Zdravstveno osiguranje za korisnike srazmjerne penzije 10,2 posto

Mladen Milić, direktor Fonda PIO rekao je da ovaj Fond nema ništa sa naplatom doprinosa za zdravstvo za srazmjerne penzionere.

Inače, oko 10.000 penzionera u Republici Srpskoj, koji pored domaće penzije primaju i penziju iz inostranstva, a većinski radni staž su ostvarili van Republike Srpske, od 1. maja biće u obavezi da sami uplaćuju doprinos za zdravstveno osiguranje u Srpskoj, kako bi zadržali pravo na zdravstvenu zaštitu.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske napominju da korisnici srazmjerne penzije sa većinskim stažom u inostranstvu imaju rok do 30. aprila da regulišu svoj status zdravstvenog osiguranja, kako ne bi ostali bez prava na liječenje.

Milić je naglasio da je ovih dana učestalo obraćanje penzionera korisnika prava na srazmjernu penziju zbog dobijanja obavještenja Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske u kome se traži da se u što kraćem roku prijave na zdravstveno osiguranje u nadležnoj poslovnici Poreske uprave.

O čemu se zapravo radi možete pročitati ovdje

Srazmjerni penzioneri mogli bi ostati bez zdravstvenog osiguranja

“Ovdje se ne radi o bilo kakvom zahtjevu Fonda PIO već isključivo Fonda zdravstvenog osiguranja u skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju iz 2022. godine, a njima se korisnik prava na srazmjernu penziju sa većinskim stažom ostvarenim u inostranstvu obavezuje da podnese prijavu na zdravstveno osiguranje i plaća doprinose po stopi od 10,2 odsto na primanja ostvarena kod penzijskog fonda u inostranstvu”, rekao je Milić.

Dodao je da su u Fondu PIO uvijek spremni da kao servis penzionera pruže pravnu i svaku drugu pomoć.

“Ali u ovom slučaju za sve koji su dobili obavještenje FZO jedina adresa je najbliža poslovnica Poreske uprave kako bi u skladu sa primljenim instrukcijama izvršili prijavu na obavezno zdravstveno osiguranje i time stekli pravo na dalju zdravstvenu zaštitu”, dodao je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Smokvu ne sadite blizu kuće, mogu napraviti štetu

Dobro održavan i privlačan kućni ambijent nije samo estetski dodatak, već i mjesto udobnosti i opuštanja. Drveće često igra ključnu ulogu u tome. Ali je potreban oprez pri njihovom odabiru i sadnji. Neke vrste u blizini kuće mogu uzrokovati više štete nego što mislite.

Oni koji žive u kući s dvorištem često žele ukrasiti okolinu i malo je uljepšati uz pomoć biljaka. Tako se mnogi odlučuju posaditi drvo u blizini kuće kako bi obezbijedili malo hlada tokom ljetnih mjeseci ili biraju voćke koje će im dati ukusne plodove.

Bez obzira na namjenu za koju sadite drveće, preporučuje se da se prethodno konsultujete sa stručnjacima, posebno da provjerite da li imate odgovarajuću lokaciju za određenu vrstu.

Neke vrste nisu pogodne

Važno je i da se dobro edukujete o drvetu koje želite posaditi, jer neke vrste nisu pogodne za blizinu kuće jer je mogu oštetiti, piše Zadovoljna.dnevnik.hr.

Na primjer, jeste li znali da smokve ne pripadaju blizu kuće? Smokva ima vrlo invazivan korijenov sistem koji raste i širi se izuzetno brzo. Njeno korijenje stalno traži vlagu, lako prodire u pukotine, pa čak i nagriza temelje kuće, posebno tamo gdje je tlo vlažnije.

Također uzrokuje probleme okolnoj infrastrukturi, posebno podzemnim instalacijama. Korijenje se obavija oko vodovodnih, kanalizacijskih i drugih cijevi, pa ih čak može i probušiti. Ako biste pitali ljude koji su se već opekli, vjerovatno bi vam savjetovali da je posadite što dalje od kuće.

Stručnjaci preporučuju da bude udaljen najmanje pet metara od kuće, piše N1.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Razlike sve veće: Da li je vrijeme za novi model povećanja penzija?

Razlike između najnižih i najviših penzija ponovo su otvorile pitanje načina njihovog usklađivanja.

U apelaciji upućenoj Ustavnom sudu Republike Srpske navodi se da procentualno povećanje penzija dodatno uvećava razlike među korisnicima.

Povećanje od šest odsto na penziju od dvije hiljade maraka donosi oko 120 maraka. Dok je isto povećanje za one koji primaju 600 maraka, tek 36 maraka. Zbog toga su neki penzioneri nezadovoljni.

“Ovdje je potrebno imati i internu solidarnost u solidarnost između penzionera i svih institucija kojima su penzioneri potrebni i koji računaju na njih”, rekao je penzioner Slobodan Marić.

Povećanja penzija često ne prate rast troškova života. Stariji ce suočavajy sa problemima da podmire osnovne potrebe. Navode da ni jednokratne pomoći ne mogu dugoročno riješiti problem. Traže sistemsko rješenje i razgovor sa nadležnim institucijama.

“Rješenje je da se penzije povećavaju linearno svima jednako, mi penzioneri ne uplaćujemo doprinos kao što smo uplaćivali za radni staž. Ako sam imao manju platu i uplatio manji doprinos, razlika je stvorena tada, nemoj više da se stvara razlika”, kazao je predsjednik mjesnog Udruženja penzionera Borik 2 Petko Jerinić.

Jednokratne pomoći ne rješavaju problem

Nadležni podsjećaju da se visina penzije određuje na osnovu ličnih uplata i godina staža, te da je sistem postavljen tako da prati uplaćene doprinose. Opšti bod jednak je za sve u Republici. Upravo iz tog razloga ne može ce govoriti o diskriminaciji, odgovor je iz resornog ministarstva.

“Zakon o PIO zaštitio je osiguranike sa minimalnim ličnim bodovima. To znači da neko sa minimalni ličnim bodom ne bi došao do iznosa najniže penzije. Njemu država garantuje i vrši isplatu iznosa najniže penzije koji se isto tako utvrđuje na početku svake godine”, pojasnila je pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Andrea Milinčić.

Stavovi tako ostaju podijeljeni. Jedni traže više solidarnosti, drugi insistiraju na pravilima sistema, a rješenje koje bi zadovoljilo obje strane zasad se ne nazire.

Podnosioci apelacije poručuju da ne traže privilegije, već, kako kažu, pravedniji odnos i sigurnost u godinama kada su im troškovi sve veći, a mogućnosti sve manje, piše ATV.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata penzija u Republici Srpskoj 8. aprila

Penzhije za mart u Republici Srpskoj biće isplaćene sutra, 8. aprila. Iz Ministarstva finansija Republike Srpske saopšteno je da je za ove namjene obezbijeđeno je 180 miliona KM.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, sredstva za isplatu penzija obezbijeđena su u budžetu Republike Srpske.

U tom budžetu za 2026. godinu za isplatu penzija planirano je ukupno 2.162.600.000 KM. To je za 196,6 miliona KM više nego što je bilo u budžetu za 2025. godinu.

Iz Ministarstva podsjećaju da su penzije od 2013. godine usklađivane 24 puta, od čega 10 puta redovno i 14 puta vanredno, uz realno povećanje od 116,3 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto Vaskrs pada na različite datume?

Pravoslavni i katolički Vaskrs obično se slave na različite datume. Zemlje poput Srbije i Grčke polako, ali sigurno se približavaju velikom prazniku pravoslavnog Vaskrsa. Radi se vjerskom događaju koji se u navedenim zemljama slavi s većim žarom nego u mnogim drugim zapadnohrišćanskim teritorijama.

Za razliku od većine evropskih zemalja, koje Uskrs slave 5. aprila, Grčka i Srbija će se pridržavati datuma za pravoslavni Vaskrs. Ove godine to pada sedam dana kasnije, 12. aprila.

Pravoslavne crkve još uvijek koriste julijanski kalendar za Vaskrs. U praksi to znači da u određenim vremenima može doći do višesedmičnog zaostatka za gregorijanskim.

Zbog ove razlike u mjerenju dana, posljednji put kada su dvije velike hrišćanske denominacije dijelile datum za proslavu bilo je 2025. godine.

Vremenski jaz između proslave Vaskrsa za dvije denominacije biće sve veći i veći.

Kao rezultat ovog sve većeg jaza, od 2700. godine nadalje, proslava Vaskrsa za srpsku i grčku pravoslavnu crkvu i zapadne hrišćanske crkve više se nikada neće podudarati.

Sveukupno, u cijelom 21. vijeku, proslava Vaskrsa održaće se istog dana 31 put, ali tokom svakog sljedećeg vijeka to će se događati sve rjeđe.

Posljednji put kada će se proslave Vaskrsa podudarati procjenjuje se da će biti 2698. godine. Od tada pravoslavni i zapadni hrišćani više nikada neće zajedno slaviti Vaskrsnuće Hristovo.

Izračunavanje datuma pravoslavnog i katoličkog Vaskrsa

Komplikujući faktor koji je uzrokovao rasprave kroz istoriju bio je pronalazak jedinstvenog datuma za vaskrs i pridržavanje njega. U ranim danima svoje vjere, hrišćani su slavili vaskrsnuće Isusa Hrista u različito vrijeme tokom godine.

Biskupi na Prvom ekumenskom saboru u Nikeji 325. godine uspostavili su zajedničku metodu za određivanje datuma Vaskrsa. Odlučili su da se Vaskrs treba slaviti prve nedjelje nakon prvog punog mjeseca koji se dogodi na ili nakon proljetne ravnodnevnice.

Do danas su se pravoslavci držali ove metode računa datuma praznika. To je dovelo do toga da slavlje pravoslavnog Vaskrsa obično pada kasnije nego u zapadnom svijetu.

Međutim, nekih godina istočni i zapadni Vaskrs padaju na isti datum, a to će ponovo biti slučaj 2028. godine.

Godine 1923. grupa pravoslavnih crkava sastala se u Carigradu (današnjem Istanbulu) kako bi ponovno ispitala pitanje kalendara, na kraju zauzevši kontroverzan stav da će važni vjerski datumi slijediti astronomski tačniji gregorijanski kalendar, s izuzetkom Vaskrsa, prenosi “GreekReporter”.

Podijeli tekst sa drugima na:

U julu novo povećanje penzija u Federaciji BiH

Penzioneri u Federaciji BiH mogli bi uskoro dobiti novo povećanje primanja.

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH potvrdio je da se može očekivati novo povećanje i da je tako propisano izmjenama Zakona o PIO.

Nakon već realiziranog povećanja na početku 2026. godine, koje je iznosilo više od 11 posto, vlasti planiraju dodatno povećanje tokom ljeta.

Prema najavama, novo usklađivanje penzija trebalo bi uslijediti u julu. Radi se o novom modelu koji predviđa korekcije dva puta godišnje – početkom i sredinom godine.

Time bi ukupno povećanje penzija u 2026. godini moglo dostići oko 17 posto. To bi predstavljalo jedno od najvećih povećanja u posljednjih nekoliko godina.

Možda vas zanima i ovo:

Šta izmjene Zakona o PIO u FBiH donose budućim penzionerima?

Premijer je naglasio da su penzioneri među prioritetima Vlade. Rekao je i  da je cilj očuvanje životnog standarda kroz vezivanje rasta penzija za kretanja plata i troškova života.

Ukoliko se najave realizuju, minimalna penzija bi do kraja godine mogla dostići približno 700 KM, što bi predstavljalo značajan pomak za najugroženije kategorije.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Sindrom proljećnog umora: Kako se prepoznaje i pobjeđuje?

Sa dolaskom proljeća dani postaju duži a temperature rasu, međutim mnogi od nas se osjećaju nikad umornije i slabije.

Ako imate utisak da vam energija opada čak i nakon najmanjeg napora, moguće je da vas je sustigao takozvani sindrom proljećnog umora.

Sve oko nas cvjeta i djeluje živopisno, ali raspoloženje često ne prati taj ritam. Umjesto naleta energije, javlja se osjećaj tromosti i iscrpljenosti, kao da je tijelo u nekoj vrsti laganog zimskog sna iz kog se teško budi. Ova pojava nije nimalo rijetka, a istraživanja pokazuju da nešto češće pogađa žene.

Nakon dugih zimskih mjeseci, organizam mora da se prilagodi promjeni godišnjeg doba. Povećanje temperature i duži dani pokreću niz fizioloških promjena u tijelu. Krvni sudovi se šire kako bi se tijelo lakše prilagodilo toplijem vremenu, a posljedica toga može biti blagi pad krvnog pritiska – što često dovodi do osjećaja umora, slabosti i manjka energije.

Uz to, proljećni umor mogu pratiti i drugi simptomi: migrene, teško buđenje ujutru ili nesanica, manjak apetita, smanjena koncentracija, grčevi i bolovi u mišićima, nervoza, a ponekad čak i digestivne tegobe ili blagi problemi sa kožom.

Iako ne postoji jedan jedini uzrok ovog sindroma, stručnjaci ističu da na njega mogu uticati različiti faktori. Među njima su virusne infekcije, hormonski disbalans, oslabljen imunitet, sezonske alergije, nedostatak gvožđa u organizmu ili poremećaji krvnog pritiska, posebno nizak pritisak.

Proljeće donosi i veoma rano svitanje. Sunčeva svjetlost za naš mozak predstavlja signal za buđenje, pa se često dešava da se probudimo mnogo prije alarma i da zapravo ne odspavamo dovoljno. Na to se nadovezuje i prelazak na ljetnje računanje vremena, koji dodatno remeti unutrašnji biološki sat i može pojačati osjećaj iscrpljenosti.

Kako ublažiti proljećni umor

Dobra vijest je da postoji nekoliko jednostavnih navika koje mogu pomoći da se simptomi ublaže i da u proljeću zaista uživate sa više energije.

Prije svega, važno je naučiti kako da kontrolišete stres. Svako ima svoje metode – od meditacije i boravka u prirodi do hobija koji opuštaju – ali je važno pronaći strategiju koja vama najviše prija.

Lagano, svakodnevno kretanje takođe može napraviti veliku razliku. Umjerena fizička aktivnost podstiče proizvodnju endorfina, hormona koji poboljšavaju raspoloženje i povećavaju energiju. Posebno se preporučuju šetnje na svježem vazduhu ili plivanje.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako se riješiti proljećnog umora?

Obratite pažnju i na unos magnezijuma. Njegov nivo u organizmu često se smanjuje upravo tokom proljeća. Dobri izvori ovog minerala su bademi, sjemenke suncokreta, zeleno lisnato povrće, mahunarke i banane.

Jednako je važno provjeriti i nivo gvožđa, jer nedostatak ovog minerala može biti jedan od glavnih uzroka hroničnog umora. Namirnice bogate gvožđem su crveno meso, morski plodovi, jaja, sočivo i spanać.

Hidratacija jedan od ključnih faktora.

Čak i blaga dehidratacija može izazvati osjećaj iscrpljenosti, pa se preporučuje da tokom dana popijete najmanje litar i po vode. Ako vam je to teško, možete posegnuti i za nezaslađenim čajevima ili drugim napicima bez šećera. Slatka gazirana pića, s druge strane, nisu dobar izbor.

Pokušajte da izbjegavate i navike koje dodatno opterećuju organizam. To su pušenje, pretjerane unose kafe ili alkohola, piše Novosti Magazin.

Na kraju, posebnu pažnju obratite na ishranu. Najbolji izbor su svježe voće i povrće, mahunarke, integralne žitarice i orašasti plodovi. Teška, masna i industrijski prerađena hrana, kao i slatkiši koji naglo podižu pa spuštaju nivo šećera u krvi, mogu dodatno pojačati osjećaj umora.

Ukoliko simptomi potraju, u dogovoru sa ljekarom mogu se koristiti i određeni dodaci ishrani. Oni pomažu organizmu da se lakše prilagodi promjeni godišnjeg doba.

Jer iako proljeće ponekad počne uz manjak energije, uz male promjene u svakodnevnim navikama vrlo brzo može postati period u kojem ćete se ponovo osjećati lagano, vitalno i puni snage.

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatna banjska rehabilitacija, šta donosi i kako funkcioniše (VIDEO)

Većini penzionera odlazak u banju predstavlja luksuz koji sa prosječnom penzijom ne mogu sebi priuštiti, a koji im je prijeko potreban.

U trećoj životnoj dobi, kada su hronične bolesti, smanjena pokretnost i opšti pad vitalnosti sve izraženiji, boravak u banjama može značajno doprinijeti očuvanju zdravlja i poboljšanju kvaliteta života.

“Bio sam u Banji Vrućici i hvala im. Sve su to ljudi zaslužili, ljudi koji imaju mala primanja i koji uđu u godine, ja sam jedan od tih imao sam i ratište i zarobljeništvo i neću se više javljati. Svi su zaslužili neka svi idu”, rekao je Zoran Ristić, penzioner.

U Republici Srpskoj je gotovo 300 hiljada penzionera – a banjska rehabilitacija penzionera dostupna je za tek šest hiljada. Više od 235 hiljada živi u našoj zemlji, a svaki drugi je učesnik rata. Besplatna rehabilitacija namijenjena je onima kojima je liječenje najpotrebnije, kažu iz udruženja penzionera.

“U našem program koji mi provodimo, rehabilitacija i oporavak traju sedam dana. U to je uključeno: zdravstveni pregled i rehabilitacije koji svaki dan penzioneri provode i sam penzioner bira banju koja mu je potrebna”, rekao je Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske.

Rehabilitacija za 6.000 penzionera

Sedmodnevnu rehabilitaciju za 6 000 penzionera u Srpskoj finansiraće i Vlada Republike Srpske sa 1,8 miliona KM. Od toga iznosa Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite finansira 800 hiljada, kabinet predsjednika Vlade 1 milion KM. Novac je izdvojio i Kabinet predsjednika izdvojiti 1,5 miliona KM.

“Fond PIO na osnovu dostavljenih podataka iz udruženja penzionera i FZO prati ko je od korisnika prava  ostvario besplatnu rehabilitaciju”, rekla je Ružica Mrkaljić, portparol Fonda za penzijsko i zdravstveno osiguranje Republike Srpske.

Banjska rehabilitacija penzionera ne bi trebalo da bude luksuz, već potreba koja se podrazumijeva. Važno je raditi na tome da ovakvi programi budu dostupni što većem broju penzionera, piše ATV.

Podijeli tekst sa drugima na:

Život postaje luksuz, građani strepe od novih poskupljenja

Građani Bosne i Hercegovine ponovo su na udaru rasta cijena, kako goriva, tako i drugih proizvoda i usluga, pa se mnogi dok strepe od novih poskupljenja s pravom pitaju kako preživjeti.

Novi talas poskupljenja širom BiH

U samo nekoliko posljednjih dana poskupjeli su taksi prevoz u Sarajevu, odvoz smeća u Banjaluci, voda, smeće i grijanje u Čelincu, a najavljena su i poskupljenja namirnica poput brašna, kao i brojnih drugih proizvoda i usluga.

Građani i stručnjaci upozoravaju na posljedice

Građani Banjaluke kažu da strahuju od nove inflacije dok se, kako navode, nalaze u začaranom krugu poskupljenja i malih plata.

“Ljudi su sad u ogromnom grču zbog poskupljenja koja se već dešavaju, koja dolaze i jednostavno više ne znaju čega još da se odreknu i kako da se sastave od prvog do prvog. Prosječnom radniku postalo je sve teže da se doveze na posao. Pogotovo onim ljudima koji ne mogu da stignu pješke, da nahrani porodicu, te da isfinansira sve redovne i vanredne obaveze, a da tu ne ubrajamo nikakav luksuz. Ovdje je preživjeti izgleda postalo pravi luksuz”, kaže Banjalučanka za “Nezavisne novine”.

Drugi građani vratili su se u vrijeme pandemije, navodeći da su ekonomski stručnjaci tada najavljivali inflaciju koja će nas pogoditi, ali da se tada nisu previše potresali oko toga jer su tada bili ugroženi životi.

“Poslije je došlo i to što su najavljivali – inflacija i tu riječ, evo već godinama, čujemo i osjetimo. Od tada namirnice konstantno poskupljuju, sve je redom bilo na udaru: meso, mlijeko, hljeb, čokolada, toalet-papir. Gorivo da ne spominjem, rezervoar nam je, kad je izbio rat u Ukrajini, poskupio za duplo i to je potrajalo. Poskupljenje goriva uticalo je naravno i na sve ostalo. U isto vrijeme poskupljivale su nam i režije. Kada smo konačno dočekali da cijene goriva spadnu, desilo se novo naglo i veliko poskupljenje, pogotovo dizela”, kaže Banjalučanin za “Nezavisne novine”, dodajući da je minimalna povećanja plata odavno sažvakala inflacija.

              Možda vas zanima i ovo:

Najugroženiji penzioneri i porodice sa niskim primanjima

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “ToPeeR” iz Doboja, ističe da građani ćute i strepe od novih poskupljenja.

“Mi kao udruženje za zaštitu potrošača u narednim danima imaćemo sastanke sa građanima i cilj je da se konačno krene sa socijalnom kartom. Ona je jedino rješenje da se jedan broj građana, a to je sigurno više od 40 odsto, na neki način zaštiti od ovog poskupljenja. Kako god smo radili analizu, u Doboju će biti izuzetno krizno za nekih 30 odsto porodica zato što većina penzionera ovdje ima penzije ispod 700 KM. To je nedovoljno ni za osnovnu hranu, a da ne govorimo o ostalim uslugama”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, poskupljenja su veća u odnosu na ono što se predviđalo.

“Treba da konačno institucije urade nešto. Najbitnije je da se uradi socijalna karta”, navodi ona, dodajući da trenutne kontrole nadležnih “nisu kako treba”.

“Nemoguće je da dvije prodavnice prodaju istu robu po razlici od 30 ili 40 feninga ako mi idemo na to da se na neki način smanji marža, odnosno da se kontroliše”, ističe Šešlija.

Život građana shodno svim poskupljenjima, prema riječima Redže Omerbašića, predsjednika Udruženje građana Županije posavske “Klub potrošača Odžak” iz Odžaka, u ovom trenutku je neizvjestan.

“Energenti su naglo poskupjeli, a to će imati uticaja na cijene, na transport, tokove robe. Očekivati je sve veće cijene, a u toj svoj brzini imamo i nekontrolisano povećanje cijena. Ne može se to sve iskontrolisati”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, vlasti pokušavaju uvesti mjere, ali nisu spremne i stručne da bilo šta urade.

“One ne mogu predvidjeti šta će biti za pet dana, a kamoli da imaju programe. Nema dugoročnog razvoja poljoprivredne proizvodnje da imamo hranu. Nema rezerve za gorivo, nema rezerve za stabilizaciju tržišta da stanovništvo ima redovne cijene nekoliko mjeseci”, navodi on.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Želite krupan i zdrav krompir, ovo su ključni koraci

Krompir je jedna od najvažnijih povrtlarskih kultura u svijetu i kod nas. Priprema zemljišta za sadnju krtola počinje još na jesen a sije se od polovine marta do polovine aprila.

Pored ove važne agrotehničke mjere, preporučuje se primjena organskog, stajskog đubriva u cilju poboljšanja plodnosti zemljišta, vodno-vazdušnih osobina kao i mikrobiološke aktivnosti, hemijskih i fizičkih osobina zemljišta.

Na površini od jednog hektara treba unijeti 20 do 40 tona ovog organskog đubriva.

Predusjevi? Nikako paradajz i paprika

Proljetna priprema zemljišta za sadnju podrazumijeva tanjiranje, drljanje ili freziranje u cilju stvaranja rastresitog sloja, mrvičaste strukture, pogodne za razvoj biljaka.

Dobro pripremljeno zemljište podrazumijeva ravan površinski sloj, bez grudvi i pokorice. Primjena mineralnog NPK đubriva je od izuzetnog značaja zbog pravilnog vegetativnog porasta biljke, korijenovog sistema i razvoja krtola. Ipak, treba voditi računa o količini azota kako ne bi došlo do bujnog porasta nadzemne mase na račun prinosa krtola u zemljištu.

Nakon što se zemljište blagovremeno pripremi, slijedi formiranje bankova koji omogućavaju efikasnije oticanje suvišne vode, bolje zagrijavanje zemljišta kao i lakši razvoj krtola. Krompir treba saditi na međurednom rastojanju od 75 centimetara, sa razmakom u redu od 25 do 30 centimetara.

Temperatura zemljišta prilikom sadnje treba da bude oko 10 stepeni, dok previše hladno zemljište može imati negativan uticaj na sadni materijal. Najbolje uspijeva na lakšim i srednje teškim zemljištima čija je pH vrijednost između 5,5 i 6,5. Slabo podnosi zemljišta težeg mehaničkog sastava, zbijena i slabo drenirana.

Ovu povrtlarsku kulturu ne treba gajiti u monokulturi, a na istu parcelu se može posaditi tek nakon tri do četiri godine. Sadnja se ne preporučuje na parceli na kojoj su prethodno bili paradajz, paprika ili plavi patlidžan zbog zajedničkih bolesti i štetočina. Najbolji predusjevi su strna žita i leguminoze.

Kada je vrijeme za sadnju?

Izbor sadnog materijala podrazumijeva upotrebu zdravih, certifikovanih krtola. Ukoliko su velike, mogu se isjeći na komade, ali svaki komad mora imati jedan do dva okca. Prije sadnje potrebno je krtole ostaviti na svjetlu da proklijaju.

Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 10 do 15 stepeni. Međutim, ako je vrijeme hladnije, sporije će nicati, a može doći i do truljenja.

Krompir je osjetljiv na niske temperature. To znači da može da strada čak i na jedan do dva stepena ispod nule. Iz tog razloga treba voditi računa o vremenu sadnje, a to je u našim agroekološkim uslovima period mart-april.

Jedna od važnijih mjera njege tokom vegetacije je nagrtanje zemljišta.  Kada biljka dostigne visinu od 15 do 20 centimetara. Za dvije do tri sedmice treba obaviti još jedno.

Ova mjera je naročito značajna u sušnim godinama, jer se na taj način čuva vlaga u zemljištu, smanjuje isušivanje, a djeluje i kao štit od ekstremnih temperaturnih talasa.

Kombinacijom određenih agrotehničkih mjera kao i redovnom primenom hemijskih sredstava protiv bolesti i štetočina osiguravamo normalan rast i razvoj biljaka, kao i visok i stabilan prinos, piše Agrko klub.

Podijeli tekst sa drugima na: