Ako ugledate žuti list na krastavcu, spasite ga ovom tekućinom

Ako vidite žuti list na krastavcu ili paradajzu, pogledajte kako da hitno spasite svoju baštu uz prirodni fungicid koji deluje protiv pepelnice i plamenjače.

Ovaj jednostavan trik čuva vaše krastavce i povećava prinos, navodi se na Youtube kanalu Prirodno zdravlje.

U 200 ml vode, dodajte 100 ml mlijeka, zatim dodajte bijeli luk u prahu, a na kraju dodajte sodu bikarbonu. Sve sastojke promiješajte i ostavite nekoliko časova da se dobro otope. Nakon toga procijedite i razrijedite sa još pola litre vode.

Ovu tekućinu možete prskati po biljkama više puta mjesečno, kako biste mi obezbijedili najbolju moguću zaštitu i ojačali prirodni imunitet.

Podijeli tekst sa drugima na:

Protest penzionera u Tuzli: Hljeb i lijekove kupujemo na veresiju

Penzioneri na mirnim protestima u Tuzli i ovog mjeseca ukazuju na težak položaj u kojem se nalaze.

Mirnom šetnjom do Trga slobode poručuju da su veći dio života proveli na radnim mjestima, a danas kupuju hljeb i lijekove na veresiju, piše BHRT.

Podsjećamo, penzioneri u Tuzli od početka 2025. godine protestuju svakog mjeseca, a do sada nema konkretnih mjera vasti.

U julu najavljuju proteste ispred javnih institucija u Sarajevu.

(Izvor i foto: BHRT)

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li je med zdraviji od šećera?

Med i šećer su zaslađivači koji nam redovno dolaze pod ruku. Bilo da praviš kolače, poslastice, tople napitke ili doručke, oboje dodaju onu završnu notu koja jelo čini potpunim.

Često se čuje da je med zdravija opcija, prirodniji i hranjiviji. Ali prije nego što zaključite što je bolje za tvoju prehranu, zaviri dublje u to kako se proizvode, što sadrže i kako utiču na tijelo.

Vrste meda i šećera

Meda ima više od 300 vrsta, a razlikuju se po izvoru cvjetnog nektara, boji, okusu i mirisu.

Med od bagrema blag je i svijetao, s nježnim cvjetnim tonovima.

Med od heljde tamniji je, manje sladak, ali bogat antioksidansima. Livadski med najrašireniji je zbog dostupnosti te svoga blagog, slatkastog okusa.

Manuka med ističe se protuupalnim i antibakterijskim djelovanjem, a često se koristi i kod rana ili upala.

Divlji med mijenja okus i boju ovisno o sezoni i cvjetnim vrstama koje pčele posjećuju…

Kod nas su poznati još med od kestena, med od žalfija, šumski med…

Šećer, iako naizgled jednostavniji, takođe ima nekoliko lica.

Bijeli kristal šećer najčešće je u upotrebi i služi u raznim receptima. Sirovi šećer od trske tamniji je, s većim kristalima. Šećer u prahu lako se otapa i koristi se za kreme i glazure.

Svijetli smeđi šećer sadrži malo melase, dok tamni smeđi šećer ima više melase i jaču aromu. Svaki od njih daje drugačiji ton jelima, ali svi imaju istu osnovnu funkciju – brz su izvor slatkoće.

Kako nastaju med i šećer

Med nastaje tako da pčele skupljaju nektar, pohranjuju ga u saće i čekaju da voda ispari. Kad udio vode padne ispod 17%, pčele zatvaraju saće, a pčelar ga vadi i centrifugiranjem izdvaja med.

Šećer se pak proizvodi tako da se sok iz šećerne trske ili repe izdvaja, kuha dok se ne počne kristalizuje, a zatim se kristali odvajaju od tekućine.

Daljnjom obradom od tog soka nastaju različite vrste šećera.

Koliko šećer i med imaju kalorija?

Jedna žličica šećera ima oko 15 kalorija, dok ista količina meda ima oko 20. Med osim slatkoće sadrži i tragove minerala poput kalcija, kalija i željeza, dok šećer donosi samo energiju.

Glikemijski indeks pokazuje koliko hrana podiže šećer u krvi.

Šećer ima indeks oko 63, a med, ovisno o vrsti, malo niži – manuka med oko 57. Oba brzo podižu nivo glukoze i zato s oboma treba biti umjeren.

Zdravstveni učinci

Med ima svoje prednosti. Koristi se za umirivanje kašlja, brže zacjeljivanje rana, a u sportu kao brz izvor energije. Istraživanja su pokazala da može imati blagi prebiotički učinak na crijeva, ali to još treba dodatno potvrditi.

Važno je znati i da med ne smiješ davati djeci mlađoj od godinu dana zbog rizika od botulizma. Osobe osjetljive na pčelinje proizvode trebale bi ga konzumirati s oprezom.

Šećer, s druge strane, tijelu daje brz izvor glukoze, što ponekad trebaš, naročito kod fizičkog napora.

No višak šećera u prehrani povezuje se s pretilošću, dijabetesom tipa 2, bolestima srca i karijesom.

Preporuka je da unos dodanih šećera ostane ispod 10% dnevnog energetskog unosa, prenosi 24sata.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dobojsko Udruženje penzionera sve zadatke uspješno završava

Protekli jednogodišnji period bio je veoma bogat aktivnostima u Udruženju penzionera grada Doboja, što je zahtijevalo kvalitetnu i brzu realizaciju nametnutih zadataka i obaveza.

Svi zadaci su uspješno izvršeni, a Udruženje je još jednom potvrdilo status jednog od najaktivnijih u Republici Srpskoj.

Ovu konstataciju iznijeli su rukovodstvo i članovi Skupštine Udruženja penzionera, koja je održana u Doboju.

Nakon otvaranja Skupštine i pozdravljanja gostiju i članova od strane predsjednika Skupštine Rajka Todorovića, o aktivnostima i realizaciji programskih i drugih zadataka govorio je Rajko Gligorić, predsjednik Udruženja. On je tom prilikom dao kraći pregled najznačajnijih realizovanih aktivnosti.

U proteklom jednogodišnjem periodu uspjeli su da realizuju sve programske zadatke, kao i one koje je delegiralo Republičko udruženje, uključujući i vanredne obaveze koje su proizašle iz specifičnih okolnosti vezanih za problematiku penzionera.

“Poseban akcenat stavljen je na pomoć penzionerima, kroz dodjelu jednokratnih novčanih pomoći, kao i podršku socijalno ugroženim članovima u nabavci lijekova i liječenju teško oboljelih. Uspješno smo realizovali odlazak penzionera na besplatno banjsko liječenje, korišćenje sredstava iz Kase uzajamne pomoći, organizovali smo nekoliko izleta, a naročito uspješno realizovana su tri šahovska turnira. U okviru aktivnosti održani su i kursevi iz oblasti voćarstva i pčelarstva, a nisu izostala ni predavanja iz oblasti zdravstva namijenjena ovoj populaciji”, istakao je Gligorić.

Dobojski penzioneri su u prethodnom periodu koristili pogodnosti pri nabavci ogrevnog drveta i uglja, uz mogućnost otplate na šest ili osam mjeseci. Mjesna udruženja aktivno su uključivala svoje članove u korišćenje svih benefita koje je Udruženje obezbijedilo. Na sjednici su usvojeni izvještaji o radu i finansijskom poslovanju, kao i programski zadaci za naredni period.

(Izvor: dobojski.info)

Podijeli tekst sa drugima na:

Vehab iz Goduše od zaborava čuva čibučarstvo

U vremenu kada zanati izumiru, u selu Goduša kod Visokog Vehab Halilović od zaborava čuva čibučarstvo – zanat koji rukama od drveta stvara frule, čibuke i druge rukotvorine.

Iako se ne zna od kada se mještani ovog sela bave čibučarstvom, Vehab ističe da ta tradicija traje sigurno više stotina godina.

“Niko živi ne zna. Nema pouzdan podatak od kada to počinje. Kad je negdje početkom pedesetih (godina prošlog vijeka) Zorislava Marković, kustosica Zemaljskog muzeja u Sarajevu, istraživala, ona kaže u svom radu da joj nijedan, ni najstariji stanovnik toga vremena, nije znao kazati od kada se to radi, što znači da ni tom najstarijem stanovniku nije imao ko kazati”, priča Halilović.

Bez obzira na to što se ne zna koliko dugo čibučarstvo živi u Goduši, ono što se zna jeste da se brojni mještani ovog kraja bave ovim zanatom. Mladi, nažalost, manje.

“Kuriozitet ovoga je što se gotovo čitav kraj, preko 300 domaćinstava, dugo godina bavio, a i sad se bavi ovim zanatstvom. Ne vidim opasnost od izumiranja ovog zanata. Ima i mlađih koji se bave, ne baš u onoj mjeri kao nekada, ali preuzimaju i mlađi”, priča Vehab.

Sam naziv čibučarstvo, kako kaže Halilović, potiče od čibuka, koji je vjerovatno ranije bio dominantna rukotvorina.

“Čak i onaj ko nikad nije napravio čibuk, a jeste recimo frulu je čibučar”, kaže on.

U vremenu kada zanati izumiru, a nove tehnologije postaju dominantne, i čibučarstvo je prošlo proces modernizacije. Ni ovaj zanat nisu zaobišle električne mašine.

“Ali ima stvari koje se ne mogu raditi na električnoj mašini jer moraš biti jako precizan. Za neke sitne stvari moraš biti jako precizan, a mašine su obično brze. Manje-više se kombinovano radi. Ima nekih stvari koje se ne mogu na mašini raditi”, priča on za “Mapu kulture”.

Za izradu predmeta, Vehab najčešće koristi jasen, trešnju i šljivu, a objašnjavajući kako se prave frule, kaže da se drvo isiječe na odgovarajuću mjeru, obično oko 25 centimetara.

Zatim se isteše i nastavi s radom dok se ne dobije jedan grubi valjak koji se poslije stavlja u mašinu koja se zove čekrk.

Nakon što se dobije istrugana frula, nanose se razne boje i posao privodi kraju.

“Većinu alata ovdje svako sebi pravi, jer da bi bio ozbiljan čibučar, moraš biti i alatničar. Ovdje se 90 odsto alata pravi, ne možete ih naći na tržištu”, priča on.

Kada je posao gotov, a frula spremna, ponekad se začuje i sviranje.

“Malo kada pravim frulu onako samo radi probe. Uglavnom ne sviram, ali nije čudno. Je l’ da, i brica ne šiša sebe, nego ga neko drugi šiša. Bilo je par ljudi koji su znali dobro svirati ovdje u Goduši”, kaže on.

S ponosom priča da su na njegovim radovima odbranjena i dva diplomska rada, a da za profesionalce pravi frule samo kada naruče.

Svoje znanje na brojnim radionicama prenosi na mlade, a ovaj znat odveo ga je i na najveći svjetski festival kulture, rukotvorina i umjetnosti u Istanbulu.

(Izvor vijesti: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ne bacajte kesice čaja, odlične su za biljke

Biljkama morate posvetiti dosta pažnje i ljubavi, a postoje mnogi trikovi koji će vam pomoći da one rastu i izgledaju lijepo.
Sigurno niste znali da kesice čaja mogu da vam pomognu i za njegu biljaka.

Kad kesice iskoristite, odnosno skuvate čaj, nemojte ih bacati. Zakopajte ih u saksiju, žardinjeru ili zemlju u bašti, ukoliko je imate, i dobićete besplatno đubrivo za biljke!

Stručnjaci su objasnili da ove kesice sa biljem obezbjeđuju zemljištu neophodnu ishranu. Budući da čaj sadrži tanin i druge hranljive materije, nije čudo što služe kao prirodno đubrivo. Sama kesica je obično napravljena od vlakana biljke abaka, vrste drveta banane. Kesa i njen sadržaj rastvoriće se u zemljištu i obezbjediti zdravo okruženje za rast cvijeća i biljaka.

Eliminiše i štetočine

Još jedna prednost ovog prirodnog đubriva jeste što drži štetočine na odstojanju. Mljevena kafa je takođe ovdje od pomoći, samo zakopajte manju količinu u zemlju i vidjećete da vaše biljke zaobilaze insekti. Miris čaja i kafe tjera ove napasti i sprečava ih da vam unište biljke.

(Izvor vijesti: Krstarica)

Podijeli tekst sa drugima na:

Poražavajući podaci: Plate i penzije domaće, cijene evropske

Cijene hrane i bezalkoholnih pića u Bosni i Hercegovini su na 83 odsto od prosjeka Evropske unije, piše u izvještaju o komparativnim cijenama potrošnih dobara i usluga koji je objavio Eurostat, evropska statistička agencija.

Kako se navodi u izvještaju, od zemalja regije najviše cijene hrane i bezalkoholnih pića su u Hrvatskoj, koja je na 104 odsto od prosjeka EU, Albaniji (100 odsto), Crnoj Gori (84 odsto), dok su niže cijene u Sjevernoj Makedoniji (73 odsto).

Kada je u pitanju ukupan nivo cijena, BiH je na 53 odsto prosjeka EU, kao i Crna Gora, čime se svrstava među najpovoljnije države u Evropi.

Danska najskuplja, Bugarska najjeftinija

Najviše cijene su u Danskoj (143 odsto), Irskoj (138 odsto) i Luksemburgu (133 odsto).

S druge strane, najjeftinije zemlje u EU su Bugarska (60 odsto) i Rumunija (64 odsto).

U regiji je najskuplja Hrvatska (76 odsto), a Sjeverna Makedonija najpovoljnija sa 55 odsto evropskog prosjeka.

Odjeća je najskuplja u Švedskoj (120 odsto), Finskoj (119 odsto), te Estoniji (118 odsto).

U Bosni i Hercegovini je cijena odjeće na nivou od 98 odsto od prosjeka Evropske unije.

Od zemalja regije niža je u Crnoj Gori (94 odsto), Srbiji (90 odsto) i Sjevernoj Makedoniji (78 odsto), dok su više cijene odjeće samo u Albaniji, i to na 99 odsto od prosjeka EU.

Cijene obuće u BiH su na višem nivou od prosjeka EU, i iznosi 104 odsto.

Najniža cijena energije je u Crnoj Gori (46 odsto), Srbiji (49 odsto), te u BiH (51 odsto).

Usluge restorana i hotela u BiH su na 75 odsto evropskog prosjeka, te je niži samo od Hrvatske, koja je na 95 odsto.

Niže cijene su u Crnoj Gori (66 odsto), Albaniji (52 odsto) i Sjevernoj Makedoniji (50 odsto).

U BiH padaju samo cijene odjeće i obuće

Podaci Agencije za statistiku BiH govore da je na godišnjem nivou zabilježen rast nivoa cijena od 3,7 odsto.

“Nivo cijena u maju 2025. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 3,7%. Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 9,9%, alkoholna pića i duvan za 4%, stanovanje i režijski izdaci za 0,2%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,6%, zdravstvo za 6,4%, komunikacije za 0,4%, rekreacija i kultura za 4,4%, obrazovanje za 0,8%, restorani i hoteli za 6,2% te ostala dobra i usluge za 3%. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 8,2% i prevoz za 6,4%”, piše u podacima.

Većina proizvoda skuplja u BiH nego u EU

Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, kazao je da su primanja u EU duplo ili trostruko veća tamo.

“Što se tiče hrane, to je samo statistika, to je tačan zbir netačnih podataka. Cijene pojedinih proizvoda bez kojih se ne može su u Evropi jednake ili čak i niže nego što su kod nas. Nedavno sam boravio u Njemačkoj i Austriji, i uvjerio sam se u to. Djeca mi žive tamo i oni kad dođu ovamo ne mogu da vjeruju da su cijene hrane toliko visoke ovdje, a o kvalitetu da ne govorim koliko je tamo bolji. Mogu slobodno reći da je većina prehrambenih proizvoda skuplja ovdje nego u Evropskoj uniji, dok je kvalitet tamo mnogo bolji”, istakao je Vasilić.

(Izvor vijesti: Nezavisne novine)

Podijeli tekst sa drugima na:

Upozorenje: Ako dobijete ovakav mail – ne otvarajte

Lažna upozorenja o resetovanju lozinki predstavljaju ozbiljnu prijetnju za sve korisnike.

Stručnjaci iz oblasti sajber bezbjednosti upozoravaju da hakeri sve češće koriste taktiku lažnih obavještenja o resetovanju lozinki kako bi dobili pristup nečijem Google nalogu, uključujući Gmail.

Ovi napadi mogu da izgledaju kao da dolaze iz zvaničnih izvora – putem e maila, SMS-a ili autentifikacionih aplikacija – ali cilj im je krađa lozinki ili prikupljanje ličnih informacija preko fišing linkova.

Kako prepoznati opasne poruke?

Nepoznat i neobičan predmet poruke, poput zahtjeva za resetovanje lozinke bez da je korisnik inicirao.

Е-mail izgleda kao da dolazi iz “[email protected]”, sa DKIM potpisom – što dodatno zbunjuje korisnike.

Poruke nekada sadrže lažne pravne prijetnje i vode na fišing sajtove hostovane čak i na google.com poddomenima, poput Google Sites.

Šta uraditi ako dobijete ovakvu poruku?

Ne klikćite ni na šta – ni na linkove, ni na tastere.

Direktno pristupite svom Google nalogu – provjerite bezbjednosna obavještenja putem zvaničnog sajta ili aplikacije.

Promijenite lozinku – ukoliko je poruka zaista bila iz Google-a, lozinka je već kompromitovana.

Aktivirajte dvofaktorsku autentifikaciju (2FA) i razmotrite korišćenje passkey opcije umjesto standardnih lozinki.

Provjerite listu prijavljenih uređaja i uklonite one koje ne prepoznajete.

Pokrenite skeniranje uređaja na prisustvo malvera.

Еvo kako da se bolje zaštitite:

Pazite na e mail adrese pošiljalaca, čak i ako izgledaju autentične.

Pratite bezbjednosna upozorenja – Google je već najavio da uvodi zaštitu protiv ovakvih napada.

Izbjegavajte korišćenje “unsubscribe” linkova u nepoznatim porukama – mogu da potvrde aktivnost vašeg e-maila hakerima.

Uvijek provjeravajte poruke o pozivima za pomoć i verifikaciju – Google nikada neće slati SMS, e mail i neće vas zvati kako bi tražio lozinke ili kodove za verifikaciju.

(Izvor vijesti: B92)

Podijeli tekst sa drugima na:

Gerontodomaćice u Vogošći pomažu stare i ometene u razvoju

Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike posjetio je gerontodomaćice opštine Vogošća zajedno s Danielom Tučićem generalnim sekretarom Crvenog krsta Federacije BiH i koordinatoricom projekta Lejlom Plojović.

U ime opštine Vogošća delegaciji se pridružila predstavnica Službe za socijalni rad Vogošća Emira Halilagić, predstavnik Doma zdravlja Vogošća, socijalna radnica Alma Šahmanija, sekretar Crvenog križa Vogošća Ajša Abazovski, pomoćnica načelnika za boračku i socijalno invalidsku zaštitu Elma Kerla, te gerontodomaćice Sabina Zukić i Mevlida Mašić.

Delegacija je obišla tri porodice obuhvaćene tim projektom u Vogošći kako bi se na licu mjesta provjerilo kako se odvija projekat gerontodomaćice.

Naime, 16. maja 2025. potpisan je Sporazum o saradnji između Opštine Vogošća i Crvenog krsta Vogošća, a u vezi realizacije pilot projekta “Gerontodomaćice” koje zajedno provode Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, UN Women, Federalni zavod za zapošljavanje i Crveni križ Federacije Bosne i Hercegovine.

Time je Vogošća postala jedina opština u Kantonu Sarajevo na kojoj se realizuje ovaj projekt.

Program podrške Gerontodomaćica namijenjen je prvenstveno osobama starijim od 65 godina, ali i osobama u stanju socijalne potrebe i osobama ometenim u psihofizičkom razvoju, bez obzira na dob.

Odabir korisnika vrši se u saradnji sa Centrom za socijalni rad, a podrška je dostupna i članovima Crvenog krsta koji žele unaprijediti kvalitet svog života, nezavisno o socijalnom statusu.

Nakon posjete delegaciju je primio i opštinski načelnik Migdad Hasanović te je razgovarano o benefitima tog projekta, ali i o drugim projektima namijenjenim pomoći ranjivim kategorijama stanovništva, saopšteno je iz Opštine Vogošća.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u FBiH više od dvije godine traže izmjene Zakona o PIO

Više od dvije godine traje borba penzionera za izmjene i dopune Zakona o PIO. Parametri prema kojima se vrši redovno i vanredno usklađivanje penzija, tojest njihov rast, najčešće im ne ide naruku. Tako ove godine, prema postojećim parametrima, BDP-u i indeksu potrošačkih cijena, vanredno usklađivanje nije moguće.

Federalni poslanik Admir Čavalić, koji je u svojstvu predsjednika Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku nedavno primio predstavnike Saveza udruženja penzionera FBiH, očekuje da će se na sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta 23. jula naći radna verzija izmjena tog zakonskog rješenja.

“Dobro je da se otvorila ova priča, ali nadam se, iskreno, da to neće biti tačka na kojoj je Ministarstvo uopšteno govoriti o tome šta su radili, već da ćemo imati konkretne informacije o tome planira li se uopšte ići sa izmjenom indikatora, odnosno, načina obračuna usklađivanja penzija i to s tačno naznačenim rokovima” kazao je Čavalić.

Krajnje je vrijeme, naglasio je, da javnost, tojest penzioneri saznaju da li će se ići u smjeru izmjena određenih indikatora poput BDP-a, na način da se umjesto tog indikatora uvede prosječna plaća.

“Tu je i pitanje hoće li se usklađivanje vršiti dva puta godišnje, kao što su tražili penzioneri, a ne imaju samo jedno i da potom cijelu godinu čekaju hoće li dobiti koji procenat više”, dodao je on.

Podsjetimo, u ponedjeljak je predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Dragan Mioković održao sastanak s predsjednikom Saveza, Redžom Mehićem i to na njegov zahtjev, a kojem je prisustvovao i federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

(Izvor vijesti: Dnevni avaz)

Podijeli tekst sa drugima na: