Imate malu dioptriju: Naočare nisu obavezne, ali donose olakšanje

Prvi oftalmološki nalaz koji pokazuje malu dioptriju mnoge ostavlja u nedoumici – da li su odmah neophodne i naočare za vid?
Zato je važno razumjeti šta dioptrija zapravo predstavlja.

Iako se vrijednost od plus ili minus 0,5 čini zanemarivom, odluka o nošenju naočara zavisi od niza faktora, od životnog stila do specifičnih simptoma koje osjećate.

Oftalmološki nalaz sa dioptrijom od -0,5 ili +0,5 označava blagu refrakcionu grešku, ali sama brojka ne govori cijelu priču. Negativna vrijednost ukazuje na kratkovidost. Zbog nje udaljeni objekti postaju zamućeni, dok pozitivna ukazuje na dalekovidost i poteškoće sa vidom na blizinu.

Iako promjena djeluje minimalno, mnogi je osjećaju. Ako imate glavobolje nakon rada na računaru, osjećate umor i naprezanje očiju tokom čitanja ili žmirite kako biste izoštrili titlove, naočare mogu donijeti olakšanje.

Blaga korekcija smanjuje opterećenje očnih mišića koji se inače naprežu kako bi kompenzovali zamućen vid. Ignorisanje tih signala može dovesti do hronične nelagode i peckanja u očima, što utiče na kvalitet života i bezbjednost, posebno u saobraćaju.

Vožnja noću ili čitanje sitnih slova

S druge strane, ako vam mala dioptrija ne stvara nikakve tegobe, stalno nošenje naočara nije neophodno. Mnogi ih koriste samo povremeno, za aktivnosti poput vožnje noću ili čitanja sitnih slova, piše Dan.

Odluka je individualna, ali važno je razbiti mit da nošenje naočara “ulijeni” oči i pogoršava vid. To je zabluda. Naočare su korektivno pomagalo, a ne lijek koji mijenja strukturu oka. One ispravljaju putanju svjetlosti i omogućavaju jasan vid dok su na nosu.

Osjećaj da vidite lošije kada ih skinete samo je perceptivna varka – mozak se navikao na oštrinu, pa povratak na zamućen vid djeluje mnogo izraženije. Nenošenje naočara kod odraslih neće izazvati trajno oštećenje vida, ali će vas vratiti u stanje u kojem se oči ponovo bore sa simptomima naprezanja i umora.

Kod djece se i najmanja dioptrija mora shvatiti ozbiljno jer nenošenje odgovarajuće korekcije može ometati pravilan razvoj vida i dovesti do posljedica poput “lijenog oka”. Njihov vizuelni sistem još se razvija i potrebna mu je podrška kako bi se pravilno formirao.

Kod odraslih, s druge strane, potreba za naočarima često raste sa godinama. Pojava prezbiopije, odnosno staračke dalekovidosti, koja se obično javlja nakon četrdesete godine, čini naočare za čitanje neophodnim pomagalom. Čak i ako vam je vid ranije bio savršen, očna sočiva vremenom gube elastičnost, što otežava fokusiranje na blizinu.

Kada potražiti stručni savjet?

Konačna odluka zavisi od preporuke oftalmologa i vaših individualnih potreba. Ako primijetite da vam promjena dioptrije izaziva vrtoglavicu, nestabilan vid ili uporne glavobolje, važno je ponovo obaviti pregled.

Nekorigovan vid ili nošenje pogrešne dioptrije može stvoriti više problema nego koristi. Redovne kontrole su ključne jer se vid mijenja, a posljedice nenošenja dioptrijskih naočara mogu značajno umanjiti svakodnevnu udobnost.

Stručnjak će procijeniti vašu situaciju i preporučiti najbolje rješenje, bilo da je riječ o naočarima za stalno ili povremeno nošenje, ili kontaktnim sočivima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Novi obračun penzije moguć nakon godinu rada

Odlazak u penziju ne znači nužno i kraj radnog vijeka.

Dio penzionera nastavlja raditi kroz zaposlenje ili drugu djelatnost. Tako ostvaruju prihode na koje se plaćaju doprinosi.

U određenim situacijama taj dodatni rad utiče na njihova buduća prava.

Korisnici penzije koji se ponovo zaposle mogu ostvariti pravo na novi obračun. Uslov je da ostvare najmanje godinu dana staža.

Takođe, moraju ispuniti i druge zakonom propisane kriterijume i novi obračun nije rezervisan samo za rad na puno radno vrijeme.

Potrebna godina staža za nove uslove

Pravo postoji i za rad do polovine punog radnog vremena. Potrebno je ostvariti godinu staža i ispuniti ostale uslove.

Kod rada na pola radnog vremena potrebne su dvije godine za godinu staža.

Takođe, treba ispuniti uslove u pogledu godina života i ukupnog staža.

Novi obračun je moguć i na osnovu drugog dohotka. Uslov je uplaćen doprinos za godinu staža.

Pravo se može ostvariti i kombinacijom drugog dohotka i zaposlenja.

Dodatni rad ne donosi samo prihod, već može uvećati i buduću penziju.

Novi obračun omogućen je i za penzije ostvarene po posebnim propisima.

Nakon novog zaposlenja i godine staža, stiče se pravo na preračun. Naravno, uz ispunjavanje uslova godina i staža.

To važi za starosnu i prijevremenu penziju po Zakonu o penzijskom osiguranju. Izuzetak su posebni zakonski propisi.

Posebna pravila važe i za korisnike penzija po propisima o hrvatskim braniteljima.

I oni mogu ostvariti novi obračun pod istim uslovima staža i starosti, pise Depo portal.

Posebna pravila primjenjuju se i na korisnike invalidske penzije. To važi za slučajeve djelimičnog gubitka radne sposobnosti.

Ako radom na drugom poslu ostvare godinu staža, stiču nova prava. Mogu dobiti starosnu ili prijevremenu starosnu penziju.

Uslov je ispunjavanje svih kriterijuma iz Zakona o penzijskom osiguranju.

Korisnik mora sam podnijeti zahtjev

U obzir se uzima i staž ostvaren preko drugog dohotka, a novi  obračun penzije ne pokreće se automatski.

Korisnik mora sam podnijeti zahtjev nadležnom zavodu za penzijsko osiguranje.

Zato bi penzioneri sa naknadnim stažom trebali provjeriti svoja prava.

Penzionisanje ne znači kraj mogućnosti za nova prava. Rad nakon penzionisanja može donijeti veća primanja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Čaj ili kafa: Koji napitak je zdraviji za početi dan?

Mnogi od nas imaju jutarnju rutinu koja uključuje pijenje kave ili čaja, dva najpopularnija napitka koja nas razbuđuju i pomažu da se pripremimo za ono što donosi dan. Oba napitka zdrava su i dobra za organizam u umjerenim količinama, ali jedan od njih ipak je nešto bolji za zdravlje. U nastavku otkrivamo koje biste piće trebali češće piti ujutro ako želite više brinuti o cjelokupnom zdravlju.

Kafa

Kava je za mnoge piće bez kojeg ne mogu zamisliti dan. Zbog kofeina razbuđuje i daje energiju, može pomoći u jačanju koncentracije, poboljšanju fokusiranosti i povećanju motivacije za obavljanje dnevnih zadataka. Osim toga, kava sadrži antioksidanse koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, smanjujući rizik od kroničnih bolesti, poput srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2.

Međutim, kava nije bez svojih nedostataka. Prekomjerna konzumacija kofeina može izazvati anksioznost, nervozu i narušiti san, osobito ako je pijete u velikim količinama ili kasno tijekom dana. Kava može povećati kiselost u želucu i uzrokovati iritaciju ili gorušicu kod osoba sklonih tim problemima. Također, dodavanje šećera i mlijeka u kavu može povećati unos kalorija, što nije idealno za zdravlje.

Čaj

Čaj je druga popularna opcija, a mnogi ujutro piju zeleni, crni ili biljni čaj, koji imaju mnoge zdravstvene prednosti. Čaj sadrži manje kofeina nego kava, što znači da je manja vjerojatnost za stres i nemir, a istovremeno blago potiče energiju i koncentraciju. Osim toga, čaj također može pomoći u poboljšanju probave, smanjenju krvnog tlaka i očuvanju zdravlja srca.

Biljni čajevi poput kamilice ili mente nemaju kofein i pružaju umirujući učinak, što ih čini dobrim izborom za ublažavanje stresa i poboljšanje kvalitete spavanja. Za razliku od kave, čaj može biti manje stimulirajući jer sadrži manje kofeina. To znači da neki ljudi mogu osjetiti da čaj ne daje isti brzi porast energije kao kava. Također, može sadržavati kisele komponente (osobito zeleni čaj) koje mogu uzrokovati probavne smetnje ako se pije previše na prazan želudac.

Koji je napitak bolje piti ujutro za zdravlje?

Iako i kava i čaj imaju svoje zdravstvene prednosti, čaj, posebno zeleni čaj, izdvaja se kao bolji odabir za jutarnji napitak. Posebno ako želite poboljšati probavu, smiriti živčani sistem i dobiti prirodan način da započnete dan s više energije. Zeleni čaj je bogat antioksidansima, sadrži manju količinu kofeina, a može pomoći u smanjenju krvnog tlaka i kolesterola.

Za ljude koji vole stimulaciju koju daje kofein, kava je takođe dobar izbor. Ali treba je piti u umjerenim količinama i obratiti pozornost na način pripreme i dodatke poput šećera i mlijeka. Ipak, za optimalno zdravlje, zeleni čaj je bolji izbor jer nudi više zdravstvenih koristi i blaže djeluje na organizam.

Podijeli tekst sa drugima na:

Poslodavci Srpske predlažu novi penzioni stub

Poslodavci u Republici Srpskoj razmatraju uvođenje novog obaveznog stuba penzionog sistema u koji bi, uz redovnu platu, dodatna sredstva za penziju radnika uplaćivali poslodavci, a novac bi bio lično evidentiran za svakog radnika.

Nastavak je to analiza koje su pokazale da se radnici iseljavaju i zbog nesigurnosti u pogledu buduće penzije, ističe za BL portal Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

Dodatni obavezni penzioni stub

Osvrćući se na trenutno stanje, Trivić naglašava da Republika Srpska već ima prvi državni i treći dobrovoljni stub, ali da se razmatra i uvođenje dodatnog, obaveznog stuba.

“Analizirajući razloge odlaska radnika, vidjeli smo da se mnogi iseljavaju zbog nesigurnosti u pogledu penzije. Zato smo došli na ideju da se uvede drugi obavezni stub. Tu bi poslodavci uplaćivali dodatna sredstva za penziju radnika, tako da to bude njihov lični i vidljivi novac, čime bi vratili povjerenje u penzijski sistem”, objašnjava Trivić.

Prema njegovim riječima, iza ovog projekta morala bi da stane država koja bi, kako kaže, od toga i sama imala koristi.
“Iza tog sistema Republika Srpska treba da stoji kao garant, a ta sredstva bi se u isto vrijeme mogla koristiti i za finansiranje sadašnjih penzija, jer bi fond mogao posuđivati novac državi uz odgovarajuću kamatu”, dodaje Trivić.

Transparentnost i edukacija

Govoreći o tome kako bi sistem funkcionisao u praksi i na koji način bi uticao na svijest radnika, Trivić ističe da je ključ u transparentnosti i edukaciji.

“Suština priče je u tome da čovjek na aplikaciji vidi kolika mu je penzija i koliko ima novca. Danas svi misle da je penzija socijalna pomoć i niko ne razumije da je treba zaraditi, pa bi ovo bila i edukacija i jačanje povjerenja u sistem”, objašnjava Trivić.
Poreske olakšice za nove uplate

Govoreći o razgovorima sa nadležnim institucijama i mogućnostima da država obezbijedi dodatne poreske olakšice za ove uplate, Trivić otkriva da je ova ideja već razmatrana na najvišem nivou.

“I sada postoje olakšice koje se mogu iskoristiti i to jesu bili naši predlozi. To je razmatrano na sjednici Savjeta za razvoj Republike Srpske i to je ostavljeno kao ideja da se razrađuje za iduću godinu.  I Fond PIO je u tim razgovorima podržao takvu varijantu”, kaže Trivić.

Kada bi novi sistem mogao zaživjeti u praksi

Kada je riječ o rokovima i mogućnosti da novi sistem zaživi u praksi, Trivić napominje da je pred nama proces koji zahtijeva pripremu zakonskih akata i digitalizaciju.

“Ne može da zaživi od naredne godine, ali bi se dogodine mogao donijeti zakon, pronaći rješenja i uraditi digitalizacija. Treba urediti i odnose između prvog i novog stuba. To je po meni, izvodljivo”, zaključuje Trivić.

Takav koncept nije nepoznat u regionu, s obzirom na to da Hrvatska i Sjeverna Makedonija već godinama imaju obavezni drugi stub penzijskog osiguranja zasnovan na individualnoj kapitalizovanoj štednji.

Kako sistem funkcioniše u Hrvatskoj

Sistem u Hrvatskoj uveden je još 2002. godine i funkcioniše tako što se od ukupnih 20 odsto izdvajanja za doprinose, 15 odsto usmjerava u prvi stub međugeneracijske solidarnosti, dok pet odsto ide na lični račun radnika u obaveznim penzijskim fondovima. Za razliku od hrvatskog modela gdje se redistribuiraju postojeći doprinosi, prijedlog poslodavaca u Republici Srpskoj otvara mogućnost da poslodavci uplaćuju potpuno nova, dodatna sredstva iznad redovne plate.

Najveća prednost drugog stuba u Hrvatskoj je stvaranje kapitala i lične imovine radnika. Podaci pokazuju da neto imovina hrvatskih fondova iznosi oko 27 milijardi evra, a novac se kontinuirano investira na tržištu kapitala ostvarujući prinose koji dugoročno uvećavaju penzijsku uštedu. Sa druge strane, najveća mana i rizik ovog modela pokazali su se kada su prvi osiguranici počeli odlaziti u penziju.

Hrvatska morala mijenjati zakon

Zbog kratkog perioda uplate i relativno niskih plata, kombinovane penzije su u početku bile manje povoljne od onih iz prvog stuba. Tako je Hrvatska 2019. godine morala izmijeniti zakon i omogućiti radnicima da pri odlasku u penziju biraju povoljniju opciju, zbog čega se čak tri četvrtine novih penzionera vraća u prvi stub.

Iskustvo iz komšiluka pokazuje da kapitalizovana štednja ne može preko noći riješiti problem niskih plata i brzog odlaska u penziju, ali može stvoriti jak investicioni fond. Da li bi ovakav model mogao u potpunosti da zaživi u Republici Srpskoj zavisiće od toga da li će poslodavci dobiti adekvatne poreske olakšice od države, ali i od spremnosti sistema da digitalizuje podatke i garantuje sigurnost novca koji bi radnici u svakom trenutku mogli da prate.

Podijeli tekst sa drugima na:

 Genetika i karcinom: Da li nasljedni rizik znači da ćemo oboljeti?

„Ako je moj roditelj imao karcinom, znači li to da ću ga i ja dobiti?“ Ovo je jedno od čestih pitanja koje postavljaju pacijenti.

Odgovor nije jednostavan. To što je neko u porodici imao karcinom ne znači da ćemo ga sigurno dobiti.

Geni mogu uticati na rizik od nastanka bolesti, ali kod većine ljudi nisu jedini faktor. Na zdravlje utiču i godine, način života, pušenje, ishrana, fizička aktivnost, izloženost štetnim materijama i drugi faktori.

Kada karcinom može biti nasljedan?

Većina karcinoma nastaje zbog promjena u ćelijama koje se razvijaju tokom života. Međutim, kod manjeg broja ljudi postoji nasljedna genetska promjena koja povećava rizik od određenih vrsta karcinoma.

Na nasljedni rizik može se posumnjati ako se u jednoj porodici karcinom javlja kod više bliskih srodnika, ako se bolest pojavljuje u mlađoj dobi ili ako jedna osoba dobije više različitih vrsta karcinoma.

Na primjer, posebnu pažnju mogu zahtijevati porodice u kojima se ponavljaju karcinom dojke i jajnika ili karcinom debelog crijeva i materice.

Ko treba da razmisli o genetskom testiranju?

Genetsko testiranje nije potrebno svima.

O njemu se može razgovarati sa ljekarom ako u porodici postoji veći broj oboljelih od karcinoma, ako se bolest pojavila neuobičajeno rano ili je kod bliskog srodnika već potvrđena određena genetska promjena.

Kod nekih pacijenata koji već imaju karcinom, genetsko testiranje može pomoći i pri izboru odgovarajućeg liječenja.

Genetika može pomoći i u liječenju

Danas ljekari mogu analizirati određene osobine tumora i na osnovu njih odabrati terapiju.

Kod pojedinih karcinoma postoje lijekovi koji djeluju upravo na određene genetske promjene u tumoru. Zbog toga genetika sve više ima ulogu u takozvanom personalizovanom liječenju.

Šta možemo učiniti sami?

Čak i kada postoji nasljedna predispozicija, to ne znači da je bolest unaprijed određena.

Zdrave životne navike, prestanak pušenja, pravilna ishrana, fizička aktivnost i redovni preventivni pregledi mogu biti veoma važni.

Ako u porodici postoji više slučajeva karcinoma, najbolje je razgovarati sa ljekarom i navesti ko je od bliskih srodnika bio bolestan, od koje vrste karcinoma i u kojim godinama.

Geni mogu biti važan dio priče, ali nisu cijela priča. Porodična istorija ne znači da ćemo sigurno oboljeti. Ona može biti razlog da na vrijeme razgovaramo sa ljekarom i, ako je potrebno, napravimo plan praćenja.

Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja zamjenu za pregled, dijagnozu ili savjet ljekara. Odluku o genetskom testiranju i preventivnim pregledima treba donijeti u konsultaciji sa zdravstvenim stručnjakom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Milić objasnio ko će dobiti 120 KM, a ko 80 KM

Penzioneri Republike Srpske krajem septembra ili početkom oktobra dobiće jednokratnu novčanu pomoć, a iznos će zavisiti od visine penzije.

Direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić rekao je da će penzionerima čija je penzija niža od prosječne biti isplaćeno 120 KM, dok će oni sa penzijom većom od prosječne dobiti 80 KM.

Za ovu pomoć Vlada Republike Srpske obezbijedila je oko 32 miliona KM, a novac će biti isplaćen na račune u bankama ili putem pošte.

Milić je podsjetio da su penzije u Republici Srpskoj od početka godine nominalno povećane za 10 odsto, kroz redovno usklađivanje od 6,45 odsto i vanredno usklađivanje od 3,55 odsto.

Prema njegovim riječima, penzije su od 2013. godine do avgusta ove godine nominalno porasle 86,23 odsto, dok je stvarni rast iznosio 127,15 odsto.

Vlada Republike Srpske je u posljednjih 12 godina 25 puta usklađivala penzije, od čega je 10 puta bilo redovno, a 15 puta vanredno usklađivanje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ambrozija ponovo zadaje probleme: Kako se zaštititi od alergije

Sezona ambrozije može biti posebno neprijatna za osobe koje pate od alergija. Polen ove biljke izaziva kihanje, curenje ili začepljen nos, svrab i suzenje očiju, a kod nekih ljudi može pogoršati i probleme sa disanjem.

Penzionerima i drugim osjetljivim osobama preporučuje se da tokom dana kada je koncentracija polena visoka što manje borave na otvorenom, posebno u jutarnjim i vjetrovitim periodima.

Kako smanjiti tegobe?

– Držite prozore zatvorene kada je koncentracija polena visoka.

– Nakon boravka napolju operite lice, ruke i kosu i presvucite odjeću.

– Ne sušite veš na otvorenom tokom perioda jakog polena.

– Izbjegavajte košenje trave i uklanjanje ambrozije bez zaštite.

– Naočare za sunce mogu pomoći da se smanji kontakt polena s očima.

– Ako već koristite terapiju protiv alergije, uzimajte je prema preporuci ljekara.

Važno: Ako se jave otežano disanje, sviranje u grudima ili naglo pogoršanje simptoma, potrebno je obratiti se ljekaru.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerima u Tuzlanskom kantonu po 100 KM

Vlada Tuzlanskog kantona odobrila je isplatu jednokratne pomoći od 100 KM za 39.043 penzionera sa prebivalištem na području ovog kantona.

Za ovu pomoć osigurano je 3,9 miliona KM, a isplata će biti realizovana u saradnji sa Federalnim zavodom za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Pravo na 100 KM imaju penzioneri koji primaju najnižu penziju, odnosno penziju u rasponu od 449,83 do 690,10 KM, kao i korisnici kojima se isplaćuje razlika penzije prema Zakonu o PIO.

Uslov je da su penzioneri bili obuhvaćeni isplatom penzije za juli 2026. godine.

Pomoć neće dobiti penzioneri koji su u radnom odnosu, kao ni oni kojima do obrade penzije za august prestane pravo na penziju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Od pravde pobjegao u Hrvatsku, a iz BiH dobija penziju

Zoran Galić, bivši direktor Granične policije BiH i zamjenik direktora SIPA, koji se nalazi u Hrvatskoj i za njim je još prije dvije godine raspisana crvena Interpolova potjernica, prima penziju iz Bosne i Hercegovine.

Ovo saznaje Raport navodeći da je uvažena žalba njegovih advokata na prvostepeno rješenje Zavoda PIO/MIO. Fond je prvobitno odbio njegov zahtjev da mu se omogući pravo na penziju.

Galić uspio dokazati da ispunjava uslove

Ali, nakon žalbe, došlo je do preokreta. U drugostepenom postupku, Galić je uspio dokazati, iako je u bjekstvu i krije se u Hrvatskoj, da ispunjava uslove za penzionisanje.

Njegova bivša firma uplatila je nedostajuća sredstva na ime doprinosa, čime je Galić odnedavno postao i zvanično penzioner.

Raport saznaje da je ustvari, MUP Zapadnohercegovačkog, gdje je godinama radio u policiji, prije nego je došao u Sarajevo, Zavodu PIO uplatio određeni dio iznosa, kako bi se Galić mogao penzionisati i primati penziju veću od 2.000 KM.

Iako je riječ o apsurdu, Zakon mu to dozvoljava. Ovaj bivši policijski zvaničnik pobjegao je iz BiH dan pred hapšenje, odnosno 8. jula 2024. godine.

Iz Tužilaštva navode da je Galić 8. jula 2024. godine, nakon što je saznao da će biti uhapšen, “ilegalno prešao granicu BiH, te pobjegao u Hrvatsku gdje se i sada nalazi”.

Osumnjičen je za zloupotrebe položaja ili ovlašćenja i primanje dara u vrijeme dok je bio direktor Granične policije BiH.

Za Galićem je raspisana i interpolova potjernica, ali je Sud u Splitu odbio da ga izruči BiH.

Tužilaštvo BiH je u martu najavilo podizanje optužnice, ali je za sada sve na čekanju.

Njega je s pozicije zamjenika SIPA razriješio 2025. godine Savjet ministara BiH nakon višemjesečne trakavice.

Prethodno je Galić putem advokata podnio zahtjev s razješenjem s dužnosti zbog toga što je, kako su tvrdili, ostvario pravo na penziju.

Mjesecima prije razrješenje, Galić je putem advokata tvrdio je da u Hrvatskoj na liječenju i da se nalazi na bolovanju. Ali, SIPA nikada nije dostavio bilo kakve doznake.

Raport je prošle godine objavio Galićevu fotografiju iz jednog tržnog centra u Makarskoj gdje kupuje voće, a često je viđen gost i na plažama u Makarskoj i Tučepima gdje njegov brat ima apartmane.

Ostao bez 30.000 KM otpremnine

On je nedavno tužio i državu BiH, tražeći da mu se isplati 30.000 KM otpremnine.

Galić je tužio državu Bosnu i Hercegovinu, Savjet ministara – Ministarstvo bezbejdnosti, Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA).

Sud BiH odbacio je tužbu Galića i njegove advokatice kao neosnovanu. On je tada tražio da mu se isplati zbog odlaska u penziju opreminina u visini svojih šest ostvarenih neto plata, ili šest prosječnih mjesečnih neto plata iz prethodne godine u BiH.

Podijeli tekst sa drugima na:

Velike vrućine u kombinaciji sa greškama pogubne po travnjak

Visoke temperature i dugotrajni periodi bez padavina mogu ozbiljno ugroziti travnjak, ali stručnjaci upozoravaju da pojedine uobičajene navike vlasnika dvorišta mogu dodatno pogoršati stanje trave.

Tokom toplotnih talasa trebalo bi izbjegavati pretjerano đubrenje, upotrebu herbicida i dosijavanje, dok košenje i zalivanje treba prilagoditi vremenskim uslovima.

Posebno osjetljive mogu biti trave hladnije sezone, koje tokom dugotrajnih vrućina usporavaju ili potpuno zaustavljaju rast i mogu poprimiti smeđu boju, iako se često oporavljaju nakon povratka nižih temperatura i vlage.

Sa herbicidima i dosijavanjem treba sačekati

Džejson MekKozland, tehnički koordinator kompanije Weed Man, upozorava da je trava tokom ekstremnih vrućina već pod velikim stresom, zbog čega primjena herbicida može izazvati dodatna oštećenja i usporiti njen oporavak, pa je tretiranje korova bolje odgoditi do umjerenijih temperatura.

Slično važi i za dosijavanje, jer je novom sjemenu potrebna stalna vlaga u zemljištu i povoljnija temperatura za uspješno klijanje, zbog čega se kasno ljeto i početak jeseni generalno smatraju znatno pogodnijim periodom za zasnivanje ili obnavljanje travnjaka.

Pretjerano đubrenje može napraviti više štete nego koristi

Tokom velikih vrućina treba biti oprezan i sa đubrivima, naročito kod trava hladnije sezone, poput livadarke, vlasulje i višegodišnjeg ljulja, jer prevelika količina brzo dostupnih hranljivih materija može oštetiti travu ili podstaći razvoj bolesti.

Trave toplije sezone, među kojima su bermudska trava, St. Augustine i zoysia, imaju drugačije potrebe tokom ljetnog perioda rasta, pa količinu i vrstu đubriva treba prilagoditi konkretnoj vrsti travnjaka i uputstvima proizvođača.

Košenje po najvećem suncu dodatno slabi travu

Stručnjaci savjetuju da se tokom toplotnog talasa izbjegava košenje u najtoplijem dijelu dana, a u periodima ekstremne vrućine ponekad je najbolje potpuno odgoditi košenje dok temperatura ne padne.

Kada se trava ipak kosi, ne bi trebalo ukloniti više od jedne trećine visine vlati odjednom. Nešto viši travnjak tokom ljeta može bolje podnijeti vrućinu i isušivanje zahvaljujući, između ostalog, razvijenijem korijenu.

Jutarnje zalivanje smanjuje gubitak vode i rizik od bolesti

Najpovoljnije vrijeme za zalivanje travnjaka je rano ujutro, približno između pet i devet ili deset časova, jer tada biljke mogu iskoristiti vlagu prije najvećih dnevnih vrućina, uz manje gubitke vode usljed isparavanja.

Zalivanje kasno uveče, posebno tokom toplog i vlažnog vremena, može ostaviti travu mokrom tokom noći i stvoriti povoljnije uslove za pojedine gljivične bolesti. Uključujući smeđu pjegavost, zbog čega stručnjaci preporučuju da se travnjak osuši prije noći.

I hodanje po travnjaku može napraviti štetu

Tokom suše i ekstremnih temperatura preporučljivo je smanjiti intenzivno hodanje, dječju igru, okupljanja i druge aktivnosti na travnjaku. Kombinacija gaženja, sabijanja zemljišta i vrućine može dodatno oslabiti već opterećenu travu.

Stručnjaci takođe preporučuju smanjenje kretanja ljudi i mašina preko travnjaka kada su trave hladnije sezone u stanju ljetnog mirovanja, a sa intenzivnijim održavanjem treba nastaviti nakon što se trava oporavi i ponovo počne da raste, navodi “MarthaStewart”.

Podijeli tekst sa drugima na: