Greške pri zamrzavanju hrane – evo kako da sačuvate ukus i svježinu

Zamrzavanje hrane djeluje jednostavno, ali jedna greška kvari obroke. Saznajte kako da je izbjegnete i sačuvate ukus, teksturu i bezbjednost vaše hrane.

Ako vam se desi da kada otvorite zamrzivač i otvorite ono što ste pažljivo spakovali, a unutra vas dočeka siva, suva masa s kristalima leda. Hrana izgleda kao da je preživjela zimu bez jakne. Iako ste mislili da ste sve uradili kako treba, zamrzavanje hrane krije jednu grešku koju skoro svi pravimo.

Najčešća greška: Zamrzavanje tople hrane

Kad stavite vruć obrok direktno u zamrzivač, podižete temperaturu unutrašnjosti. To stvara vlagu, kondenzaciju i led – ne samo na toj hrani, već i na svemu oko nje. Rezultat? Hrana se ne zamrzne ravnomjerno, gubi teksturu, a bakterije mogu da prežive.

Praktični savjeti: Kako da hrana ostane ukusna i bezbjedna?

  • Ohladite hranu prije zamrzavanja – ostavite je da se potpuno ohladi na sobnoj temperaturi, pa tek onda u frižider.
  • Koristite hermetičke posude ili vakum kese – sprečavaju vlagu i kristale leda.
  • Označite datum zamrzavanja – da znate kad je vrijeme za upotrebu.
  • Ne pretrpavajte zamrzivač – hladan vazduh mora da cirkuliše.
  • Alternativna rješenja: Šta možete da promijenite već danas?
  • Porcijsko zamrzavanje – lakše se odmrzava i manje se baca.
  • Blanširanje povrća – zadržava boju i teksturu.
  • Staklene posude – bolje čuvaju temperaturu i ne upijaju mirise.
  • Najčešća pitanja o zamrzavanju hrane
  • Da li je bezbjedno zamrzavati kuvanu hranu?
  • Da, ali samo kad se potpuno ohladi. Vruća hrana stvara vlagu i može da pokvari i druge namirnice.

Zašto se stvara led u kesama?

  • Zbog vlage iz hrane i lošeg zatvaranja. Vakum kese rješavaju problem.
  • Koliko dugo hrana može da stoji u zamrzivaču?
  • Zavisi od vrste: meso do 6 mjeseci, povrće do 8, kuvana jela do 3 mjeseca.

Da li zamrzavanje ubija bakterije?

Ne. Samo ih uspava. Ako hrana nije pravilno zamrznuta, bakterije mogu da prežive i aktiviraju se pri odmrzavanju.

Kako znamo da je hrana pokvarena iako je zamrznuta?

Promjena boje, miris, kristali leda i suva tekstura su znakovi da je vrijeme za bacanje.

Zamrzavanje hrane nije samo tehnička rutina, to je ključna tačka između očuvanja kvaliteta i bacanja obroka. Najveća greška koju većina ljudi pravi jeste stavljanje tople hrane direktno u zamrzivač. Time se ne samo kvari ukus i tekstura, već se povećava rizik od kvarenja i kontaminacije.

Zapamtite glavno pravilo koje glasi “hladi prije nego što zamrzneš”
Uz pravilno pakovanje, označavanje i raspored u zamrzivaču, tvoji obroci će ostati sigurni, ukusni i spremni kad ti zatrebaju.

Zamrzavanje hrane može da ti štedi vrijeme, novac i energiju, ali samo ako ga radiš kako treba, prenosi Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Tragedija u staračkom domu: Ko brine o osobama treće životne dobi (VIDEO)

Tragedija u staračkom domu u Tuzli, u kojoj je živote izgubilo deset štićenika, ponovo je otvorila pitanje – ko brine o osobama treće životne dobi u Bosni i Hercegovini i zašto o njima govorimo tek kada se dogodi nesreća?

Jesu li uslovi u domovima dostojni života, ili se o tome ćuti? Liste čekanja su duge, kapaciteti nedovoljni, a cijene boravka često prelaze osnovna primanja penzionera.

U Federaciji BiH socijalna zaštita je nadležnost opština, gradova, kantona i entiteta. Na području Kantona Sarajevo postoji samo jedna javna ustanova za smještaj starijih osoba – Kantonalna javna ustanova „Gerontološki centar“.

Život u domu mirniji i sigurniji

Muharema Kapo jedna je od 345 korisnika ovog doma. Na trećem spratu, uz pomoć osoblja, već više od dvije godine živi, kako kaže, mirnije i sigurnije nego ranije.

“Imam jesti, imam sve, peru nas, kupaju nas, kud ćeš bolje. Da sam kući, ne bih nikad to mogla. Ima osoblje koje te izvede u šetnju, ovo je naša kuća, naša svetinja”, kaže za BHRT Muharema.

Slično misle i Brigita i Rahima, koje ističu da dom nije samo mjesto za odmor, nego i za društvo, kreativnost i brigu.

“Bila sam u privatnom domu, ali sam molila djecu da me prebace ovdje. Ovdje mogu da se družim i da se bavim svojim aktivnostima”, kaže Brigita.

“Domovi su prihvatljivi, cijene su realne, ali penzije su male. Nama je ovdje lijepo, uživamo, a drugi za nas rade”, dodaje Rahima.

Cijene boravka zavise od zdravstvenog stanja korisnika. U privatnim domovima one mogu doseći i do 2.000 KM. U javnim ustanovama, poput Gerontološkog centra, one se kreću između 700 i 1.000 KM mjesečno.

“Smještaju se odmah osobe u stanju socijalne potrebe koje dolaze preko Centara za socijalni rad. Nakon njih slijede porodice šehida, RVI, pa korisnici koji sami potpisuju ugovor”, pojašnjava viša stručna saradnica Sanela Đešević.

Nadzor redovan uz inspekcijske kontrole

Iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS navode da se nadzor nad radom Gerontološkog centra redovno provodi putem socijalne, zdravstvene i sanitarne inspekcije.

“Kontrolišu se higijenski, tehnički i stručni standardi, kao i zakonitost postupanja prema korisnicima. Vlada Kantona Sarajevo učestvuje u finansiranju ustanove kroz budžetska sredstva i odobravanje cjenovnika”, navode iz Ministarstva.

U domu u Tuzli, kako tvrde odbornici Gradske skupštine, uslovi nisu bili zadovoljavajući. Na lošu situaciju upozoravalo se ranije, ali bez adekvatne reakcije institucija.

“Čitav sistem koji je trebao da reaguje ranije – zakazao je. Nema odgovornosti jer se zakoni ne provode”, ističe Vehid Jahić, predsjednik Stranke penzionera Gradske organizacije Tuzla.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić dodaje da problem počinje i prije nego što domovi prime prve korisnike – već u samoj gradnji.

“Pravila gradnje su iz bivšeg sistema i ne zadovoljavaju današnje standarde. Imate situaciju da kroz vrata ne možete provući bolesnički krevet”, upozorava Delić.

Korisnici Gerontološkog centra poručuju da starenje ne smije značiti preživljavanje, već dostojanstven život uz pažnju i sigurnost.

Uz 24-satnu brigu i posvećenost osoblja, za mnoge je ovaj dom mjesto nade i mira. Povjerenje u ljude koji o njima brinu, kažu, jedino je što im je ostalo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najstariji bračni par na svijetu: Lajl i Elinor Gitens sa 83 godine braka

Lajl i Elinor Gitens iz Sjedinjenih Američkih Država zvanično su postali najstariji bračni par na svijetu, ali i najstariji bračni par ikada, prema zbirnim godinama supružnika.

On ima 108, a ona 107 godina, a zajedno broje 215 godina života.

Njihova priča počela je još 1941. godine, kada su se upoznali kao studenti na Univerzitetu Clark Atlanta.

Lajl je tada igrao košarku, a Elinor je došla na utakmicu da bodri svoj tim – i tada se dogodio njihov prvi susret.

Već sljedeće godine su se vjenčali, uprkos tome što su znali da će Lajl biti mobilisan u Drugi svjetski rat. Datum vjenčanja, 4. jun 1942. odabrali su prema njegovoj tromjesečnoj vojnoj dozvoli. Proslavili su 83 godine braka ove godine.

Njihov brak je ušao u istoriju i kao najduži brak živog para različitog pola.

Više o ovoj temi:

Najstariji penzioner u Srpskoj ima 105 godina

Ljubav na daljinu – i cenzurisana pisma

Tokom rata, Lajl je služio u Italiji kao dio 92. pješadijske divizije američke vojske. U tom periodu, Elinor je već bila trudna s njihovim prvim djetetom i preselila se u Njujork, gdje je upoznala njegovu porodicu i radila u sektoru finansija u fabrici avionskih djelova.

Komunikacija između supružnika opstajala je zahvaljujući pismima – koja su, nažalost, često bila cenzurisana od strane vojnih službenika.

Novi život nakon rata

Po završetku ratnih strahota, par se konačno ujedinio i započeo zajednički život u Njujorku. Dobijaju još dvoje djece – kćerke Anđelu i Ignei, dok je sin Lajl Rodžers rođen tokom rata.

Oboje su kasnije položili državni ispit i zaposlili se u javnom sektoru, ponosni što rade u istoj službi. Elinor je u 69. godini života završila doktorat iz urbanog obrazovanja na Univerzitetu Fordham.

Ostali su aktivni u alumni zajednici Univerziteta Clark Atlanta, a u poznim godinama, njihova kćerka Anđela preselila ih je u Majami, gdke i danas žive u miru.

Tajna njihove ljubavi?

Kada su ih pitali koja je tajna njihovog gotovo bezvremenog braka, Elinor je jednostavno rekla: “Volimo se”.

Lajl je dodao: “Volim svoju ženu”.

Možda u toj rečenici i leži najveća tajna – jednostavna ljubav, njegovana i čuvana decenijama, preko okeana, kroz ratove, promjene i godine, prenosi Ona.rs.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerima ZDK uz novembarsku penziju pomoć od 100 KM

Vlada Zeničko-dobojskog kantona osigurala je novac za pomoć penzionerima ZDK, koja će uz novembarsku penziju iznositi po 100 KM.

Na sastanku u kantonalnom Ministarstvu finansija dogovoreno je da će Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice unutrašnjom preraspodjelom za tu namjenu osigurati 400.000 KM, dok će Ministarstvo finansija takođe unutrašnjim preraspodjelama osigurati 3.058.500 KM.

Pomoć penzionerima ZDK bila je tema razgovora kojem su prisustvovali ministri  Dženana Čišija i Antonio Šimunović.

“Pomoć od 100 KM dobiće penzioneri sa minimalnom penzijom te penzioneri sa srazmjernim penzijama čije penzije su ispod minimalne penzije u Federaciji BiH. Sredstva će biti doznačena Federalnom fondu za PIO/MIO, koji će pomoć od po 100 KM isplatiti uz penziju za novembar”, saopšteno je iz Pres službe ZDK kantona.

Inače, Fond PIO/MIO nedavno je isplatio penzije za oktobar, a o tome možete više pročitati ovdje.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako pripremiti sobne i baštenske biljke za zimu: Savjeti stručnjaka

Jesen je kraj sezone rasta za baštenske biljke, ali je i važan period za sobne biljke.

Zato je sada pravi trenutak da se pozabavite zelenilom u vašem domu i okućnici.

Katarina Jaćimovski iz “ASC Gardena” kaže da, za početak, oni koji još nisu unijeli biljke sa terase u kuću, to sada svakako treba da urade.

“Biljke doživljavaju šok kada se prebacuju u prostorije koje sada već imaju centralno grejanje i u kojima je jako toplo. Ako ste kojim slučajem zakasnili sa tim, slobodno možete ih uneti sada, ali nemojte da se začudite ako vam se koji listić osuši”, dodaje Jaćimovski.

Objašnjava da je to sasvim normalno i da je to reakcija biljke na stres, promjene temperature i vremenskih uslova.

Biljke takođe treba skloniti dalje od grijnih tijela, osim ako je riječ o izdržljivijim sortama iz toplih krajeva, poput takozvanog slonovskog stopala.

Zaštitite mediteranske biljke u dvorištu

Kada je riječ o baštenskim biljkama, mediteranske vrste uz adekvatnu zaštitu uglavnom mogu da ostanu napolju.

“Primetićete da su mnogi ljudi počeli da sade maslinu napolju. Kada se one zaštite agril folijama, mogu da izdrže do -15 stepeni Celzijusa, dok one u saksijama mogu da izdrže temperaturu do -5 stepeni i za njih je preporuka da se unose u neke prostorije koje su svetle, a koje se ne greju. Isto važi i za citruse i palme”, kaže Jaćimovski.

Za sve njih preporučljivo je da se tokom zime prihrane đubrivom na bazi kalijuma, koje pomaže biljkama da se bolje prilagođavaju stresnim promenjama temperature.

Koje biljke se sada sade

Sada je i dobar trenutak za sadnju određenih zimzelenih vrsta četinara, kao što su brzorastući čempres lejlandi i fotinija.

Prema riječima Jaćimovski, fotinije što su više na suncu, listovi su im crveniji i one su dekorativnije.

“Pored toga, brzorastući čempres lejlandi počeo je da zamenjuje žive ograde od tuja zbog toga što se pokazao kao dosta otporniji i što se tiče same nege i održavanja i što se tiče rasta”, kaže Jaćimovski, a prenosi Euronews.

Pročitajte više o ovoj temi:

Biljke za opuštanje i smanjenje stresa

Pet biljaka koje traže najmanje pažnje

Ne bacajte kesice čaja, odlične su za biljke

Biljke sa magičnim moćima: Privlače sreću i novac u dom

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Tragedija u Domu penzionera pokazala ozbiljne sistemske nedostatke

Sistem socijalne zaštite na marginama i tragedije koje se ponavljaju – stanje je kojem je prepuštena jedna od najranjivijih kategorija bh. društva.

Na sve to, Federacija još nije uspostavila inspektorat socijalne zaštite, koji bi vršio kontinuiran nadzor u domovima za stare, iznemogle i osobe s invaliditetom.

Resorno federalno ministarstvo priznaje – socijalna zaštita je devastirana, stavljena na margine, niko se njome ozbiljno ne bavi.

Problemi u sistemu socijalne zaštite u Federaciji BiH

Minimalni standardi za ustanove koje brinu o najranjivijim kategorijama u Federaciji nisu uspostavljeni. Inspektorat koji bi vršio nadzor i ukazivao na nepravilnosti jedan je najvažnijih koraka ka sprečavanju tragedija, ali i nehumanih uslova u kojima borave štićenici.

Na putu ka spašavanju sistema socijalne zaštite, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike još prije dvije godine uputilo je u proceduru izmjene Zakona o inspekcijama. Član Zakona koji bi omogućio osnivanje inspektorata za socijalnu i dječiju zaštitu već dvije godine stagnira.

„Pozivam svog kolegu ministra pravde da što prije uputi u proceduru izmjene i dopune Zakona o inspekcijama kako bi bio uspostavljen inspektorat socijalne zaštite“, kazao je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH.

Nedostatak inspektora i minimalnih standarda

Bez inspektorata nema kontrole – kao ni odgovornosti. Rezultat toga je čekanje na izmjene zakona već dvije godine. Za to vrijeme, dvije nesreće u Federaciji. Jedna s tragičnim posljedicama u Tuzli, druga, srećom, bez žrtava – u Zeničko-dobojskom kantonu jer je sistem reagovao na vrijeme.

„Ukoliko nema vatrogasnog sistema ljudski faktor ne može puno učiniti. Uz vatrodojavni sistem, brzu reakciju i obučeno osoblje, pokazalo se da je potrebno imati kvalitetnu opremu“, istakao je Damir Jukić, direktor JU Penzionerski dom sa stacionarom ZDK-a.

Primjer dobre prakse i preporuke za poboljšanja

Nadležnosti su svima poznate, kao i preporuke da osobe koje borave u domovima za stare, iznemogle i osobe s invaliditetom trebaju biti stacionari na spratovima koji su bliži prizemlju. Takav primjer je Gerontološki centar u Sarajevu.

“Svaka tragedija prouzroči da pokušamo biti još bolji i jači a naročito mi koji radimo s ljudima. Na nama je jedan poseban fokus”, navela je Sanela Đešević, socijalna radnica u Gerontološkom centru Sarajevo.

A bolje može biti kada sigurnost i svakodnevna disciplina zaista postanu moralna dužnost svih nas. Ne smije izostajati ni stalna edukacija osoblja uz podršku nadležnih.

“Trudimo se svi da zadovoljimo barem one minimalne standarde, to se ne smije uopšte postavljati u pitanje. Sigurnost je takva da ona nije stvar naše odluke nego mora biti pod moranje”, podcrtala je Ines Alagić, direktorica Doma za starije i nemoćne Villa Adriana Bihać.

Suština je da se sistem mora pozabaviti socijalnom zaštitom. Izostanak zakonskih regulativa i rascjepkan sistem, odgovornost gotovo uvijek bacaju u drugi plan.

Podijeli tekst sa drugima na:

Oktobarska penzija u Srpskoj stiže 7. novembra

Penzije za oktobar u Republici Srpskoj, u ukupnom iznosu od 167 miliona KM, biće isplaćene sutra, u petak, 7. novembra, saopštilo je Ministarstvo finansija.

“Planirano je da u decembru budu isplaćene dvije penzije: novembarska penzija početkom mjeseca, a krajem mjeseca i decembarska koja će biti isplaćena ranije zbog nastupajućih praznika”, pojasnili su iz Ministarstva.

Početkom godine redovno usklađivanje penzija

Vlada Republike Srpske će, kako dodaju, prateći makroekonomska kretanja u skladu sa opredjeljenjem da podrži najstariju populaciju stanovništva, početkom godine izvršiti redovno usklađivanje penzija.

“Redovno usklađivanje penzija je izvršeno i početkom ove godine, a zatim je odlukom Vlade Republike Srpske avgustovska penzija dodatno uvećana”, dodali su iz Ministarastva finansija Republike Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ljudski faktor i mali broj zaposlenih najčešći uzroci požara

Nakon tragičnog požara u Domu penzionera u Tuzli, u kojem je stradalo 12 osoba, sagovornici upozoravaju da do požara u objektima kolektivnog stanovanja najčešće dolazi zbog ljudskog faktora, ali i nedovoljnog broja zaposlenih u ovim ustanovama.

Bosiljka Bošnjak, direktorica Doma penzionera Banjaluka, kazala je da redovno obilazi sobe svojih štićenika da ne bi došlo do velikih tragedija.

“Ovih dana, od kada je zahladilo, napravila sam ‘raciju’ kod svojih korisnika, pokupila grijalice, te sam apelovala da se isključuju punjači da ne bi došlo do požara”, kazala je Bošnjakova.

Dodaje da su ljudski nemar i nepažnja najčešći uzroci požara, dok manjak zaposlenih dodatno povećava rizik.

“Veliki problem u ovakvim ustanovama je manjak radnika, naročito u večernjim satima”, istakla je Bošnjakova.

U domovima kolektivnog stanovanja bilo 100 kontrola

Kako su rekli iz Inspektorata Republike Srpske, u objektima kolektivnog stanovanja, u koje se ubrajaju i starački domovi, Republička inspekcija za zaštitu od požara ove godine je izvršila 100 kontrola.

“Predmet nadzora u tim kontrolama je pridržavanje preventivnih mjera zaštite od požara. Inspekcija kontroliše da li se privredni subjekti pridržavaju propisanih obaveza, a koje se odnose na nabavku i držanje u pripravnosti opreme i sredstava za gašenje požara, redovno ispitivanje aparata za gašenje požara i hidrantske mreže, imenovanje odgovornog lica za sprovođenje mjera zaštite od požara u ustanovi, obuku radnika iz oblasti zaštite od požara, donošenje plana evakuacije i uputstva za postupanje u slučaju požara, pravilnika o zaštiti od požara, prohodnost evakuacionih puteva, ispitivanje instalacija, upravljanje otpadnim potencijalno zapaljivim materijama i drugo”, kazali su iz Inspektorata.

Dodaju da na osnovu iskustva sa terena i utvrđenog stanja u objektima koji su u toku godine kontrolisani, može se reći da je situacija u pogledu ispunjenosti navedenih preventivnih mjera zadovoljavajuća u vrtićima, školama, zdravstvenim ustanovama, domovima za starija lica i drugim javnim objektima.

“Međutim, moramo naglasiti da opasnost od požara nije moguće eliminisati samo inspekcijskim kontrolama, kroz preglede održavanja instalacija i opreme, jer je rizik prisutan gdje god se pojavljuje ljudski faktor. Poseban rizik predstavlja nesmotreno korišćenje grijnih tijela, svijeća, odlaganje sadržaja pepeljara, šibica, upaljača i drugih iskrećih predmeta”, kazali su iz Inspektorata Republike Srpske.

Dodali su da kod korišćenja grijalica i drugih električnih uređaja sa žarućom niti moraju ocijeniti položaj istih u prostoru i predvidjeti potencijalne opasnosti, kao i adekvatnu zaštitu, podbacivanje negorivih prostirki, odmicanje od zapaljivih materijala, izdizanje na stalke.

“Nepovoljan položaj ovih uređaja za kratkotrajno zagrijavanje i drugo korišćenje, uzimajući neposrednu blizinu zapaljivog materijala, stvaraju uslove za progresivan razvoj požara. Iskustva pokazuju da požari najčešće nastaju zbog nepažnje”, ističu iz Inspektorata.

Pojašnjavaju da aktivnosti Republičke inspekcije za zaštitu od požara u toku godine se usmjeravaju prema izvorima opasnosti i u skladu sa godišnjim dobima.

“Poseban pristup dat je nadzoru javnih objekata u kojima se okuplja i boravi veći broj lica, kao što su objekti kolektivnog stanovanja, starački domovi, gerijatrije, đački i studentski domovi i slično”, zaključili su iz Inspektorata.

Pročitajte još o ovoj temi:

Dan žalosti zbog smrti 12 štićenika u FBiH, Crnoj Gori i Brčkom

Ranije ukazivano na loše stanje u Domu penzionera u Tuzli

Koji uređaji nikako ne smiju da se priključuju na produžni kabl

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kutije od cipela: Genijalni trikovi za organizaciju doma bez troškova

Kutije od cipela većina nas doživljava kao privremenu ambalažu koja završi u smeću ili u uglu ormara.

No prije nego ih bacite, zastanite. Ove obične kartonske kutije mogu postati neočekivano korisni organizacijski saveznici u domu. I to bez ikakvog ulaganja.

Organizacija fioka i ormara

Kutije od cipela savršene su za razdvajanje sitnica. U fiokama s donjim rubljem, čarapama, dodacima za kosu ili šminkom, umetanjem nekoliko kutija stvarate praktične segmente koji sprečavaju nered i miješanje stvari.

Spremnik za dokumente i račune

Ako trebate mjesto za papire, garancije, račune ili školske sveske, obična kutija od cipela idealna je za uredno spremanje i arhiviranje. Samo je označite flomasterom i sve imate pod kontrolom.

Kutije za igračke i sitnice u dječjoj sobi

Djeca često imaju mnoštvo sitnih igračaka – kockice, figurice, mini setovi. Umjesto kupovine novih organizatora, nekoliko čvrstih kutija od cipela može riješiti problem u trenu, prenosi ebord.

Kućna kutija za kablove i punjače

Svi imamo onaj haos od punjača, USB kablova i starih adaptera. Kutija od cipela idealna je da sve te stvari budu na jednom mjestu. Dodajte male pregrade i kablovi se više nikad neće zamrsiti.

DIY kreativnost i dekor

Oblijepite kutije dekor papirom i pretvorite ih u ukrasne spremnike. Možete ih koristiti na policama, u radnoj sobi, u hodniku – estetski i praktično u jednom.

Kutije od cipela nisu samo ambalaža, one mogu postati mali organizacijski sistem koji olakšava svakodnevni život u domu. Uz malo mašte i svega par minuta posla, možete ih pretvoriti u predmete koje ćete stvarno koristiti.

Održavanje i recikliranje

Kutije od cipela lako je održavati – dovoljno ih je obrisati suhom krpom ili zaštititi papirom. Njihova ponovna upotreba smanjuje otpad i doprinosi ekološki održivom životnom stilu.

Kutije od cipela nisu samo ambalaža, one mogu postati mali organizacijski sistem koji olakšava svakodnevni život u domu. Uz malo mašte i svega par minuta posla, možete ih pretvoriti u predmete koje ćete stvarno koristiti, a istovremeno čuvate resurse i prostor.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dan žalosti zbog smrti 12 štićenika u FBiH, Crnoj Gori i Brčkom

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine sinoć je na hitnoj sjednici donijela Odluku o proglašenju 6. novembra Danom žalosti u Federaciji BiH

“Odlukom se 6. novembar 2025. godine proglašava Danom žalosti u FBiH zbog tragičnog događaja i stradanja štićenika u Domu penzionera u Tuzli – saopšteno je iz Vladinog Ureda za odnose s javnošću.

Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave BiH na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama zakonodavnih, izvršnih i sudskih organa vlasti, javnih ustanova, institucija i drugih pravnih lica na području Federacije BiH.

Na Dan žalosti ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u FBiH, a medijske kuće na teritoriji Federacije BiH su dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

Dan žalosti i u Crnoj Gori

I Crna Gora se solidarisala sa Federacijom BiH. Vlada Crne Gore donijela je odluku na telefonskoj sjednici da u četvrtak, 6. novembar, proglasi Dan žalosti zbog tragedije u Tuzli.

Kako je saopćeno iz Vlade, na Dan žalosti, u skladu sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti, zastave će biti spuštene na pola koplja na svim zgradama državnih organa i zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova.

Dan žalosti i u Brčko distriktu

Gradonačelnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine Siniša Milić proglasio je 6. novembar 2025. godine Danom žalosti u Brčko distriktu BiH, zbog tragičnog gubitka ljudskih života uzrokovanog požarom u Domu penzionera u Tuzli.

Dan žalosti u FBiH i Crnoj Gori proglašen je zbog požara u Domu penzionera u Tuzli u kojem je stradalo 12 štićenika, a više od 35 ih je povrijeđeno.

Podijeli tekst sa drugima na: