radnike koštala bi 104.00 KM, za studente i đake 68.00 KM, a za penzionere 37.00 KM.

Prevoznici već obavjestili korisnike o povećanju cijena

Mijić je naveo da zahtjev za povećanje cijena podnose “Autoprevoz GS”, “Bočac tours” i “Pavlović turs”, kao nosioci grupe, u svoje ime i u ime kooperanata.

“Pavlović turs”, koji obavlja i međugradski prevoz, obavjestio je ranije korisnike da su zbog promjene svih parametara koji utiču na formiranje njihovih cjenovnika prinuđeni od 26. oktobra koriguju cijene karata.

Cijena radničke mjesečne karte iz Banjaluke do Slatine od danas košta 90 KM. Ranije je bila 75 KM. Pojedinačna karta do Slatine umjesto 3,50 KM košta 4,50 KM.

Na prodajnom mjestu “Pavlović tursa” rekli su da radnička mjesečna karta iz Banjaluke do Klašnica sada košta 100 KM umjesto dosadašnjih 90 KM. Pojedinačna karta sada košta 5,50 KM umjesto 4.50 KM.

Radnička mjesečna karta do Laktaša sada košta 105 KM. Ranije je bila umjesto 95 KM. Pojedinačna karta je poskupila sa pet na šest KM. Od Banjaluke do Srpca karta košta 200 KM, umjesto dosadašnjih 180 KM

Podijeli tekst sa drugima na:

Živio je 104. godine i otkrio tajnu dugovječnosti

27.10.2026. by Sandra Vukić

ajna dugog života za Andreja Vorona, mudraca i stanovnika jednog sela na Karpatima, nije bila u lijekovima. Živio je čak 104 godine i sve to vrijeme bilježio kako se živi dug, zdrav, srećan i radostan život. Te bilješke je kasnije ukrajinski pisac Miroslav Dočinec pretvorio u knjigu „Mnogo godina. Srećne godine“.

Voronovo iskustvo ne počiva samo na fizičkom zdravlju i zdravim navikama već i na njegovanju duše, a može poslužiti svakome od nas.

Njegova pravila su:

1. Naučite da vidite sav život oko sebe i da uživate u svemu: u travi, šumi, pticama, životinjama, zemlji i nebu. Gledajte ih dobrim očima i čistim srcem, pa ćete otkriti znanje kakvog nema ni u jednoj knjizi. U njima ćete vidjeti sebe.

2. Neka vam pređe u naviku da nekoliko minuta stojite bosi na zemlji. Uzemljite se. Dajte tijelu zemlju dok ga ona ne pozove.

3. Boravite uz vodu što češće. Skinuće vam umor i razbistriti misli.

4. Pijte čistu vodu gdje god možete, ne čekajući da zaista ožednite. Ovo je važan lijek.

Tajna dugog života krije se u povrću svakog dana, a cvekla je prva na listi

5. Svakog dana na vašem stolu treba da se nađe povrće, ono koje je toplo i puno sunca. Na prvom mjestu je cvekla — nema bolje hrane na zemlji. Zatim dolaze pasulj, bundeva, bobičasto voće, šargarepa, paradajz, paprika, spanać, salata, jabuke, grožđe i šljive.

6. Meso je bolje ne jesti. Ono u sebi nosi tuđu bol. Mi nismo predatori.

7. Najbolje je pojesti šaku hrane po obroku, ali više puta dnevno. Da bih jeo manje, pijem mnogo vode i kompota i jedem sirovo povrće. Od četvrtka uveče do petka uveče ne jedem ništa, samo pijem vodu.

8. Post je najveća blagodet. Ništa me ne jača i ne podmlađuje kao post. Kosti postaju lake poput ptica, a srce radosno kao u mladića. Svakim postom postajem mlađi za koju godinu.

9. Dobro je usred dana odrijemati pola sata, da krv osvježi glavu i lice. Loše je spavati poslije jela, jer tada krv postaje gusta, a mast se taloži na krvnim sudovima.

10. Sjedite manje, ali spavajte dovoljno.

11. Ne zaboravite na orašaste plodove. Oni su poput našeg mozga i daju mu snagu. Dobro je svakog dana uzeti kašičicu ulja od orašastih plodova.

Recept za dug život koji počinje od odnosa prema ljudima

12. Budite ljubazni i pažljivi prema ljudima. Od svakog od njih, čak i od onih koji djeluju prazno, možete nešto naučiti.

13. Ono što vam je namijenjeno biće vam dato. Naučite da čekate ponizno. Ono što nije vaše ne treba ni čekati. Neka vam se duša s tim pomiri.

14. Kad je duši teško, morate mnogo hodati. Poljem, šumom, obalom rijeke. Voda će odnijeti vašu tugu. Ali zapamtite: najbolji lijek za tijelo i dušu jesu post, molitva i fizički rad.

15. Krećite se više. Na kamenu koji se kotrlja mahovina ne raste. Bube ostaju na zemlji. Ne bježite od njih, ali ne dozvolite im da vladaju vama. Nikada se ne plašite da započnete novi posao — obnovićete se.

16. Nikada nisam bio u odmaralištu niti sam nedjeljom ležao. Živci se odmaraju kad ruke rade.

17. Ne pokušavajte od svega da profitirate, već nastojte da sami budete korisni. Vinova loza koja ne rađa brzo se osuši.

18. Ne budite ptica rugalica, budite radosni i vedri.

19. Ne prejedajte se! Gladna zvijer je lukavija i okretnija od dobro uhranjenog čovjeka.

20. Poslije večere šetam po vrtu pola sata.

Šargarepa i bobice kad tijelo traži snagu

21. Da ne biste s djetetom išli po bolnicama i ljekarima, prepustite ga prirodi. Od malih nogu učite ga da hoda boso po zemlji. Neka ga opeče kopriva, neka ga ujede mrav, neka se okupa u hladnoj vodi, pa će očvrsnuti. Njegovo tijelo i duh postaće jači.

22. Kad osjetite da se tijelo brzo umara i da vas sve nervira, jedite mnogo šargarepe. Ona vraća snagu.

23. Kad stigne sezona bobičastog voća, možete se odreći bilo koje hrane, ali ne i bobica. Pojedite šoljicu svakog dana. Ako su zvijezde oči neba, bobice su oči zemlje.

Napuniće vas snagom i zdravljem.

Savjeti za dugovječnost koji liječe dušu

24. Nađite vremena da ćutite, da budete mirni i da razgovarate sami sa sobom.

25. Neka vam srce kaže šta je dobro, a šta loše, a ne ljudska riječ.

26. Ne brinite ko šta misli i priča o vama. Budite sami sebi sudija u čistoti i dostojanstvu.

27. Ne ljutite se na ljude i ne osuđujte ih. Svaka osoba kojoj oprostite uvećaće vašu ljubav prema sebi.

28. Ako vam je srce puno ljubavi, za strah nema mjesta.

29. Ne takmičite se ni sa kim. Svakome svoje.

30. Ne svađajte se. Svako ima svoju istinu i nosi neko svoje nezadovoljstvo.

31. Ne učite ljude kako da žive i šta da rade. Nikad ne podučavam, samo savjetujem kada me neko pita za savjet.

32. Ne smatrajte sebe najpametnijim, najpristojnijim i boljim od drugih.

Podijeli tekst sa drugima na:

Domovima za starije fali kadra, loši uslovi za dementne osobe

27.10.2026. by Sandra Vukić

Kancelarija za reviziju institucija u FBiH proveo je reviziju učinka “Kvalitet usluga u domovima za starije osobe”.

Cilj je bio ispitati efikasnost nadležnih ministarstava i domova za starije osobe u osiguranju kvaliteta usluga koje se pružaju korisnicima.

Revizijom su obuhvaćene aktivnosti preduzete u periodu od 2023. do 2025. godine u šest institucija: tri ministarstva nadležna za socijalna pitanja iz Kantona Sarajevo, Tuzlanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona, te tri doma za starije osobe: KJU “Gerontološki centar”, “Centar za stara i iznemogla lica/osobe” Mostar i JU “Dom penzionera” Tuzla.

Rezultati revizije ukazali su na potrebu za dodatnim aktivnostima nadležnih institucija. Nadležna ministarstva nisu izradila odgovarajuće strateške dokumente koji daju jasne smjernice za unapređenje ove oblasti. Ona zbog trenda starenja stanovništva postaje sve relevantnija.

“Postojećim propisima nije sveobuhvatno uređena standardizacija usluga. Nisu uspostavljene ni potpune, ažurirane i javno dostupne evidencije i registri domova za starije osobe” – saopšteno je iz Kancelarije za reviziju institucija u FBiH.

U saopštenju se navodi da, iako domovi uglavnom osiguravaju osnovne uslove za smještaj, njegu i brigu o korisnicima, nalazi ukazuju na potrebu za sistemskim unapređenjem kvaliteta usluga.

Konstatovani su nedostaci u kvalitetu prostora i opreme. Posebno za korisnike s demencijom, za koje nisu osigurani adekvatni prostorni, organizacioni i terapijski uslovi.

Broj i struktura zaposlenih nisu prilagođeni rastućem broju korisnika kojima su potrebni intenzivna njega i stalni nadzor. U svim domovima utvrđen je nedostatak pojedinih kategorija zdravstvenih radnika. To se naročito odnosi na negovatelje i fizioterapeute. Dodatne izazove predstavljaju dugotrajna bolovanja zaposlenih i organizacija rada u noćnim smjenama.

Niko ne smije biti zapostavljen

Domovi ne prate sistematično nutritivni kvalitet obroka. Takođe redovno ne ispituju zadovoljstvo korisnika ishranom. I pored toga što su korisnici ukazivali na potrebu za većom raznovrsnošću obroka i kvalitetnijim izborom namirnica.

Nedostaci su utvrđeni i u postupanju po pritužbama korisnika.

Dodaje se da se stručni nadzor u domovima za starije osobe ne provodi redovno i dosljedno. Pojedina ministarstva ga uopšte ne provode.

Tamo gdje se provodi, nije sveobuhvatna procjena kvaliteta usluga i stručnog rada. Zbog toga postoji rizik da nepravilnosti i nedostaci ne budu blagovremeno otkriveni i otklonjeni.

“Unapređenje kvaliteta usluga u domovima za starije osobe važno je za osiguranje odgovarajuće socijalne zaštite, prava i dostojanstva korisnika. Istovremeno, ono doprinosi ostvarivanju principa „niko ne smije biti zapostavljen”, jednog od ključnih načela Ciljeva održivog razvoja”, saopšteno je iz Kancelarije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Izračunajte koliko kilograma odgovara vašoj visini i godinama

27.10.2026.26.10.2026.. by Sandra Vukić

Idealna težina nije samo stvar izgleda, ona je i pokazatelj vašeg zdravstvenog stanja.

Većina nas se godinama oslanja na zastarjele proračune, a ova računica precizno i bez grješke određuje kilograme u odnosu na visinu i godine.

Provjerite gdje se nalazite na skali i je li vrijeme za ozbiljne promjene u životnim navikama.

Zaboravite na zastarjele proračune: Ovo je najpreciznija formula za idealnu težinu!

Jeste li se nekad zapitali kolika je vaša idealna težina i koliko bi trebalo da imate kilograma prema svojoj visini i godinama?

Mnogima je prva asocijacija indeks tjelesne mase (BMI), ali to je samo grub pokazatelj. Računa se tako što kilograme podijelite kvadratom visine, a vrijednosti ispod 18,5 označavaju pothranjenost, dok one preko 40 znače tešku gojaznost.

Ipak, BMI ne daje potpunu sliku jer zanemaruje građu tijela i starost, pa se kao mnogo preciznija izdvaja Krefova formula.

Za razliku od uobičajenih metoda, ona uzima u obzir i specifičnu strukturu vašeg tijela. Tako dobijate tačan cilj kojem treba da težite kroz ishranu ili vježbanje da biste postigli savršenu liniju.

Krefova formula: Kako da izračunate idealnu težinu prema vašem tipu tijela?

Krefova formula poznaje 3 tipa tijela:

Prosječna građa: Jednostavna računica za vašu idealnu težinu
((visina u centimetrima – 100) + (starost / 10)) x 0,9

Primjer: Imate 165 centimetara i 30 godina. Vaša računica glasi ((165-100) + (30/10)) dž 0,9 = 61,2 kilograma, i to je vaša idealna težina.

Srednja građa: Otkrijte svoju idealnu kilažu uz ovu formulu

((visina u centimetrima – 100) + (starost / 10)) x 0,9 x 1,1

Primjer: visoki ste 1,65 metar i imate 30 godina.

Računica je ((165-100) + (30/10)) x 0,9 x 1,1 = 67,32 kilograma, što je vaša idealna kilaža.

Sitna građa: Evo koliko biste trebali da imate kilograma

((visina u centimetrima – 100) + (starost / 10)) x 0,9 x 0,9

Primjer: Visoki ste 1,65 metar i imate 30 godina. Znači: ((165-100) + (30/10)) x 0,9 x 0,9 = 55,08 kilograma je vaša idealna težina.

Nije sve u vagi: Obim struka otkriva pravo stanje vašeg zdravlja!

Koliko ste zaista fit, pokazuje i obično mjerenje obima stomaka. Ako je obim vašeg struka jednak polovini visine ili manji, nivo masti je u normalnim granicama, a veće vrijednosti govore o nagomilanoj masnoći koja može ugroziti zdravlje.

Višak kilograma ne procjenjuje se samo prema broju na vagi. Važan pokazatelj može biti i odnos obima struka i kukova, koji pomaže da se procjeni raspored masnog tkiva u tijelu.

Da biste ga izračunali, izmjerite obim struka i obim kukova, pa prvu vrijednost podijelite drugom. Struk mjerite na sredini između donjeg rebra i vrha karlične kosti, a kukove na najširem dijelu.

Prema kriterijumima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), odnos struka i kukova veći od 0,90 kod muškaraca i 0,85 kod žena ukazuje na povećan rizik po zdravlje. Ovaj pokazatelj ne postavlja samostalno dijagnozu gojaznosti, već se tumači uz druge zdravstvene pokazatelje, prenosi Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

U ovom gradu skoro 70 posto penzionera prima minimalnu penziju

27.10.2026.26.10.2026.. by Sandra Vukić

Niske penzije, troškovi liječenja i otežan pristup zdravstvenim uslugama obilježavaju svakodnevicu velikog broja penzionera u Ključu.

Zbog toga njihovo udruženje nastoji kroz solidarnost, druženja i konkretnu pomoć ublažiti probleme najstarijih građana.

Ipak, iskustva s terena pokazuju da su, osim međusobne podrške, za poboljšanje njihovog položaja potrebna i sistemska rješenja. I to ona koja će osigurati materijalnu sigurnost i dostupniju zdravstvenu zaštitu.

Udruženje penzionera opštine Ključ, osnovano 1997. godine. Okuplja 962 člana, a prema riječima predstavnika Udruženja Fahre Jauzovića, između 60 i 70 odsto njih prima minimalnu penziju.

“Udruženje je formirano nakon protesta penzionera koji nisu mogli ostvariti prava stečena svojim radom. Tada se došlo na ideju da se organizujemo kako bismo zajednički djelovali u rješavanju problema. Danas između 60 i 70 odsto naših članova na minimalnoj penziji. Jasno je u kakvom se položaju nalaze”, kazao je Jauzović.

Udruženje djeluje u okviru Kantonalnog saveza udruženja penzionera. Preko njega ostvaruje mogućnost djelovanja prema nadležnim institucijama na federalnom nivou.

U lokalnoj zajednici, međutim, značajan dio aktivnosti usmjeren je na očuvanje društvenih veza i pružanje podrške članovima kojima je pomoć najpotrebnija.

U okviru obilježavanja 25. oktobra, Dana penzionera, članovi Udruženja posjetili su korisnike Doma za starija lica „Dom sreće“. Tu su organizovali tradicionalne turnire u šahu i beli.

Na druženjima se okupi i do 200 ljudi

Susret je protekao u razgovoru i druženju, uz pehare i nagrade za učesnike, potvrđujući važnost uključivanja starijih osoba u društveni život.

“Organizujemo druženja unutar Udruženja, ali i susrete s drugim udruženjima na području Unsko-sanskog kantona. Na redovnim okupljanjima bude između 120 i 150 penzionera. Na druženjima na otvorenom, poput onih s kolegama iz Bosanske Krupe, učestvuje i oko 200 ljudi. Takve aktivnosti mnogo znače našim članovima”, istakao je Jauzović.

Uz druženja, Udruženje nastoji pomoći bolesnim i socijalno ugroženim penzionerima. Informacije o njihovim potrebama dobijaju od predstavnika mjesnih zajednica. Na osnovu tih informacija planiraju posjete i raspodjelu raspoložive pomoći.

“Imamo planirane aktivnosti pomoći, a obilazak ugroženih penzionera jedan je od važnih zadataka. Nekome ćemo odnijeti skromnu pomoć, nekome novčanu, a nekome poklon. Sve zavisi od naših mogućnosti i od toga kakva je situacija osobe koju posjećujemo”, naveo je Jauzović.

Problem i pristup zdravstvenoj usluzi

Pored niskih primanja, penzioneri u Ključu suočavaju se i s problemima pristupa zdravstvenim uslugama.

Upućivanje pacijenata u druge gradove, uključujući Sanski Most i Bihać, podrazumijeva dodatne troškove prevoza, što je posebno teško za osobe s minimalnim penzijama.

“Jedan od najvećih problema, uz finansijske poteškoće, jeste zdravstvo. Penzioner dođe u dom zdravlja, zatim ga upute u Sanski Most, a odatle dalje u Bihać. Sve to podrazumijeva dodatne troškove prevoza, što je posebno teško onima koji imaju minimalna primanja”, upozorio je Jauzović.

Udruženje pokušava smanjiti dio troškova kroz pogodnosti za članove. Uz odgovarajuću potvrdu penzioneri ostvaruju popust od 10 odsto za banjsko liječenje, a planirano je i ugovaranje povoljnijih uslova za narednu godinu.

Omogućena je i nabavka ogrjevnog drveta putem Šumsko-privrednog društva na rate i po unaprijed ugovorenoj cijeni.

“Članarina iznosi tri KM mjesečno, a članstvo donosi konkretne pogodnosti. Penzioneri imaju popust za banjsko liječenje, mogućnost nabavke ogrjeva na rate, a nastojimo pomoći i bolesnim i materijalno ugroženim članovima. Zato pozivam penzionere koji još nisu članovi da nam se pridruže – kazao je Jauzović.

Iako Udruženje u realizaciji pojedinih aktivnosti ima podršku opštine Ključ, Jauzović smatra da lokalne mogućnosti nisu dovoljne za rješavanje ključnih problema penzionerske populacije. Dugoročnije poboljšanje položaja zahtijeva mjere viših nivoa vlasti, posebno u oblasti penzijske politike i dostupnosti zdravstvene zaštite.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kiseli kupus nije za svakoga: Ovi ljudi ga ne bi trebali jesti

26.10.2026.26.10.2026.. by Sandra Vukić

Kiseli kupus je jedna od omiljenih namirnica tokom jeseni i zime. Nezaobilazni je sastojak sarme, često se služi uz pečeno meso, kobasice ili pasulj, a mnogi ljudi vole da ga jedu i kao salatu.

Pored toga što je ukusan i pristupačan, sadrži vlakna, vitamin C i druge korisne hranljive materije. Međutim, postoje zdravstvena stanja kod kojih treba biti oprezan sa njegovom konzumacijom.

Problem obično nije u samom kupusu, već u soli koja se koristi tokom fermentacije, kiselosti hrane i načinu na koji tijelo reaguje na fermentisanu hranu. Kod nekih ljudi kiseli kupus može pogoršati postojeće stanje ili zahtijevati prilagođavanje ishrane.

Ljudi sa visokim krvnim pritiskom

Kiseli kupus može da sadrži značajne količine soli, odnosno natrijuma, koji u prekomjernim količinama može doprinijeti povećanju krvnog pritiska i zadržavanju tečnosti u organizmu. Stoga osobe sa hipertenzijom treba da budu oprezne sa količinom kiselog kupusa koju jedu, posebno ako tokom dana konzumiraju i drugu slanu hranu.

To ne znači da moraju potpuno da ga isključe iz ishrane. Manje porcije i praćenje ukupnog dnevnog unosa soli mogu pomoći, a ispiranje kiselog kupusa vodom može ukloniti dio natrijuma.

Osobe sa hroničnom bolešću bubrega

Ishrana često zahtijeva posebnu pažnju kod bolesti bubrega, a jedan važan faktor može biti unos natrijuma. Kada bubrezi ne rade dovoljno dobro, tijelu može biti teže da održi ravnotežu tečnosti i minerala. Prekomjerna konzumacija slane hrane može dodatno otežati kontrolu krvnog pritiska i doprinijeti zadržavanju tečnosti.

Međutim, preporuke za ishranu variraju u zavisnosti od stadijuma bolesti i individualnih nalaza. Stoga kiseli kupus nije automatski zabranjen svim ljudima sa bubrežnim oboljenjima, ali oni kojima se preporučuje ograničavanje soli treba da budu oprezni sa količinom.

Osobe sa gastritisom, refluksom i osjetljivim crijevima

Neki ljudi smatraju da je kiseli kupus odlična opcija, dok drugi mogu imati gorušicu, nadimanje, grčeve ili nelagodnost u stomaku. Osobe sa gastroezofagealnom refluksnom bolešću mogu primijetiti pogoršanje simptoma nakon konzumiranja kisele hrane. Isto se može desiti i nekim ljudima sa gastritisom.

Kiseli kupus takođe može biti problem za ljude sa sindromom iritabilnog crijeva, posebno ako su skloni nadimanju i gasovima. Međutim, reakcije se razlikuju od osobe do osobe. Ako vam kiseli kupus ne izaziva nikakve probleme, sama dijagnoza ne znači nužno da morate da ga izbjegavate. Važno je pratiti kako vaše tijelo reaguje i prilagoditi veličinu porcije.

Ljudi osjetljivi na histamin

Tokom fermentacije kiselog kupusa mogu se proizvesti biogeni amini, uključujući histamin. Kod osjetljivih osoba konzumiranje hrane koja sadrži histamin može biti povezano sa glavoboljom, crvenilom kože, svrabom ili probavnim smetnjama.

Količina histamina u fermentisanim proizvodima nije uvijek ista jer zavisi od načina pripreme, mikroorganizama i uslova skladištenja.

Važno je napomenuti da je intolerancija na histamin složena oblast i da se simptomi mogu preklapati sa brojnim drugim stanjima. Stoga se ne preporučuje samostalno eliminisanje velikog broja namirnica bez konsultacije sa zdravstvenim radnikom.

Ljudi koji uzimaju varfarin

Ljudi koji uzimaju varfarin, lijek koji se koristi za sprečavanje stvaranja krvnih ugrušaka, takođe treba da obrate posebnu pažnju. Kupus sadrži vitamin K, koji je uključen u proces zgrušavanja krvi i može uticati na dejstvo varfarina.

Međutim, to ne znači da ljudi na ovoj terapiji ne bi trebalo da jedu kiseli kupus. Najvažnije je da unos vitamina K bude što ujednačeniji. Naglo povećanje ili smanjenje količine namirnica koje ga sadrže može uticati na efikasnost terapije i vrijednosti INR-a.

Ljudi koji uzimaju varfarin stoga ne bi trebalo da prave veće promjene u ishrani bez konsultacije sa ljekarom, prenosi Kurir.

Da li treba da se odreknete kiselog kupusa?

Za većinu zdravih ljudi kiseli kupus može biti koristan dio raznovrsne ishrane. Sadrži vlakna i hranljive materije, a nepasterizovani proizvodi mogu sadržati i žive mikroorganizme nastale fermentacijom.

Treba napomenuti da sirov kiseli kupus nije isto što i kiseli kupus koji je dugo kuvan. Termička obrada uništava žive mikroorganizme, ali vlakna i dio hranljivih materija ostaju.

Najvažnije je obratiti pažnju na količinu soli, veličinu porcije i sopstvenu toleranciju. Ako imate bilo koje od gore navedenih zdravstvenih stanja ili uzimate lijekove na koje vaša ishrana može uticati, konsultujte se sa svojim ljekarom o svim ograničenjima koja imate.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

26.10.2026.26.10.2026.. by Sandra Vukić

Tradicionalna manifestacija “Dani glamočkog krompira” okupila je u Glamoču 72 izlagača iz 13 opština, a posebnu pažnju privuklo je takmičenje za najteži krompir, u kojem je pobjedu odnio Mirza Kovačević s primjerkom teškim 1.584 grama.

Osamnaesto izdanje manifestacije, održano u organizaciji Opštine Glamoč, okupilo je proizvođače domaćih poljoprivrednih i drugih proizvoda, pruživši im priliku za predstavljanje svoje ponude i direktan susret s kupcima.

Slobodan Paštar iz Opštine Glamoč, jedan od organizatora manifestacije, potvrdio je kako su učestvovala 72 izlagača iz 13 opština te da povremena kiša nije znatnije omela održavanje programa.

U takmičarskom dijelu ocjenjivale su se četiri kategorije. To su najteži krompir, najukusnija pita, najuređeniji štand i najbolji poljoprivredni štand. Drugo mjesto u izboru najtežeg krompira osvojio je Ahmed Kovačević. Njegov primjerak težak je 1.569 grama, a najuspješnijim učesnicima dodijeljene su nagrade.

Ove godine manja proizvodnja

Program manifestacije upotpunjen je kulturno-umjetničkim sadržajima.

Glamočki krompir nosi oznaku geografskog porijekla. Na njegovom očuvanju i tržišnom razvoju radi Udruženje “Glamočki krompir”. Udruženje okuplja 56 registrovanih proizvođača.

Predsjednik Udruženja Mirza Šolak ranije je izjavio kako je prošlogodišnja proizvodnja iznosila oko 2.000 tona, dok se ove godine zbog suše očekuje manji urod.
Proizvođači nastoje proširiti plasman glamočkog krompira prema velikim trgovačkim lancima, modernizovati pakovanje te nastaviti aktivnosti na evropskoj zaštiti njegova porijekla.

Podijeli tekst sa drugima na:

Istina o genetici i navikama: Kako se stiče holesterol?

26.10.2026. by Sandra Vukić

Kada govorimo o holesterolu, obično ga dijelimo na „loš“ (LDL) i „dobar“ (HDL). Međutim, ono što mnogi ne znaju jeste način na koji se on stvara u našem organizmu.

Naše tijelo (prije svega jetra) samo proizvodi oko 80 odsto ukupnog holesterola potrebnog za normalno funkcionisanje ćelija, dok preostalih 20 odsto unosimo kroz hranu. Ove činjenice otvaraju ključno pitanje: koliko utiču geni koje smo dobili od roditelja, a koliko naš životni stil?

Da li se holesterol nasljeđuje?

Genetika igra ogromnu ulogu u tome kako naš organizam prerađuje i eliminiše masnoće iz krvi. Ako su vaši roditelji ili bliski rođaci imali visok holesterol ili srčane probleme u mladosti, velike su šanse da ste i vi skloni ovom problemu.

Najekstremniji oblik genetskog uticaja naziva se porodična hiperholesterolemija, nasljedno genetsko stanje koje pogađa otprilike jednog od 250 ljudi. Osobe sa ovim stanjem imaju mutaciju gena koja onemogućava jetri da pravilno uklanja LDL holesterol iz krvotoka.

Zbog toga one imaju izuzetno visoke vrijednosti holesterola još od rane mladosti, čak i ako žive potpuno zdravo, vježbaju i hrane se pravilno. Ipak, čak i ako nemate ovu rijetku dijagnostikovanu mutaciju, mnoge porodice dijele takozvanu poligenu hiperholesterolemiju. Radi se o kombinaciji više različitih gena koji vas čine osjetljivijim na masnu hranu i usporeni metabolizam masti.

Kada životni stil preuzme kontrolu: Kako se holesterol „stiče“?

Iako geni definišu vašu polaznu osnovu, način na koji živite odlučuje kakav će biti krajnji rezultat. Loše životne navike mogu „probuditi“ genetsku predispoziciju ili samostalno stvoriti ozbiljan problem sa masnoćama. Evo šta najčešće dovodi do stečenog visokog holesterola.

Na prvom mjestu su brza hrana, prerađevine od mesa, punomasni mliječni proizvodi, margarin i peciva puna industrijskih ulja, koji direktno povećavaju nivo lošeg LDL holesterola.

Možda vas zanima i ovo:

Stabilizujte glukozu: Zašto šećer skače čim se probudite?

Zatim, sjedeći način života smanjuje nivo „dobrog“ (HDL) holesterola, koji ima ulogu u uklanjanju viška holesterola iz krvi i njegovom prenosu do jetre.

Naročito nagomilavanje masnog tkiva u predjelu stomaka negativno utiče na metabolizam lipida, a pušenje je navika koja oštećuje zidove krvnih sudova i olakšava taloženje holesterola u arterijama. Uz to, pušenje smanjuje zaštitni HDL holesterol, dok nikotin doprinosi štetnim efektima pušenja na kardiovaskularni sistem.

Optimalne navike za vaše zdravlje

Dobra vijest je da, čak i ako vam je genetika dodijelila loše karte, navike mogu značajno da promijene situaciju i zaštite vaše srce. Izaberite mediteranski način ishrane. To su ovsene pahuljice, mahunarke, integralne žitarice, jabuke i orašasti plodovi puni su rastvorljivih vlakana. Ta vlakna se vezuju za holesterol u crijevima i pomažu njegovo izbacivanje iz tijela.

Zamijenite margarin i puter nezasićenim mastima, poput ekstra djevičanskog maslinovog ulja, a u jela uvrstite masnu ribu (losos, skuša, sardine), koja je bogata omega-3 masnim kiselinama. Hodajte najmanje 30 minuta brzim hodom dnevno. Započnite i neki vid rekreacije — plivanje, vožnju bicikla ili lagano trčanje. Redovna fizička aktivnost pet dana u sedmici doprinosi boljem zdravlju srca i krvnih sudova.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

26.10.2026. by Sandra Vukić

Od januara sledeće godine slijedi novo redovno povećanje penzija u Srpskoj.

To je poručio direktor Fonda PIO Mladen Milić, naglasivši da bi ono, da se penzija usklađuju u ovom momentu, iznosilo 7,5-8%.

“Od januara 2027. slijedi redovno godišnje usklađivanje. Penzije se usklađuju na osnovu rasta troškova života i rasta prosječne plate u prošloj godini” rekao je Milić gostujući na NTV Arena.

Podsjetio je da je za isplatu septembarske penzije trebalo 187,75 miliona KM.

“Na bazi sadašnjih pokazatelja rasta troškova života i rasta prosječne plate u prvih 8 mjeseci ove godine. Da sad vršimo redovno usklađivanje, ono bi bilo 7,5-8%. Ako to ostane na ovom nivou, trebaće nam 200 miliona KM mjesečno, odnosno 2,4 milijarde KM u bruto iznosu godišnje”, rekao je Milić.

Kad je riječ o visini penzija, dodao je da ne postoji država u svijetu u kojoj su penzioneri zadovoljni.

“Ne postoji država gdje većina penzionera od penzije može da živi normalno. Kod nas, od oko 297.000 penzionera, 7,8% ima 40 godina efektivnog staža. Njihova prosječna penzija je skoro 1.100 KM. Ostali imaju manje staža, pa prosječna penzija u Srpskoj iznosi 726 KM. Niska je u odnosu na prosječnu platu”, ističe Milić.

Objašnjava da je dobar dio osiguranika ranije, naročito u toku rata i posleratnih godina, bio prijavljen na najnižu platu.

“Ostalo su dobijali u koverti. Tada su, možda, bili zadovoljni, ali kad ispune uslove za starosnu penziju, onda su neprijatno iznenađeni”, poručuje Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Noćas se pomijera sat: Pripremite organizam za kvalitetan san

24.10.2026.23.10.2026.. by Sandra Vukić

U noći između subote i nedjelje, sat se pomjera unazad – prelazimo sa ljetnjeg na zimsko računanje vremena. Na prvi pogled, to djeluje kao mali poklon: dodatnih 60 minuta sna.

Ali za naš organizam, ta promjena nije samo tehnička. Ona je signal koji može da poremeti ritam spavanja, izazove umor, razdražljivost i osjećaj da nešto “ne štima”.

Promjena vremena utiče na naš cirkadijalni ritam – biološki sat koji reguliše kada spavamo, kada se budimo, kada smo gladni, koncentrisani ili umorni. Taj ritam ne prati kazaljke, već svjetlost, navike i hormone. Kada se vrijeme pomjeri, tijelo može da doživi mini džet-leg, naročito ako već imate osjetljiv san ili neredovnu rutinu.

Prema riječima dr Erika Pretera, profesora psihijatrije na Univerzitetu Kalifornija u San Francisku, čak i jedan sat promjene može da prekine naš uobičajeni ciklus spavanja i budnog stanja.

“Naše tijelo ima svoje navike i ne može odjednom da se adaptira”, kaže dr Preter.

Drugim riječima, tijelo ne zna da je “dobilo” sat više – ono zna da je svjetlost drugačija, da se navike mijenjaju i da nešto nije kao juče.

Kako da pomognete tijelu?

Promjena vremena ne mora da vas poremeti pod uslovom da se pripremite pametno.

Evo nekoliko savjeta koje preporučuju stručnjaci za spavanje:

Pomjerajte vrijeme spavanja postepeno

Počnite nekoliko dana ranije. Pomjerajte vrijeme odlaska na spavanje za 10–15 minuta svake večeri, kako bi tijelo imalo vremena da se prilagodi.

Izložite se jutarnjoj svjetlosti

Prirodna svjetlost je najjači regulator biološkog sata. Otvorite zavjese čim ustanete, doručkujte pored prozora ili izađite u kratku šetnju. Jutarnja svjetlost pomaže tijelu da se „resetuje“.

Izbjegavajte ekrane i kofein pred spavanje

Plava svjetlost sa telefona i laptopa odlaže lučenje melatonina – hormona sna. Isključite ekrane barem sat vremena prije spavanja. Izbjegavajte kafu, crni čaj i energetska pića poslije 14 časova.

Uvedite umirujuće večernje rituale

Topla kupka, lagano istezanje, čitanje ili meditacija mogu pomoći tijelu da se opusti. Izbjegavajte intenzivne treninge uveče i birajte tihe, opuštajuće aktivnosti.

Održavajte rutinu

Dosljednost je ključ. Idite na spavanje i ustajte u isto vrijeme, čak i kada se sat promijeni. Tijelo voli predvidivost – ona donosi stabilnost i kvalitetan san.

Promjena sata može biti prilika da se vratite sebi. Da usporite, oslušnete tijelo i obnovite večernje navike. Taj dodatni sat nije samo vrijeme, to je vaš “prostor” za brigu o sebi. Izbjegavajte intenzivne treninge uveče i birajte tihe, opuštajuće aktivnosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prevoznici već obavjestili korisnike o povećanju cijena

Pročitajte i ovo

Domovima za starije fali kadra, loši uslovi za dementne osobe

U ovom gradu skoro 70 posto penzionera prima minimalnu penziju

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Njegova pravila su:

Recept za dug život koji počinje od odnosa prema ljudima

Šargarepa i bobice kad tijelo traži snagu

Savjeti za dugovječnost koji liječe dušu

Pročitajte i ovo

Izračunajte koliko kilograma odgovara vašoj visini i godinama

Kiseli kupus nije za svakoga: Ovi ljudi ga ne bi trebali jesti

Istina o genetici i navikama: Kako se stiče holesterol?

Noćas se pomijera sat: Pripremite organizam za kvalitetan san

Proširene vene nisu samo estetski problem: Kada treba da se liječe?

Namirnice koje treba izbjegavati za večeru: Teške su za želudac

Niko ne smije biti zapostavljen

Pročitajte i ovo

Poskupile karte za međulinijski prevoz, i Banjaluka traži veće cijene

U ovom gradu skoro 70 posto penzionera prima minimalnu penziju

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Krefova formula poznaje 3 tipa tijela:

Srednja građa: Otkrijte svoju idealnu kilažu uz ovu formulu

Sitna građa: Evo koliko biste trebali da imate kilograma

Nije sve u vagi: Obim struka otkriva pravo stanje vašeg zdravlja!

Pročitajte i ovo

Živio je 104. godine i otkrio tajnu dugovječnosti

Kiseli kupus nije za svakoga: Ovi ljudi ga ne bi trebali jesti

Istina o genetici i navikama: Kako se stiče holesterol?

Noćas se pomijera sat: Pripremite organizam za kvalitetan san

Proširene vene nisu samo estetski problem: Kada treba da se liječe?

Namirnice koje treba izbjegavati za večeru: Teške su za želudac

Na druženjima se okupi i do 200 ljudi

Problem i pristup zdravstvenoj usluzi

Pročitajte i ovo

Poskupile karte za međulinijski prevoz, i Banjaluka traži veće cijene

Domovima za starije fali kadra, loši uslovi za dementne osobe

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Ljudi sa visokim krvnim pritiskom

Osobe sa hroničnom bolešću bubrega

Osobe sa gastritisom, refluksom i osjetljivim crijevima

Ljudi osjetljivi na histamin

Ljudi koji uzimaju varfarin

Da li treba da se odreknete kiselog kupusa?

Pročitajte i ovo

Živio je 104. godine i otkrio tajnu dugovječnosti

Izračunajte koliko kilograma odgovara vašoj visini i godinama

Istina o genetici i navikama: Kako se stiče holesterol?

Noćas se pomijera sat: Pripremite organizam za kvalitetan san

Proširene vene nisu samo estetski problem: Kada treba da se liječe?

Namirnice koje treba izbjegavati za večeru: Teške su za želudac

Ove godine manja proizvodnja

Pročitajte i ovo

Poskupile karte za međulinijski prevoz, i Banjaluka traži veće cijene

Domovima za starije fali kadra, loši uslovi za dementne osobe

U ovom gradu skoro 70 posto penzionera prima minimalnu penziju

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Da li se holesterol nasljeđuje?

Kada životni stil preuzme kontrolu: Kako se holesterol „stiče“?

Optimalne navike za vaše zdravlje

Pročitajte i ovo

Živio je 104. godine i otkrio tajnu dugovječnosti

Izračunajte koliko kilograma odgovara vašoj visini i godinama

Kiseli kupus nije za svakoga: Ovi ljudi ga ne bi trebali jesti

Noćas se pomijera sat: Pripremite organizam za kvalitetan san

Proširene vene nisu samo estetski problem: Kada treba da se liječe?

Namirnice koje treba izbjegavati za večeru: Teške su za želudac

Pročitajte i ovo

Poskupile karte za međulinijski prevoz, i Banjaluka traži veće cijene