Autor: sandric84

Kratak odgovor na pitanje iz naslova glasi: DA. HDMI kablovi mogu i te kako da se pokvare tokom vremena. Ako prepoznate simptome na vrijeme, uštedit ćete sate bespotrebnog traženja kvara.

Kvalitetni kablovi uz normalnu upotrebu traju dugo, ali jeftiniji modeli ili oni koji se često savijaju, uvijaju ili izlažu toploti i vlazi znatno brže stradaju.

Za razliku od uređaja koji ili rade ili ne rade, HDMI kabl može da se „djelimično pokvari“. Slika može povremeno nestajati, pojavljivati se na kratko ili dolaziti bez zvuka, što dodatno otežava dijagnostiku problema, prenosi BGR.

Problemi sa zvukom su još jedan jasan signal. Pucketanje, krčanje ili potpuni nestanak zvuka, iako slika ostaje stabilna, često ukazuju na oštećen kabl.

Možda vas zanima i ovo:

Koje kućne uređaje treba isključiti prije napuštanja kuće

U najgorem slučaju, uređaj može prikazivati poruku „no signal“ i uopšte ne prikazivati sliku.

Važno je znati da problem nekad nije u kablu, već u HDMI portu na televizoru ili monitoru. Ako blago pomjeranje konektora izaziva prekid slike, port je vjerovatno oštećen. Ako promjena porta ili uređaja riješi problem, kabl je ispravan – u suprotnom, vrijeme je za novi.

Skoro milijardu Android pametnih telefona širom svijeta izloženo je povećanom riziku od sajber napada. Razlog je što više ne mogu da dobijaju bezbjednosna ažuriranja, pokazali su najnoviji podaci analitičke kuće “StatCounter”.

Prema tim podacima, više od 30 odsto korisnika Androida i dalje koristi uređaje sa verzijom Android 13 ili starijom, prenosi BFM.

Iako Google još uvijek obezbjeđuje bezbjednosna ažuriranja za Android 13, podrška za starije verzije je obustavljena. Android 12 je, na primjer, ostao bez bezbjednosnih ažuriranja u aprilu prošle godine.

Stručnjaci upozoravaju da telefoni koji više ne dobijaju ažuriranja postaju “laka meta za hakere”, jer ne sadrže ažuriranja za poznate bezbjednosne propuste.

Možda vas zanima i ovo:

Ako imate stare mobilne telefone, ne bacajte ih, neki vrijede mnogo

Najnovije bezbjednosno ažuriranje za Android, prema dostupnim podacima, ispravlja više od 100 slabosti, što ukazuje na razmjere potencijalnih prijetnji.

Iako duže korišćenje uređaja ima finansijske i ekološke prednosti, stariji telefoni predstavljaju veći rizik po lične podatke. To uključuje i lozinke i osjetljive informacije.

Izvještaj kompanije “Zimperium” navodi da više od polovine pametnih telefona u upotrebi – kako Android, tako i iOS, radi na zastarelim verzijama operativnog sistema. Samim tim podložno je sajber napadima.

Proizvođači su poslednjih godina produžili period softverske podrške.

Google i Samsung nude do sedam godina velikih i bezbjednosnih ažuriranja. Apple i dalje obezbjeđuje bezbednosna ažuriranja za modele poput iPhone XS, XS Max i XR, predstavljene 2018. godine. to rade iako ne objavljuju zvanične rokove pružanja podrške.

Stručnjaci savjetuju korisnicima da razmotre mogućnost zamjene uređaja ukoliko njihov telefon više ne prima bezbjednosna ažuriranja. To savjetuju čak i ako i dalje funkcioniše bez vidljivih problema, prenosi Tanjug.

Kompanija Neuralink, u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska, planira da započne masovnu proizvodnju uređaja za povezivanje mozga i računara i da do 2026. godine pređe na potpuno automatizovanu hiruršku proceduru.

Ovu najavu Mask je objavio na društvenoj mreži “X”, čime je dao do sada najkonkretniji vremenski okvir za sljedeću fazu razvoja kompanije.

Implant je razvijen sa ciljem da pomogne osobama sa ozbiljnim neurološkim stanjima, prije svega onima sa povredama kičmene moždine.

Tehnologija omogućava direktnu komunikaciju između mozga i računara, bez potrebe za fizičkim pokretima.

Prvi pacijent koji je dobio Neuralink implant već je demonstrirao praktične mogućnosti sistema. Koristio je uređaj za igranje video igara, surfovanje internetom, objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama i pomjeranje kursora na laptopu, isključivo pomoću misli.

Od regulatornih problema do testiranja na ljudima

Neuralink je započeo testiranja na ljudima tokom 2024. godine, nakon što je riješio bezbjednosne primjedbe američke Agencije za hranu i lijekove, FDA. Regulator je još 2022. godine odbio prvi zahtjev kompanije, što je odložilo početak kliničkih ispitivanja.

Prema informacijama koje je kompanija objavila u septembru, 12 osoba širom svijeta sa teškom paralizom već je dobilo Neuralink implant. Oni trenutno koriste uređaje za upravljanje digitalnim alatima, ali i pojedinim fizičkim sistemima, direktno putem moždanih signala.

Paralelno sa kliničkim napretkom, Neuralink je u junu obezbijedio 650 miliona dolara nove investicije, što jasno pokazuje da investitori i dalje vjeruju u dugoročni potencijal ove tehnologije.

Automatizovana hirurgija kao sljedeći korak

Najambiciozniji dio Maskove najave odnosi se na plan da se hirurški zahvat ugradnje implanta u potpunosti automatizuje. To bi značilo da se procedura obavlja uz minimalnu ili nikakvu direktnu intervenciju ljekara. To bi radili  roboti i precizni sistem za pozicioniranje.

Ako se ovi planovi ostvare u najavljenom roku, Neuralink bi već za nešto više od godinu dana mogao da pređe iz eksperimentalne faze u industrijsku proizvodnju, sa značajno većim brojem korisnika nego do sada.

Više na ovu temu:

Upozorenje naučnika: Kontrola uma nije više naučna fantastika

Takav razvoj događaja otvorio bi i nova pitanja, od medicinske bezbjednosti i etike, do dostupnosti tehnologije i njene cijene.

Za sada, međutim, fokus ostaje na pacijentima sa najtežim oblicima paralize. Za njih Neuralink predstavlja jednu od rijetkih realnih nada za povratak kontrole nad digitalnim i fizičkim okruženjem, prenosi Telegraf.