Pet poslova u bašti koje treba uraditi prije prvih kiša

Septembar je jedan od važnijih mjeseci za pripremu bašte i dvorišta za jesen. Dok su dani još dovoljno topli za rad napolju, vrijeme je da se završe poslovi koji će kasnije, s češćom kišom i nižim temperaturama, biti znatno teži.

Od uklanjanja korova i sređivanja travnjaka do pregleda alata, nekoliko poslova sada može uštedjeti dosta vremena kada stigne hladniji dio godine.

Očistite baštu i uklonite korov

Prvi posao je temeljno sređivanje bašte.

Uklonite korov, suve i oštećene dijelove biljaka i ostatke koji su se nakupili tokom ljeta. Posebnu pažnju treba posvetiti lejama kako bi bile spremne za hladnije mjesece i eventualnu jesenju sadnju.

Ne treba čekati da učestale kiše natope zemljište i dodatno otežaju ove poslove.

Vrijeme je i za jesenju sadnju

Septembar ne znači kraj sadnje. Naprotiv, određene vrste cvijeća i drugih biljaka upravo se u jesen sade ili presađuju.

Pri izboru je najbolje prednost dati vrstama koje odgovaraju lokalnim klimatskim uslovima, jer će zahtijevati manje održavanja i imati veće šanse da dobro podnesu hladniji dio godine.

Prije sadnje potrebno je očistiti leje, ukloniti korov i pripremiti zemljište.

Sredite travnjak prije hladnijih dana

Poslije ljetnih vrućina i sušnih perioda travnjak često ostaje s prorijeđenim ili oštećenim dijelovima.

Dok trava još raste, mogu se urediti problematična mjesta, obaviti posljednja sezonska košenja i ukloniti biljni ostaci.

Ovo je dobar trenutak i za sređivanje cvjetnih leja i postavljanje malča tamo gdje je potreban, kako bi zemljište duže zadržalo vlagu i bilo zaštićenije od temperaturnih promjena.

Očistite roštilj prije nego što ga sklonite

Za mnoge domaćinstva kraj ljeta znači i kraj redovne sezone roštiljanja.

Ako roštilj tokom jeseni i zime neće biti korišten, nije ga dobro samo pokriti i ostaviti do proljeća. Prije odlaganja treba ukloniti masnoću i ostatke hrane, dobro očistiti rešetke i provjeriti u kakvom su stanju ostali dijelovi.

Tek kada je potpuno čist i suv, roštilj treba skloniti ili zaštititi odgovarajućom navlakom.

Ne zaboravite kosilicu, trimer i drugi alat

Kosilice, trimeri, makaze za živu ogradu i drugi baštenski alati tokom ljeta često rade gotovo bez pauze.

Kada se sezona približi kraju, potrebno ih je očistiti i pregledati prije dužeg odlaganja. Dotrajale ili oštećene dijelove bolje je zamijeniti sada nego problem otkriti tek kada alat ponovo zatreba.

Posebno je važno da električni i akumulatorski alati budu odloženi na suvom mjestu i zaštićeni od vlage.

Nekoliko sati provedenih u bašti tokom septembra tako može spriječiti mnogo više posla nakon što počnu hladniji i kišniji dani, piše Glossy.

Podijeli tekst sa drugima na:

Požar u staračkom domu u Lukavcu, dvije osobe teško povrijeđene

U staračkom domu u mjestu Mosorovac kod Lukavca noćas je izbio požar. Dvije osobe su povrijeđene i zbrinute u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.

Požar je izbio oko 20 minuta iza ponoći.

Prema informacijama iz Vatrogasne jedinice Grada Lukavac, vatra je zahvatila jednu trokrevetnu sobu, odnosno jedan krevet u toj prostoriji.

Vatrogasci su po dolasku na mjesto događaja ugasili požar, ali je zbog dima bio zadimljen cijeli sprat objekta.

“Po dolasku na mjesto događaja zatekli smo požar u jednoj trokrevetnoj sobi, odnosno gorio je jedan krevet. Požar je u potpunosti ugašen, ali je cijeli sprat objekta bio zadimljen”, rekao je komandant Vatrogasne jedinice Grada Lukavac.

Zbog dima je bilo potrebno evakuisati štićenike doma, koji su izvedeni na sigurno.

Dvije osobe teško povrijeđene

Dvije osobe su zadobile povrede, nakon čega su prevezene u UKC Tuzla.

Ersija Aščerić Mujedinović, potparol UKC Tuzla rekla je da su pacijenti su zbrinuti zbog nastalih opekotina.

“Pacijent inicijala O. H. zadobio je teške opekotine udružene s inhalatornim opekotinama. Pacijent je intubiran i na mehaničkoj je ventilaciji. Drugi pacijent inicijala M. O. zadobio je opekotine lica i tijela. Opšte stanje oba pacijenta je teško”, dodala je Aščerić Mujedinović.

Prema dostupnim informacijama, požar je bio slabijeg intenziteta, a nadležni organi će utvrditi kako je došlo do njegovog izbijanja.

Starački dom nalazi se u naselju Mosorovac, na području opštine Lukavac.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

List smokve može biti zdrav: Napravite čaj

Listovi smokve, koje mnogi nakon berbe plodova jednostavno bacaju, sadrže polifenole i antioksidanse.

Od njih se može pripremiti čaj čiji se mogući uticaj na nivo šećera i masnoća u krvi, kožu i disajni sistem posljednjih godina proučava u različitim istraživanjima.

Od šećera u krvi do kože

Magistar farmacije Jelena Matković navodi da su pojedine studije ukazale na potencijal čaja od lista smokve u smanjenju povišenog nivoa šećera i poboljšanju osjetljivosti tkiva na insulin. Istražuje se i njegov mogući uticaj na trigliceride i funkciju jetre, navodi klik.

Istraživanja su se bavila i mogućim djelovanjem na atopijski dermatitis, ekcem, svrab i iritaciju kože. Takođe moguća su djelovanja i na respiratorne probleme poput astme i bronhitisa.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da biljni preparati ne treba da budu zamjena za lijekove ili terapiju koju je propisao ljekar.

Kako se priprema čaj?

Prema preporuci koju prenosi izvor, čaj se priprema tako što se listovi smokve preliju ključalom vodom, napitak ostavi oko 15 minuta i potom procijedi, a Matković navodi da su studije koje citira pokazale bezbjednost kontinuirane upotrebe tokom osam sedmica.

Možda vas interesuje i ovo:

Smokvu ne sadite blizu kuće, mogu napraviti štetu

Zakopajte četiri smokve u saksiju sa zemljom i gledajte čudo (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na:

Slavko Rosić pobjednik Šahovskog prvenstva penzionera

Slavko Rosić iz Brčkog osvojio je prvo mjesto na 25. Šahovskom prvenstvu penzionera Republike Srpske održanom u Tesliću.

Drugo mjesto osvojio je Lazar Stavnjak iz Čajniča, a treće Zoran Šešlija iz Brčkog, koji su, osim diplome, osvojili pehar i novčanu nagradu.

Najljepšu partiju odigrao je Nenad Latinčić iz Gradiške.

Nagrade i diplome uručio je direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić, kome je uručena zahvalnica za dugogodišnju podršku organizaciji turnira.

Završni šahovski turnir Udruženja penzionera Republike Srpske okupio je 121 takmičara.

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović zadovoljan je fer i korektnim takmičenjem ovogodišnjih učesnika.

On je, osim takmičarskog dijela, ukazao i na važnost trodnevnog druženja u prijatnoj atmosferi Banje Vrućice kod Teslića.

Generalni pokrovitelj 25. Šahovskog prvenstva penzionera Republike Srpske bio je premijer Srpske Savo Minić, a turnir je 14. septembra otvorio potpredsjednik Vlade Alen Šeranić koji je i simbolično povukao prvi šahovski potez.

Turnir je održan u hotelu “Kardijal” u Tesliću.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako ispeći paprike u stanu bez dima i neprijatnog mirisa

Sa prvim danima septembra u većini kuća kreće trka sa zimnicom. Miris pečene paprike širi se iz dvorišta na sve strane.

Bilo da od nje pravite ajvar ili je pečenu slažete u zamrzivač, paprika ide uz najrazličitija jela i uvijek je dobro rješenje za brz doručak ili večeru. Zato je pečenje paprika u stanu interesantno pitanje.

Zašto vas pečenje paprika u stanu najviše košta živaca

Pečenje paprike zna da bude veliki posao, prije svega zato što se isprlja cijela kuhinja, a kuća danima miriše na dim. Najbolje rješenje bilo bi ono po starinski, “smederevac” u dvorištu, da se domaćica ne preznojava, a paprike se ispeku tako da se sačuva što više vitamina.

Terasa i električni roštilj: Gradska verzija istog posla

Ko god ima terasu, može i u gradu da organizuje savremenu verziju ove akcije. Naravno, ne mislimo da iznosite šporet iz kuhinje, već da nabavite lagani električni roštilj koji ćete uključiti vodeći računa o svim mjerama bezbjednosti.

On po pravilu ima na dnu dublju posudu nalik plehu za pečenje. Nju treba napuniti hladnom vodom do oznake proizvođača. Sve to obavite dok roštilj još nije uključen i stalno pazite da nivo vode ne padne ispod minimalne granice.

Možda vas interesuje i ovo:

Recept za ajvar iz 1915. godine krije detalj koji mnoge iznenađuje

Kako do savršene gustine ajvara: Ključ je u odnosu sastojaka

Oprane i osušene paprike redajte na rešetku. Nakon toga ih pecite ravnomjerno, okrećući ih da budu gotove sa svih strana. Voda u posudi ispod rešetke drastično smanjuje pojavu dima, pa se ni vama ni komšijama neće zacrveniti oči već poslije petnaest minuta ove kulinarske akcije.Kriva i kvrgava paprika peče se isto kao i najravnija

Takođe, na pijaci uopšte ne morate da birate one najravnije, pa samim tim i najskuplje paprike za pečenje. Rešetka je praktičnija od ravne ploče ringle ili drugih tipova roštilja, pa se na njoj lijepo ispeče svaka paprika, čak i ona “kvrgava” i kriva.

Ima tu još jedna sitnica koju vrijedi ispoštovati. Nemojte gomilati paprike jednu preko druge samo da biste prije završili. Tada polovina ostane blijeda, a polovina zagori. Redajte ih u jednom redu i pustite ih da rade svoje. Posao traje malo duže, ali vas na kraju čeka puna posuda jedrih paprika, a ne kesa pregorjelih kožica.

Šerpa, vlažna krpa i trenutak kada se paprika ljušti sama

Zahvaljujući isparavanju vode, paprika će zadržati jedrinu i punoću i kada je ispečete. Ne zaboravite, cilj nije da joj “uzmete dušu” tako što ćete je mučiti dok cijela ne izgori. Dovoljno je da samo oprljite kožicu kako bi se lijepo i lako oljuštila za dalju pripremu.Pečene paprike stavljajte u šerpu sa debelim dnom i poklopite. Preko poklopca stavite vlažnu kuhinjsku krpu.

Kada sve budu gotove, neka stoje u toj posudi dok se dovoljno ne ohlade da možete da ih ljuštite ili neoljuštene pakujete u zamrzivač.

Ako živite u stanu bez terase, ovakvo pečenje na roštilju savjetuje se samo ako imate jak aspirator, jer se intenzivni mirisi ipak šire. Za vas je možda bolje rješenje da paprike ispečete u rerni, piše Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Održan “Koncert za sva vremena” za penzionere i njihove prijatelje

“Koncert za sva vremena”, održan je juče u Bijeljini. Koncert je poklon penzionerima i njihovim prijateljima, a organizovao ga je  Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske i bijeljinsko udruženje penzionera.

Na koncertu u Centru za kulturu nastupili su članovi Srpskog kulturno-umjetničkog društva “Semberija” iz Bijeljine svih uzrasta.

Direktor Fonda Mladen Milić rekao je da je ovo prvi od tri planirana poklon-koncerta penzionerima. Cilj je obogaćivanja njihovog kulturnog života, uz brigu o zdravlju i besplatne specijalističke preglede koje Fond sprovodi od maja.

“Interesovanje penzionera za koncert je veliko, a obradovali su se što i na ovaj način mislimo o njima”, rekao je Milić.

Direktor Fonda je najavio kontinuitet besplatnih specijalističkih pregleda za penzionere. Oni će se raditi u saradnji sa bijeljinskom bolnicom i Domom zdravlja. Takođe, najavio je i aktivnosti koje će obogatiti njihov kulturni život.

“Već za sedam dana biće održan u dva termina koncert `Pjesma za sva vremena`. Na njemu će se izvoditi pjesme različitih izvođača iz 70-ih i prve polovine 80-ih godina”, naveo je Milić.

On je dodao da će to biti prilika da se penzioneri vrate nekih 40 ili 50 godina unazad i da se druže sa popularnim izvođačima.

Milić je rekao da u Bijeljini živi 17.200 penzionera penzijskog fonda Republike Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kina pustila AI da vodi očnu kliniku: Pogledajte kakvi su rezultati

Vještačka inteligencija sve se više primjenjuje u medicini za analizu snimaka i razvoj lijekova, ali naučnici u Kini sproveli su eksperiment u kojem su otišli i dalje.

Tim s pekinškog Instituta za vizuelne nauke i translacijska istraživanja oka (BERI) prepustio je vođenje oftalmološke klinike sistemu vještačke inteligencije, uz ljudski nadzor.

Cilj je bio testirati kako se AI snalazi u stvarnom kliničkom okruženju, piše ScienceAlert.

Kako je funkcionisala AI klinika

Klinika, nazvana AI-TEC (AI-Agent Augmented Tsinghua Eye Clinic), osmišljena je tako da vještačka inteligencija bude temelj cjelokupnog procesa, a ne samo dodatak postojećoj praksi.

Ljekari su i dalje bili prisutni i nadzirali rad, ali AI je upravljao svim fazama, od pripreme pacijenata za pregled, preko same dijagnostike, do praćenja nakon obavljene kontrole, prenosi Index.

Lažno pozitivni rezultati značajno su se smanjili kada su podacima za obuku dodane slike koje su pregledali stručnjaci. (Yan i sur., Nat. Med., 2026.)

“Naš rad nudi prve lekcije o tome kako vještačku inteligenciju primijeniti šire od puke algoritamske efikasnosti i usmjeriti je prema transformaciji kliničkog rada i integraciji na nivou cijelog sistema, što u konačnici stvara stvarnu kliničku vrijednost”, naveli su istraživači u svom radu.

Učenje na greškama i prilagođavanje sistema

Prvi rezultati pokazali su da je sistem u početku imao relativno nisku stopu uspjeha u prepoznavanju bolesti kao što su glaukom i makularna degeneracija.

Tačnost se, međutim, značajno poboljšala nakon što su iskusni oftalmolozi u bazu unijeli 1.426 visokokvalitetnih snimaka s preciznim dijagnozama. Taj se set podataka pokazao korisnijim od početnog, koji je sadržavao gotovo 27.000 snimaka slabijeg kvaliteta.

S novim podacima, tačnost AI sistema premašila je 0,93 na standardizovanoj dijagnostičkoj ljestvici AUROC, što je u rangu s drugim naprednim sistemima za analizu medicinskih snimaka.

Vještačka inteligencija djelimično je bila zadužena za prepoznavanje bolesti na snimcima mrežnjače. (Mikael Häggström/CC0 putem Wikimedia Commons/Public Domain)

Naučnici su uočili i zanimljiv trend u korištenju alata. Nakon početnog intenzivnog korištenja, njegova je primjena pala. Analiza je pokazala da je u jednom trenutku AI proces korišten u samo 3,8 posto pregleda.

Već idućeg mjeseca taj je udio porastao na 23 posto, nakon što su istraživači optimizovali sistem, ubrzali ga i pojednostavili za korištenje smanjenjem broja potrebnih klikova.

Ključni faktori za uspjeh

“Naše rano iskustvo pokazalo je da je implementacija zdravstva zasnovanog na vještačkoj inteligenciji zapravo izazov za cijeli ekosistem”, ističu istraživači.

Dodaju kako efikasnost nije zavisila samo od performansi algoritma. Zavisila je i od kvaliteta podataka, interakcije unutar radnog procesa, angažmana ljekara, adekvatnog upravljanja te mjerljive kliničke vrijednosti”.

Kao treći ključan faktor istakli su brzinu. Povratne informacije ljekara morale su stizati odmah kako bi se sistem mogao poboljšavati u stvarnom vremenu, a ne sedmicama kasnije. Zbog toga je, kako kažu, nužna bliska saradnja kliničara i AI stručnjaka na terenu.

Mjerenje uspjeha nije samo u brojkama

Iako su ovakve klinike još uvijek rijetkost, rezultati testiranja pokazuju da mogu biti uspješne ako se ispune pravi uslovi. Ipak, ostaju specifični izazovi, poput razlike u pristupu. Naime, AI se fokusira na konačni ishod – ima li pacijent bolest ili ne – dok se ljekari primarno bave simptomima, na primjer pritužbom pacijenta na zamagljen vid.

Sama činjenica da AI precizno analizira snimke ne garantuje automatski bolju njegu za pacijenta. Autori studije stoga sugerišu da bi se buduća testiranja trebala manje fokusirati na statističku efikasnost.

“Uspjeh zdravstvenog sistema koji se temelji na AI-ju trebao bi se mjeriti time je li transformisao klinički rad i poboljšava li ishode liječenja, a ne time postiže li vrhunske rezultate na testovima”, zaključuju istraživači.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Medicine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Srpska stari, broj penzionera premašio broj radnika

Dok se Republika Srpska bavi predizbornom kampanjom, ispod radara je prošla jedna sudbinska vijest, kojom se pretendenti na vlast nisu mnogo bavili: po prvi put u istoriji Srpske, broj penzionera je veći od broja zaposlenih radnika.

Podaci koji svjedoče da je koeficijent odnosa broja radnika i penzionera spao ispod 1:1, objavljeni su početkom avgusta. Tada je u u Republici Srpskoj broj registrovanih penzionera porastao na oko 295.000, dok je broj aktivnih radnika opao na oko 290.000. Time je odnos prvi put u istoriji zvanično spušten na 0,98 radnika na jednog penzionera

Za razliku od Republike Srpske gdje danas na 100 penzionera dođe 97 radnika, Srbija na primjer, na 100 penzionera ima 142 radnika.

Šta ove brojke, u stvari, znače? Stručnjaci upozoravaju: ništa dobro. Privreda posrće, društvo stari, a penzioni sistem na ovakav način neće moći još dugo izdržati i, ako se nešto bitno ne promijeni, slom je neminovan.

Demograf i ekonomista Aleksandar Čavić ističe da je Republika Srpska došla do granice o kojoj demografi godinama upozoravaju.
“Broj korisnika penzije već je veći od statistički iskazanog broja zaposlenih. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u martu 2026. godine bilo je 290.727 zaposlenih, dok je Fond PIO u avgustu isplatio penzije za 296.633 korisnika”, objašnjava Čavić.

Dodaje da, suštinski, ovaj problem najbolje oslikavaju finansije.

Prihodi od doprinosa za PIO već odavno nisu dovoljni za isplatu tekućih penzija, pa se razlika obezbjeđuje iz drugih javnih prihoda.

Minus od 387 miliona KM godišnje

“Prema podacima Fonda PIO za avgust 2026. godine, prihodi od doprinosa iznosili su oko 155,36 miliona KM, dok je za bruto isplatu penzija bilo potrebno oko 187,64 miliona KM. To znači da je samo u jednom mjesecu nedostajalo oko 32,3 miliona KM, koje je neophodno obezbijediti iz Budžeta, odnosno drugih javnih prihoda”, kaže Čavić.

Ako se taj mjesečni deficit mehanički projektuje na 12 mjeseci, računica pokazuje da za penzije nedostaje oko 387 miliona KM godišnje.

“Prostor za rješavanje tog problema povećanjem stope doprinosa veoma je ograničen, jer su opterećenja rada već visoka. Štaviše, od 2025. godine obaveza plaćanja doprinosa za PIO proširena je i na određene kategorije samostalnih preduzetnika, koji su već zaposleni i po osnovu radnog odnosa već plaćaju doprinose”, kaže Čavić.

Ističe da se podaci ne donose samo na probleme samo penzijskom sistemu, jer su oni posljedica mnogo šireg demografskog procesa.

Mladi odlaze, stari žive sve duže

“Sa jedne strane, imamo nisku stopu rađanja i sve manje generacije koje ulaze na tržište rada, a sa druge kontinuirano iseljavanje upravo mladog i mlađeg sredovječnog stanovništva. Istovremeno se životni vijek produžava, što je nesumnjivo pozitivna civilizacijska tekovina, ali znači i duže korišćenje prava iz penzijskog sistema. Isti proces još snažnije opterećuje zdravstveni sistem” kaže Čavić.

Pogrešno je, ističe Čavić, ovaj problem svoditi isključivo na pitanje nataliteta.

“Povećanje broja rođenih, čak i kada bismo ga postigli odmah, na tržištu rada daje rezultat tek za dvadesetak godina. Zadržavanje stanovništva radnog i reproduktivnog uzrasta imalo bi mnogo neposredniji efekat. Produženje zdravog i radno aktivnog života postaje neophodno u društvu koje ubrzano stari”,  ističe Čavić.

Po njegovom mišljenju, demografska politika mora istovremeno obuhvatiti četiri međusobno povezane oblasti. To su fertilitet, zdravlje i mortalitet, upravljanje migracijama i politiku prema starijim licima.

Ali, pošto takve demografske politike nema, odsustvo cjelovitog i dugoročnog strateškog pristupa demografskom razvoju sada postepeno dolazi na naplatu. Ili u prevodu: ono što danas vidimo u sistemu PIO je demografski račun procesa koji traju decenijama.

“Republika Srpska nema problem zato što ljudi žive duže. Duže trajanje života je dobra vijest. Problem je što istovremeno imamo premalo rođenih. Gubimo značajan dio stanovništva u najproduktivnijem životnom dobu. Nismo blagovremeno prilagodili ekonomski, penzijski, zdravstveni i socijalni sistem promjeni starosne strukture stanovništva”, zaključuje Aleksandar Čavić, a piše Srpska info.

Podijeli tekst sa drugima na:

Recept iz stare Jugoslavije: Klepe koje su pravile naše bake

Klepe su jedno od onih tradicionalnih jela koje već na prvi zalogaj podsjeća na domaću kuhinju, porodični sto i recepte koji se prenose generacijama.

Riječ je o malim komadima tijesta punjenim začinjenim mljevenim mesom, koji se kuvaju, a zatim poslužuju uz bogat preliv od pavlake, bijelog luka i putera.

Iako priprema zahtijeva malo više vremena i strpljenja, rezultat je izdašno i ukusno jelo koje posebno prija tokom hladnijih dana.

Sastojci:

Za tijesto:

  • 500 grama glatkog brašna
  • jedno jaje
  • oko 200 ml mlake vode
  • jedna kašičica soli

Za nadjev:

  • 400 grama mljevene junetine
  • jedna glavica crnog luka
  • so
  • svježe mljeveni biber
  • malo ulja

Za preliv:

  • 300 ml kisele pavlake
  • dva do tri čena bijelog luka
  • 50 grama putera
  • jedna kašičica mljevene crvene paprike
  • malo soli

Priprema tijesta:

U veću posudu stavite brašno, dodajte so i jaje, a zatim postepeno sipajte mlaku vodu i mijesite dok ne dobijete glatko i elastično tijesto.

Tijesto pokrijte čistom kuhinjskom krpom i ostavite da odmori oko 20 do 30 minuta, nakon čega ga razvucite na pobrašnjenoj radnoj površini što tanje možete, prenose Nezavisne.

Napravite male klepe

Za nadjev pomiješajte mljeveno meso sa veoma sitno nasjeckanim crnim lukom, posolite i pobiberite po ukusu.

Razvučeno tijesto isijecite na manje kvadrate, a na sredinu svakog stavite malu količinu nadjeva. Krajeve tijesta spojite tako da dobijete trouglove ili karakteristične male paketiće i dobro pritisnite ivice kako se tokom kuvanja ne bi otvorile.

Kuvanje i preliv

Klepe spuštajte u veću šerpu sa ključalom posoljenom vodom i kuvajte dok tijesto ne omekša i meso u unutrašnjosti ne bude potpuno termički obrađeno, približno desetak minuta, zavisno od njihove veličine.

Za preliv pomiješajte kiselu pavlaku sa sitno sjeckanim ili protisnutim bijelim lukom i malo soli. U posebnoj posudi otopite puter, kratko sklonite sa vatre i dodajte mljevenu crvenu papriku.

Kuvane klepe ocijedite, rasporedite u tanjir ili posudu za serviranje, prelijte pavlakom sa bijelim lukom, a zatim završite topljenim puterom i crvenom paprikom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Otvoreno 25. prvenstvo penzionera u Šahu

Šahovsko prvenstvo penzionera 25. po redu otvoreno je juče u Tesliću.

Prvenstvo je otvorio Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite koji je rekao da penzioneri imaju podršku Vlade.

Šeranić je rekao da se briga o penzionerima ogleda u redovnom i vanrednom usklađivanju iznosa penzija, jednokratnim novčanim isplatama, kao i banjskom liječenju.

On je istakao da Vlada Srpske, koja je i generalni pokrovitelj trodnevnog šahovskog turnira, ima odličnu saradnju sa Udruženjem penzionera Republike Srpske.

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović rekao je da na turniru, koji će trajati do srijede, 16. septembra, učestvuje 121 takmičar.

On je zahvalio Vladi Republike Srpske na pokroviteljstvu.

Govoreći o položaju penzionera, istakao je da iznos penzija prati inflatorna i druga kretanja. Podsjetio je na januarsko redovno usklađivanje od 6,45 odsto i nedavno vanredno od 3,55 odsto. Takođe, naglasio je i značaj jednokratne novčane pomoći.

Direktor Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje Republike Srpske Mladen Milić poručio je da Vlada svoje obaveze prema penzionerima isplaćuje na osnovu realnih parametara i sa dovoljno sredstava.

On je naveo da su u posljednjih 12 godina penzije usklađene 25 puta. Od toga je 10 puta redovno godišnje usklađivanje, te 15 puta vanredno.

“Od januara nas očekuje novo redovno godišnje usklađivanje penzija. Za mjesec ili dva znaćemo preliminarno koliko bi to procenata okvirno bilo”, najavio je Milić.

Takmičenje se održava u hotelu “Kardijal”.

Podijeli tekst sa drugima na: