Koliko hrane treba za slavu, a da se na kraju ne baca?

Koliko hrane pripremiti za slavu pitanje je koje domaćini postavljaju čim počnu pripreme za slavsku trpezu. Svake godine ponavlja se ista slika: pozovemo 15 gostiju, a na stolu bude hrane kao da dolazi njih 40. Onda se sarma jede danima, a kolači dijele komšijama.

Greška najčešće ne nastaje na pijaci, već prilikom planiranja. Svako jelo računamo kao da će biti jedino na stolu. Zato pripremimo mnogo više nego što gosti mogu da pojedu.

Dobar proračun količine hrane po gostu može da riješi ovaj problem. Važi bez obzira na to da li pripremate tri ili sedam različitih jela.

Koliko hrane za slavu računati po gostu

Najčešća greška je to što za svako jelo računamo punu porciju. Za pečenje predvidimo jedan tanjir, za sarmu drugi, a predjelo kao da gosti ništa drugo neće jesti.

A niko nema tri stomaka. Odrasla osoba tokom slavskog ručka ili večere okvirno pojede od 700 do 900 grama hrane, ne računajući hljeb i kolače.

Ovu količinu shvatite kao orijentir, a ne kao strogo pravilo. Neko će pojesti više, neko manje. Mnogo zavisi i od toga koliko različitih jela iznesete na sto.

Što je ponuda raznovrsnija, gosti će uzimati manje od svakog jela. Zato je važno da ukupnu količinu hrane rasporedite, umjesto da za svako jelo pripremate punu porciju.

Koliko čega pripremiti za slavsku trpezu

Ako planirate klasičnu trpezu sa predjelom, sarmom i pečenjem, možete se voditi sljedećim količinama po odraslom gostu:

  • Predjelo: 100 do 150 grama (pršuta, sir, pita, ajvar)
  • Salata: oko 150 grama
  • Sarma: dva komada, odnosno oko 200 grama
  • Pečenje: 200 do 250 grama gotovog mesa
  • Prilog: 100 do 150 grama (krompir, podvarak)
  • Hljeb: jedna vekna na četiri do pet gostiju

Za pečenje sa kostima računajte oko 350 grama sirovog mesa po osobi. Količina zavisi od vrste mesa i udjela kostiju.

Ako ne pripremate sarmu, možete povećati količinu pečenja na oko 300 grama po osobi. Ukoliko na jelovniku imate i čorbu ili gulaš, smanjite količinu pečenja i priloga.

Koliko hrane pripremiti za 10, 20, 30 ili 50 gostiju

Ako na slavu dolazi deset odraslih gostiju, za pečenje možete planirati oko 3,5 kilograma sirovog mesa. Uz to pripremite 20 do 25 sarmi, oko kilogram i po salate i isto toliko predjela.

Za 20 gostiju biće potrebno približno sedam kilograma sirovog mesa za pečenje. Računajte i na 40 do 45 sarmi, tri kilograma salate i oko tri kilograma predjela.

Kada očekujete 30 gostiju, planirajte oko 10,5 kilograma mesa, 60 do 75 sarmi, četiri i po kilograma salate i približno isto toliko predjela.

Za veću slavu, sa oko 50 odraslih gostiju, računajte na približno 17,5 kilograma sirovog mesa. Biće potrebno i oko 100 do 125 sarmi, sedam i po kilograma salate i isto toliko predjela.

Ovo su okvirne količine za raznovrsnu trpezu. Prilagodite ih jelima koja pripremate i navikama svojih gostiju. Ako se kod vas najviše jede pečenje, povećajte njegovu količinu. Ako je sarma glavna zvijezda trpeze, pripremite je više.

Djeca, gosti koji dolaze kasnije i porodične navike

Ne jedu svi gosti isto, pa nema potrebe da svakoga računate kao odraslu osobu. Djecu do deset godina možete okvirno računati kao pola porcije, a mališane do pet godina kao četvrtinu.

Važno je i kada gosti dolaze. Oni koji svrate kasnije, poslije večere, često pojedu manje od onih koji dolaze na početku slavlja. Za njih možete planirati oko dvije trećine uobičajene porcije.

Uzmite u obzir i porodične navike. Ako kuma svake godine donese gibanicu, nema potrebe da pripremate ogromnu količinu predjela. Ako znate da se kod vas najviše traži podvarak, prilagodite tome i ostatak jelovnika.

Kako da poslije slave ne ostanu pune šerpe

Najbolje je da ne iznosite svu hranu odjednom. Prvo poslužite dio predjela i glavnih jela, a ostatak ostavite u kuhinji. Tako ćete vidjeti šta se najviše jede i po potrebi dopuniti sto.

Krompir i druge priloge možete pripremiti u nešto manjoj količini, pa naknadno napraviti još ako zatreba. Isto važi i za pojedine salate koje se brzo pripremaju.

Ako želite dodatnu sigurnost, planirajte malu rezervu najtraženijih jela. Sarma se može pripremiti unaprijed i zamrznuti u odgovarajućim porcijama, pa je kasnije odmrznuti i dobro podgrijati.

Sedmicu dana prije slave uzmite papir i olovku. Zapišite goste po imenu, posebno označite djecu i izračunajte koliko vam je porcija potrebno. Zatim količine prilagodite jelima koja planirate da poslužite.

Tako ćete imati dovoljno hrane za sve, a nećete danima razmišljati kome da podijelite ostatke.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto je pritisak najviši ujutru i smijete li tada popiti kafu?

Jutarnje mjerenje krvnog pritiska mnogima je postalo dio svakodnevne rutine, ali vrijednosti koje aparat pokaže odmah nakon buđenja često znaju iznenaditi. Iako je blagi porast pritiska ujutru prirodna pojava, ponavljano visoke vrijednosti ne treba zanemarivati, posebno ako dan počinje šoljicom kafe.

Zašto krvni pritisak raste nakon buđenja?

Krvni pritisak nije isti tokom cijelog dana. Dok spavamo, on se kod većine ljudi prirodno snižava, a pred buđenje i nakon ustajanja počinje da raste. Razlog su promjene u radu nervnog sistema i lučenju hormona, među kojima su kortizol i adrenalin. Oni pomažu organizmu da iz stanja mirovanja pređe u stanje budnosti, ubrzavaju rad srca i utiču na krvne sudove.

Zato nešto viši pritisak ujutru ne mora automatski da znači bolest. Ipak, važno je razlikovati očekivani jutarnji porast od hipertenzije koja zahtijeva liječenje.

Kada jutarnji pritisak postaje razlog za brigu?

Jedno povišeno mjerenje nije dovoljno za dijagnozu hipertenzije. Na rezultat mogu da utiču loš san, stres, bol, puna bešika, fizička aktivnost, ali i nepravilno mjerenje. Prema evropskim smjernicama, prosječne vrijednosti krvnog pritiska izmjerene kod kuće od 135/85 mmHg ili više ukazuju na hipertenziju.

Posebnu pažnju zaslužuju osobe kojima je pritisak redovno povišen ujutru, čak i kada se tokom dana normalizuje. To može biti znak da postojeća terapija ne obezbjeđuje odgovarajuću kontrolu tokom čitava 24 sata. U takvim slučajevima ljekar može preporučiti 24-časovno ambulantno praćenje krvnog pritiska, poznato kao holter pritiska.

Da li smijemo popiti jutarnju kafu ako je pritisak povišen?

Kofein može privremeno da povisi krvni pritisak, naročito kod osoba koje ne piju kafu redovno. Efekat se razlikuje od osobe do osobe, a kod ljudi koji svakodnevno konzumiraju kafu često je slabije izražen. Ako je jutarnji pritisak već povišen, razumno je odložiti kafu, ponoviti mjerenje nakon nekoliko minuta odmora i provjeriti da li se vrijednosti normalizuju.

To ne znači da svaka osoba sa hipertenzijom mora potpuno da se odrekne kafe. Kod dobro regulisanog pritiska umjerena konzumacija često je prihvatljiva, ali osobe sa nekontrolisanom hipertenzijom treba da razgovaraju sa ljekarom o unosu kofeina. Važno je i da se krvni pritisak mjeri prije jutarnje kafe, jer kofein može uticati na rezultat, piše Telegraf.

Kako pravilno izmjeriti jutarnji pritisak?

Najbolje je mjeriti ga nakon odlaska u toalet, prije doručka, kafe i jutarnje terapije, ukoliko ljekar nije dao drugačije uputstvo. Prije mjerenja potrebno je mirno sjediti najmanje pet minuta. Treba uraditi dva mjerenja u razmaku od jednog minuta i zabilježiti rezultate. Korisno je ponavljati postupak ujutru i uveče tokom sedam dana, kako bi ljekar mogao da procijeni prosječne vrijednosti.

Međutim, ako je pritisak izrazito visok, posebno oko 180/120 mmHg ili više, potrebno je ponoviti mjerenje i bez odlaganja potražiti medicinski savjet. Ako se uz visok pritisak jave bol u grudima, gušenje, slabost jedne strane tijela, poremećaj govora ili vida, neophodna je hitna medicinska pomoć.

Jutarnji porast krvnog pritiska često je dio prirodnog ritma organizma. Međutim, kada se visoke vrijednosti ponavljaju, ne treba ih pripisivati samo hormonima, stresu ili jutarnjoj kafi. Mnogo je važnije utvrditi da li je krvni pritisak dobro kontrolisan tokom cijelog dana i noći.

Podijeli tekst sa drugima na:

Milovan Stanović iz Maslovara istrčao maraton u 65. godini

Milovan Stojanović iz Maslovara kod Kotor Varoša u 65. godini života ostvario je veliki sportski podvig, istrčavši svoj jubilarni, 50. maraton.

Pokazao je da godine ne moraju biti prepreka za ostvarivanje ciljeva i pomjeranje vlastitih granica.

Naime, Stojanović je ovaj značajan jubilej ostvario 8. novembra ove godine u Podgorici, u Crnoj Gori. Tu je istrčao maratonsku trku dugu 42 kilometra.

Za Stojanovića, koji je iza sebe ostavio već 49 maratona, ovaj rezultat predstavlja poseban uspjeh i potvrdu dugogodišnje posvećenosti sportu, ali i dokaz da se upornošću, disciplinom i vjerom u sebe mogu ostvariti ciljevi koji na prvi pogled djeluju nedostižno.

“Istrčati maraton nije jednostavan zadatak, a posebno kada je riječ o trci dugoj 42 kilometra, koja od učesnika zahtijeva veliku fizičku spremnost, izdržljivost i psihičku snagu”, kazao je Stojanović, a pišu “Nezavisne novine“.

Kako je rekao, upravo zbog toga svaki završeni maraton predstavlja poseban uspjeh, dok jubilarni, 50. ima dodatnu težinu jer iza njega stoje godine truda, odricanja i ljubavi prema trčanju, odnosno skoro 30 godina bavljenja sportom.

Stojanović svojim primjerom pokazuje da bavljenje sportom i postavljanje novih ciljeva ne moraju prestati s godinama, već da čovjek, ukoliko ima dovoljno volje i želje, može nastaviti da pomjera vlastite granice i u poznijem životnom dobu.

Maraton je mnogo više od samog trčanja

“To je, prije svega, borba sa samim sobom. Umorom, bolom i preprekama koje se pojavljuju tokom trke. Ali je i prilika da čovjek provjeri koliko može izdržati i koliko je spreman da ide dalje”, kazao je Stojanović.

Kako je dodao, za takav poduhvat potrebni su redovni treninzi, velika disciplina, fizička i psihička priprema, ali i vjera da se cilj može dostići čak i onda kada se čini da je najteže.

“Moj sportski rezultat ujedno je i poruka svima koji imaju svoje neostvarene želje i ciljeve da od njih ne odustaju samo zato što smatraju da je za njih kasno”, kazao je Stojanović,

Dodao je da, bez obzira na godine, životne okolnosti ili prepreke, smatra da čovjek uvijek treba da ima razlog da ide naprijed. Treba da radi na sebi i da nastoji ostvariti ono što je zamislio.

Ništa bez podrške ljudi

“Želim i drugima da poručim da nikada ne odustaju od svojih životnih ciljeva. Bez obzira na godine, okolnosti i prepreke.  Čovjek uvijek treba da ima razlog da ide naprijed. Oni koji redovno treniraju vjeruju u sebe i istrajno rade na svojim ciljevima, zaslužuju poštovanje i podršku”, kazao je Milenko.

Kako je rekao, ništa ne bi bilo moguće bez podrške ljudi koji su uz njega. Naveo je da za ostvarivanje velikih rezultata, osim ličnog truda i zalaganja, važni i razumijevanje, pomoć i iskrena podrška okoline.

“Da bi se ostvarili veliki rezultati potrebna je i podrška dobrih, razumnih i iskrenih ljudi. Zato ovim putem želim da od srca zahvalim svima koji su mi pružili pomoć, razumijevanje i podršku. Hvala svima koji su bili uz mene na ovom dugom sportskom putu”, kazao je on.

Kako je dodao, pedeseti istrčani maraton je mnogo više od još jedne završene trke.

“To je značajan jubilej i potvrda da upornost, disciplina i ljubav prema sportu mogu trajati bez obzira na životnu dob”, kazao je on.

U 65. godini, umjesto da uspori, Stojanović je sebi postavio još jedan veliki cilj i uspješno ga ostvario. Na taj način poslao je poruku da snovi nemaju rok trajanja i da nikada nije kasno za nove izazove.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rusija počela kliničku primjenu vakcine protiv raka debelog crijeva

Rusija je započela kliničku primjenu vakcine „Onkopept“ za liječenje raka debelog crijeva, izjavio je danas zamjenik šefa Federalne medicinsko-biološke agencije Igor Borisevič.

“Vakcina zasnovana na neoantigenima ćelija raka određenog pacijenta je razvijena, registrovana i ušla je u kliničku primjenu“, rekao je Borisevič na kongresnoj sjednici „Inovativna praksa: nauka plus biznis”, prenose RIA Novosti.

Borisevič je dodao da je trenutno u toku regrutovanje pacijenata za tu svrhu.

Peptidna vakcina „Onkopept“ primijenjena je prvim pacijentima u martu.

Namijenjena je odraslim osobama koje su operisane i primile najmanje dvije linije sistemske hemoterapije.

Nakon višemjesečnog praćenja vakcinisanih osoba, šefica Federalne medicinsko-biološke agencije Veronika Skvorcova istakla je da one nisu imale ozbiljne neželjene efekte. Navela je da sam lijek izaziva neophodan imunološki odgovor.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kompletiranje dokumentacije ubrzava proces penzionisanja

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske pozvao je osiguranike koji u narednoj godini ispunjavaju uslove za starosnu penziju da odmah započnu kompletiranje dokumentacije. Cilj je da se zahtjevi za penzionisanje riješe što efikasnije.

“Blagovremeno kompletiranje dokumentacije osiguraniku omogućava ostvarivanje prava u roku od pet do sedam dana od dana podnošenja zahtjeva. To je znatno kraće od zakonom propisanog roka od dva mjeseca, saopšteno je iz Fonda.

Osiguranici treba da se odmah obrate u najbližu poslovnicu Fonda, prema mjestu prebivališta. Tu se započinje sa postupkom kompletiranja dokumentacije i ažuriranja podataka bitnih za postupak rješavanja o pravu na penziju.

Iz Fonda ističu da se pravovremenom i kvalitetnom saradnjom osiguranika i stručne službe Fonda, postiže efikasnost i efektivnost u provođenju upravnog postupka.

Osiguranicima se preporučuje da prilikom dolaska u najbližu poslovnicu Fonda ponesu raspoloživu dokumentaciju. To su radna knjižica ili njena fotokopija, dokaz o stažu osiguranja sa uvećanim trajanjem, potvrdu staža iz drugih država ako je ona prethodno pribavljena. Treba donijeti i druge dokaze o stažu koje osiguranik posjeduje.

Ovo se naročito odnosi na osiguranike koji su jedan period svog radnog vijeka proveli van teritorije Republike Srpske. Za taj dio je potrebno obezbjediti potvrdu staža iz inostranstva ili Federacije BiH.

Bez obezbjeđenja ove potvrde staža, Fond ne može pristupiti rješavanju takvih zahtjeva. Potrebno je kompletiranje dokumentacije sa tim veoma važnim dokumentom, koji je uslov za rješavanje o pravu na penziju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Usvojena Inforamcija o PIO: Zaustavljeni negativni trendovi

Vlada Republike Srpske na danas održanoj sjednici (19. novembar 2026. godine) prihvatila je Informaciju o stanju u oblasti penzionog sistema u Srpskoj za 2025. godinu.

U Inforamciji se navodi da su sve penzije u 2025. godini isplaćene redovno. Tačnije u roku od pet do sedam dana.

Navedeno je i da je reforma PIO dala pozitivne efekte u smislu usporavanja rasta broja korisnika prava i postepenog povećanja broja osiguranika. Zaustavljen je negativan trend smanjivanja odnosa broja osiguranika prema broju korisnika prava.

“U periodu od 2006. do 2011. godine, broj korisnika prave se povećavao prosječno 3,52 posto godišnje. U periodu od 2012. do 2025. godine taj procenat je 1,67 posto”, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Zaustavljen negativan trend

U saopštenju se navodi da je zaustavljen negativna trend u pogledu odnosa broja osiguranika i broja korisnika prava. Taj odnos se postepeno povećavao od 2017. godine, uz blagi pad u 2020, 2023, 2024. i 2025. godini.

“Takođe, evidentan je pozitivan trend u strukturi penzija. U smislu da se povećava procenat korisnika starosne penzije u ukupnom broju korisnika i smanjuje procenat korisnika invalidske penzije. Ako se posmatra period od 2012. do 2025. godine, može se zaključiti da je u strukturi penzija procenat starosnih penzija povećan za 13,72%. Procenat invalidskih i porodičnih penzija u istom periodu se konstantno smanjuje, pa je procenat invalidskih penzija smanjen za 5,56%, a procenat porodičnih penzija za 8,17%”, ističe se u saopštenju.

Nastavljen je pozitivan trend u pogledu broja priznatih prava u jednoj kalendarskoj godini. Naročito kada su u pitanju starosne i invalidske penzije.

Evidentan je izrazito pozitivan trend povećanja broja ostvarenih prava na starosnu penziju osiguranika sa 65 godina života i više. U periodu 2004 – 2012. godina 26,12% a u periodu 2013 – 2025. godina 59,73%. Zabilježeno je i smanjenje broja ostvarenih prava na starosnu penziju osiguranika sa manje od 60 godina života. U periodu 2004 – 2012. godina 36,9% a u periodu 2013 – 2025. godina 14,64%.

Pored redovnog usklađivanja opšteg boda i penzija, institutom vanrednog usklađivanja uređeno je da, ukoliko postoje mogućnosti, Vlada Republike Srpske može odlučiti da izvrši vanredno usklađivanje opšteg boda i penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Stiže promjena vremena: Izdato upozorenje za Republiku Srpsku

Republički hidrometeorološki zavod upozorio je da će danas, 19. novembra, u Republici Srpskoj duvati jak do olujni vjetar. Udari vjetra u pojedinim krajevima mogli dostizati i 100 kilometara na čas. Od sredine dana očekuju se kiša i pljuskovi sa grmljavinom.

Naime, u Hercegovini će od sredine dana jačati jugozapadni i južni vjetar uz udare od 40 do 80, ponegdje i do 100 kilometara na čas. Upozorenje je izdato za period od 14.00 časova do ponoći.

Kasnije poslije podne i uveče, od 17.00 časova do ponoći, od sjeverozapada, preko sjevera ka istoku jak do olujni vjetar brzo će se premještati uz pljuskove. Očekuju se udari od 40 do 90 kilometara na čas.

Kada se očekuju najjači pljuskovi i grmljavina

U prvom dijelu dana biće oblačno, promjenljivo i uglavnom suvo. Kasnije poslije podne i uveče će se od sjeverozapada preko sjevera /šira regija oko rijeke Save/ premještati jača kiša i pljuskovi sa grmljavinom uz jak do olujni vjetar.

Tokom noći padavine prestaju, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Kolika će biti temperatura vazduha?

Maksimalna temperatura vazduha biće od 15 do 21, u višim predjelima od 11 stepeni Celzijusovih.

Vjetar će tokom jutra biti slab do umjeren. Zatim jak južnih smjerova, u prvom dijelu dana najjači u Hercegovini, a uveče na sjeveru prolazno jak do olujni, prenosi Srna.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jutros je u Srpskoj i FBiH umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

Gdje je jutros palo najviše kiše?

Najviše padavina jutros je registrovano u Bijeljini 20 litara po metru kvadratnom, Srpcu 19, Gacku 16, Čemernu 15, Prijedoru 13 litara.

Podijeli tekst sa drugima na:

Naučnici otkrili vezu između lošeg braka i demencije

Nesrećni brakovi i nezadovoljavajući bliski odnosi mogu da povećaju rizik od demencije. Oni doprinose hroničnoj usamljenosti, koja kod osoba starijih od 65 godina povećava vjerovatnoću razvoja te bolesti za 38 odsto.

To je pokazala nova studija objavljena u časopisu “Starenje i mentalno zdravlje”.

Istraživači su utvrdili da gotovo trećina najusamljenijih osoba nije živjela sama. Uglavnom je dijelila dom sa ljudima sa kojima nije imala smislene ili ispunjavajuće odnose.

“To pokazuje da ova ranjivost može da proistekne i iz nezadovoljavajućih odnosa, opterećenja brigom o drugima ili nedostatka značajnih aktivnosti”, rekla je glavna autorka studije Ivana Simon sa Univerziteta u Bordou.

Istraživanje je obuhvatilo podatke 3.777 starijih osoba koje su praćene od 1988. do 2018. godine.

Učesnici su podijeljeni u tri grupe. Oni koji nikada nisu osjećali usamljenost. Zatim oni koji su je povremeno doživljavali i oni sa hroničnom usamljenošću, prenosi Tanjug.

Tokom narednih 20 godina, demencija se razvila kod 49 odsto osoba iz grupe sa hroničnom usamljenošću. To u poređenju sa 33 odsto onih koji nikada nisu bili usamljeni i 34 odsto onih koji su povremeno osjećali usamljenost.

Viša istraživačica Centra za zdravlje stanovništva u Bordou Karin Peres istakla je da povremena usamljenost nije pokazala isti štetan uticaj kao hronična i dugotrajna usamljenost.

Prema njenim riječima, hronična usamljenost može da izazove dugotrajni proces zbog produžene aktivacije mehanizama stresa i imunoloških reakcija. Povezana je i sa fizičkom neaktivnošću, lošom ishranom, kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom, koji su faktori rizika za demenciju.

Istraživači su pozvali ljekare da kod starijih osoba procjenjuju i osjećaj usamljenosti, a ne samo njihove životne okolnosti, kao i da im preporučuju društvene aktivnosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ljekari otkrili koje je najgore vrijeme za odlazak na spavanje

Iako se često govori o tome koliko sati sna trebamo, puno se manje pažnje posvećuje tome kada odlazimo na spavanje.

Stručnjaci upozoravaju da vrijeme odlaska u krevet može uticati na cirkadijalni ritam, kvalitet sna i raspored pojedinih faza spavanja.

Ne postoji jedno idealno vrijeme koje vrijedi za sve, ali ljekari za spavanje koje citira “EatingWell” slažu se da redovan odlazak na spavanje nakon ponoći može biti nepovoljan, posebno ako je takav raspored u neskladu sa prirodnim ritmom tijela.Cirkadijalni ritam je naš unutrašnji 24-časovni sat koji reguliše periode budnosti i pospanosti, ali i brojne druge procese poput lučenja hormona, metabolizma, rada imunološkog sistema i obnove ćelija.

Sa čim treba uskladiti san?

Na cirkadijalni ritam posebno snažno utiču svjetlost i tama. Zato problem nije nužno u jednom kasnom odlasku na spavanje, nego u tome kada se takav raspored ponavlja i ne podudara sa prirodnim ritmom tijela.

“Vrijeme spavanja trebalo bi da bude što usklađenije sa vašim cirkadijalnim ritmom”, objašnjava stručnjakinja za spavanje Čelsi Roršajb.Melatonin i kortizol među važnijim su hormonima povezanima s ciklusom spavanja i budnosti.

Melatonin tijelu signalizira da je vrijeme za spavanje, a njegov se nivo povećava tokom večeri i potom postepeno smanjuje kroz noć.

Kortizol, s druge strane, počinje rasti u ranim jutarnjim satima i pomaže tijelu da se pripremi za buđenje.

Ljekar Aleks Dimitriju upozorava da odlazak na spavanje nakon ponoći može značiti da pokušavamo da zaspemo upravo u trenutku kada nivo melatonina već počinje da opada, dok se približavanjem jutra nivo kortizola počinje povećavati.

Šta znači kasni odlazak na spavanje?

Duboki san, odnosno sporovalni san, smatra se jednom od najvažnijih faza za fizički oporavak.

Tokom njega tijelo obnavlja tkiva, obrađuje uspomene i provodi niz procesa važnih za mozak. Najveći dio dubokog sna događa se u prvoj polovini noći.Dimitriju zato upozorava da jako kasno lijeganje može smanjiti količinu dubokog sna.

Osobe koje ga dugoročno ne dobijaju dovoljno mogu se buditi neodmorene čak i ako su provele dovoljan broj sati u krevetu.

To je problem jer istraživanja hroničnu neusklađenost cirkadijalnog ritma povezuju sa većim rizikom od niza zdravstvenih problema.

Roršajb navodi da ljudi koji redovno spavaju ili ostaju budni u vrijeme koje nije usklađeno s njihovim prirodnim ritmom mogu imati veći rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, pretilosti, depresije i drugih hroničnih stanja.

Redovno kasno lijeganje može povećati vjerojatnost problema sa spavanjem, uključujući nesanicu.

Kako poboljšati kvalitet sna?

Ljekari savjetuju prije svega održavanje što stabilnijeg rasporeda spavanja i buđenja, uključujući vikende.

Koristan je i boravak na prirodnom svjetlu ujutro, jer ono pomaže “namjestiti” unutrašnji sat.

Naveče se preporučuje prigušiti svjetla i smanjiti korišćenje ekrana jedan do dva sata prije odlaska u krevet.

Savjetuje se i izbjegavanje kofeina u kasnim poslijepodnevnim satima te alkohola kao sredstva za lakše uspavljivanje.

Iako alkohol može ubrzati uspavljivanje, tokom noći može pogoršati kvalitetu sna.

Ljekari napominju i da spavaća soba ne bi trebala biti pretopla. Niža temperatura pogoduje prirodnom padu tjelesne temperature koji prethodi snu.

Nije svima potreban isti raspored

Najvažnije je ipak naglasiti da ne postoji jedno univerzalno “najgore” ili “najbolje” vrijeme za odlazak na spavanje.

Neki ljudi prirodno su skloniji ranijem, a drugi kasnijem ritmu, prenosi Indeks.

Veći problem nastaje kada osoba redovno odlazi spavati jako kasno, a istovremeno se mora rano buditi ili kada je raspored dugotrajno u neskladu sa njenim prirodnim ritmom.

Podijeli tekst sa drugima na:

13. penzija u Hrvatskoj: Ko će je dobiti i u BiH?

Penzioneri u Hrvatskoj ove godine dobiće dodatan na penziju, poznatiji kao i “13 penzija”. Ovaj dodatak se isplaćuje svim korisnicima i za 2026. godinu iznosi sedam evra po godini staža.

Primjera radi, za 35 godina staža, dodatak bi iznosio 245 evra, odnosno oko 480 KM, dok bi penzioner sa 40 godina staža dobio 280 evra, što je približno 550 KM.

Isplata se očekuje u decembru, a pravo se ostvaruje automatski, bez podnošenja posebnog zahtjeva.

Dodatak u decembru dobijaju i penzioneri u BiH koji primaju penziju iz Hrvatske, a jedna godina staža vrijedi oko 13,69 KM.

Podsjetimo, HZMO je lane isplaćivao penzije za ukupno 181.789 korisnika u inostranstvu. Od ovog broja, 68.815 je bilo u BiH, a 62.224 u Srbiji. Na ove dvije države otpadalo je 72,1 posto korisnika.

U Srpskoj živi oko 15.000 penzioner sa većinskim radnim stažom ostvarenim izvan granica BiH. Od toga, u Hrvatskoj je evidentirano oko 5.150 korisnika, odnosno 34,37%.

Podijeli tekst sa drugima na: