Usvojena Inforamcija o PIO: Zaustavljeni negativni trendovi

Vlada Republike Srpske na danas održanoj sjednici (19. novembar 2026. godine) prihvatila je Informaciju o stanju u oblasti penzionog sistema u Srpskoj za 2025. godinu.

U Inforamciji se navodi da su sve penzije u 2025. godini isplaćene redovno. Tačnije u roku od pet do sedam dana.

Navedeno je i da je reforma PIO dala pozitivne efekte u smislu usporavanja rasta broja korisnika prava i postepenog povećanja broja osiguranika. Zaustavljen je negativan trend smanjivanja odnosa broja osiguranika prema broju korisnika prava.

“U periodu od 2006. do 2011. godine, broj korisnika prave se povećavao prosječno 3,52 posto godišnje. U periodu od 2012. do 2025. godine taj procenat je 1,67 posto”, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Zaustavljen negativan trend

U saopštenju se navodi da je zaustavljen negativna trend u pogledu odnosa broja osiguranika i broja korisnika prava. Taj odnos se postepeno povećavao od 2017. godine, uz blagi pad u 2020, 2023, 2024. i 2025. godini.

“Takođe, evidentan je pozitivan trend u strukturi penzija. U smislu da se povećava procenat korisnika starosne penzije u ukupnom broju korisnika i smanjuje procenat korisnika invalidske penzije. Ako se posmatra period od 2012. do 2025. godine, može se zaključiti da je u strukturi penzija procenat starosnih penzija povećan za 13,72%. Procenat invalidskih i porodičnih penzija u istom periodu se konstantno smanjuje, pa je procenat invalidskih penzija smanjen za 5,56%, a procenat porodičnih penzija za 8,17%”, ističe se u saopštenju.

Nastavljen je pozitivan trend u pogledu broja priznatih prava u jednoj kalendarskoj godini. Naročito kada su u pitanju starosne i invalidske penzije.

Evidentan je izrazito pozitivan trend povećanja broja ostvarenih prava na starosnu penziju osiguranika sa 65 godina života i više. U periodu 2004 – 2012. godina 26,12% a u periodu 2013 – 2025. godina 59,73%. Zabilježeno je i smanjenje broja ostvarenih prava na starosnu penziju osiguranika sa manje od 60 godina života. U periodu 2004 – 2012. godina 36,9% a u periodu 2013 – 2025. godina 14,64%.

Pored redovnog usklađivanja opšteg boda i penzija, institutom vanrednog usklađivanja uređeno je da, ukoliko postoje mogućnosti, Vlada Republike Srpske može odlučiti da izvrši vanredno usklađivanje opšteg boda i penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Stiže promjena vremena: Izdato upozorenje za Republiku Srpsku

Republički hidrometeorološki zavod upozorio je da će danas, 19. novembra, u Republici Srpskoj duvati jak do olujni vjetar. Udari vjetra u pojedinim krajevima mogli dostizati i 100 kilometara na čas. Od sredine dana očekuju se kiša i pljuskovi sa grmljavinom.

Naime, u Hercegovini će od sredine dana jačati jugozapadni i južni vjetar uz udare od 40 do 80, ponegdje i do 100 kilometara na čas. Upozorenje je izdato za period od 14.00 časova do ponoći.

Kasnije poslije podne i uveče, od 17.00 časova do ponoći, od sjeverozapada, preko sjevera ka istoku jak do olujni vjetar brzo će se premještati uz pljuskove. Očekuju se udari od 40 do 90 kilometara na čas.

Kada se očekuju najjači pljuskovi i grmljavina

U prvom dijelu dana biće oblačno, promjenljivo i uglavnom suvo. Kasnije poslije podne i uveče će se od sjeverozapada preko sjevera /šira regija oko rijeke Save/ premještati jača kiša i pljuskovi sa grmljavinom uz jak do olujni vjetar.

Tokom noći padavine prestaju, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Kolika će biti temperatura vazduha?

Maksimalna temperatura vazduha biće od 15 do 21, u višim predjelima od 11 stepeni Celzijusovih.

Vjetar će tokom jutra biti slab do umjeren. Zatim jak južnih smjerova, u prvom dijelu dana najjači u Hercegovini, a uveče na sjeveru prolazno jak do olujni, prenosi Srna.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jutros je u Srpskoj i FBiH umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

Gdje je jutros palo najviše kiše?

Najviše padavina jutros je registrovano u Bijeljini 20 litara po metru kvadratnom, Srpcu 19, Gacku 16, Čemernu 15, Prijedoru 13 litara.

Podijeli tekst sa drugima na:

Naučnici otkrili vezu između lošeg braka i demencije

Nesrećni brakovi i nezadovoljavajući bliski odnosi mogu da povećaju rizik od demencije. Oni doprinose hroničnoj usamljenosti, koja kod osoba starijih od 65 godina povećava vjerovatnoću razvoja te bolesti za 38 odsto.

To je pokazala nova studija objavljena u časopisu “Starenje i mentalno zdravlje”.

Istraživači su utvrdili da gotovo trećina najusamljenijih osoba nije živjela sama. Uglavnom je dijelila dom sa ljudima sa kojima nije imala smislene ili ispunjavajuće odnose.

“To pokazuje da ova ranjivost može da proistekne i iz nezadovoljavajućih odnosa, opterećenja brigom o drugima ili nedostatka značajnih aktivnosti”, rekla je glavna autorka studije Ivana Simon sa Univerziteta u Bordou.

Istraživanje je obuhvatilo podatke 3.777 starijih osoba koje su praćene od 1988. do 2018. godine.

Učesnici su podijeljeni u tri grupe. Oni koji nikada nisu osjećali usamljenost. Zatim oni koji su je povremeno doživljavali i oni sa hroničnom usamljenošću, prenosi Tanjug.

Tokom narednih 20 godina, demencija se razvila kod 49 odsto osoba iz grupe sa hroničnom usamljenošću. To u poređenju sa 33 odsto onih koji nikada nisu bili usamljeni i 34 odsto onih koji su povremeno osjećali usamljenost.

Viša istraživačica Centra za zdravlje stanovništva u Bordou Karin Peres istakla je da povremena usamljenost nije pokazala isti štetan uticaj kao hronična i dugotrajna usamljenost.

Prema njenim riječima, hronična usamljenost može da izazove dugotrajni proces zbog produžene aktivacije mehanizama stresa i imunoloških reakcija. Povezana je i sa fizičkom neaktivnošću, lošom ishranom, kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom, koji su faktori rizika za demenciju.

Istraživači su pozvali ljekare da kod starijih osoba procjenjuju i osjećaj usamljenosti, a ne samo njihove životne okolnosti, kao i da im preporučuju društvene aktivnosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ljekari otkrili koje je najgore vrijeme za odlazak na spavanje

Iako se često govori o tome koliko sati sna trebamo, puno se manje pažnje posvećuje tome kada odlazimo na spavanje.

Stručnjaci upozoravaju da vrijeme odlaska u krevet može uticati na cirkadijalni ritam, kvalitet sna i raspored pojedinih faza spavanja.

Ne postoji jedno idealno vrijeme koje vrijedi za sve, ali ljekari za spavanje koje citira “EatingWell” slažu se da redovan odlazak na spavanje nakon ponoći može biti nepovoljan, posebno ako je takav raspored u neskladu sa prirodnim ritmom tijela.Cirkadijalni ritam je naš unutrašnji 24-časovni sat koji reguliše periode budnosti i pospanosti, ali i brojne druge procese poput lučenja hormona, metabolizma, rada imunološkog sistema i obnove ćelija.

Sa čim treba uskladiti san?

Na cirkadijalni ritam posebno snažno utiču svjetlost i tama. Zato problem nije nužno u jednom kasnom odlasku na spavanje, nego u tome kada se takav raspored ponavlja i ne podudara sa prirodnim ritmom tijela.

“Vrijeme spavanja trebalo bi da bude što usklađenije sa vašim cirkadijalnim ritmom”, objašnjava stručnjakinja za spavanje Čelsi Roršajb.Melatonin i kortizol među važnijim su hormonima povezanima s ciklusom spavanja i budnosti.

Melatonin tijelu signalizira da je vrijeme za spavanje, a njegov se nivo povećava tokom večeri i potom postepeno smanjuje kroz noć.

Kortizol, s druge strane, počinje rasti u ranim jutarnjim satima i pomaže tijelu da se pripremi za buđenje.

Ljekar Aleks Dimitriju upozorava da odlazak na spavanje nakon ponoći može značiti da pokušavamo da zaspemo upravo u trenutku kada nivo melatonina već počinje da opada, dok se približavanjem jutra nivo kortizola počinje povećavati.

Šta znači kasni odlazak na spavanje?

Duboki san, odnosno sporovalni san, smatra se jednom od najvažnijih faza za fizički oporavak.

Tokom njega tijelo obnavlja tkiva, obrađuje uspomene i provodi niz procesa važnih za mozak. Najveći dio dubokog sna događa se u prvoj polovini noći.Dimitriju zato upozorava da jako kasno lijeganje može smanjiti količinu dubokog sna.

Osobe koje ga dugoročno ne dobijaju dovoljno mogu se buditi neodmorene čak i ako su provele dovoljan broj sati u krevetu.

To je problem jer istraživanja hroničnu neusklađenost cirkadijalnog ritma povezuju sa većim rizikom od niza zdravstvenih problema.

Roršajb navodi da ljudi koji redovno spavaju ili ostaju budni u vrijeme koje nije usklađeno s njihovim prirodnim ritmom mogu imati veći rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, pretilosti, depresije i drugih hroničnih stanja.

Redovno kasno lijeganje može povećati vjerojatnost problema sa spavanjem, uključujući nesanicu.

Kako poboljšati kvalitet sna?

Ljekari savjetuju prije svega održavanje što stabilnijeg rasporeda spavanja i buđenja, uključujući vikende.

Koristan je i boravak na prirodnom svjetlu ujutro, jer ono pomaže “namjestiti” unutrašnji sat.

Naveče se preporučuje prigušiti svjetla i smanjiti korišćenje ekrana jedan do dva sata prije odlaska u krevet.

Savjetuje se i izbjegavanje kofeina u kasnim poslijepodnevnim satima te alkohola kao sredstva za lakše uspavljivanje.

Iako alkohol može ubrzati uspavljivanje, tokom noći može pogoršati kvalitetu sna.

Ljekari napominju i da spavaća soba ne bi trebala biti pretopla. Niža temperatura pogoduje prirodnom padu tjelesne temperature koji prethodi snu.

Nije svima potreban isti raspored

Najvažnije je ipak naglasiti da ne postoji jedno univerzalno “najgore” ili “najbolje” vrijeme za odlazak na spavanje.

Neki ljudi prirodno su skloniji ranijem, a drugi kasnijem ritmu, prenosi Indeks.

Veći problem nastaje kada osoba redovno odlazi spavati jako kasno, a istovremeno se mora rano buditi ili kada je raspored dugotrajno u neskladu sa njenim prirodnim ritmom.

Podijeli tekst sa drugima na:

13. penzija u Hrvatskoj: Ko će je dobiti i u BiH?

Penzioneri u Hrvatskoj ove godine dobiće dodatan na penziju, poznatiji kao i “13 penzija”. Ovaj dodatak se isplaćuje svim korisnicima i za 2026. godinu iznosi sedam evra po godini staža.

Primjera radi, za 35 godina staža, dodatak bi iznosio 245 evra, odnosno oko 480 KM, dok bi penzioner sa 40 godina staža dobio 280 evra, što je približno 550 KM.

Isplata se očekuje u decembru, a pravo se ostvaruje automatski, bez podnošenja posebnog zahtjeva.

Dodatak u decembru dobijaju i penzioneri u BiH koji primaju penziju iz Hrvatske, a jedna godina staža vrijedi oko 13,69 KM.

Podsjetimo, HZMO je lane isplaćivao penzije za ukupno 181.789 korisnika u inostranstvu. Od ovog broja, 68.815 je bilo u BiH, a 62.224 u Srbiji. Na ove dvije države otpadalo je 72,1 posto korisnika.

U Srpskoj živi oko 15.000 penzioner sa većinskim radnim stažom ostvarenim izvan granica BiH. Od toga, u Hrvatskoj je evidentirano oko 5.150 korisnika, odnosno 34,37%.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sindikat traži da rast plata bude veći od rasta penzija

Savez sindikata Republike Srpske i Unije poslodavaca nisu postigli dogovor o najnižoj plati. Na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta iznijeli su različite stavove o tome.

Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske rekao je da su najniže plate početkom ove godine povećane od 10 do 11 odsto. Naveo je i da je 2027. godine najavljeno povećanje penzija za osam odsto.

“Najniže plate u Republici Srpskoj se moraju povećati od 12 do 14 odsto i to je stav Saveza sindikata. Naš stav je da moramo imati određene raspone između stručnih sprema”, poručio je Stanković.

Možda vas interesuje i ovo:

Dodik najavio rast penzija od 7,5 do 8 posto od iduće godine

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić ocijenio je da rast minimalnih plata treba da bude između 4,7 i pet odsto.

“Ovo su pokazale analize makroekonomskih pokazatelja. Prihvatićemo i stav trećeg socijalnog partnera, odnosno Vlade Republike Srpske. Ukoliko treba da bude veće povećanje, to moramo raditi kroz poreska oslobađanja ili određena davanja za privredu”, naglasio je Škrebić.

Stanković je naveo i da plate ne mogu rasti manje od penzija. Istakao je da će penzije u narednoj godini rast od 7,5 do 8 posto.

“Ipak je radnik taj koji zarađuje platu, dok se penzija isplaćuje iz plata”, rekao je Stanković.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto nam se čini da godine prolaze sve brže što smo stariji?

Sjećate li se vremena kada je ljetni raspust izgledao kao vječnost, a čekanje rođendana trajalo beskonačno?

Danas se mnogima čini da mjeseci prolaze za tren i da nova godina stiže gotovo odmah nakon prethodne.

Osjećaj da vrijeme ubrzava kako starimo poznat je psiholozima, a naučna istraživanja pokazuju da bi mogao biti povezan s načinom na koji pamtimo događaje, svakodnevnom rutinom, emocijama i životnim iskustvima.

Vrijeme, naravno, ne prolazi brže kako starimo. Jedan sat uvijek traje 60 minuta, ali način na koji ga doživljavamo može se značajno mijenjati.

Psiholozi razlikuju osjećaj prolaska vremena dok se nešto događa od načina na koji naknadno procjenjujemo koliko je neki period trajao.

Upravo je ta razlika važna za razumijevanje zašto nam pojedine godine ostaju u sjećanju kao izuzetno duge, dok druge kao da su prošle u trenu.

Šta kažu istraživanja?

U istraživanju objavljenom 2005. godine psiholozi Marc Wittmann i Sandra Lehnhoff ispitali su 499 osoba u dobi od 14 do 94 godine.

Rezultati su pokazali povezanost životne dobi i subjektivnog osjećaja prolaska vremena. Međutim, utvrđeni efekti bili su mali do umjereni, što znači da godine same po sebi ne mogu objasniti čitav fenomen.

Drugo istraživanje, koje su 2010. godine objavili William Friedman i Steve Janssen, obuhvatilo je 1.865 odraslih osoba iz dvije zemlje.

Ispitanici gotovo svih životnih dobi navodili su da vrijeme prolazi brzo. Razlike između mlađih i starijih bile su uglavnom male, osim kada su procjenjivali koliko im je brzo prošlo prethodnih deset godina.

Ovi rezultati pokazuju da osjećaj ubrzavanja vremena nije jednostavna niti neizbježna posljedica starenja.

Zašto je djetinjstvo trajalo duže?

Jedno od mogućih objašnjenja povezano je s načinom na koji pamtimo nova iskustva.

Tokom djetinjstva i mladosti susrećemo se s brojnim situacijama koje do tada nismo doživjeli: prvi dan škole, nova prijateljstva, putovanja i druga važna iskustva.

Takvi događaji mogu ostaviti upečatljiva sjećanja.

U odrasloj dobi svakodnevica često postaje predvidljivija. Posao, obaveze, kupovina i povratak kući ponavljaju se iz sedmice u sedmicu.

Kada se naknadno osvrnemo na takav period, možda ćemo se sjećati manjeg broja događaja koji se jasno izdvajaju.

Zbog toga nam se može učiniti da je proteklo manje vremena nego što zaista jeste.

Ipak, naučnici upozoravaju da ovo nije jedino moguće objašnjenje.

Mozak grupiše uspomene

Istraživanje objavljeno 2018. godine u naučnom časopisu Self and Identity bavilo se načinom na koji ljudi organizuju vlastita sjećanja.

Umjesto da pamtimo svaki pojedinačni događaj, često cijele periode života grupišemo u šire kategorije, poput posla, porodice ili svakodnevnih obaveza.

Autori istraživanja, među kojima je psiholog Mark Landau, proveli su tri studije s ukupno 324 učesnika.

Rezultati su pokazali da su osobe koje su bile podstaknute da događaje iz prethodne godine grupišu u šire cjeline taj period naknadno doživljavale kao kraći.

Drugim riječima, način na koji organizujemo uspomene može uticati na naš osjećaj koliko je brzo prošlo određeno razdoblje.

Nije sve u rutini

U naučnom pregledu objavljenom 26. januara 2026. godine u časopisu Frontiers in Psychology, istraživači Mark Landau i Young-Ju Ryu analizirali su različita objašnjenja subjektivnog prolaska vremena.

Njihov rad pokazuje da je riječ o složenom fenomenu na koji mogu uticati pamćenje, emocije, pažnja i način na koji procjenjujemo vlastiti život.

Posebno je zanimljivo da se i periodi ispunjeni važnim iskustvima mogu naknadno doživljavati kao veoma kratki.

Osjećaj da je godina proletjela zato ne mora značiti da je bila dosadna ili jednolična.

Način na koji procjenjujemo proteklo vrijeme može biti povezan i s time koliko smo određeni period doživjeli kao ispunjen, značajan ili usklađen s vlastitim ciljevima.

Možemo li usporiti osjećaj vremena?

Iako ne postoji naučno potvrđen recept kojim možemo zaustaviti subjektivno ubrzavanje godina, istraživanja nude nekoliko mogućih smjernica.

Uvođenje novih aktivnosti, učenje novih vještina i povremeno mijenjanje svakodnevne rutine mogu stvoriti više prepoznatljivih iskustava i uspomena.

Međutim, to ne znači da će takve promjene automatski učiniti da nam vrijeme prolazi sporije.

Važno je razlikovati doživljaj vremena u određenom trenutku od naknadnog prisjećanja. Aktivnost u kojoj uživamo može nam brzo proći, ali istovremeno ostaviti bogata i dugotrajna sjećanja.

Naučnici zato još nemaju jedinstven odgovor na pitanje zašto nam se čini da godine prolaze sve brže, piše N1.

Ono što istraživanja sugerišu jeste da naš osjećaj vremena ne zavisi samo od broja godina koje imamo, nego i od toga kako živimo, šta pamtimo i kakvo značenje pridajemo vlastitim iskustvima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ljudi koji na pitanje “kako si”, kažu “dobro”, kriju nešto posebno u sebi

Ljudi koji na pitanje „kako si“ odgovaraju samo „dobro“ često čuvaju svoju privatnost i ne žele da druge opterećuju svojim brigama.

Ovakav odgovor može da znači samostalnost i kontrolu emocija. Može da otkrije i naviku da probleme rješavaju sami.

Obično se otvaraju tek pred ljudima kojima vjeruju i uz koje se osjećaju sigurno.

Iza jedne riječi krije se više

Pitanje „Kako si?“ djeluje jednostavno, a često dobija još jednostavniji odgovor: „Dobro“.

Dok neki bez mnogo razmišljanja kreću u dugu priču o svom danu, drugi stanu na jednoj riječi, čak i kada prolaze kroz težak period.

Iza takvog odgovora ne mora da se krije ravnodušnost ili manjak povjerenja. Ponekad je to način na koji osoba čuva privatnost, drži emocije pod kontrolom i bira kome će otkriti ono što zaista osjeća.

„Dobro“ – znak samostalnosti

Oni koji često kažu „dobro“ mogu biti veoma samostalni i navikli da se sa svojim problemima nose sami. Ne žele da druge opterećuju brigama.

Ne osjećaju potrebu da svaku emociju pretvore u razgovor. Možda jednostavno ne vole površna pitanja na koja se očekuje iskren odgovor.

Kod nekih je to naučeni obrazac ponašanja, jer su odrasli uz uvjerenje da teškoće treba da rješavaju sami, prenosi Krstarica.

Ipak, zaključak ne treba donositi samo na osnovu jedne riječi. Nekada „dobro“ zaista znači da je sve u redu. Nekada je to samo najkraći način da se razgovor nastavi bez otvaranja ličnih tema.

Kad se otvore, to je znak povjerenja

Još jedna osobina ide uz ovakav odgovor. A to jeste potreba da sami biraju kada će i sa kim pričati o svojim osjećanjima. Takvi ljudi pažljivo procjenjuju sagovornike i ne otvaraju se svakome, jer im je važnije da imaju nekoliko iskrenih odnosa nego da misli dijele sa svima.

To ne znači da su hladni ili zatvoreni, već da bliskost za njih podrazumijeva povjerenje i osjećaj sigurnosti.

Kada nekome konačno kažu da im nije dobro, to često znači da tu osobu vide kao nekoga pred kim ne moraju da glume da je sve u redu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prognoza za naredne dane: Stižu neobično visoke temperature

U narednim danima u Republici Srpskoj biće visoke temperature za ovo doba godine, a prema najavama meteorologa, živa u termometru ići će i do 22 stepena.

Srijeda, 18. novembar

U noći i rano ujutru kiša, koja brzo prestaje prvo na zapadu, a u nastavku jutra i u ostalim krajevima.

“Tokom dana promjenljivo oblačno uz sunčane periode, toplije od prosjeka i vjetrovito. Uveče kiša i pljuskovi su mogući na sjeveru i istoku. Na jugu i jugozapadu oblačno uz kišu i pljuskove s grmljavinom i vjetrovito uz jak do olujni jugo. Minimalna temperatura vazduha od devet do 14, u višim predjelima od sedam stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 16 do 22, u višim predjelima od 11 stepeni”, kažu oni.

Četvrtak, 19. novembar

Oblačno s kišom i pljuskovima s grmljavinom očekuje se u četvrtak, u više navrata i toplije od prosjeka.

“Ponegdje na zapadu i u Hercegovini se očekuju obilnije padavine i vjetrovito vrijeme uz jak jugo. Na istoku više suvog vremena uz sunčane periode. Minimalna temperatura vazduha od šest do 13. Maksimalna temperatura vazduha od 14 do 20, u višim predjelima od 11 stepeni”, ističu meteorolozi.

Petak, 20. novembar

U petak će preovladavati sunčano vrijeme uz umjerenu oblačnost, toplo i vjetrovito.

“Uveče naoblačenje od juga. U Hercegovini pretežno oblačno s kišom. Minimalna temperatura vazduha od četiri do devet, na jugu do 13 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 21, u višim predjelima od 10 stepeni”, navode oni.

Subota, 21. novembar

Tokom prvog dijela dana u subotu se očekuje oblačno s kišom, ponegdje i jačom.

“Popodne razvedravanje uz sunčane periode i malo svježije. Minimalna temperatura vazduha od tri do osam, na jugu do 11. Maksimalna temperatura vazduha od 11 do 15, u višim predjelima od osam stepeni”, stoji u prognozi.

Podijeli tekst sa drugima na:

U pet ustanova za starije u FBiH biće proveden nadzor

Kako se zaposleni brinu o korisnicima, odgovara li podrška njihovim potrebama i u kakvim uslovima borave? To će biti predmet stručnog nadzora u pet federalnih ustanova socijalne zaštite.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike objavilo je pojašnjenja novog pravilnika koji obuhvata Bakoviće, Drin, Ljubuški, Pazarić i Sarajevo.

Prema objašnjenju ministra Adnana Delića, stručna procjena rada bit će povezana s preporukama, rokovima i provjerom onoga što je ustanova uradila.

Provjeravaće se i imaju li zaposleni potrebna znanja i podršku za rad s korisnicima.

Nadzor uključuje i provjeru otklonjenih nedostataka

Ministarstvo navodi da pravilnik uređuje izbor nezavisnih stručnih nadzornika, rad komisija te redovni i vanredni nadzor.

Ustanove će dobiti smjernice za poboljšanje rada, a Ministarstvo će voditi evidenciju o tome koji su nedostaci otklonjeni, šta je urađeno djelimično i gdje problem još postoji.

Prema Delićevom objašnjenju, ustanove su dužne postupiti po preporukama i naloženim mjerama u utvrđenim rokovima te o tome pisano izvijestiti Ministarstvo.

Ako izostane postupanje, Ministarstvo može tražiti dodatne dokaze, pokrenuti vanredni nadzor i uključiti nadležne inspekcijske ili druge organe.

Kada komisija utvrdi neposrednu opasnost po život ili zdravlje korisnika, može naložiti mjere za otklanjanje nepravilnosti. Tada se i mora bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo i nadležne inspekcije, navodi se u objavi.

Termini kontrola bit će određeni godišnjim planom

Prvi godišnji plan redovnog stručnog nadzora treba biti donesen u roku od 90 dana od utvrđivanja prve konačne liste stručnih nadzornika, pojašnjava Ministarstvo. Tim planom bit će određeni termini pojedinačnih nadzora.

Delić je naveo da će vanredni nadzor biti moguć i prije donošenja prvog godišnjeg plana, kada postoje propisani razlozi i osigurani su potrebni uslovi za njegovo provođenje.

Porodice mogu tražiti informacije o nalazima i mjerama

Ministarstvo će, prema objavljenom objašnjenju, jednom godišnje izvještavati Vladu Federacije BiH o nalazima, preporukama, mjerama i njihovom izvršenju. Pravilnik omogućava objavu sažetka tog izvještaja na stranici Ministarstva.

Porodice i građani mogu tražiti informacije o utvrđenim nepravilnostima i njihovom otklanjanju. Obim dostupnih podataka određuje se prema propisima o pristupu informacijama i zaštiti privatnosti korisnika.

Kada je vanredni nadzor pokrenut na osnovu zahtjeva, zapisnik se dostavlja i podnosiocu, uz zaštitu ličnih podataka i prava drugih osoba, navodi Ministarstvo.

Podijeli tekst sa drugima na: