Tužilaštvo BiH zaposlilo penzionera, sporne i naknade za odlazak u penziju

Tužilaštvo BiH je tokom 2025. godine, na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme, zaposlilo jednu osobu na period od dva i po mjeseca. Državni revizori su utvrdili da je to učinjeno bez raspisivanja javnog oglasa.

Ugovor o radu na određeno vrijeme do tri mjeseca, naveli su, zaključen je sa osobom kojoj je radni odnos prestao po osnovu navršenih 40 godina staža osiguranja. Dakle s osobom koja je stekla uvjete za penziju, piše Fokus.

Revizori: Tužilaštvo BiH je stvorilo pravnu nesigurnost

“Imajući u vidu da Zakon o radu u institucijama BiH propisuje prestanak radnog odnosa po sili zakona u navedenom slučaju, a da istim zakonom nije izričito uređena mogućnost ponovnog zasnivanja radnog odnosa sa osobom kojoj je radni odnos prestao po tom osnovu, mišljenja smo da ovakvo angažovanje nema zakonsku osnovu. Također, ovakvo postupanje stvara pravnu nesigurnost u primjeni propisa”, upozorili su revizori.

U izvještaju o radu Tužilaštva BiH za 2025. godinu, državni revizori su problematizirali i sudske sporove koje vodi ova institucija.
Kako su naveli, pred sudovima u BiH protiv Tužilaštva vode se 84 postupka, ukupne vrijednosti potraživanja 6.392.517 KM.

U toku 2025. godine, zaprimljeno je novih 30 tužbenih zahtjeva. Tužbeni zahtjevi najvećim djelom se odnose na potraživanja prava iz radnog odnosa, utvrđivanje diskriminacije radi naknada dežura i pripravnosti tužilaca. Tu su i neisplaćene naknade za slučaj teže bolesti i za slučaj smrti bližnjeg člana porodice.

Diskriminacija, naknade za odlazak u penziju…

Zatim za utvrđivanje diskriminacije po osnovu isplaćivanja naknade za odlazak u penziju, poništenja rješenja po osnovu ocjene rada i slično.

Preostali predmeti odnose se na zahtjeve kojim se potražuju naknade materijalne i nematerijalne štete radi neosnovanog lišenja slobode, pretrpljenih duševnih, fizičkih bolova i straha, a koji su posljedica vođenja krivičnih postupaka.

“Tužilaštvo je tuženo od strane 23 zaposlenika koja imaju status administrativnio-tehničkog osoblja, v. sp. 490.358 KM, po osnovu diskriminacije i naknade štete. Sud Bosne i Hercegovine je u predmetnoj pravnoj stvari donio prvostepenu obavezujuću presudu kojom je naloženo da se tužiocima izvrši isplata potraživanja sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka”, istaknuto je u revizorskom izvještaju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Med nema rok trajanja, ali pazite na uslove u kojim ga čuvate

Med je jedna od rijetkih namirnica koja se praktično ne kvari. Nije zato što ne sadrži vodu, jer je sadrži oko osamnaest posto. Razlog je što tu vodu bakterije ne mogu iskoristiti, pa se u medu isuše umjesto da se razmnože.

Da bi se hrana pokvarila, na njoj mora nešto rasti.

To su bakterije, kvasci i plijesni, organizmi koji se hrane onim što je u namirnici i pritom je razgrađuju. Zbog njih meso postane sluzavo, hljeb pobuđa, a mlijeko se ukiseli.

Svima njima treba jedna ista stvar: voda.

Voda koje ima, ali se ne može uzeti

Ovdje je ključ i vrijedi ga objasniti polako.

Kada procjenjujemo hoće li se nešto pokvariti, nije važno koliko vode namirnica sadrži, nego koliko je vode dostupno organizmu koji bi na njoj rastao.

Ta veličina se u struci zove aktivnost vode. Mjeri se na skali od nule do jedan, gdje jedan znači čistu vodu, piše N1.

Većini bakterija treba vrijednost iznad 0,75 da bi se množile. U medu je ta vrijednost između 0,5 i 0,6.

Razlog je u šećerima. Med je oko osamdeset posto šećer, a molekule šećera na sebe vežu molekule vode. Voda je fizički u tegli, ali je zauzeta i bakterija do nje ne dolazi.

Bakterija koja se u medu isuši

Posljedica je suprotna od one koju bismo očekivali.

Ako bakterija dospije u med, ona se ne razmnoži nego strada.

Možda vas interesuje i ovo:

Kašika meda prije spavanja čini čuda

Savjet pčelara: Kako prepoznati lažni med?

Med je toliko koncentrisan da vodu izvlači iz svega što u njega dođe, uključujući i same bakterije. Voda iz bakterije prelazi u med, a bakterija se isuši i ugine.

Isti princip radi i kod drugih namirnica koje dugo traju. Zato se meso soli, voće suši, a slatko kuha sa šećerom. Suština je uvijek ista: ukloniti ili vezati vodu.

Kiselina i dezinfekcijsko sredstvo koje prave pčele

Uz suhoću med ima još dvije prepreke.

Prva je kiselost. Med ima pH vrijednost između 3,4 i 4,5, dakle kiseliji je od kafe, a otprilike kao paradajz. Većina organizama koji kvare hranu u toj sredini slabo napreduje.

Druga je zanimljivija, jer je pčele proizvode same.

Dok pretvaraju nektar u med, pčele u njega dodaju enzim koji se zove glukoza-oksidaza. Taj enzim razgrađuje dio šećera, a kao nusproizvod nastaje vodikov peroksid.

To je ista tvar koja se u apotekama prodaje za dezinfekciju rana. U medu ga ima u vrlo maloj količini, ali se stalno stvara i djeluje kao blago sredstvo protiv bakterija.

Jedina stvar koja med može pokvariti

Sve to vrijedi samo dok je med suh.

Čim mu se doda voda, cijela zaštita popušta. Aktivnost vode poraste, bakterije i kvasci dobiju ono što im je nedostajalo, i med se počne kvariti kao svaka druga namirnica.

Zato med ne treba vaditi mokrom kašikom i teglu treba držati dobro zatvorenu.

Vlagu med povlači i sam iz zraka, jer je higroskopan, dakle upija vlagu iz okoline. Otvorena tegla u vlažnoj prostoriji polako gubi svoju najbolju odbranu.

Kristali ne znače da je pokvaren

Med koji je postao gust i zrnast nije se pokvario.

To se zove kristalizacija i znači samo da su se molekule glukoze složile u sitne kristale. Sastav je isti, med je i dalje ispravan.

Vraća se u tečno stanje blagim zagrijavanjem, najbolje u posudi s toplom vodom. Ne treba ga stavljati u mikrovalnu ni jako zagrijavati, jer visoka temperatura razgrađuje enzime, među njima i onaj koji pravi peroksid.

Brzina kristalizacije zavisi od vrste. Med od uljane repice kristališe za nekoliko sedmica, dok bagremov može ostati tečan godinama.

Jedno upozorenje ipak vrijedi zapamtiti. Med se ne daje djeci mlađoj od godinu dana. U njemu mogu biti spore bakterije koje odrasli bez ikakvih posljedica podnose, ali koje kod beba mogu izazvati ozbiljno oboljenje. To je zvanična preporuka zdravstvenih ustanova i nema veze s kvalitetom meda.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fali vam staž za penziju, evo koje opcije za doplatu staža nudi zakon

Mnogi radnici u Bosni i Hercegovini (BiH) dožive šok kada, na pragu ostvarivanja prava na penziju, saznaju da im nedostaje nekoliko mjeseci ili godina radnog staža jer poslodavac nije uplaćivao doprinose.

Pogledajte koje su opcije dostupne radnicima u FBiH i u kojim slučajevima građani mogu sami sebi uplatiti nedostajući staž.

Iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO) za Klix.ba su razjasnili ovu problematiku. Prvo i osnovno pravilo koje građani moraju znati jeste da Zakon o PIO-u FBiH ne dozvoljava opšti dokup staža.

To znači da ne možete jednostavno “kupiti” godine staža za period u kojem uopće niste bili zaposleni.

Međutim, zakon prepoznaje specifične situacije u kojima radnici nisu krivi za rupe u stažu i nudi konkretna rješenja.

Spas za prevarene radnike

Najčešći problem s kojim se građani susreću je situacija kada su efektivno radili u nekoj firmi, ali poslodavac nije izmirio svoje zakonske obaveze prema državi.

Ako vam zbog takvog propusta nedostaje nekoliko mjeseci da biste dobili rješenje o penziji, potrebno je da se pozovete na Član 128. Zakona o PIO.

Šta to tačno znači u praksi?

Ovaj član zakona propisuje mogućnost izmirenja zaostalih obaveza doprinosa. Ukoliko poslodavac koji je bio dužan uplatiti doprinose više ne postoji (npr. firma je ugašena, otišla u stečaj ili je izbrisana iz registra), zakon dozvoljava da sam radnik (osiguranik) iz svog džepa uplati taj dug.

“Ova odredba odnosi se na izmirenje neplaćenih doprinosa za period osiguranja koji je već postojao. To ne predstavlja dokup staža kao poseban pravni institut”, naglašavaju iz Federalnog zavoda PIO.

Dakle, vi ne kupujete “prazan” staž, već državi plaćate dug za onaj period koji ste stvarno proveli na radnom mjestu, kako bi vam taj period ušao u konačni obračun za penziju.

Takođe, dug može platiti i onaj ko je eventualno kupio tu firmu, ili nadležni organ uprave.

Zanimljivo je i to da ne postoji zakonski maksimum koliko mjeseci ili godina se na ovaj način može samostalno uplatiti. Važno je samo da se radi o periodu u kojem ste bili prijavljeni kao radnik. Svaki slučaj se u Zavodu procjenjuje individualno.

Pomoć za nezaposlene

Druga olakšavajuća opcija odnosi se na nezaposlene osobe i definisana je Članom 31. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba.

Ovaj zakon nudi spas osobama koje su ostale bez posla u kasnijim godinama života.

Ukoliko vam nedostaju do tri godine staža da biste ispunili uslove za starosnu penziju, doprinose vam može uplatiti nadležna služba za zapošljavanje (biro).

Glavni uslov je da ste prijavljeni kao nezaposlena osoba na evidenciji nadležne službe.

Ovo pravo se može koristiti najkasnije do navršene 65. godine života.

Iz Zavoda PIO ističu da se svaki pojedinačni slučaj pažljivo analizira na osnovu konkretnih činjenica u ispunjenosti uslova.

Stoga, ukoliko se nalazite u ovakvoj situaciji, prvi korak je da u nadležnoj poslovnici Zavoda PIO provjerite svoj iznos staža i informišete se o tačnom iznosu duga koji je ostao iza vašeg bivšeg poslodavca.

Podijeli tekst sa drugima na:

Spavanje uz ventilator: Stručnjaci otkrili rizike

Ljetne vrućine mnoge primoravaju da tokom noći ostave ventilator uključen kako bi lakše zaspali. Stručnjaci upozoravaju da takva navika može imati i neželjene posljedice po zdravlje.

Iako ventilator snižava osjećaj toplote i poboljšava cirkulaciju vazduha u prostoriji, ljekari ističu da njegovo neprekidno korištenje može izazvati isušivanje sluznice nosa i grla, iritaciju očiju i kože, ali i pogoršati simptome kod osoba koje pate od alergija ili astme.

Mogući problemi sa disanjem i bolovi u mišićima

Doktorka Hana Patel, ljekar britanskog NHS-a i stručnjak za spavanje, navodi da ventilator tokom rada podiže prašinu, polen i druge alergene. Ti alergeni lakše dospijevaju u disajne puteve, zbog čega se mogu javiti kijanje, svrab, grebanje u grlu i otežano disanje.

Sličnog je mišljenja i terapeutkinja za spavanje Natali Penikot-Kolijer. Ona upozorava da stalno strujanje vazduha isušuje sluznicu, pa organizam počinje da proizvodi više sekreta. Zbog čega se mnogi bude sa osjećajem zapušenog nosa.

Ukoliko hladan vazduh neprekidno duva direktno u tijelo, može doći i do ukočenosti mišića, grčeva i pojačanih bolova. Posebno kod osoba koje već imaju probleme sa vratom, ramenima ili leđima.

Kako koristiti ventilator bez većeg rizika

Stručnjaci ipak ne savjetuju potpuno odricanje od ventilatora, već njegovo pravilno korištenje.

Preporučuje se da se prostorija rashladi prije odlaska na spavanje ili da se uključi tajmer kako bi se uređaj automatski isključio nakon sat vremena. Ventilator ne treba da bude usmjeren direktno prema licu ili tijelu, već prema plafonu ili zidu.

Redovno čišćenje lopatica ventilatora, uklanjanje prašine iz sobe i dovoljno unošenje tečnosti tokom dana mogu dodatno smanjiti negativne efekte.

Ljekari dodaju da osobe sa izraženim alergijama, astmom ili hronično suvim očima treba da razmotre alternativne načine rashlađivanja, poput prozračne posteljine, rashladnih naddušeka ili klimatizacije podešene na umjerenu temperaturu, navodi “Metro”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Federacije BiH traže 13. penziju

Predsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije Bosne i Hercegovine Izet Rizvo upozorio je da većina penzionera teško podmiruje osnovne životne troškove. Od vlasti je zatražio uvođenje 13. penzije ili isplatu jednokratne novčane pomoći. Ne isključuje ni organizovanje protesta ako se položaj penzionera ne počne popravljati.

Gostujući u programu BHT1, Rizvo je rekao da najniža penzija u Federaciji BiH iznosi oko 666 maraka. Takvu penziju, prema njegovim riječima, prima najmanje 60 posto penzionera.

„Volio bih da vidim čovjeka kojem bi na početku mjeseca dali 660 maraka. Da vidimo kako bi se osjećao i koliko bi mu taj novac trajao“, rekao je Rizvo.

U Federaciji BiH, prema podacima koje je iznio, živi više od 468.000 penzionera. Upozorio je da od jedne najniže penzije često ne živi samo penzioner, nego i drugi članovi njegovog domaćinstva.

„Neko nema nikoga ko bi mu mogao pomoći. Ima penzionera koji od svoje penzije izdržavaju nezaposlenog sina i suprugu domaćicu bez sopstvenih primanja. Više ljudi zavisi od tih 670 maraka“, naveo je.

Usklađivanje od najmanje 3,5 posto

Govoreći o najavljenom usklađivanju penzija, Rizvo je rekao da je penzionerima trenutno zagarantovano povećanje od najmanje 3,5 posto. To bi trebalo biti obračunato uz penzije početkom avgusta.

Dodao je da postoji mogućnost da procenat bude nešto veći, ali da za sada nema čvrstih garancija.

„Jedino je zagarantovano da ne može biti manje od 3,5 posto. Sve drugo je za sada u kategoriji onoga što bi moglo biti“, rekao je.

Rizvo smatra da su penzioneri ranije dobijali poruke da bi ukupno povećanje moglo biti znatno veće. Zbog toga je dio njih sada razočaran.

„Prvo su zagrijali penzionere pričom da će povećanje biti oko šest posto, a onda se došlo do 3,5 posto“, kazao je.

Posebno je upozorio da rast penzija ne prati rast troškova života. Kao primjere je naveo svakodnevne promjene cijena goriva, hrane i drugih osnovnih proizvoda.

„Neka neko pronađe jedan proizvod koji je stvarno pojeftinio. Možda sezonsko povrće, kada je veća ponuda, ali gotovo sve drugo poskupljuje“, rekao je Rizvo.

Traži 13. penziju ili jednokratnu pomoć

Ako konačno usklađivanje ostane manje od ranije očekivanog, Rizvo smatra da vlasti treba da pronađu dodatni način pomoći. Najugroženiji penzioneri bi tako dobili neophodnu podršku.

Jedna od mogućnosti, prema njegovim riječima, bila bi isplata 13. penzije ili jednokratne pomoći svim penzionerima.

„Tražim 13. penziju. Ne mora ona iznositi 600 ili 700 maraka. Neka bude i 300 maraka, ali neka se podijeli svima. Da bi se ljudima bar donekle pomoglo. Ovo je nemoguće, ne znam kako ljudi izdrže“, poručio je.

Na pitanje da li Savez planira da organizuje proteste, Rizvo je odgovorio da ta mogućnost nije isključena.

„Moramo vidjeti šta će se dešavati, a onda ćemo odlučivati o protestima. Ne isključujem ništa. Sve što treba uraditi da penzionerima bude makar za jedan promil bolje, to ćemo uraditi“, rekao je.

Ljekovi preskupi, na preglede se čeka mjesecima

Rizvo je upozorio i na probleme koje penzioneri imaju pri kupovini ljekova i ostvarivanju zdravstvene zaštite. Istakao je da veliki broj ljekova nije na esencijalnim listama. Zbog toga ih pacijenti moraju sami plaćati.

„Nije problem kupiti lijek od 20 maraka, ali kako će penzioner kupiti lijek od 200 ili 500 maraka? Nikako“, rekao je.

Kritikovao je i višemjesečna čekanja na pojedine preglede i dijagnostičke postupke.

„Čovjek je teško bolestan, a pregled mu zakažu za pola godine. Ko može garantovati da će on, tako bolestan, živjeti još pola godine?“, upitao je Rizvo.

Savez će, kako je najavio, tražiti da osigurane osobe sa zdravstvenom knjižicom imaju jednake uslove. Uslugu bi tako mogli dobiti i u javnim i u privatnim zdravstvenim ustanovama. O toj inicijativi tek namjerava razgovarati sa federalnim ministrom zdravstva.

Rizvo je najavio i povezivanje sa savezima penzionera u Republici Srpskoj i susjednim državama. Cilj je da zajednički pokušaju poboljšati položaj starije populacije.

„Nije važno u kom entitetu neko živi. Penzioneri svuda imaju iste probleme, a ništa nije jeftinije u Republici Srpskoj nego u Federaciji BiH“, rekao je.

Osvrnuo se i na obećanja političkih stranaka u izbornoj godini. Ocijenio je da se penzionerima često manipuliše.

„Kada krenu izborna obećanja, čini se da će Švajcarska biti ništa za nas. Iskustvo, međutim, govori drugačije“, zaključio je Rizvo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta obavezno uraditi u bašti tokom avgusta

Avgust je mjesec kada bašta pokazuje rezultate svog rada koji smo u nju uložili od proljeća.

Povrće sazrijeva, beremo plodove, ali istovremeno, vrući dani zahtijevaju posebnu njegu biljaka. U avgustu također počinju pripreme za jesenju sezonu.

Redovna berba održava biljke jakima

Avgust je najprometniji mjesec u vrtu. Paradajz, paprika, krastavci, tikvice i grah sazrijevaju gotovo svaki dan, tako da je redovna berba jedan od najvažnijih zadataka.

Kod tikvica je najbolje brati nešto manje. Ako ih predugo ostavite na biljci, ona će početi ulagati više energije u jedan veliki plod, a manje u nove cvjetove. Isto važi i za krastavce, gdje redovno branje podstiče dalji rast.

Možda vas interesuje i ovo:

Baštovanstvo za početnike: Savjeti kako da uspijete na početku

Kod paradajza, iskusni vrtlari često uklanjaju donje listove koji dodiruju tlo u augustu, jer to poboljšava prozračenost biljke i smanjuje mogućnost razvoja bolesti. Kod visokih sorti mogu ukloniti i vrh biljke kako bi usmjerili energiju u sazrijevanje već formiranih plodova. Kako savjetuje britanska vrtlarska organizacija Royal Horticultural Society, august je dobro vrijeme za redovno uklanjanje nepotrebnog lišća i izdanaka s nekog povrća, jer to poboljšava zrenje i smanjuje probleme s bolestima.

Važna je prava količina vode

Avgust je često najtopliji i najsušniji mjesec u godini, tako da je pravilno zalijevanje jedan od ključnih zadataka u vrtu. Najveća greška je često plitko svakodnevno zalijevanje, koje ostavlja vodu samo na površini tla, prenosi Klix.

Bolja metoda je češće zalijevanje, jer to omogućava vodi da prodre dublje i podstakne korijenje da raste prema dolje. Najbolje vrijeme za zalijevanje je rano ujutro ili navečer, kada je isparavanje manje.

Biljke s velikim listovima i plodovima, poput paradajza, krastavaca, tikvica i paprika, posebno su osjetljive. Nedostatak vode brzo pokazuju kroz uvelo lišće ili ispucale plodove.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rođeni između 1950. i 1970. godine: Zašto su ove generacije jače od drugih?

Većina ljudi starijih od 60 godina često se doživljava kroz stereotip mrzovoljnih ili zaboravnih osoba.

Nova psihološka istraživanja pokazuju potpuno suprotnu sliku. Osobe rođene između 1950. i 1970. godine upravo ulaze u specifičan životni period. U tom periodu emocionalna stabilnost, mudrost i socijalne vještine dostižu svoj vrhunac.

Starenje nije samo biološki proces propadanja. Ono predstavlja i dragocjenu priliku za psihološko sazrijevanje.

Istraživanja pokazuju da u šezdesetim i sedamdesetim godinama ličnost dobija na jasnoći. Emocionalna kontrola se značajno pojačava. Društvena kohezija postaje prirodna prednost starijih generacija. To je nešto što mlađe generacije često gube u haosu modernog života.

Efekat sazrijevanja

Ličnost nije nepromjenljiv kamen. Prema teoriji Big Five, protok vremena nas oblikuje na bolje. Ova teorija inače identifikuje pet osnovnih osobina ličnosti.

Longitudinalne studije su pratile iste grupe ljudi tokom dugog perioda. One su pokazale da od 60. godine dolazi do pozitivnog razvoja u tri ključna aspekta:

Svijest: Postajemo mnogo odgovorniji, uredniji i fokusiraniji na ciljeve.

Veća emocionalna stabilnost: Neuroticizam značajno opada sa godinama. Emocionalne oluje iz mladosti ustupaju mjesto smirenosti. Ta smirenost nije apatija, već vješta regulacija osjećanja.

Ljubaznost i saradnja:

Raste prirodna sklonost ka kooperaciji i altruizmu. To nas čini prijatnijim društvom za cijelu okolina.

Baš kao što zrelo voće dobija bogatiji ukus, isto se događa i sa ljudima. To se odvija kroz proces prirodnog sazrijevanja.

Nije stvar samo u tome da su današnji stariji ljudi drugačiji. Ljudski mozak je jednostavno programiran da sa godinama favorizuje stabilnost i društvenu koheziju.

Prednost generacije “bumera”

Starenje nas ne čini boljima samo po automatizmu. Aktuelne generacije stare znatno kvalitetnije od svojih prethodnika.

Istraživanja sugerišu da osobe rođene između 1940. i 1950. ulaze u treću životnu dob sa velikim kapacitetom. Taj kapacitet nadmašuje ranije generacije. To uključuje fiziku vitalnost, ali i veću kognitivnu i psihološku sposobnost.

Mladi gube tlo pod nogoama

Možda najprotivintuitivniji podatak dolazi iz izvještaja o mentalnom stanju svijeta. Identifikovan je generacijski jaz u korist starijih osoba.

Mentalno zdravlje mladih od 18 do 24 godine značajno se pogoršalo. Za to vrijeme, osobe starije od 65 godina ostaju čvrste poput stijene.

Ključna tačka je relaciona otpornost.

Osobe starije od 70 godina pokazuju visoke indekse socijalnog sebstva. One imaju mnogo čvršću sliku o sebi. Takođe, znatno manje zavise od spoljašnje potvrde.

Recentne studije pokazuju da stariji danas osjećaju veću autonomiju. Oni aktivnije stare nego prije 20 godina. To ih dodatno psihološki štiti.

Vrhunska mudrost

Na kraju se postavlja i pitanje mudrosti. Mudrost ovdje ne posmatramo u mističnom smislu, već kao kognitivnu mjeru efikasnosti, piše Blic.

Sposobnost integracije činjenica sa emocionalnim vrijednostima naziva se lična mudrost. Ova sposobnost dostiže svoj puni vrhunac tek u kasnijoj dobi.

Zreli mozak je efikasniji u upravljanju složenim društvenim i emocionalnim sukobima. Tu prednost nijedna mladalačka fluidna inteligencija ne može lako zamijeniti. Upravo zato su naši stariji sugrađani izvanredni savjetnici u mnogim životnim pitanjima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Trivić: Kritičan nesrazmjer između zaposlenih i penzionera

Jelena Trivić, predsjednik Narodnog upozorila je na zabrinjavajuće trendove u ekonomiji Srpske. Naglasila je da je nesrazmjer između broja zaposlenih i penzionera dostigao kritičnu tačku.

Prvi put više penzionera nego zaposlenih

Prema riječima Jelene Trivić, dugogodišnja politika zaduživanja bez investiranja dovela je do narušavanja strukture radne snage.

“Danas u Republici Srpskoj radi oko 290.000 ljudi, dok je korisnika penzija 295.000. Prvi put imamo situaciju da je broj penzionera veći od broja radnika. Kod nas na jednog penzionera dolazi manje od jednog radnika, dok je u Srbiji taj odnos 1,42 u korist radnika”, navela je Trivićeva, dodajući da se broj zaposlenih u RS ne mijenja već šest godina.

Možda vas zanima i ovo:

Omjer broja radnika i penzionera u FBiH zvoni na uzbunu

Ona je dodala da otplate dugova Srpske dostižu 1,6 milijardi KM godišnje, te da će u narednom periodu narasti i do dvije milijarde, dok se samo na kamate ove godine iz budžeta izdvaja 333 miliona KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Možete i iz stolice: Četiri vježbe za istezanje kukova

Očuvanje pokretljivosti zglobova u starijem dobu ne mora da bude komplikovano. Jednostavne vježbe koje se izvode sjedeći na stolici mogu pomoći u poboljšanju fleksibilnosti kukova i olakšati svakodnevno kretanje, bez potrebe za spuštanjem na pod ili odlaskom u teretanu.

Jaki i pokretljivi kukovi imaju važnu ulogu u održavanju ravnoteže, stabilnosti i ukupne pokretljivosti tijela. Oni olakšavaju svakodnevne radnje poput hodanja, saginjanja, penjanja uz stepenice i podizanja tereta.

Kako godine prolaze, ukočenost u zglobovima može otežati ove rutinske aktivnosti. Ipak, za poboljšanje fleksibilnosti nisu potrebni ni teretana ni prostirka za jogu. Vježbe na stolici predstavljaju efikasan i bezbjedan način da se opuste zategnuti kukovi i olakša kretanje.

“Dosljednost je važnija od samog intenziteta vježbanja. Starije osobe mogu imati više koristi ako lagane vježbe za pokretljivost kukova izvode većinu dana u sedmici, makar samo pet do deset minuta. Cilj uvijek treba da bude udobno kretanje, a ne forsiranje istezanja”, objašnjava dr Sid Jang, fizioterapeut i specijalista za ortopedsku terapiju u Teksasu.

U nastavku su četiri jednostavne vježbe na stolici koje se mogu uvrstiti u svakodnevnu rutinu.

1. Sjedeći marš

Sjedeći marš pomaže u jačanju fleksora kuka, grupe mišića sa prednje strane zgloba koji učestvuju u podizanju nogu prema tijelu.

Ova vježba poboljšava fleksiju kuka, koja je važna za hodanje, penjanje uz stepenice, ulazak i izlazak iz automobila i obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Kada se u kukovima pojavi osjećaj zategnutosti, uzrok ponekad može biti slabost samih mišića.

“Navikli smo da mislimo kako zategnute mišiće treba samo istezati. Međutim, kod starijih osoba fleksore kuka zapravo prvo treba ojačati. Sjedeći marš radi upravo to – jača mišiće dok ih pokreće”, ističe dr Roki Feler, specijalista fizikalne terapije u San Dijegu.

Kako se izvodi

Sjedite uspravno na prednjem dijelu čvrste i stabilne stolice, sa oba stopala ravno oslonjena na pod.

Zategnite trbušne mišiće i polako podignite jedno koljeno nekoliko centimetara prema grudima, a zatim ga kontrolisano spustite.

Naizmjenično mijenjajte noge. Za početak je dovoljno uraditi od osam do 12 ponavljanja svakom nogom.

Počnite sa malim podizanjem i ne forsirajte visinu. Trup treba da ostane uspravan, bez naginjanja unazad. Radi bolje stabilnosti, rukama se možete pridržavati za ivice stolice.

2. Istezanje u obliku broja četiri

Kada se veći dio dana provodi sjedeći, kukovi mogu brzo postati ukočeni. Istezanje u obliku broja četiri, u jogi poznato i kao sjedeća poza goluba, može pomoći u oslobađanju pritiska.

“Ovo je moj prvi izbor jer se lako izvodi, a direktno cilja spoljašnje rotatore kuka, prije svega piriformis i duboke mišiće zadnjice, koji su kod starijih osoba često hronično zategnuti”, objašnjava dr Feler.

Kako se izvodi

Sjedite uspravno na čvrstoj stolici. Prekrstite nogu tako da skočni zglob jedne noge položite preko koljena druge noge, formirajući oblik broja četiri.

Blago povucite prste podignute noge prema potkoljenici kako biste zaštitili zglob koljena.

Zategnite trbušne mišiće i lagano se nagnite naprijed iz kuka, vodeći računa da ne savijate donji dio leđa.

Naginjite se dok ne osjetite prijatno istezanje u kuku i mišićima zadnjice. Zadržite položaj od 30 do 60 sekundi, a zatim promijenite stranu.

Istezanje treba da bude blago, a ne bolno. Ako je prekrštanje noge preko koljena previše zahtjevno, skočni zglob možete spustiti na potkoljenicu ili samo otvoriti koljeno u stranu dok stopalo ostaje na podu.

3. Sjedeći “brisači”

Pokreti otvaranja i rotacije kukova spadaju među najefikasnije vježbe za očuvanje zdrave funkcije zglobova. Oni olakšavaju svakodnevne radnje, poput ustajanja sa stolice, oblačenja pantalona ili ulaska u kadu.

“Kuk je zglob kugličastog tipa, što znači da je stvoren za kretanje u svim pravcima. Tokom dana kukove uglavnom pomjeramo samo naprijed-nazad, dok hodamo ili sjedimo. Time gubimo unutrašnju i spoljašnju rotaciju, što može dovesti do bolova i smanjene pokretljivosti”, objašnjava dr Feler.

Kako se izvodi

Sjedite uspravno sa savijenim koljenima i stopalima ravno oslonjenim na pod.

Zadržavajući koljeno savijeno pod pravim uglom, polako pomjerajte jedno stopalo prema spolja, a zatim prema unutra, slično pokretu brisača na vjetrobranskom staklu.

Vodite računa da pokret polazi iz kuka, a ne iz skočnog zgloba.

Ponovite vježbu drugom nogom. Uradite od osam do deset kontrolisanih ponavljanja sa svake strane.

Pokreti treba da budu spori i umjereni. Ne gurajte kuk u položaj u kojem osjećate neprijatno zatezanje, bol ili štipanje.

4. Bočni otklon u sjedećem položaju

Kuk je složena struktura, a dok se većina ljudi fokusira na prednje i zadnje mišiće, bočna grupa mišića, odnosno abduktori kuka, često ostaje zanemarena.

“Skoro niko ne isteže bočnu stranu kuka. To je dio tijela koji je ključan za stabilnost pri hodanju, a većina ljudi ga potpuno preskače”, upozorava dr Endru Gorecki, fizioterapeut i stručnjak za biomehaniku kretanja u Mičigenu.

Kako se izvodi

Sjedite uspravno sa stopalima postavljenim malo šire od širine kukova.

Podignite desnu ruku iznad glave i lagano se nagnite ulijevo. Trebalo bi da osjetite istezanje duž cijele desne strane tijela, od rebara do kuka.

Ako pritisak osjećate samo u leđima, blago prebacite težinu na suprotni kuk kako biste pravilnije usmjerili istezanje.

Zadržite položaj od 20 do 30 sekundi, a zatim ponovite na drugu stranu.

Vodite računa da se tokom otklona tijelo ne naginje naprijed ili nazad. Pokret treba izvoditi isključivo u stranu.

Pravila za bezbjedno i efikasno istezanje

Stručnjaci naglašavaju da je priprema podjednako važna kao i pravilno izvođenje vježbi.

“Vježbe na stolici mogu biti odličan način za povećanje fleksibilnosti kukova, ali ih treba izvoditi planski i redovno kako bi se postigli najbolji rezultati. Vježbanje najmanje tri do pet dana u sedmici daje najbolje rezultate”, savjetuje Keti Zibenhendl, instruktorka joge iz Praga.

Tokom vježbanja treba se pridržavati nekoliko osnovnih pravila:

  • Istezanje treba da izazove blag osjećaj napetosti, ali nikada oštar bol
  • Pravilno i uspravno sjedenje omogućava kukovima da se prirodno kreću i rasterećuje donji dio leđa
  • Sporo i ujednačeno disanje pomaže mišićima da se opuste
  • Obim pokreta treba povećavati postepeno, bez forsiranja
  • Vježbu treba odmah prekinuti ako se pojave bol, vrtoglavica ili neprijatnost

Istezanje na stolici predstavlja pristupačan i praktičan način za očuvanje pokretljivosti u starijem dobu. Ipak, stručnjaci podsjećaju da samo istezanje nije dovoljno i da je važno redovno se kretati tokom cijelog dana, prenosi Blic.

Pored ovih vježbi, preporučuju se češće ustajanje, lagana šetnja i izbjegavanje dugih perioda neprekidnog sjedenja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sredozemno more koje smo poznavali zauvijek je izgubljeno

Sredozemno more ubrzano se zagrijava, a stotine novih i invazivnih vrsta potiskuju autohtone ribe, školjke i druge organizme.

Naučnici upozoravaju da su neke promjene već nepovratne i da će ozbiljno pogoditi ribare i obalne zajednice koje generacijama zavise od mora.

“Sredozemlje naših djedova, naših starijih i starih Grka zauvijek je izgubljeno. Mnoge od tih promjena su nepovratne“, rekao je morski biolog Ernesto Azuro iz Italijanskog nacionalnog istraživačkog savjeta, prenosi AP.

Glavni uzrok zagrijevanja mora su klimatske promjene izazvane prije svega sagorijevanjem nafte, uglja i gasa. Sredozemlje je posebno ranjivo jer je gotovo zatvoren basen iz kojeg toplota ne može da se rasprši kao u otvorenim okeanima.

More bi do kraja vijeka moglo da se zagrije za šest stepeni

Sredozemlje se smatra jednom od žarišnih tačaka klimatskih promjena. Prema naučnim procijenama, temperatura njegovih voda do 2100. godine mogla bi da poraste za dva do šest stepeni, dok će morski toplotni talasi postajati sve češći i intenzivniji.

Druge procjene, u zavisnosti od scenarija emisija i posmatranog područja, predviđaju rast temperature mora od oko 1,8 do 3,5 stepeni.
Toplije more pogoduje vrstama koje u Sredozemlje uglavnom ulaze kroz Suecki kanal. Među njima su otrovna naduvača/napuhača, vatrenjača i ribe kunići, koje se ubrzano šire ka zapadu, uključujući područja uz Italiju, Francusku i Španiju.

Vatrenjača je u istočnom Sredozemlju prvi put zabilježena 2012. godine, nakon čega se brzo proširila ka zapadu. Njene otrovne bodlje mogu teško da povrijede ljude, dok je naduvača otrovna i potencijalno smrtonosna ako se pojede.

U Sredozemlju otkriveno oko 1.000 invazivnih vrsta

Prema Azuru, u Sredozemnom moru do sada je identifikovano oko 1.000 invazivnih vrsta, od kojih se približno 800 već trajno nastanilo.

Posljedice su naročito vidljive u istočnom Sredozemlju, gdje je u plitkim vodama nestalo 93 odsto populacije mekušaca. Na Kipru su vatrenjače potisnule neke autohtone vrste koje su tradicionalno bile važne ribarima, poput trlje.

Veliku štetu izazivaju i ribe kunići, koje proždiru alge sa morskog dna. Tako uništavaju staništa potrebna brojnim domaćim vrstama.

“Sredozemlje će biti još siromašnije i imaće još manje vrsta jer klimatske promjene, naročito u njegovom istočnom dijelu, stvaraju uslove koji više nisu pogodni za autohtone vrste“, rekao je Azuro.

Dagnje gotovo nestale duž dijela Jadrana

Naučnici upozoravaju i na masovno uginuće dagnji duž italijanske obale Jadrana. Temperatura mora na pojedinim mjestima prelazila je 30 stepeni, a od Venecije do Barija zabilježen je gotovo potpun pomor nekada brojnih populacija.

“Pomor je bio spektakularan. Ako ne pronađemo populacije koje mogu da prežive u novim klimatskim uslovima, budućnost dagnji, barem u Jadranskom moru, nije svijetla“, rekao je Azuro.

Promjene neće pogoditi samo prirodu. Nestankom domaćih vrsta ribari gube ulov koji njihovi kupci poznaju i traže, dok čitavi obalni krajevi moraju da se prilagode novim vrstama i drugačijem načinu života uz more.

Invazivne vrste više nije moguće potpuno ukloniti

Stručnjaci smatraju da je prekasno za potpuno zaustavljanje širenja invazivnih vrsta, ali da se posljedice mogu ublažiti, prenosi Index.hr.

Jedna od mogućnosti je podsticanje izlova jestivih vrsta poput vatrenjače i njihovo uvođenje u restorane i prodavnice. Ribarima bi moglo da se plaća i za hvatanje nejestivih ili otrovnih vrsta poput naduvače, koje bi potom bile bezbjedno uništavane.

Dodatno širenje moglo bi da se smanji obaveznim tretiranjem balastnih voda brodova, kojima se strane vrste prenose između mora. Prema stručnjacima, takve mjere mogu da smanje unos novih vrsta za 95 do 99 odsto. Posebni premazi na brodskim trupovima takođe mogu da spriječe prenošenje organizama.

“Znamo šta treba da uradimo. Moramo da smanjimo upotrebu fosilnih goriva. To je hitno pitanje za čovječanstvo, a rješenja su nam poznata, ali zahtijevaju zajedničku globalnu viziju“, rekao je zoolog Pjero Đenovezi Papik iz Italijanskog instituta za zaštitu životne sredine i istraživanja.

Podijeli tekst sa drugima na: