Ubodi osa i stršljenova: Kada se treba javiti ljekaru?

U ljetnim mjesecima povećan je broj pacijenata koji se javljaju u domove zdravlja širom Srpske zbog ujeda osa, pčela i stršljenova, a najčešće su to odrasli ljudi koji mnogo vremena provode u prirodi.

Potvrdili su ovo iz nekoliko domova zdravlja, uz objašnjenje da su odrasli često izloženi višestrukim ubodima, te imaju ozbiljniju kliničku sliku.

Iz Doma zdravlja Banjaluka kažu da je broj pacijenata koji su se javljali u ambulante porodične medicine zbog ovih zdravstvenih problema sličan kao i ranijih godina.

Ko se najčešše javlja ljekaru?

“Sugrađani koji pripadaju prigradskim i seoskim područjima se češće javljaju u ambulante porodične medicine zbog problema sa ujedom insekata usljed veće izloženosti i prisustva insekata u njihovoj okolini”, navode iz DZ Banjaluka.

Tako, pojašnjavaju, pojedine osobe nemaju nikakve tegobe, a kod nekih se jave blage tegobe u vidu otoka, crvenila i bola na mjestu ujeda.

Ljekari se treba javiti što prije

“U slučaju teških alergijskih reakcija, pacijenti se obavezno treba da se jave u prvu ambulantu porodične medicine da bi dobili adekvatnu terapiju. S obzirom na to da ovo spada u hitna stanja, ljekaru se treba javiti što je prije moguće”, dodaju.

Dr Vedrana Avdalović iz Službe hitne medicinske pomoći Trebinje potvrđuju da se tokom ljetnih mjeseci javlja veći broj pacijenata koji se žale na simptome i komplikacije uboda insekata, među kojima i na ubode pčela, osa i stršljenova.

Odrasli često izloženi višestrukim ubodima

“Veći dio pacijenata koji se javlja čine odrasli, koji obavljaju sezonske poslove u prirodi, kose, rade sa pčelama… Odrasli su često izloženi višestrukim ubodima, te imaju ozbiljniju kliničku sliku. Sa druge strane, djeca tokom ljetnih mjeseci dosta vremena provode na otvorenom, u prirodi, na kupalištima. Ubodi insekata kod djece su česti i simptomi su izraženiji zbog osjetljivosti imunog i nervnog sistema djece i tanje kože”, pojašnjava Avdalovićeva.

Slična situacija po pitanju broja pacijenata je i u bijeljinskom domu zdravlja.

Ljudi više vremena provode na otvorenom

“Naročito se u periodima visokih temperatura uočava povećan broj pacijenata koji se javljaju zbog ujeda pčela, osa i stršljenova. Razlog je to što ljudi više vremena provode na otvorenom, u prirodi, baštama i na izletištima, gdje je mogućnost kontakta s ovim insektima veća”, pojašnjavaju iz DZ Bijeljina.

Kako navode, pacijenti svih životnih dobi traže pomoć, ali češće dolaze odrasle osobe radno aktivne dobi, kao i stariji sugrađani koji borave u dvorištima ili rade u baštama, ali dodaju da su i kod djece ujedi takođe česti.

“Kod osoba koje su alergične na ubode insekata mogu se javiti ozbiljne reakcije, poput otoka lica, usana ili jezika, otežanog disanja, gušenja, osipa po cijelom tijelu, vrtoglavice i pada krvnog pritiska. Takva stanja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć”, naglašavaju.

Visoke temperature ne čine otrov jačim

Objašnjavaju da visoke temperature ne čine otrov jačim niti znatno ubrzavaju njegovo širenje, ali da zbog pojačane cirkulacije i fizičke aktivnosti lokalni otok može biti izraženiji.

“Takođe, dehidracija i boravak na suncu mogu dodatno pogoršati opšte stanje osobe nakon ujeda”, navode iz DZ Bijeljina.

Milica Ristić, specijalista urgentne medicine i načelnica SHMP Doboj, kaže da je zbog češćeg i dužeg boravka u prirodi povećan broj pacijenata sa ubodom insekata, od krpelja pa do osa, pčela i stršljenova.

Starosna struktura pacijenta šarolika

“Starosna struktura pacijenta je šarolika, od naših najmlađih pacijenata, odnosno beba do seniora. Sama simptomatologija je najčešće benigna i ne radi se o alergijskoj reakciji. Veliki broj pacijenata je bez simptoma i dolazi iz straha”, kaže Ristićeva.

Navodi da se alergijska reakcije može javiti prilikom prvog kontakta sa insektom, ali, kako kaže, prvi kontakt može da prođe bez simptoma sistemske alergijske reakcije.

Možda vas interesuje i ovo:

Kada ubod pčele ili ose postaje opasan: Prepoznajte simptome

Takođe i u Domu zdravlja Prijedor potvrđuju da je u ovom periodu veći broj pacijenata koji traže ljekarsku pomoć.

“Pacijenti koji se javljaju su različite životne dobi, od djece do starijih osoba. Reakcije pacijenata na ubod pčele, ose i stršljena su individualne, pa se i simptomi razlikuju od osobe do osobe. Na pregled se treba javiti u zavisnosti od reakcije organizma na ubod insekta. Nakon uboda preporučuje se ostati smiren, rashladiti mjesto uboda, lokalno ga tretirati i po potrebi uzeti antihistaminik”, kazali su iz DZ Prijedor za “Nezavisne”.

Kada se treba javiti ljekaru

Ljekari objašnjavaju da je neophodno odmah se javiti ljekaru ili pozvati hitnu medicinsku pomoć ukoliko se pojave otežano disanje, otok jezika ili grla, gubitak svijesti, jaka vrtoglavica ili drugi znakovi teške alergijske reakcije.

“Ljekarski pregled je potreban i kod velikog lokalnog otoka koji se širi, ujeda u predjelu usta, jezika ili vrata, većeg broja uboda, kao i kada je riječ o maloj djeci, starijim osobama ili hroničnim bolesnicima kod kojih postoji povećan rizik od komplikacija”, navode iz DZ Bijeljina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Milići: 460 penzionera na druženju povodom Dana Udruženja

Udruženje penzionera Milići obilježilo je Dan udruženja druženjem kojem je prisustvovalo oko 460 penzionera iz Republike Srpske i Srbije.

Među gostima su bili penzioneri iz Bratunca, Zvornika, ali i Valjeva. Predsjednik Udruženja penzionera Bratunac Luka Jovanović rekao je da Bratunčani svake godine dolaze u Miliće, ističući dobre komšijske odnose i međusobno uvažavanje.

U Miliće je stiglo i 15 penzionera iz „kumovskog“ Udruženja penzionera iz Valjeva, mjesne zajednice Gorić.

Penzioneri iz Zvornika istakli su da u Miliće dolaze već treći put i da im ovakva druženja predstavljaju priliku za odmor, razgovor i susret sa prijateljima.

Domaćini su gostima poželjeli dobrodošlicu, a učesnici druženja poručili da ovakve susrete treba njegovati i nastaviti tradiciju međusobnog posjećivanja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Iskoristite sezonu šljiva za ovaj kolač

Sezona šljiva je u punom jeku, a ove godine šljive su dobro rodile. Ako ih imate u bašti ili ste ih kupili na pijaci, pravo je vrijeme da ih iskoristite za ukusan domaći kolač.

Kombinacija mekanog tijesta, sočnih šljiva i blago hrskave korice pravi desert kojem je teško odoljeti. Kolač se priprema jednostavno i ne zahtijeva mnogo vremena, pa je odličan izbor kada želite nešto slatko za porodicu ili goste.

Sastojci:

  • 3 jaja
  • 150 g šećera
  • 1 vanilin šećer
  • 100 ml ulja
  • 150 ml jogurta
  • 250 g brašna
  • 1 prašak za pecivo
  • 500–600 g šljiva
  • 1 kašičica cimeta
  • 1 kašika šećera za posipanje
  • malo šećera u prahu za kraj

Priprema:

Šljive operite, prepolovite i odstranite koštice. Ako su krupnije, možete ih isjeći na manje komade.

Jaja umutite sa šećerom i vanilin šećerom dok smjesa ne postane svijetla i pjenasta. Dodajte ulje i jogurt, pa kratko promiješajte.

Pomiješajte brašno i prašak za pecivo, a zatim ih postepeno dodajte u smjesu. Sve sjedinite dok ne dobijete glatko tijesto.

Pleh srednje veličine podmažite i pospite brašnom ili obložite papirom za pečenje. Sipajte tijesto i ravnomjerno ga rasporedite.

Preko tijesta poređajte pripremljene šljive. Lagano ih utisnite u tijesto, a zatim pospite cimetom i kašikom šećera.

Kolač pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180 stepeni oko 35 do 40 minuta. Vrijeme pečenja može zavisiti od rerne, pa čačkalicom provjerite da li je tijesto pečeno.

Kada se kolač ohladi, možete ga posuti šećerom u prahu i poslužiti.

Savjet: Ako su šljive veoma sočne, prije slaganja ih možete blago posuti sa kašikom griza. On će upiti višak soka i pomoći da kolač ostane lijepo pečen.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerima Srpske uskoro stiže jednokratna pomoć

Isplata julskih penzija u Republici Srpskoj je završena, ali još bolje vijesti najstarijoj populaciji slijede početkom septembra ove godine.

Naime, penzija za avgust, odlukom iz rebalansa budžeta, biće povećana za 3,55 odsto. To povećanje penzije dobiće svi penzioneri koji to pravo imaju.

Stiže jednokratna pomoć

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženje penzionera Republike Srpske, uz avgustovsku penziju koja bi trebalo da po pravilu bude isplaćena do 10. septembra svi penzioneri dobiće i jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 80 KM, odnosno 120 KM.

“Dakle, julska penzija koja se od danas isplaćuje još uvijek nije povećana, ali će biti povećana avgustovska. Za julsku penziju je obezbijeđeno oko 180 miliona KM“, kazao je Trifunović.

U Republici Srpskoj pravo na julsku penziju imalo je 298.287 penzionera.

“Od tog broja 236.000 živi u Republici Srpskoj. Ostali su van Srpske i svi imaju pravo na penziju“, naglasio je Trifunović.

Ko će dobiti 120, a ko 80 KM jednokratne pomoći?

Takođe, uz povećanje penzije koja se odnosi na avgust, nešto manje od 300.000 penzionera dobiće i jednokratnu novčanu pomoć.

Iznosi koji su predviđeni su 80 KM i 120 KM i oni će biti isplaćeni penzionerima u zavisnosti od toga koliku penziju imaju.

“Penzioneri čija je penzije do prosječne, a to je 698,90 KM dobiće jednokratnu novčanu pomoć od 120 KM. A oni penzioneri koji imaju primanje veće od prosječne penzije dobiće po 80 maraka uz avgustovsku penziju. Ta penzija će biti isplaćena do 10. septembra”, pojašnjava Trifunović.

Penzije povećane u procentu kao i plate

Prvi penzioner Republike Srpske ističe za pomenuti portal da je povećanje primanja za najstarije građane Srpske značajno pogotovo u situaciji kada imamo stalna poskupljenja, te da ga raduje činjenica i da će penzije, uključujući ovu od avgusta, biti povećanje drugi put u ovoj godini i to u procentu u kojem su povećane i plate budžetskim korisnicima.

“Ovim povećanjem od 3,55 odsto došli smo do toga da će penzije u ovoj godini biti povećane za 10 odsto, što je isto kao realnom sektoru. Pratimo povećanje plata. Kako je onima koji imaju plate minimalne od hiljadu i nešto maraka, tako je i penzionerima sa prosječnom penzijom od 700 maraka. A oni koji imaju 40 i više godina radnog staža, imaju penziju veću od 1.100 maraka”, istakao je Trifunović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Počinje isplata julskih penzija u Srpskoj

Isplata julskih penzija u Republici Srpskoj počinje u petak, 7. avgusta. Za ovu isplatu iz budžeta Republike Srpske obezbijeđeno je ukupno 180 miliona KM, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Iz Vlade Republike Srpske navode da je rebalansom budžeta za 2026. godinu za isplatu penzija i poboljšanje materijalnog položaja penzionera planirano ukupno 2,229 milijardi KM. To je za 264,5 miliona KM više nego što je za ovu namjenu izdvojeno prošle godine.

Tokom ove godine penzije su usklađene dva puta – redovno u januaru i vanredno u julu. Na taj način ukupno povećanje penzija u 2026. godini iznosi 10 odsto.

Iz Vlade podsjećaju da će, na osnovu odluke o vanrednom usklađivanju opšteg boda, penzije od avgusta biti veće za 3,55 odsto u odnosu na julski obračun.

Poručuju da će i u narednom periodu nastaviti da rade na poboljšanju materijalnog položaja penzionera, u skladu sa potrebama najstarije populacije i mogućnostima budžeta Republike Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Ruže ne zavise samo od rezidbe, zalivanja i prihrane.

Veliku ulogu ima i ono što raste oko njih, jer pogrešno odabrane biljke mogu im oduzeti vodu, hranljive materije, sunčevu svjetlost i vazduh, što dovodi do slabijeg cvjetanja i lošijeg razvoja grma

Birajte biljke sa sličnim potrebama

Sadnja biljaka koje se međusobno nadopunjuju jedan je od najjednostavnijih načina da vrt bude zdraviji i otporniji. Dobri “susjedi” mogu odbijati štetočine, privlačiti oprašivače, poboljšati kvalitet zemljišta i učiniti cvjetnu gredicu ljepšom tokom cijele sezone.

Međutim, kod ruža, koje važe za nešto zahtjevnije biljke, pogrešan izbor može brzo dovesti do problema. Umjesto bogatog cvjetanja, vrtlari se mogu suočiti s viškom vlage oko lišća, nedostatkom prostora za korijen, slabijom cirkulacijom vazduha i većim rizikom od bolesti.

Prva greška je sadnja ruža uz biljke koje imaju potpuno drugačije potrebe za vodom.

Ruže vole redovno zalivanje i najbolje uspijevaju u ravnomjerno vlažnom zemljištu, kaže Ves Harvel (Wes Harvell), stručnjak za ruže iz kompanije Jackson & Perkins.

“Sadnja ruža uz biljke koje vole suvo i toplo zemljište otežava održavanje režima zalivanja koji odgovara svim biljkama”, objašnjava Harvel.

Zbog toga preporučuje sadnju biljaka koje vole sličan nivo vlage i mnogo sunčeve svjetlosti.

Ne sadite biljke pregusto

Jednako je važno izbjeći pregustu sadnju. Ružama je potreban dobar protok vazduha jer se tako smanjuje rizik od pojave crne pjegavosti i pepelnice.

“Guste sadnje zadržavaju vlagu oko lišća i usporavaju njegovo sušenje nakon kiše ili zalivanja”, upozorava Harvel.

Zbog toga oko grmova ruža treba ostaviti dovoljno prostora kako bi vazduh mogao slobodno da cirkuliše.

Korijen mora imati dovoljno prostora
Problem nije samo iznad zemlje. Ružama je potreban prostor i ispod površine jer imaju dubok i razgranat korijenov sistem.

Ondrea Kid (Ondrea Kidd), osnivačica farme cvijeća Sowing Joy Farm, savjetuje da se izbjegavaju agresivne puzavice i veliki grmovi posađeni preblizu ružama.

“Ruže vole prostor oko svog dubokog i složenog korijenovog sistema”, kaže Kid.

Kao bolje komšije navodi lavandu, monardu i verbenu, koje imaju manje agresivan korijen.

Pazite na bolesti i štetočine

Česta greška je i sadnja biljaka koje su podložne istim bolestima i štetočinama kao ruže.

Cinije, kosmos i zevalice mogu izgledati vrlo lijepo uz ruže, ali su osjetljive na rđu, pepelnicu, lisne vaši i tripse.

“Kada se sade uz ruže, rizik od širenja bolesti i štetočina značajno raste, a njihovo suzbijanje postaje mnogo teže”, upozorava Kid.

Zato preporučuje raznovrsnu sadnju i kombinovanje različitih biljnih porodica. Kao dobar izbor izdvaja lavandu, neven, stolisnik i kadulju.

Možda vas interesuje i ovo:

Cvijeće koje voli sunce i uspijeva na 40 stepeni

Držite paradajz i krompir dalje od ruža

Poseban oprez potreban je kod biljaka iz porodice pomoćnica, među koje spadaju paradajz, patlidžan, krompir i petunije.

One troše mnogo hranljivih materija pa ružama mogu oduzeti ono što im je potrebno za zdrav rast i bogato cvjetanje.

“Po pravilu, biljke iz porodice pomoćnica ne bi trebalo saditi na udaljenosti manjoj od 2,5 do tri metra od ruža”, savjetuje Kid.

Osim toga, ruže i pomoćnice osjetljive su na pojedine iste bolesti, pa se infekcije mogu lakše širiti između njih.

Ružama je potrebno mnogo sunca

Prateće biljke treba da dopunjuju ruže, a ne da im budu konkurencija, piše tportal.

Brzorastuće vrste koje vremenom prerastu ružine grmove mogu im zakloniti sunce, smanjiti protok vazduha i potisnuti ih u drugi plan.

“Većini ruža potrebno je najmanje šest sati direktnog sunčevog svjetla dnevno kako bi obilno cvjetale. Zato treba izbjegavati biljke koje će ih s vremenom zasjeniti”, kaže Harvel.

Savjetuje i da se biraju biljke koje cvjetaju u različitim periodima godine kako bi vrt bio zanimljiv od proljeća do jeseni.

Na kraju, stručnjaci podsjećaju da ne postoji univerzalno rješenje. Vrsta zemljišta, klima, količina sunca i sorta ruža određuju koje će biljke biti dobri susjedi.

“Prije nego što odaberete biljke koje ćete saditi uz ruže, razmislite kako cijeli vrt funkcioniše tokom sezone. Cilj nije samo popuniti prostor oko ruža, već stvoriti okruženje koje će im pomoći da budu zdravije i bogatije cvjetaju”, zaključuje Harvel.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri iz SAD otišli na odmoru Italiju i odlučili da se ne vrate

Penzionisani učitelji iz New Yorka, 74-godišnji Tony Smarel i njegova 75-godišnja supruga Francine, donijeli su odluku koja je iznenadila njihove prijatelje. Proslavu 50 godina braka u Veneciji iskoristili su kao povod da zauvijek napuste Sjedinjene Američke Države. Oni su se preselili na jug Italije.

Presudni trenutak dogodio se na Trgu svetog Mark. Tada je lokalni kvartet zasvirao pjesmu Malafemmina. Istu melodiju koju je Tonyjev otac svake večeri puštao njegovoj majci. Emotivna povezanost s italijanskim korijenima ubrzo je prerasla u konkretan korak. U novembru 2023. godine kupili su kuću u gradiću Scalea, prodali imovinu u Americi i započeli novu životnu epizodu na Mediteranu.

Kuća na obali za 150.000 eura umjesto milionskih iznosa

Bračni par navodi da je u SAD-u nezamislivo kupiti nekretninu u blizini mora po cijenama kakve nudi jug Italije. Za dom u gradu Scalea izdvojili su 150.000 eura. Nakon toga su uložili dodatna sredstva u potpunu adaptaciju – renoviranje kuhinje, dva kupatila, te zamjenu instalacija, stolarije i novu fasadu.

“Da smo željeli sličnu kuću na obali Kalifornije, morali bismo izdvojiti između jedan i dva miliona dolara”, objasnio je Tony za CNN, a prenosi N1.

Mjesečni računi: 1.000 eura umjesto 4.800 eura

Pored drastične razlike u cijeni nekretnina, najveće iznenađenje dočekalo ih je pri poređenju svakodnevnih životnih troškova. Dok su u Americi mjesečno trošili između 4.500 i 4.800 eura, njihov trenutni budžet u Italiji iznosi oko 1.000 eura, što uključuje i redovne odlaske u restorane.

“Prijatelji su nam govorili da je potrebna velika hrabrost za selidbu u 74. godini, ali za nas je ovo bila jednostavna promjena životnog stila – i to najbolja moguća”, zaključuje Tony.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koristite mobilni dok je na punjaču: Evo šta kažu stručnjaci

Danas smo toliko vezani za pametne telefone da ih često koristimo čak i dok se pune. Mnogi se zbog toga pitaju može li takva navika skratiti vijek trajanja baterije.

Kratak odgovor je – ne.

Iako će se telefon možda puniti sporije ako ga koristite tokom punjenja, to uglavnom ne utiče na dugovječnost baterije.

Za to su u velikoj mjeri zaslužne tehnologija premošćavanja punjenja (bypass charging) i sistemi za odvođenje toplote.

Kod premošćavanja punjenja, kada priključite telefon na punjač i nastavite da ga koristite, uređaj dio energije preusmjerava direktno na rad aplikacija umjesto na punjenje baterije.

Možda vas interesuje i ovo:

Da li smo postali zavisni od mobilnog telefona i interneta?

Na taj način štiti bateriju od prekomjernog zagrijavanja, koje može da utiče na njen vijek trajanja.

Korišćenje telefona za zahtjevne aktivnosti, poput igranja igrica ili obrade videa, može izazvati veće zagrijavanje uređaja, pa ova funkcija pomaže da se ono smanji.

Loša strana

Loša strana je što ćete nakon takvih aktivnosti primijetiti da se baterija nije mnogo napunila.

Razlog je jednostavan – energija je korišćena za rad telefona, a ne za punjenje baterije.

Jedan od prvih telefona sa ovom funkcijom bio je Sony Xperia 1 II iz 2020. godine, koja je nosila naziv Heat Suppression Power Control.

Danas je dostupna na mnogim premijum modelima kompanija Samsung, Google, Xiaomi i ZTE. Appleovi iPhone uređaji još ne podržavaju ovu funkciju.

Čak i bez nje, telefon će se samo sporije puniti ako ga koristite dok je priključen na punjač.

Možda vas interesuje i ovo:

Obavite sami mali servis na telefonu

Ako primijetite da se uređaj previše zagrijava, najbolje je da ga prestanete koristiti dok se ne ohladi. Većina modernih telefona ima napredne sisteme za upravljanje baterijom i kontrolu temperature.

Dakle, korišćenje telefona tokom punjenja samo po sebi nije štetno, ali ga je ipak bolje izbjegavati kada god možete.

Ako treba da odgovorite na poruku, obavite poziv ili provjerite nešto na internetu, nema razloga za brigu. Međutim, zahtjevnije aktivnosti poput igranja igrica ili montaže videa mogu usporiti punjenje.

Mitovi o punjenju baterije

Još jedna česta zabluda jeste da telefon ne treba ostavljati na punjaču preko noći. To nije tačno, piše b92.

Moderni telefoni imaju ugrađene zaštitne mehanizme koji prekidaju punjenje kada baterija dostigne 100 odsto.

Mnogi modeli čak uče navike korisnika i usporavaju punjenje pri kraju kako bi baterija bila puna baš kada se probudite.

Takođe, nije potrebno čekati da se baterija potpuno isprazni prije nego što je ponovo napunite. Naprotiv, stručnjaci preporučuju da telefon punite kada je nivo baterije između 20 i 80 odsto, jer se na taj način može produžiti njen vijek trajanja.

Zaključak je da korišćenje telefona tokom punjenja neće oštetiti bateriju, osim ako ne dovede do pregrijavanja uređaja. Ipak, ako želite da se telefon napuni što brže, najbolje je da ga tokom punjenja koristite što manje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner iz Srpske penziju prima punih 76 godina

Jedan korisnik Fonda PIO, pravo na penziju ostvario je još davne 1950 godine. To znači da penziju prima 76 godina, i on je ujedno najdugovječniji korisnik Fonda PIO.

Prema njihovoj statistici, prosječna starost korisnika penzija u Srpskoj iznosi 72,53 godine kada je riječ o starosnoj, dok korisnici invalidske penzije imaju prosječno 67,95 godina.

Fond PIO trenutno ima tri korisnika koja imaju 106 godina, dok je broj penzionera starijih od 90 godina znatno veći.

“Na osnovu obrađenih podataka za isplatu penzija za jun, evidentirano je 5.557 korisnika starijih od 90 godina”, navode iz Fonda PIO RS.

Ipak, najupečatljiviji podatak ne odnosi se na godine života, već na dužinu korišćenja prava na penziju. Riječ je o korisniku porodične penzije čije pravo traje duže od svih ostalih u sistemu.

“Korisnik koji najduže koristi pravo je korisnik porodične penzije i ostvaruje pravo od 1950. godine, odnosno 76 godina”, pojašnjavaju iz Fonda PIO RS.

Možda vas zanima i ovo:

Penziju u Srpskoj prima pet penzionera starijih od 100 godina

Kada je riječ o stažu osiguranja, podaci pokazuju da veliki broj korisnika ima ostvaren pun radni vijek.

“Prosječan radni staž korisnika starosne penzije u Republici Srpskoj zaključno sa junskom obradom penzija je 32,85 godina. Pun radni staž sa 40 godina i više godina ima 77.502 korisnika”, navode iz Fonda PIO.

S druge strane, značajan broj korisnika penziju je ostvario sa znatno kraćim stažom osiguranja.

„Manje od 30 godina staža osiguranja ima 75.229 korisnika prava Fonda PIO”, navode oni.

Podijeli tekst sa drugima na:

Toplo vrijeme do 15. avgusta, u petak i subotu moguća kiša

U Republici Srpskoj se očekuje nastavak vrlo toplog vremena. Blaži pad temperature vazduha očekuje tek nakon 15. avgusta, upozoravaju iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Maksimalna temperatura vazduha sutra (četvrtak) će biti od 35 do 41, a u višim predjelima oko 30 stepeni Celzijusovih, navodi se u saopštenju.

U petak, 7. avgusta, maksimalna temperatura vazduha biće od 32 do 38. U višim predjelima oko 28, dok se u subotu, 8. avgusta, očekuje malo niža temperatura vazduha od 30 do 36, u višim predjelima oko 25 stepeni Celzijusovih.

Možda vas interesuje i ovo:

Vrućine mogu biti opasne za starije: Evo kako da se zaštitite

U petak i subotu očekuje se nestabilno vrijeme uz povremene pljuskove sa grmljavinom.

Ponegdje su moguće lokalne nepogode praćene jačim pljuskovima, jakim vjetrom i pojavom grada.

Podijeli tekst sa drugima na: