Koliko koraka dnevno je dovoljno za zdrav život?

Ako hodate da biste poboljšali svoje zdravlje, možda nećete morati da idete toliko daleko koliko se do sada mislilo.

Nova studija sugeriše da je hodanje od 7.000 koraka dnevno povezano sa značajno manjim rizikom od stanja poput srčanih bolesti, dijabetesa, demencije i depresije. To je mnogo manje od cilja od 10.000 koraka dnevno ko čemu su ranije govorilo.

“Deset hiljada koraka je uvijek bio proizvoljan broj” kaže viši autor studije, dr Ketrin Oven, sa Univerziteta u Sidneju u Australiji.

“Nastao je u Japanu kao dio marketinške kampanje. Ona je prethodila Olimpijskim igrama u Tokiju. Tu su izabrali 10.000 koraka. Bilo je privlačno i nezaboravno, i zaista se zadržalo.

Šta kaže istraživanje?

Da bi vidjeli da li ljudima zaista treba 10.000 koraka da bi poboljšali svoje zdravlje, dr Oven i njegove kolege su ispitali podatke iz 57 studija. Te studije su obuhvatile više od 160.000 odraslih kako bi procijenili veze između dnevnog broja koraka i širokog spektra zdravstvenih ishoda.

Možda vas interesuje i ovo:

Šetnja i tokom vrućina čuva zdravlje

U poređenju sa 2.000 koraka dnevno, prelazak 7.000 koraka bio je povezan sa 47% manjim rizikom od prerane smrti od svih uzroka, prema nalazima objavljenim u časopisu The Lancet Public Health.

Studija je takođe pronašla nekoliko drugih zdravstvenih koristi od 7.000 koraka dnevno u poređenju sa 2.000 koraka

Koliko je vremena potrebno da se pređe 7.000 koraka dnevno?

Da bi se dobili ovi rezultati, možda je potrebno nešto više od sat vremena hodanja dnevno.

Prosječna osoba pređe oko 100 koraka u minuti. Stoga, hodanje od ukupno samo 70 minuta bi vam obezbijedilo potrebnu količinu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dom zdravlja u Ljubinju nema ljekara, angažuju doktora iz penzije

Zbog nedostatka ljekara, u Domu zdravlja u Ljubinju radi penzionisani doktor. Problem je nastao nakon što je 17. avgusta otkaz dala doktorica koja je radila sama više od godinu dana.

Zbog ovog problema Dom zdravlja Ljubinje spreman je da ponudi platu od 5.000 KM i stan ljekaru specijalisti koji se odluči da živi i radi u ovoj opštini.

“Problem nedostatka ljekara riješen je anglažovanjem ljekara iz penzije. Angažuju se i dva ljekara iz Bolnice Trebinje”, rekla je Isidora Lugonja, v.d direktora ove zdravstvene ustanove.

Ona je navela da su iz Ministarstva zdravlja, kojem se obratila, rekli da će problem biti riješen privremeno bar do Nove godine.

Lugonja smatra da bi jedno od sistemskih rješenja mogli da bude da se zakonski uvede da nakon završetka fakulteta ljekar najmanje dvije godine radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i tek onda dobije specijalizaciju.

“Tako bi se riješilo pitanje domova zdravlja u malim lokalnim zajednicama”, rekla je Lugonja.

Ona je istakla da Dom zdravlja nudi veoma dobre uslove i da je bilo zainteresovanih ljekara za dolazak u LJubinje.

“Dajemo najveće koeficijente, uvećane pripravnosti, stimulacije od Doma zdravlja i opštine, stan. Ako dođe ljekar sa porodicom i potpiše ugovor na 10 godina, taj stan prelazi u trajno vlasništvo. Sa pripravnostima, uvećanim koeficijentom i stimulacijama doktor specijalista bi imao oko 5.000 KM platu”, navela je Lugonja.

Ukazala je da pet-šest godina vode borbu sa nedostatkom ljekarskog kadra. Navela je da su do prije godinu i po dana imali dva ljekara u službama porodične i hitne medicinske pomoći.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ništa bolje od bakine kuhinje: Penzioneri u Beču peku kolače

Bečki kafić Vollpension pronašao je neobičan način da spoji generacije i pomogne starijim osobama – zapošljava penzionere koji peku domaće kolače, druže se s gostima i pritom dodatno zarađuju, a turisti ih obožavaju.

Nema ništa bolje od bakine kuhinje. Topla variva, domaće supice, sočno pečenje… A tek kolači! Malo koji restoran može konkurisati jelima napravljenim s toliko ljubavi, ali jedno baš takvo mjesto pronaći ćete u uvijek čarobnom Beču.

Upoznajte Vollpension, gastronomski hit čija je glavna misija spojiti starije građane s mlađim generacijama.

Njihove glavne zvijezde su bake i djedovi, Ome i Ope, kako ih zovu na njemačkom jeziku. Ovaj jedinstveni kafić bori se protiv siromaštva i usamljenosti među starijim osobama te unapređuje međugeneracijsku interakciju.

Penzioneri zarade dodatan novac

Danas bake i djedovi u dva Vollpensiona gostima iz čitavog svijeta peku i poslužuju najbolja peciva te kolače.

Iste, naravno, rade po vlastitim, starim porodičnim receptima. Polovinu ovog inspirativnog tima čine stariji građani, koji ovako, uz redovnu penziju, koja je često preniska, zarađuju dodatan novac, a ujedno postaju i vidljiviji te prisutniji u društvu.

Prema podacima Statističkog zavoda Austrije iz 2023., oko 288.000 žena i muškaraca starijih od 65 godina akutno je pogođeno siromaštvom i socijalnom isključenošću.

Nažalost, taj trend nastavlja rasti. Razlika u platama među polovima i dalje je goruće pitanje jer žene u prosjeku dobijaju 1.527 evra bruto, što je čak 39,7 % manje od muškaraca. U toj situaciji, čak i mali dodatni prihod od 450 evra može im napraviti značajnu razliku i poboljšati kvalitet života.

Penzioneri dovoljno zarade

Za sve je bila “kriva” presuva torta

Tim Vollpensiona trenutno broji 115 zaposlenih, a čak 50 % njih ima više od 60 godina. Najmlađem je 20, a najstarijem 84.

U ovom kafiću govori se čak 12 različitih jezika, ali posao, u kojem ne nedostaje ni zabave ni smijeha, funkcioniše besprijekorno.

Penzioneri su uglavnom odgovorni za pečenje kolača i brigu o gostima, dok su mlađe kolege na sebe preuzele uslugu u kafiću, kao i komunikaciju te administraciju.

Ali kako je zapravo sve počelo? Iza Vollpensiona stoje osnivači Moriz Piffl-Percevic, Julia Krenmayr, Hannah Lux, David Haller i Manuel Gruber.

Moriz je, naime, 2012. pojeo komad kolača u čuvenoj bečkoj kafani i razočarao se njegovom suvoćom. Uhvatila ga je nostalgija za puno ukusnijim poslasticama koje je pamtio iz djetinjstva i tako se rodila genijalna ideja: odlučio je u austrijsku prijestonicu vratiti bakine kolače.

Kafić možete pronaći na dvije adrese, a uskoro se širi

Moriz, koji je stvorio Vollpension, nije jedini kojeg kultna Sacher torta nije oduševila. Čak mu je i ona u luksuznom hotelu Sacher s pet zvjezdica, suva i preskupa. Njegovo mišljenje dijelio je i pokojni chef Anthony Bourdain, koji je razvikanu poslasticu kušao u 6. sezoni TV serije ”No Reservations”. I pogađate, nije bio nimalo impresioniran.

Prvi Vollpension otvoren je 2015. u jednom od centralnih naselja Beča, u ulici Schleifmühlgasse. Interes je bio ogroman i isti je vrlo brzo postao neizostavan dio gradske gastronomske scene.

U oktobru 2019. ovaj međugeneracijski kafić predstavljen je i na drugoj lokaciji, u ulici Johannesgasse, u Privatnom univerzitetu za muziku i umjetnost grada Beča, a sad je na vidiku i treća, u Salzburgu ili Gracu, prenosi Pun kufer.

Unutrašnjost kafića u Beču

Fine štrudle, buhtle i kremaste torte peku se čak i u virtuelnim učionicama

Uz sve navedeno, 2020. pokrenuta je i BakAdemy, prva svjetska škola za pečenje. Vode je bake i djedovi, koji svoja profesionalna znanja o pečenju prenose na sve zainteresovane. Škola se može pohađati na licu mjesta, ali i online. Virtuelne učionice bile su apsolutni hit tokom kovid pandemije. Tada su mnogi upravo na daljinu učili peći štrudle od jabuka, klasične buhtle, kremaste torte od banane, veganske brownieje…

A jednom kad uđete u bečki Vollpension, osjećaćete se kao da ste u posjeti baki.

Starinski i namjerno rasparen namještaj šarmiraće vas na prvu. Najveća atrakcija u ovom kafiću je to što u otvorenom prostoru za pečenje možete gledati kako Ome i Ope peku kolače.

Osim svježih poslastica, na jelovniku je i širok izbor doručaka, uključujući i veganske, zatim bruncheva i popodnevnih užina, a u večernjim časovima redovno se organizuju zanimljivi međugeneracijski događaji.

Kafić s misijom

Jedna od baka zaposlenih u Vollpensionu je i Kathrin, bivša medicinska sestra, koja je oduševljena poslastičarskim umijećem koje su pokazali bečki djedovi, prenosi portal Eater.

Tu su i Beata, koja je ’50-ih godina proputovala čitav svijet, Christine, koja je stručnjak za veganske kolače i bivša glumica, Charlotte, majstorica za Sacher tortu…

“Naši Ome i Ope su zvijezde, a sam Vollpension puno je više od mjesta za kafu i međuobrok. Ono starijim osobama nudi smisleno radno mjesto. Na njemu mogu dodatno zaraditi, a pritom im daje osjećaj zajedništva i unosi radost u život”, zaključuje Moriz Piffl-Percevic.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dom za starija lica u Prijedoru: Novo vozilo biće od velike pomoći

Dom za starija lica Prijedor dobio je novo sanitetsko vozilo vrijedno 121.680 KM, čime je unaprijeđen i olakšan prevoz korisnika do zdravstvenih i banjskih ustanova.

“Nabavku vozila sa 50.000 KM pomogla je Vlada Repubilke Srpske i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS. Preostalih  71.680 KM Dom obezbedio iz vlastitih sredstava. Reč o značajnoj nabavci, pogotovo jer je vozilo savremeno opremljeno”, istakla je Marija Ličanin, direktor Doma za starija lica Prijedor.

Vozilo je opremljeno savremenim nosilima nosivosti do 250 kilograma. Zatim stolicama za prateće osoblje i neophodnom opremom za siguran i udoban transport korisnika.

“S obzirom da nam je staro vozilo, koje smo davno dobili putem donacije, već dotrajalo, novo će biti od velike pomoći kako korisnicima, tako i medicinskom osoblju i njegovateljima koji su sa njima u pratnji”, rekla je Sabina Tenić, rukovodilac Odjeljenja socijalne zaštite i njege korisnika.

Iz Doma za starija lica podsjećaju da je podrška Ministarstva zdravlja i socijalne RS zaštite stigla i prošle godine. Ustanovi je tada, putem javnog konkursa za raspodjelu sredstava od igara na sreću, dodijeljeno 70.000 KM za projekat mehaničke ventilacije.

“Ugradnjom sistema mehaničke ventilacije korisnicima je obezbeđen dotok svežeg vazduha tokom 24 časa. To je posebno značajno u uslovima sve izraženijih klimatskih promena i visokih temperatura”, dodala je Marija Ličanin, direktor Doma za starija lica Prijedor, piše Kozarski vijesnik.

Prošle godine vlastitim sredstvima nabavili su i kedi vozilo za prevoz hrane do Gerijatrijskog odjeljenja na Urijama. Nova ulaganja doprinose kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti. Ona doprinose i većoj sigurnosti i boljim uslovima boravka korisnika Doma za starija lica Prijedor.

Podijeli tekst sa drugima na:

Upozorenje zbog vrućina: Padavine tek od 10. septembra

Na području cijele Republike Srpske od danas (četvrtak) do srijede, 9. septembra, na snazi je upozorenje na vrlo toplo vrijeme. Temperature će biti i do 38 stepeni Celzijusovih. Značajnije osvježenje uz povremene padavine očekuje se tek od četvrtka, 10. septembra, objavio je Republički hidrometeorološki zavod.

Tokom cijelog ovog perioda temperatura vazduha će uglavnom biti od 29 do 35. U višim predjelima oko 26 stepeni. U subotu, 5. septembra, i toplije – od 32 do 38 stepeni Celzijusovih, u višim predjelima oko 28.

Možda vas interesuje i ovo:

Vrućine mogu biti opasne za starije: Evo kako da se zaštitite

“Usljed visoke temperature i dugotrajnog nedostatka padavina, a uz povremeno jak vjetar, rizik od nastanka, širenja i jačanja požara na otvorenom narednih dana biće znatno povećan”, upozorili su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ako telefon neće da se puni, problem može biti bezazlen

Ako telefon odjednom prestane da puni preko USB-C kabla, najlakše je zaključiti da je priključak pokvaren.

Ipak, prije odlaska u servis postoji jedna mnogo banalnija mogućnost: u portu se nakupila prljavština i džepna prašina.

To je dovoljno da konektor na kablu više ne naleže kako treba, pa telefon može da prestane da puni ili da prekida vezu tokom punjenja i prenosa podataka.

Prvo pogledajte unutrašnjost USB-C porta i pažljivo uklonite eventualne naslage. Zatim probajte drugi kabl, drugi punjač i drugu utičnicu. Ako telefon i dalje ne reaguje, a u portu se vide oštećeni ili labavi dijelovi, problem je vjerovatno ozbiljniji.

Kada se zamjena USB-C porta isplati?

Pokvaren port ne znači automatski da morate da ga popravljate. Ako uskoro mijenjate telefon, koristite bežično punjenje i nemate potrebu da prebacujete velike fajlove na računar, moguće je nastaviti sa korišćenjem uređaja i bez funkcionalnog USB-C priključka.

Situacija je drugačija ako vam je brzo punjenje važno. Žično punjenje je kod brojnih telefona značajno brže od bežičnog, pa neispravan port može ozbiljno da promijeni način korišćenja uređaja.

sto važi za prenos podataka. Ako često snimate video i prebacujete velike fajlove na računar ili koristite eksterni SSD, USB-C port je mnogo više od običnog priključka za punjač. Na pojedinim telefonima omogućava i višestruko brži prenos podataka od bežičnih opcija, prenosi Telegraf.rs.

Koliko košta popravka?

Cijena zavisi od telefona, servisa i garancije. Kod pojedinih modela sam rezervni sklop USB-C porta može koštati nekoliko desetina dolara, dok servis dodatno naplaćuje rad.

Možda vas interesuje i ovo:

Koristite mobilni dok je na punjaču: Evo šta kažu stručnjaci

Samostalna zamjena jeste moguća, ali nije naročito jednostavna. Kod modernih telefona često je potrebno skinuti ekran ili zadnji poklopac, izvaditi bateriju i pristupiti donjem dijelu uređaja prije nego što se dođe do sklopa sa USB-C konektorom.

Zbog toga je za većinu korisnika servis sigurnija opcija. Neispravan pokušaj popravke može napraviti mnogo skuplji problem sa ekranom, baterijom ili zaštitom od vode i prašine.

Ako telefon i dalje radi dobro, popravka porta često ima više smisla nego kupovina potpuno novog uređaja. Ali prije nego što platite servis, provjerite da li je problem zaista u portu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prošlo pola godine: Ustavni sud FBiH ćuti o članu 81. Zakona o PIO

Prošlo je pola godine otkako je grupa poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH zatražila od Ustavnog suda Federacije BiH ocjenu ustavnosti izmijenjenog člana 81. Zakona o PIO. Taj član se odnosi na najniže starosne penzije, kao i ocjenu ustavnosti retroaktivne primjene Zakona o PIO-u.

Odluka, odnosno, presuda još nije donesena.

Član prepisan od Republike Srpske

Riječ je o starosnim penzijama, primjera radi sa 15 godina staža, a manje od 20 godina i 65 godina života ili penzijama sa 20 i više godina staža…

Od početka 2026. godine do danas 1.505 ljudi je otišlo u penzije po članu 81. Zakona o PIO-u, a koji su dobili rješenja na penzije koje su nekih 430 KM ili malo više, koji su imali 15 godina staža, odnosno, manje od 20 godina.

Možda vas interesuje i ovo:

Ekonomsko socijalnom savjetu “sporan” član 81. Zakona o PIO FBiH

Da nije izmijenjen član 81. Zakona o PIO-u ti ljudi bi sada imali penziju u visini minimalne koja sada iznosi 690,10 KM.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je ovaj član prepisalo od Republike Srpske.

Ročište očekuju poslije Općih izbora

“Posljedice člana 81. ljudi osjećaju na kućnim budžetima kroz penzije od 430 KM do 450 KM. To je ispod svakog nivoa ljudskog dostojanstva. Pitanje je od čega ti ljudi žive. Raditi u postratnom periodu i snalaziti se je bilo izazovno, a sada vlast kažnjava običnog čovjeka sa penzijom ispod ljudskog dostojanstva”, kaže za Faktor federalni poslanik Almedin Aliefendić i dodaje.

On kaže da su oni kao grupa poslanika iskoristili sve što insitucije dopuštaju. Na kraju su kako kaže podnijeli apelaciju Ustavnom sudu FBiH.

“Učinili smo sve što je bilo u našoj moći, sada je na redu sud”, rekao je Aliefendić dodajući da se ročište očekuje nakon Opštih izbora.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koje voće i povrće ima najviše ostataka pesticida?

Pesticidi su važan dio savremene poljoprivredne proizvodnje jer omogućavaju zaštitu biljaka od insekata, gljivica, korova i drugih štetočina.
Međutim, njihova upotreba otvara pitanje koliko ostataka pesticida dospijeva u hranu koju svakodnevno konzumiramo i kakav uticaj takva izloženost može imati na zdravlje ljudi.

Među vrstama voća i povrća kod kojih se relativno često registruju ostaci pesticida posebno se izdvajaju jagode, spanać, grožđe, breskve, nektarine, jabuke, trešnje, kruške i paprika.

Razlog nije nužno u tome što su ove namirnice “opasne” već u činjenici da su određene kulture osjetljivije na štetočine i bolesti, zbog čega se tokom proizvodnje može koristiti veći broj sredstava za zaštitu bilja.

Zašto su jagode posebno izložene?

Jagode su osjetljive na različite gljivične bolesti, insekte i druge štetočine. Istovremeno, njihova površina nema čvrstu koru koja bi se mogla odstraniti prije konzumiranja.

Zbog toga se kod jagoda posebna pažnja posvećuje pravilnoj primjeni pesticida i poštovanju propisanog perioda između posljednjeg tretiranja i berbe.

Lisnato povrće

Spanać i drugo lisnato povrće imaju veliku površinu listova koja može doći u kontakt sa sredstvima za zaštitu bilja.

Budući da se listovi uglavnom konzumiraju u cjelini, pravilno pranje prije upotrebe predstavlja važnu mjeru za smanjenje površinskih ostataka.

Voće koje se jede s korom

Jabuke, kruške i grožđe takođe mogu sadržavati ostatke različitih pesticida. Kod njih je značajna činjenica da se plod često konzumira zajedno s kožicom. Temeljno pranje pod mlazom vode može ukloniti dio površinskih ostataka, dok guljenje može dodatno smanjiti izloženost određenim pesticidima. Ipak, guljenjem se istovremeno gubi dio vlakana i drugih korisnih sastojaka koji se nalaze u kori.

Da li su pesticidi u hrani razlog za zabrinutost?

Prisustvo ostataka pesticida samo po sebi ne znači da je određena namirnica opasna. Za registrovane pesticide postoje maksimalno dozvoljene količine ostataka u hrani, koje se određuju na osnovu toksikoloških podataka i procjene rizika.

Zdravstveni rizik zavisi od vrste pesticida, koncentracije, učestalosti i trajanja izloženosti, kao i individualnih karakteristika potrošača. Posebnu pažnju zahtijeva dugotrajna i ponovljena izloženost, dok su djeca i određene osjetljive grupe predmet posebne procjene rizika.

Takođe, činjenica da je na jednom proizvodu pronađeno više različitih pesticida ne znači automatski da je takav proizvod opasniji od proizvoda na kojem je pronađen samo jedan pesticid.

Za procjenu stvarnog rizika potrebno je znati koje su supstance prisutne, u kojim količinama i kolika je ukupna izloženost.

Kako smanjiti izloženost pesticidima?

Potrošači mogu jednostavnim navikama smanjiti unos ostataka pesticida. Voće i povrće potrebno je temeljno oprati pod mlazom vode, posebno prije konzumiranja u sirovom obliku.

Kod određenih namirnica može pomoći i guljenje kore, iako se na taj način mogu izgubiti i dio vlakana i korisnih sastojaka koji se nalaze u kori.

Važno je kupovati hranu iz pouzdanih i kontrolisanih izvora, ali i imati na umu da oznaka „organsko“ ne znači automatski da proizvod ne sadrži nikakve ostatke sredstava za zaštitu bilja.

Kontrola hrane je ključna

Jagode, spanać, grožđe, breskve, nektarine, jabuke i pojedine druge vrste voća i povrća često privlače pažnju kada je riječ o ostacima pesticida. Ipak, nije ispravno svaku od tih namirnica označiti kao “opasnu”

Mnogo je važnije razlikovati prisustvo ostataka pesticida od stvarnog zdravstvenog rizika. Kontrola hrane, pravilna primjena pesticida i poštovanje maksimalno dozvoljenih nivoa ostataka ključni su za zaštitu potrošača, prenose Nezavisne novine.

Zbog toga strah od pesticida ne bi trebalo da bude razlog za izbjegavanje voća i povrća. Najrazumniji pristup je raznovrsna ishrana, pravilno pranje namirnica i kupovina proizvoda iz pouzdanih izvora.

Podijeli tekst sa drugima na:

Preventivni pregledi penzionera u Bijeljini biće nastavljeni

Fond PIO Republike Srpske, JZU Bolnica „Sveti vračevi“ i Udruženje penzionera Grada Bijeljina nastavljaju sa realizacijom preventivnih zdravstvenih pregleda za penzionere. To je odlučeno zbog velikog interesovanja za ovu aktivnost.

U JZU Bolnica “Sveti vračevi” 04. septembra biće obavljene preventivne laboratorijske analize.

Nakon toga uslijediće internistički pregledi, uz kompletnu medicinsku dokumentaciju. Plan je da se omogući sveobuhvatna procjena zdravstvenog stanja. Cilj preventivnih pregleda je pravovremeno otkrivanje mogućih zdravstvenih problema i unapređenje zdravstvene zaštite penzionera. Zajedno nastavljamo da brinemo o zdravlju i kvalitetu života naših najstarijih sugrađana”, poručuju iz Fonda PIO RS.

Možda vas interesuje i ovo:

Za penzionere Velike Obarske besplatan internistički pregled

Predstavnici Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske održali su sastanak sa menadžmentom JZU Dom zdravlja Bijeljina i predstavnicima Udruženja penzionera Grada Bijeljina, na kojem je razgovarano o nastavku realizacije preventivnih zdravstvenih pregleda za penzionere.

Na sastanku je istaknut značaj ovih pregleda, čiji je cilj da se blagovremeno otkriju potencijalni zdravstveni rizici i doprinese očuvanju i unapređenju zdravlja najstarije populacije.

Dogovoreno je da se aktivnosti na realizaciji preventivnih pregleda nastave u narednom periodu. Prvi pregled očekuje naše penzionere u petak 04. septembra u 11 časova u Ambulanti porodične medicine Koviljuše.

Zajedničkim djelovanjem do kvalitetnije zdravstven

Podijeli tekst sa drugima na:

Jesenji umor: Zašto ostajemo bez energije u septembru?

Jesenji umor često primjetimo već u septembru, jutra postaju teža, popodne nam se ranije spava, a povratak svakodnevnim obavezama kao da traži više energije nego prije samo nekoliko sedmica.

Promjena godišnjeg doba zaista može uticati na naš ritam, ali nije svaka iscrpljenost nešto što bismo trebali pripisati jeseni.

Septembar ima neobičan efekat, vratimo se s odmora očekujući da ćemo biti odmorni, organizovani i spremni za novi početak, a onda već nakon nekoliko dana alarm počinjemo odgađati, koncentracija pada oko tri popodne i prva pomisao postaje kako smo ponovo toliko umorni?

Jesenji umor nije precizna medicinska dijagnoza, ali osjećaj koji njime opisujemo može imati sasvim realna objašnjenja. Manje dnevne svjetlosti, promjena ritma spavanja, povratak intenzivnijem rasporedu, manje vremena provedenog vani, ali i sezonske alergije kod nekih ljudi mogu zajedno stvoriti osjećaj da nam tijelo još nije uhvatilo korak s kalendarom.

Jesenji umor počinje i s promjenom dnevne svjetlosti

Naš organizam ne prati vrijeme samo gledajući na sat. Svjetlost je jedan od najvažnijih signala prema kojima se podešava cirkadijalni ritam, odnosno unutrašnji sistem koji učestvuje u regulaciji budnosti i sna.

Kako dani postaju kraći, a jutra tamnija, mijenja se i količina prirodne svjetlosti kojoj smo izloženi. Svjetlost, posebno ona koju dobijemo ujutro, pomaže organizmu da razlikuje vrijeme za budnost od vremena za odmor i učestvuje u regulaciji melatonina.Zato izlazak iz kuće dok je dan, makar na kratku šetnju, u septembru može biti korisniji nego što se čini. Ne kao još jedan velnes zadatak koji moramo prekrižiti s liste, već kao jednostavan način da tijelu damo jasniji signal da je dan počeo i savladati jesenji umor.

Zašto se baš u septembru osjećamo iscrpljeno?

Nije sve do vremena, septembar za mnoge znači vrlo nagao prelazak iz sporijeg ljetnog ritma u raspored ispunjen poslom, školom, obavezama, sastancima i ranijim ustajanjem. Čak i ako tokom ljeta nismo imali dugi odmor, dani su često izgledali drugačije.

Kasnije smo lijegali, više vremena provodili vani, vikendi su bili spontaniji, a rutine fleksibilnije. Zatim pokušamo sve promijeniti u nekoliko dana. Tijelu je, međutim, draža dosljednost nego veliki ‘‘reset”.

Posebno se to odnosi na san. Ako vikendom spavamo do podne, a ponedjeljkom ustajemo u šest, unutrašnji sat stalno pokušava sustići raspored. Mnogo više može pomoći približno isto vrijeme odlaska na spavanje i buđenja nego pokušaj da nedostatak sna popravljamo još jednom kafom.Jesenji umor ponekad ima veze i sa sezonskim alergijama

Dok proljetne alergije lako povezujemo s polenom, jesen nam često promakne. Ambrozija, plijesni i drugi sezonski alergeni kod osjetljivih osoba mogu značiti začepljen nos, kihanje, svrbež očiju i lošiji san. A nekoliko noći nekvalitetnog sna vrlo brzo osjetimo tokom dana.

Zato ”magla u glavi” i iscrpljenost ponekad nemaju veze s nedostatkom motivacije, nego s činjenicom da noću zapravo ne spavamo kvalitetno. Ako se umor pojavljuje zajedno s tipičnim simptomima alergije, vrijedi razmotriti i tu mogućnost.

A šta je s vitaminom D?

Ovo je jedna od prvih stvari na koju pomislimo čim dani postanu kraći, ali tu vrijedi biti oprezan. Vitamin D povezan je s brojnim funkcijama u organizmu, a njegov nedostatak kod nekih osoba može biti praćen simptomima poput umora.

Međutim, ne možemo zaključiti da nam nedostaje vitamin D samo zato što smo u septembru pospani. Ni uzimanje visokih doza suplemenata naslijepo nije dobar odgovor na sezonski pad energije. Ako je umor izražen ili traje duže, posebno ako postoje i drugi simptomi, razgovor s ljekarom i eventualne laboratorijske pretrage imaju više smisla od samostalnog postavljanja dijagnoze.Šta možemo uraditi kada nas uhvati septembarski pad energije?

Prije nego što pokušamo potpuno reorganizirati život, vrijedi srediti nekoliko osnovnih stvari. Početi možemo jutarnjim svjetlom. Otvoriti zavjese čim ustanemo, izaći po kafu pješice ili napraviti kratku šetnju prije posla možda djeluje banalno. Malo kretanja i dnevne svjetlosti može dobro doći.

Zatim dolazi san. Umjesto ideje da vikendom možemo nadoknaditi sve, korisnije je pokušati nekoliko sedmica održavati stabilniji raspored. Isto vrijedi za hranu i kofein. Kada smo umorni, vrlo lako završimo u krugu kafa, nešto slatko i kratki nalet energije a to je novi pad.

Redovni obroci s dovoljno proteina, složenih ugljikohidrata i vlakana, uz dovoljno tečnosti, nisu spektakularan velnes trik, ali upravo zato često imaju više smisla. A kretanje ne mora značiti intenzivan trening. Kratka šetnja tokom pauze, posebno dok još ima dnevnog svjetla, može biti sasvim dovoljan početak.

Podijeli tekst sa drugima na: