Autor: sandric84

Iako jutro mnogima počinje uz omiljeno piće poput kafe, stručnjaci upozoravaju da neke napitke, uključujući i nju, nije dobro konzumirati na prazan stomak.

Razlog je jednostavan – mogu nadražiti sluznicu želuca, izazvati nagle skokove šećera u krvi ili dovesti do nelagode poput gorušice, mučnine i slabosti.

Nutricionisti navode da biste na prazan stomak trebali izbjegavati sljedeće vrste pića.

Kafa – iako je jedan od najčešćih jutarnjih izbora, istovremeno je i jedan od najproblematičnijih kada se pije natašte. Povećava lučenje želudačne kiseline, što može izazvati gorušicu, bol u stomaku i dugoročno iritaciju želuca.

Osim toga, kafa na prazan stomak može pojačati osjećaj nervoze i ubrzati rad srca. Stručnjaci preporučuju da prije prvog gutljaja pojedete bar mali zalogaj.

Alkohol – na prazan stomak se mnogo brže apsorbuje u krv, što znači jače i brže dejstvo. To može dovesti do vrtoglavice, mučnine, naglog pada šećera u krvi i većeg opterećenja jetre.

Možda vas i zanima:

Koliko kafe pijete? Medicina kaže da su ovo dozvoljene količine

Za detoks i lakše mršavljenje: Ova dva čaja se posebno ističu

Gazirana pića – Gazirani napici, uključujući i mineralnu vodu, mogu izazvati nadutost i nelagodu kada se piju natašte. Kiseline i šećeri dodatno iritiraju želudac.

Voćni sokovi (posebno citrusni) – Iako se smatraju zdravima, voćni sokovi bogati su kiselinama i prirodnim šećerima. Na prazan stomak mogu izazvati iritaciju želuca i nagli skok glukoze u krvi, nakon kojeg slijedi pad energije.

Energetska pića – Kombinacija kofeina, šećera i drugih stimulansa čini energetska pića posebno nepovoljnim izborom natašte. Mogu izazvati lupanje srca, nervozu i nagli pad energije.

Prazan stomak je osetljiv, a ono što pijemo može značajno uticati na naše zdravlje i generalni osjećaj tokom dana. Najsigurniji izbor ujutro je čaša vode ili blagi biljni čaj, dok ostala pića treba ostaviti za vrijeme ili nakon obroka.

Male promjene u navikama mogu napraviti veliku razliku za probavu i opšte stanje organizma, piše B92.

U vrijeme kada mentalno zdravlje postaje jednako važno kao fizičko, sve više naučnih istraživanja ukazuje na jedan jednostavan, dostupan i potcijenjen lijek: krećite se.

Možda mislite da je trening „samo za tijelo“, ali nauka danas nedvosmisleno pokazuje da je fizička aktivnost jedan od najmoćnijih prirodnih načina za podizanje raspoloženja i smanjenje simptoma depresije — često efikasniji i od lijekova u blagim i umjerenim slučajevima.

Mozak reaguje na kretanje kao na terapiju

Kada vježbate, mozak dobija hemijski podsticaj koji djeluje kao prirodni antidepresiv. Tokom treninga luče se endorfini — hormoni koji umanjuju bol i stres — ali i serotonin, dopamin i noradrenalin, neurotransmiteri ključni za dobro raspoloženje.

„Fizička aktivnost djeluje kao reset dugme“, objašnjava neuropsiholog dr Ana Markes, navodeći i da, kada se krećemo, mozak aktivira mehanizme koji regulišu emocije, čineći nas otpornijima na stres i negativne impulse.

Upravo zato se poslije dobrog treninga osjećamo smirenije, fokusiranije i optimističnije.

Možda vas zanima i ovo:

Rast mozga, i to je moguće: Ključ je u hodanju

Studije potvrdile: vježbanje smanjuje rizik od depresije za čak 30%

Naučni dokazi su jasni. Jedna obimna studija Univerziteta Harvard, koja je obuhvatila više od 200.000 ljudi, pokazala je da samo 15 minuta intenzivne aktivnosti dnevno ili jedan sat brze šetnje smanjuju rizik od depresije za do 30%. Druga istraživanja Evropskog udruženja za psihijatriju potvrđuju da su redovno vježbanje i kognitivna terapija najdjelotvornija kombinacija za lakše oblike depresivnosti.

„Vježbanje nije čudotvorno rješenje, ali je ključni dio terapijske slagalice“, poručuje psihijatar prof. Elias Fonseka.

Kako vježbanje mijenja mozak

Osim kratkoročnog osjećaja euforije, trening bukvalno mijenja strukturu mozga:

• povećava se volumen hipokampusa — dijela mozga odgovornog za pamćenje i regulaciju emocija
• jača se prefrontalni korteks — centar logike, kontrole i smirivanja emocionalnih impulsa
• smanjuje se upala, koja je često povezana sa depresivnim stanjima
• povećava se neuroplastičnost — sposobnost mozga da se obnavlja i uči

To znači da vježbanje ne „maskira“ problem, već gradi otpornost iznutra.

Koji tip treninga najbolje djeluje na mentalno zdravlje?

Dobra vijest je da ne morate da idete u teretanu. Najbolje rezultate daju aktivnosti koje održavate redovno:

• brza šetnja — 30 minuta dnevno
• lagani do umjereni kardio (trčanje, bicikl)
• trening snage — doprinosi stabilnosti i samopouzdanju
• joga i pilates — smanjuju stres i kortizol
• ples — snažno utiče na dopamin i osjećaj zadovoljstva

Naučnici ističu da nije najvažniji intenzitet, već kontinuitet.

Zašto pokret djeluje bolje nego sjedenje i „odmaranje“?

Kada smo depresivni, tijelo vuče ka krevetu i miru. Ali upravo to održava zatvoreni ciklus niske energije, tamnih misli i nedostatka motivacije. Aktivnost ga prekida i poboljšava mentalno zdravlje.

Najopasniji simptom depresije je pasivnost, smatraju stručnjaci, a pokret vraća osjećaj kontrole nad sopstvenim životom, što je prvi korak ka oporavku.

Više o ovome:

Kada treba promijeniti navike i brinuti o zdravlju

Mentalna moć treninga: jača volju i samopouzdanje

Pored hemijskih promjena u mozgu, vježbanje donosi i psihološke dobiti:

• jača osjećaj kompetencije
• smanjuje osjećaj bespomoćnosti
• popravlja kvalitet sna
• uvodi rutinu koja umanjuje haos u glavi
• povećava samopouzdanje, jer tijelo postaje snažnije i izdržljivije

Dovoljno je da čovjek nekoliko nedjelja osjeti fizički napredak da bi se promijenila i slika o sebi.

U svakodnevnoj trci, između posla, obaveza, porodičnih uloga i neprekidnog toka informacija, mnogi se uhvate kako im misli odlaze tamo gdje ne bi trebalo – u zamišljene scenarije, u pretjerano analiziranje prošlih razgovora ili u konstantnu brigu o stvarima koje se možda nikada neće dogoditi.

I što je ironija veća, tih nekoliko misli postaju najveći potrošači energije koju bismo mogli da usmjerimo na ono što nam život zaista nudi.

Psihoterapeutkinja i klinička socijalna radnica Ejmi Morin, poznata po radu sa ljudima koji razvijaju psihološku otpornost, ističe jednu naviku koja jasno razdvaja mentalno snažne ljude od onih koji se svakodnevno osjećaju preplavljeno.

I to nije meditacija, nije disciplina, nije jutarnja rutina. To je nešto mnogo jednostavnije – oni nikada ne troše energiju na stvari koje ne mogu da kontrolišu.

I upravo ta navika pravi razliku između mentalne iscrpljenosti i osjećaja unutrašnjeg mira.

Zašto gubimo toliko energije pokušavajući da kontrolišemo svijet oko sebe

Većina ljudi vjeruje da će se osjećati sigurnije ako unaprijed predvide tok razgovora, moguć ishod situacije ili reakciju drugih. Djeluje kao mala psihološka zaštita. Međutim, kako Morin naglašava, ovo je samo privremeno olakšanje. U trenutku kada se stvari ne odvijaju kako smo zamislili, naš mozak reaguje stresom i osjećajem gubitka kontrole.

Pročitajte više na ovu temu:

Neurolog upozorava: Ove tri navike tiho oštećuju vaš mozak

Zašto je šetnja najbolja aktivnost za tijelo i um

Što više energije ode na spoljne faktore, to je manje ostaje za ono što je zaista važno – regulisanje sopstvenih emocija, koncentraciju, fokus i produktivnost.

Kod mnogih se tada javljaju simptomi iscrpljenosti: problemi sa pamćenjem, loša koncentracija, unutrašnji nemir, pad efikasnosti i osjećaj da danima “tapkaju u mjestu”.

Ključ mentalne snage ne znači izbjegavanje problema, već razumijevanje gdje je granica između onoga što zavisi od nas i onoga što nikada neće biti pod našom kontrolom.

Gdje zapravo odlazi naša mentalna energija: Tehnika tri kruga

Kako bi ljudi jasnije sagledali šta im crpi snagu, Morin preporučuje jednostavnu tehniku podjeljenu u tri kruga. Ova vizualizacija brzo otkriva gdje svakodnevno rasipamo energiju i šta možemo odmah da promijenimo.

Unutrašnji krug obuhvata ono nad čim zaista imamo kontrolu:

• trud
• pripremu
• stav
• granice
• lične vještine

Srednji krug predstavlja ono na šta možemo da utičemo, ali ne i da ga potpuno usmjeravamo:

• ton i atmosfera razgovora
• način na koji nas drugi doživljavaju
• dinamika timskog rada

Spoljni krug je prostor stvari koje nikada neće biti u našim rukama:

• tuđe odluke
• ekonomske okolnosti
• pravila kompanije
• konačan ishod situacija

Morin savjetuje da ljudi izdvoje pet najvećih trenutnih briga i postave ih u odgovarajući krug. Čim se to uradi, postaje jasno gdje energija odlazi, a gdje se može preusmjeriti.

Sve što se nalazi u unutrašnjem krugu treba odmah pretvoriti u akciju.

Sve iz spoljnog kruga – naučiti otpustiti. To je prvi korak ka mentalnoj snazi.

Tri pitanja koja momentalno vraćaju fokus i sprečavaju mentalnu iscrpljenost

Kada misli počnu da se vrte u krug i kada razmišljanje prerasta u mentalno preživanje, Morin savjetuje da se postave tri jednostavna pitanja. Ova pitanja su osmišljena tako da odmah preusmjere energiju sa problema na rješenje, sa straha na kontrolu, sa izmišljanja scenarija na konkretne korake.

1. “Da li se bavim problemom ili rješenjem?”

Ovo pitanje razdvaja pasivnu brigu od aktivnog djelovanja.

Razmišljanje o najgorem scenariju možda daje iluziju da smo pripremljeni, ali zapravo nas ostavlja zaglavljene u strahu. Fokusiranje na korake ka rješenju povećava osjećaj kontrole i smanjuje anksioznost.

2. “Da li treba da promijenim okolnosti ili svoj odnos prema njima?“

Ponekad je potrebno postaviti granicu, donijeti odluku, promijeniti naviku, prekinuti kontakt ili prilagoditi plan.

Ali u situacijama koje ne zavise od nas – ishod testiranja bliske osobe, tuđa reakcija, odluka poslodavca – jedino što možemo da uradimo jeste da regulišemo sebe.

Kratka šetnja, svjesno disanje, preusmjeravanje fokusa ili pauza prije nego što donesemo odluku mogu drastično smanjiti napetost i spriječiti impulsivne reakcije.

Morin naglašava: “Životne patnje često nastaju zbog ulaganja energije na pogrešno mjesto.”

Meditacija neće rješiti finansijski problem, ali plan hoće, prenosi Ona.rs

Strah neće promijeniti medicinski ishod, ali tehnike smirivanja će pomoći da lakše prođemo kroz period čekanja.

3. “Šta sam danas uradio/la da postanem mentalno snažniji/a?“

Ishodi nisu pod kontrolom, ali napredak jeste.

Mentalna snaga se ne gradi u krizama, već u malim, svakodnevnim odlukama:

• postaviti granicu
• izgovoriti svoje mišljenje
• vježbati novu vještinu
• odmoriti kada je potrebno
• reći “ne” kada to stvarno mislimo

Prepoznavanje makar jedne takve radnje dnevno učvršćuje osjećaj lične moći i sprečava da energija odlazi u pogrešnom smjeru.

Zašto su mentalno snažni ljudi najčešće i najsrećniji

Mentalna snaga ne znači odsustvo briga, već sposobnost da prepoznamo koje brige zaslužuju našu energiju. Najveći poklon koji možemo sebi da damo jeste da prestanemo da pokušavamo da kontrolišemo ono što nikada neće biti u našoj moći. Mentalno jaki ljudi nisu rođeni takvi – oni svakog dana biraju gdje će usmjeriti energiju. I upravo zato žive mirnije, srećnije i slobodnije.