Autor: sandric84

Dok su neki gradovi geografski sjajno smješteni, bilo zbog klime, mogućnosti širenja ili nečeg trećeg, neki su zaista sagrađeni na nevjerovatno nepovoljnim mjestima. To su Vencija, Las Vegas i Nju Orleans.

Ipak, i takvi gradovi su “živi i žilavi” te, uprkos svemu, odolevaju vremenu i idu naprijed.

Venecija

Kad se govori o gradovima koji nisu sagrađeni na najpovoljnijim mjestima, nemoguće je preskočiti Veneciju.

Ovaj čudesni grad, svjetski fenomen i pravi biser, izgrađen je na više od 100 malih ostrva u močvarnoj venecijanskoj laguni. Njeni temelji počivaju na drvenim balvanima zabodenim u mekano tlo. Uprkos savremenim sistemima zaštite od poplava i branama, poplave ni danas nisu rijetkost.

Ipak, uprkos nepovoljnom položaju, Venecija je grad koji se teško može porediti sa bilo kojim drugim. Ima bezbroj znamenitosti, što potvrđuju reke turista koje ga iz godine u godinu posjećuju.

Las Vegas

Grad u američkoj saveznoj državi Nevadi poznat je kao grad kocke i poroka. Osnovan je sredinom 19. vijeka usred pustinje kao usputna stanica, piše Punkufer. Ubrzo je bio napušten, ali nakon izgradnje željezničke pruge i legalizacije kockanja, Las Vegas je postao centar zabave.

Grad je spasila izgradnja Huverove brane (Hoover Dam), koja je obezbijedila vodu i električnu energiju, a nastupi velikih zvijezda poput Frenka Sinatre (Frank Sinatra), Dina Martina (Dean Martin) i Elvisa Preslija (Elvis Presley) stavili su Las Vegas na svjetsku mapu. Danas, to je impresivan uspjeh za grad usred pustinje bez prirodnih resursa.

Nju Orleans

Grad poznat po džezu, smešten u Luizijani, nalazi se nekoliko metara ispod nivoa mora i rijeke Misisipi (Mississippi). Uprkos sistemima zaštite, uragan Katrina, jedan od najvećih u istoriji, 2005. godine gotovo je potpuno razorio grad.

Poginulo je skoro dvije hiljade ljudi, grad je bio potopljen, a iz močvarnih područja stigli su čak i krokodili.

Kao posljedica, uslijedila je velika depopulacija, i teško da će ikada ponovo dostići broj stanovnika koji je imao prije uragana. Ipak, Nju Orleans i dalje živi i ne predaje se, mada istorija pokazuje da zbog svog položaja ostaje ranjiv, prenosi B92.

Više na temu putovanja:

Najsigurnije zemlje za putovanje u 2026. godini (FOTO)

U inostranstvo će putovati samo najbogatiji, klima mijenja turizam iz korijena

Nakon vikenda i uživanja u dostavi hrane ili domaćim obrocima, vjerovatno i vi imate ostatke hrane u frižideru. Međutim, to može biti opasnije nego što mislite.

Stručnjak za hranu upozorava da velika većina ljudi pravi iste greške pri spremanju ostataka.

Te naizgled bezazlene greške omogućavaju štetnim bakterijama da se neprimjetno razmnožavaju.

Kako sve više ljudi poseže za podgrijanim obrocima, raste i vjerovatnoća pravljenja tih grešaka. Ovo su najčešći propusti prema Agenciji za standarde hrane (FSA), piše Mirror.

Iz Agencije za standarde hrane (FSA) savjetuju sljedeće:

Izvan frižidera četiri sata

“Držite ohlađenu hranu izvan frižidera što je kraće moguće tokom pripreme (najviše četiri sata). Nemojte ostavljati vrata frižidera otvorena duže vrijeme jer tada frižider mora više raditi da bi spustio temperaturu.“

FSA takođe upozorava da ne stavljate vrelu ili toplu hranu direktno u frižider. Dozvolite da se kuvana hrana ohladi na sobnoj temperaturi, a zatim je stavite u frižider u roku od jednog do dva sata, prenosi Slobodna Dalmacija.

Kako biste ubrzali hlađenje, podijelite hranu na manje porcije i stavite je u plitke posude ili kese za zamrzivač prije hlađenja ili zamrzavanja.

Stručnjakinja za hranu Ghaida Batarseh Havern, pišući na blogu Marthe Stewart, predlaže da je vremenski okvir još kraći prije nego što kuvana hrana postane nesigurna za jelo.

Prema Havern, hrana može ostati u „opasnoj zoni“, tj. izvan frižidera, samo dva sata.

“Maksimalno vrijeme koje kvarljiva hrana može provesti u opasnoj zoni je dva sata. Nakon toga hranu treba pojesti, pravilno spremiti ili baciti. To uključuje sve kuvane ostatke, nasjeckano voće i povrće, meso, perad, ribu, jaja i mliječne proizvode.“

Ostaci hrane su bezbjedni za jelo hladni, pod uslovom da su pravilno kuvani, ohlađeni i stavljeni u frižider u roku od dva sata. Hlađenje usporava rast bakterija i čini hranu sigurnom za konzumiranje.

Ali te ostatke treba pojesti u roku od 48 sati ili ih zamrznuti ako to ne možete.

Šta kada su zabave i druženja?

Kada organizujete druženja ili večere, ostavljanje hrane izvan frižidera ponekad djeluje najpraktičnije.

Da biste to uradili bezbjedno, držite toplu hranu na 60 °C ili više, što je izvan temperaturne „opasne zone“.

Stručnjakinja Catie Beauchamp iz ButcherBoxa savjetuje:

„Držite topla jela na ringli, na laganoj temperaturi. To ih čini dostupnima duže, a i dalje bezbjednima.“

„Ako nemate opremu za održavanje topline, poput sporog kuvala, stavite kuvanu hranu u frižider i iznosite samo male porcije odjednom.“

Više na temu hrane:

Mitovi o ishrani koje bi stručnjaci željeli da zaboravimo

Zdrava ishrana za srce i tijelo: Savjeti za penzionere

Najzdravija hrana koju možete da pojedete iz konzerve

Prošao je dug put od skromnog korijena do kulinarske zvijezde.

Krompir, jednostavan, neugledan i jeftin, često se uzima zdravo za gotovo. Prošao je dug put od skromnog korijena do kulinarske zvijezde i to zahvaljujući svestranosti i sposobnosti da se transformiše u bezbroj jela.

Od bogatog krompir-pirea, preko hrskavih prženih krompirića do elegantnih priloga pečenjima, krompir je mnogo više od običnog priloga. Njegova blaga aroma i tekstura čine ga savršenom osnovom za eksperimentisanje s različitim začinima, biljem i tehnikama kuvanja.

Predstavljamo vam nekoliko jednostavnih, ali neodoljivih recepata s krompirom.

PEČEN S BIJELIM LUKOM I RUZMARINOM

POTREBNO JE:
• 1 kg krompira
• 4 čena bijelog luka
• 2 grančice svježeg ruzmarina
• 4 kašike maslinovog ulja
• so, svježe mljeveni biber

Zagrijati rernu na 200 stepeni Celzijusa. Oprati i oljuštiti krompir, pa ga iseći na kocke ili veće komade. U plehu za pečenje pomiješati krompir, maslinovo ulje, zgnječeni bijeli luk, listiće ruzmarina, so i biber. Dobro promiješati da se svi sastojci sjedine. Peći 40–50 minuta, povremeno mešajući, dok krompir ne postane zlatnosmeđe boje i hrskav.

KREMASTI PIRE S PARMEZANOM

POTREBNO JE:
• 1 kg krompira
• 100 ml mlijeka
• 50 g putera
• 50 g rendanog parmezana
• so, muskatni oraščić po ukusu

Krompir oljuštiti, iseći na kocke i kuvati u posoljenoj vodi dok ne omekša. Ocediti vodu i vratiti krompir u šerpu. Dodati puter i mlijeko, pa ga izgnječiti gnječilicom za krompir dok ne dobijete glatku smjesu. Dodati parmezan, so i malo muskatnog oraščića. Služiti odmah dok je toplo.

SLOŽENAC SA SLANINOM I LUKOM

POTREBNO JE:
• 1 kg krompira
• 200 g slanine
• 2 glavice crnog luka
• 200 ml kisele pavlake
• so, biber po ukusu

Krompir oljuštiti i iseći na tanke kolutove. Slaninu iseći na kockice, a luk na rebarca. U vatrostalnu posudu ređati red krompira, red luka, pa red slanine. Ponavljati postupak dok se svi sastojci ne potroše. Na kraju obavezno treba da bude krompir. Kada sve složite, pomiješati kiselu pavlaku sa solju i biberom, pa preliti preko krompira.

Peći na 180 stepeni Celzijusa između 45 i 60 minuta, dok krompir ne omekša i ne porumeni.

SALATA S MAJONEZOM I SENFOM

POTREBNO JE:
• 1 kg krompira
• 4 kuvana jajeta
• 3–4 kisela krastavca
• 1 manja glavica crvenog luka
• 200 g majoneza
• 2 kašike senfa
• so, biber po ukusu

Krompir oprati i skuvati u ljusci, pa ga dobro ohladiti i oljuštiti. Iseći ga na kocke. Kuvana jaja, krastavce i luk sitno iseckati. U većoj posudi pomiješati krompir, jaja, krastavce i luk. Dodati majonez, senf, so i biber, pa sve dobro promiješati.

ZAPEČENI PUNjENI KROMPIR

POTREBNO JE:
• 4 veća krompira
• 100 g slanine
• 100 g rendanog sira (kačkavalj ili čedar)
• 100 g kisele pavlake
• so, biber i sitno sjeckani vlašac

Zagrijati rernu na 220 stepeni Celzijusa. Krompir oprati, dobro osušiti i namazati uljem. U ovom dijelu recepta ga i posolite. Peći 45–60 minuta, dok ne omekša. Slaninu iseći na sitne kockice i propržiti u tiganju dok ne postane hrskava. Izvaditi krompir iz rerne, prerezati ga po dužini i izvaditi sredinu, ostavljajući koru debljine oko jedan cm. Unutrašnjost krompira izgnječiti, pa pomiješati sa slaninom, pavlakom i većinom sira. Vratiti smjesu u izdubljene kore, posuti ostatkom sira i peći još 10–15 minuta, dok se sir ne otopi i porumeni.

JESENjI POSNI GULAŠ

POTREBNO JE:
• 1 kg krompira
• 500 g junećeg mesa ili kobasice
• 2 veće glavice crnog luka
• 2 čena bijelog luka
• 2 kašičice slatke aleve paprike
• 1 kašičica ljute paprike (opciono)
• 200 ml paradajz-sosa ili pelata
• 1 l vode ili bujona
• so, biber i lovorov list

Meso iseći na kocke, a luk sitno. Krompir oljuštiti i iseći na veće komade. Na malo ulja prodinstati luk dok ne omekša, pa dodati meso i dinstati dok ne porumeni. Zatim dodati bijeli luk i paprike, kratko promiješati, pa naliti vodom ili bujonom. Dodati paradajz-sos, so, biber i lovorov list. Kad proključa, dodati krompir i kuvati na laganoj vatri dok krompir i meso ne omekšaju (oko 45–60 minuta).

PALAČINKE

POTREBNO JE:
• 4 veća krompira
• 1 manja glavica crnog luka
• 1 jaje
• 2–3 kašike brašna
• so i biber po ukusu
• ulje za prženje

Krompir i luk oljuštiti i izrendati. Dobro ocediti višak tečnosti. U smjesu dodati jaje, brašno, so i biber. Dobro promiješati. U tiganju zagrijati ulje. Kašikom vaditi smjesu i oblikovati male palačinke. Pržiti ih s obje strane dok ne postanu zlatnosmeđe boje i hrskave.

SLATKI UŠTIPCI S CIMETOM

POTREBNO JE:
• 1 veliki slatki krompir (oko 300 g)
• 1 jaje
• kašike brašna
• kašičica cimeta
• prstohvat soli
• šećer u prahu za posipanje

Slatki krompir skuvati dok ne omekša, oljuštiti i izgnječiti u pire. U posudi pomiješati pire od krompira, jaje, brašno, cimet i so. Dobro promiješati dok se ne dobije homogena smjesa. Zagrijati malo ulja u tiganju. Kašikom uzimati smjesu i pržiti uštipke s obje strane dok ne dobiju zlatnosmeđu boju. Poslužiti ih tople, posute šećerom u prahu, piše Magazin Politika.

PITA OD BATATA

POTREBNO JE:

Za koru:
• 150 g mljevenog keksa
• 70 g otopljenog maslaca

Za fil:
• 400 g pirea od batata (slatkog krompira)
• 1 jaje
• 100 g šećera
• 100 ml pavlake za kuvanje
• 1 kašičica cimeta
• ¼ kašičice mljevenog muskatnog oraščića
• prstohvat soli

Za koru pomiješati mljeveni keks s otopljenim maslacem i utisnuti smjesu na dno kalupa za pitu. Ostaviti u frižideru da se stegne. Za fil u posudi pomiješati pire od slatkog krompira, jaje, šećer, pavlaku, cimet, muskatni oraščić i so. Dobro umutiti.

Sipati fil preko kore i peći u rerni zagrijanoj na 180 stepeni oko 40 minuta, dok se fil ne stegne. Ostaviti da se ohladi prije služenja. Možete je ukrasiti šlagom.

SLATKI KROMPIR S JAVOROVIM SIRUPOM I ORASIMA

POTREBNO JE:
• 2 srednja slatka krompira
• 2 kašike javorovog sirupa
• 1 kašičica otopljenog maslaca
• 50 g sjeckanih oraha ili pekana
• malo cimeta

Zagrijati rernu na 200 stepeni. Slatke krompire dobro oprati, iseći ih uzduž na dvije polovine i zaseći nožem po unutrašnjosti. Premazati ih mješavinom javorovog sirupa i otopljenog maslaca. Peći oko 25–30 minuta, dok ne omekšaju.

Pred kraj pečenja posuti ih sjeckanim orasima i cimetom i vratiti u rernu na još pet minuta. Poslužiti toplo.

Više o krompiru:

FSA: Krompir čuvajte u frižideru i produžite mu vijek trajanja

Da li je opasno jesti krompir koji je proklijao, zelen ili ima smeđe mrlje

Ako primijetite ovo na krompiru, nemojte da ga jedete

Sa dolaskom hladnijih dana i sezone prehlada i gripa, jačanje odbrambenih sposobnosti organizma postaje prioritet. Zato smo vam spremili vodič za snažan imunitet.

Kako lišće mijenja boju, a temperature opadaju, sve više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, gdje se virusi i bakterije lakše šire.

Istovremeno, manjak sunčeve svjetlosti dovodi do pada nivoa vitamina D, ključnog za funkciju imunog sistema.

Upravo zato stara izreka “Jedna jabuka na dan drži ljekara dalje od kuće” ima više istine nego što mislimo, jer uravnotežena ishrana obezbjeđuje tijelu “gorivo” potrebno za borbu protiv patogena.

Stručnjaci se slažu da je nutritivni status temelj otpornosti – osobe koje se hrane kvalitetno imaju jači imuni odgovor i lakše se bore protiv infekcija.

Umjesto da na svoju ruku posežemo za suplementima, fokus bi trebalo staviti na cjelovite, prirodne namirnice koje sadrže sinergiju hranljivih sastojaka koje telo najbolje apsorbuje i koristi.

Vitamin C – najpoznatiji saveznik imuniteta

Vitamin C je vjerovatno najpoznatiji borac za imunitet. Djela kao snažan antioksidans i podstiče stvaranje bijelih krvnih zrnaca, naše prve linije odbrane. Iako su citrusi poput narandži i limuna odličan izvor, mnoge druge namirnice sadrže ga u većim količinama.

Crvena paprika, na primjer, ima skoro duplo više vitamina C od narandže, a bogati su i brokoli, prokelj, jagode i kivi.

Ne treba zaboraviti ni fermentisanu hranu – kiseli kupus, osim što je pun vitamina C, sadrži i probiotike koji jačaju zdravlje crijeva, gdje se nalazi čak 70–80% imunih ćelija. Budući da tijelo ne proizvodi i ne skladišti vitamin C, njegov redovan unos hranom je ključan.

Vitamin D – “vitamin sunca”

Vitamin D igra presudnu ulogu u regulaciji imunog sistema i smanjenju upalnih procesa. Nizak nivo vitamina D povezan je s većim rizikom od respiratornih infekcija.

Tokom jeseni i zime, kada ima manje sunca, važno je obratiti pažnju na ishranu. Najbolji izvori su masna riba – losos, tuna, skuša i sardina. Jedna porcija lososa može zadovoljiti veći dio dnevnih potreba.

Drugi dobri izvori su žumance, gljive izložene UV svjetlu i namirnice obogaćene vitaminom D (mlijeko, biljni napici, jogurt).

Kako je manjak ovog vitamina čest, stručnjaci savjetuju da se proveri nivo vitamina D i po potrebi konsultuje ljekar o suplementaciji.

Cink – čuvar imunog sistema

Cink je esencijalan mineral koji je neophodan za pravilan razvoj i funkciju imunih ćelija. Čak i blagi manjak može oslabiti odbranu tijela.

Istraživanja pokazuju da cink može usporiti razmnožavanje virusa i skratiti trajanje prehlade.

Tijelo ga ne skladišti, pa je svakodnevni unos neophodan.

Najbogatiji izvor su kamenice, ali ga ima i u morskim plodovima, nemasnom crvenom mesu i puretini.

Biljni izvori uključuju sjemenke bundeve, indijski orah, leblebije i sočivo – a čak i tamna čokolada sa visokim udjelom kakaa sadrži nešto cinka.

Ostali ključni nutrijenti za jak imunitet

Proteini – grade imune ćelije i antitela; nalaze se u mesu, ribi, jajima, mliječnim proizvodima, mahunarkama i orašastim plodovima.

Probiotici – “dobre bakterije” iz jogurta, kefira i kimčija, koje čuvaju zdravlje crijeva.

Antioksidansi – vitamini A (beta-karoten iz batata, šargarepe i spanaća) i E (iz badema i semenki suncokreta) štite ćelije od oštećenja.

Voće i povrće jarkih boja – cvekla, bobičasto voće, kelj – obezbjeđuju širok spektar zaštitnih fitonutrijenata, piše B92.

Zdrave navike su ključne

Prehrana je snažno oružje, ali najbolje djeluje u kombinaciji sa zdravim životnim navikama. Stručnjaci iz Cleveland Clinic savjetuju holistički pristup:

• 7–9 sati sna dnevno
• redovno kretanje (šetnja, lagana fizička aktivnost)
• smanjenje stresa (meditacija, muzika, opuštanje)
• adekvatna hidracija (voda i biljni čajevi)
• redovno pranje ruku i higijena

Više o ovoj temi:

Ove namirnice brinu o zdravlju probavnog sistema

Ovo su najbolje namirnice da poboljšate svoju krvnu sliku

Idealna ishrana za penzionere: ovo je hrana koja održava vašu vitalnost i zdravlje

Zdrava ishrana za srce i tijelo: Savjeti za penzionere