Ljekari otkrili koje je najgore vrijeme za odlazak na spavanje

Iako se često govori o tome koliko sati sna trebamo, puno se manje pažnje posvećuje tome kada odlazimo na spavanje.

Stručnjaci upozoravaju da vrijeme odlaska u krevet može uticati na cirkadijalni ritam, kvalitet sna i raspored pojedinih faza spavanja.

Ne postoji jedno idealno vrijeme koje vrijedi za sve, ali ljekari za spavanje koje citira “EatingWell” slažu se da redovan odlazak na spavanje nakon ponoći može biti nepovoljan, posebno ako je takav raspored u neskladu sa prirodnim ritmom tijela.Cirkadijalni ritam je naš unutrašnji 24-časovni sat koji reguliše periode budnosti i pospanosti, ali i brojne druge procese poput lučenja hormona, metabolizma, rada imunološkog sistema i obnove ćelija.

Sa čim treba uskladiti san?

Na cirkadijalni ritam posebno snažno utiču svjetlost i tama. Zato problem nije nužno u jednom kasnom odlasku na spavanje, nego u tome kada se takav raspored ponavlja i ne podudara sa prirodnim ritmom tijela.

“Vrijeme spavanja trebalo bi da bude što usklađenije sa vašim cirkadijalnim ritmom”, objašnjava stručnjakinja za spavanje Čelsi Roršajb.Melatonin i kortizol među važnijim su hormonima povezanima s ciklusom spavanja i budnosti.

Melatonin tijelu signalizira da je vrijeme za spavanje, a njegov se nivo povećava tokom večeri i potom postepeno smanjuje kroz noć.

Kortizol, s druge strane, počinje rasti u ranim jutarnjim satima i pomaže tijelu da se pripremi za buđenje.

Ljekar Aleks Dimitriju upozorava da odlazak na spavanje nakon ponoći može značiti da pokušavamo da zaspemo upravo u trenutku kada nivo melatonina već počinje da opada, dok se približavanjem jutra nivo kortizola počinje povećavati.

Šta znači kasni odlazak na spavanje?

Duboki san, odnosno sporovalni san, smatra se jednom od najvažnijih faza za fizički oporavak.

Tokom njega tijelo obnavlja tkiva, obrađuje uspomene i provodi niz procesa važnih za mozak. Najveći dio dubokog sna događa se u prvoj polovini noći.Dimitriju zato upozorava da jako kasno lijeganje može smanjiti količinu dubokog sna.

Osobe koje ga dugoročno ne dobijaju dovoljno mogu se buditi neodmorene čak i ako su provele dovoljan broj sati u krevetu.

To je problem jer istraživanja hroničnu neusklađenost cirkadijalnog ritma povezuju sa većim rizikom od niza zdravstvenih problema.

Roršajb navodi da ljudi koji redovno spavaju ili ostaju budni u vrijeme koje nije usklađeno s njihovim prirodnim ritmom mogu imati veći rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, pretilosti, depresije i drugih hroničnih stanja.

Redovno kasno lijeganje može povećati vjerojatnost problema sa spavanjem, uključujući nesanicu.

Kako poboljšati kvalitet sna?

Ljekari savjetuju prije svega održavanje što stabilnijeg rasporeda spavanja i buđenja, uključujući vikende.

Koristan je i boravak na prirodnom svjetlu ujutro, jer ono pomaže “namjestiti” unutrašnji sat.

Naveče se preporučuje prigušiti svjetla i smanjiti korišćenje ekrana jedan do dva sata prije odlaska u krevet.

Savjetuje se i izbjegavanje kofeina u kasnim poslijepodnevnim satima te alkohola kao sredstva za lakše uspavljivanje.

Iako alkohol može ubrzati uspavljivanje, tokom noći može pogoršati kvalitetu sna.

Ljekari napominju i da spavaća soba ne bi trebala biti pretopla. Niža temperatura pogoduje prirodnom padu tjelesne temperature koji prethodi snu.

Nije svima potreban isti raspored

Najvažnije je ipak naglasiti da ne postoji jedno univerzalno “najgore” ili “najbolje” vrijeme za odlazak na spavanje.

Neki ljudi prirodno su skloniji ranijem, a drugi kasnijem ritmu, prenosi Indeks.

Veći problem nastaje kada osoba redovno odlazi spavati jako kasno, a istovremeno se mora rano buditi ili kada je raspored dugotrajno u neskladu sa njenim prirodnim ritmom.

Podijeli tekst sa drugima na:

13. penzija u Hrvatskoj: Ko će je dobiti i u BiH?

Penzioneri u Hrvatskoj ove godine dobiće dodatan na penziju, poznatiji kao i “13 penzija”. Ovaj dodatak se isplaćuje svim korisnicima i za 2026. godinu iznosi sedam evra po godini staža.

Primjera radi, za 35 godina staža, dodatak bi iznosio 245 evra, odnosno oko 480 KM, dok bi penzioner sa 40 godina staža dobio 280 evra, što je približno 550 KM.

Isplata se očekuje u decembru, a pravo se ostvaruje automatski, bez podnošenja posebnog zahtjeva.

Dodatak u decembru dobijaju i penzioneri u BiH koji primaju penziju iz Hrvatske, a jedna godina staža vrijedi oko 13,69 KM.

Podsjetimo, HZMO je lane isplaćivao penzije za ukupno 181.789 korisnika u inostranstvu. Od ovog broja, 68.815 je bilo u BiH, a 62.224 u Srbiji. Na ove dvije države otpadalo je 72,1 posto korisnika.

U Srpskoj živi oko 15.000 penzioner sa većinskim radnim stažom ostvarenim izvan granica BiH. Od toga, u Hrvatskoj je evidentirano oko 5.150 korisnika, odnosno 34,37%.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sindikat traži da rast plata bude veći od rasta penzija

Savez sindikata Republike Srpske i Unije poslodavaca nisu postigli dogovor o najnižoj plati. Na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta iznijeli su različite stavove o tome.

Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske rekao je da su najniže plate početkom ove godine povećane od 10 do 11 odsto. Naveo je i da je 2027. godine najavljeno povećanje penzija za osam odsto.

“Najniže plate u Republici Srpskoj se moraju povećati od 12 do 14 odsto i to je stav Saveza sindikata. Naš stav je da moramo imati određene raspone između stručnih sprema”, poručio je Stanković.

Možda vas interesuje i ovo:

Dodik najavio rast penzija od 7,5 do 8 posto od iduće godine

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić ocijenio je da rast minimalnih plata treba da bude između 4,7 i pet odsto.

“Ovo su pokazale analize makroekonomskih pokazatelja. Prihvatićemo i stav trećeg socijalnog partnera, odnosno Vlade Republike Srpske. Ukoliko treba da bude veće povećanje, to moramo raditi kroz poreska oslobađanja ili određena davanja za privredu”, naglasio je Škrebić.

Stanković je naveo i da plate ne mogu rasti manje od penzija. Istakao je da će penzije u narednoj godini rast od 7,5 do 8 posto.

“Ipak je radnik taj koji zarađuje platu, dok se penzija isplaćuje iz plata”, rekao je Stanković.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto nam se čini da godine prolaze sve brže što smo stariji?

Sjećate li se vremena kada je ljetni raspust izgledao kao vječnost, a čekanje rođendana trajalo beskonačno?

Danas se mnogima čini da mjeseci prolaze za tren i da nova godina stiže gotovo odmah nakon prethodne.

Osjećaj da vrijeme ubrzava kako starimo poznat je psiholozima, a naučna istraživanja pokazuju da bi mogao biti povezan s načinom na koji pamtimo događaje, svakodnevnom rutinom, emocijama i životnim iskustvima.

Vrijeme, naravno, ne prolazi brže kako starimo. Jedan sat uvijek traje 60 minuta, ali način na koji ga doživljavamo može se značajno mijenjati.

Psiholozi razlikuju osjećaj prolaska vremena dok se nešto događa od načina na koji naknadno procjenjujemo koliko je neki period trajao.

Upravo je ta razlika važna za razumijevanje zašto nam pojedine godine ostaju u sjećanju kao izuzetno duge, dok druge kao da su prošle u trenu.

Šta kažu istraživanja?

U istraživanju objavljenom 2005. godine psiholozi Marc Wittmann i Sandra Lehnhoff ispitali su 499 osoba u dobi od 14 do 94 godine.

Rezultati su pokazali povezanost životne dobi i subjektivnog osjećaja prolaska vremena. Međutim, utvrđeni efekti bili su mali do umjereni, što znači da godine same po sebi ne mogu objasniti čitav fenomen.

Drugo istraživanje, koje su 2010. godine objavili William Friedman i Steve Janssen, obuhvatilo je 1.865 odraslih osoba iz dvije zemlje.

Ispitanici gotovo svih životnih dobi navodili su da vrijeme prolazi brzo. Razlike između mlađih i starijih bile su uglavnom male, osim kada su procjenjivali koliko im je brzo prošlo prethodnih deset godina.

Ovi rezultati pokazuju da osjećaj ubrzavanja vremena nije jednostavna niti neizbježna posljedica starenja.

Zašto je djetinjstvo trajalo duže?

Jedno od mogućih objašnjenja povezano je s načinom na koji pamtimo nova iskustva.

Tokom djetinjstva i mladosti susrećemo se s brojnim situacijama koje do tada nismo doživjeli: prvi dan škole, nova prijateljstva, putovanja i druga važna iskustva.

Takvi događaji mogu ostaviti upečatljiva sjećanja.

U odrasloj dobi svakodnevica često postaje predvidljivija. Posao, obaveze, kupovina i povratak kući ponavljaju se iz sedmice u sedmicu.

Kada se naknadno osvrnemo na takav period, možda ćemo se sjećati manjeg broja događaja koji se jasno izdvajaju.

Zbog toga nam se može učiniti da je proteklo manje vremena nego što zaista jeste.

Ipak, naučnici upozoravaju da ovo nije jedino moguće objašnjenje.

Mozak grupiše uspomene

Istraživanje objavljeno 2018. godine u naučnom časopisu Self and Identity bavilo se načinom na koji ljudi organizuju vlastita sjećanja.

Umjesto da pamtimo svaki pojedinačni događaj, često cijele periode života grupišemo u šire kategorije, poput posla, porodice ili svakodnevnih obaveza.

Autori istraživanja, među kojima je psiholog Mark Landau, proveli su tri studije s ukupno 324 učesnika.

Rezultati su pokazali da su osobe koje su bile podstaknute da događaje iz prethodne godine grupišu u šire cjeline taj period naknadno doživljavale kao kraći.

Drugim riječima, način na koji organizujemo uspomene može uticati na naš osjećaj koliko je brzo prošlo određeno razdoblje.

Nije sve u rutini

U naučnom pregledu objavljenom 26. januara 2026. godine u časopisu Frontiers in Psychology, istraživači Mark Landau i Young-Ju Ryu analizirali su različita objašnjenja subjektivnog prolaska vremena.

Njihov rad pokazuje da je riječ o složenom fenomenu na koji mogu uticati pamćenje, emocije, pažnja i način na koji procjenjujemo vlastiti život.

Posebno je zanimljivo da se i periodi ispunjeni važnim iskustvima mogu naknadno doživljavati kao veoma kratki.

Osjećaj da je godina proletjela zato ne mora značiti da je bila dosadna ili jednolična.

Način na koji procjenjujemo proteklo vrijeme može biti povezan i s time koliko smo određeni period doživjeli kao ispunjen, značajan ili usklađen s vlastitim ciljevima.

Možemo li usporiti osjećaj vremena?

Iako ne postoji naučno potvrđen recept kojim možemo zaustaviti subjektivno ubrzavanje godina, istraživanja nude nekoliko mogućih smjernica.

Uvođenje novih aktivnosti, učenje novih vještina i povremeno mijenjanje svakodnevne rutine mogu stvoriti više prepoznatljivih iskustava i uspomena.

Međutim, to ne znači da će takve promjene automatski učiniti da nam vrijeme prolazi sporije.

Važno je razlikovati doživljaj vremena u određenom trenutku od naknadnog prisjećanja. Aktivnost u kojoj uživamo može nam brzo proći, ali istovremeno ostaviti bogata i dugotrajna sjećanja.

Naučnici zato još nemaju jedinstven odgovor na pitanje zašto nam se čini da godine prolaze sve brže, piše N1.

Ono što istraživanja sugerišu jeste da naš osjećaj vremena ne zavisi samo od broja godina koje imamo, nego i od toga kako živimo, šta pamtimo i kakvo značenje pridajemo vlastitim iskustvima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ljudi koji na pitanje “kako si”, kažu “dobro”, kriju nešto posebno u sebi

Ljudi koji na pitanje „kako si“ odgovaraju samo „dobro“ često čuvaju svoju privatnost i ne žele da druge opterećuju svojim brigama.

Ovakav odgovor može da znači samostalnost i kontrolu emocija. Može da otkrije i naviku da probleme rješavaju sami.

Obično se otvaraju tek pred ljudima kojima vjeruju i uz koje se osjećaju sigurno.

Iza jedne riječi krije se više

Pitanje „Kako si?“ djeluje jednostavno, a često dobija još jednostavniji odgovor: „Dobro“.

Dok neki bez mnogo razmišljanja kreću u dugu priču o svom danu, drugi stanu na jednoj riječi, čak i kada prolaze kroz težak period.

Iza takvog odgovora ne mora da se krije ravnodušnost ili manjak povjerenja. Ponekad je to način na koji osoba čuva privatnost, drži emocije pod kontrolom i bira kome će otkriti ono što zaista osjeća.

„Dobro“ – znak samostalnosti

Oni koji često kažu „dobro“ mogu biti veoma samostalni i navikli da se sa svojim problemima nose sami. Ne žele da druge opterećuju brigama.

Ne osjećaju potrebu da svaku emociju pretvore u razgovor. Možda jednostavno ne vole površna pitanja na koja se očekuje iskren odgovor.

Kod nekih je to naučeni obrazac ponašanja, jer su odrasli uz uvjerenje da teškoće treba da rješavaju sami, prenosi Krstarica.

Ipak, zaključak ne treba donositi samo na osnovu jedne riječi. Nekada „dobro“ zaista znači da je sve u redu. Nekada je to samo najkraći način da se razgovor nastavi bez otvaranja ličnih tema.

Kad se otvore, to je znak povjerenja

Još jedna osobina ide uz ovakav odgovor. A to jeste potreba da sami biraju kada će i sa kim pričati o svojim osjećanjima. Takvi ljudi pažljivo procjenjuju sagovornike i ne otvaraju se svakome, jer im je važnije da imaju nekoliko iskrenih odnosa nego da misli dijele sa svima.

To ne znači da su hladni ili zatvoreni, već da bliskost za njih podrazumijeva povjerenje i osjećaj sigurnosti.

Kada nekome konačno kažu da im nije dobro, to često znači da tu osobu vide kao nekoga pred kim ne moraju da glume da je sve u redu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prognoza za naredne dane: Stižu neobično visoke temperature

U narednim danima u Republici Srpskoj biće visoke temperature za ovo doba godine, a prema najavama meteorologa, živa u termometru ići će i do 22 stepena.

Srijeda, 18. novembar

U noći i rano ujutru kiša, koja brzo prestaje prvo na zapadu, a u nastavku jutra i u ostalim krajevima.

“Tokom dana promjenljivo oblačno uz sunčane periode, toplije od prosjeka i vjetrovito. Uveče kiša i pljuskovi su mogući na sjeveru i istoku. Na jugu i jugozapadu oblačno uz kišu i pljuskove s grmljavinom i vjetrovito uz jak do olujni jugo. Minimalna temperatura vazduha od devet do 14, u višim predjelima od sedam stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 16 do 22, u višim predjelima od 11 stepeni”, kažu oni.

Četvrtak, 19. novembar

Oblačno s kišom i pljuskovima s grmljavinom očekuje se u četvrtak, u više navrata i toplije od prosjeka.

“Ponegdje na zapadu i u Hercegovini se očekuju obilnije padavine i vjetrovito vrijeme uz jak jugo. Na istoku više suvog vremena uz sunčane periode. Minimalna temperatura vazduha od šest do 13. Maksimalna temperatura vazduha od 14 do 20, u višim predjelima od 11 stepeni”, ističu meteorolozi.

Petak, 20. novembar

U petak će preovladavati sunčano vrijeme uz umjerenu oblačnost, toplo i vjetrovito.

“Uveče naoblačenje od juga. U Hercegovini pretežno oblačno s kišom. Minimalna temperatura vazduha od četiri do devet, na jugu do 13 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 21, u višim predjelima od 10 stepeni”, navode oni.

Subota, 21. novembar

Tokom prvog dijela dana u subotu se očekuje oblačno s kišom, ponegdje i jačom.

“Popodne razvedravanje uz sunčane periode i malo svježije. Minimalna temperatura vazduha od tri do osam, na jugu do 11. Maksimalna temperatura vazduha od 11 do 15, u višim predjelima od osam stepeni”, stoji u prognozi.

Podijeli tekst sa drugima na:

U pet ustanova za starije u FBiH biće proveden nadzor

Kako se zaposleni brinu o korisnicima, odgovara li podrška njihovim potrebama i u kakvim uslovima borave? To će biti predmet stručnog nadzora u pet federalnih ustanova socijalne zaštite.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike objavilo je pojašnjenja novog pravilnika koji obuhvata Bakoviće, Drin, Ljubuški, Pazarić i Sarajevo.

Prema objašnjenju ministra Adnana Delića, stručna procjena rada bit će povezana s preporukama, rokovima i provjerom onoga što je ustanova uradila.

Provjeravaće se i imaju li zaposleni potrebna znanja i podršku za rad s korisnicima.

Nadzor uključuje i provjeru otklonjenih nedostataka

Ministarstvo navodi da pravilnik uređuje izbor nezavisnih stručnih nadzornika, rad komisija te redovni i vanredni nadzor.

Ustanove će dobiti smjernice za poboljšanje rada, a Ministarstvo će voditi evidenciju o tome koji su nedostaci otklonjeni, šta je urađeno djelimično i gdje problem još postoji.

Prema Delićevom objašnjenju, ustanove su dužne postupiti po preporukama i naloženim mjerama u utvrđenim rokovima te o tome pisano izvijestiti Ministarstvo.

Ako izostane postupanje, Ministarstvo može tražiti dodatne dokaze, pokrenuti vanredni nadzor i uključiti nadležne inspekcijske ili druge organe.

Kada komisija utvrdi neposrednu opasnost po život ili zdravlje korisnika, može naložiti mjere za otklanjanje nepravilnosti. Tada se i mora bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo i nadležne inspekcije, navodi se u objavi.

Termini kontrola bit će određeni godišnjim planom

Prvi godišnji plan redovnog stručnog nadzora treba biti donesen u roku od 90 dana od utvrđivanja prve konačne liste stručnih nadzornika, pojašnjava Ministarstvo. Tim planom bit će određeni termini pojedinačnih nadzora.

Delić je naveo da će vanredni nadzor biti moguć i prije donošenja prvog godišnjeg plana, kada postoje propisani razlozi i osigurani su potrebni uslovi za njegovo provođenje.

Porodice mogu tražiti informacije o nalazima i mjerama

Ministarstvo će, prema objavljenom objašnjenju, jednom godišnje izvještavati Vladu Federacije BiH o nalazima, preporukama, mjerama i njihovom izvršenju. Pravilnik omogućava objavu sažetka tog izvještaja na stranici Ministarstva.

Porodice i građani mogu tražiti informacije o utvrđenim nepravilnostima i njihovom otklanjanju. Obim dostupnih podataka određuje se prema propisima o pristupu informacijama i zaštiti privatnosti korisnika.

Kada je vanredni nadzor pokrenut na osnovu zahtjeva, zapisnik se dostavlja i podnosiocu, uz zaštitu ličnih podataka i prava drugih osoba, navodi Ministarstvo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako da produžite rok trajanja vinu koje ste već otvorili

Postoje trenuci kada ćete htjeti popiti tek čašu ili dvije vina, ali šta onda s otvorenom flašom?

Nemojte odmah prosuti višak u sudoper, postoje načini na koje možete otvoreno vino neko vrijeme održati ‘svježim’.

Prvenstveno moramo znati zašto se vino uopšte kvari. Sve se svodi na nivo kiseonika koji dolazi u kontakt sa samim vinom, kaže Kristofer Hoel, somelije i vrhunski stručnjak za vina.

Vino zahtijeva osjetljivu ravnotežu izloženosti kiseoniku. Kiseonik je presudan u procesu fermentacije i može pojačati okuse i arome vina koje se jednom otvori, ali prevelika izloženost pretvoriće vaše vino u ocat, piše “Realsimple”.

“Stoga se gotovo svaki savjet za očuvanje vina koji ćete naći temelji na smanjenju izloženosti vina kiseoniku”, dodao je Hoel.

Kako produžiti “život” otvorenom vinu

1. Zatvarajte flašu odmah nakon upotrebe

Prva linija odbrane vina je i najjednostavnija. Pazite da vino zatvarate odmah nakon što ste istočili dio.

Možete misliti da je u redu držati vino otvorenim dok ispijate jednu čašu, ali što više ograničite pristup kiseonika vinu, to će ono duže ostati dobro.

2. Držite vino uspravno

Ako držite vino u uspravnom položaju, smanjujete površinu koja može doći u dodir s kiseonikom i tako se usporava proces oksidacije.

3. Nabavite neke manje flaše

Ukoliko niste uspjeli da popijete cijelo vino do kraja, možete ga presuti u manju flašu te na taj način smanjiti količinu kiseonika pohranjenu s vašim vinom.

4. Držite vino na hladnom i tamnom mjestu

Kiseonik nije jedini neprijatelj vina, štete mu i svjetlost te visoke temperature.

“Pokušajte svoju otvorenu flašu držati na tamnom i hladnom mjestu. Frižider je obično dobro mjesto i u njemu vino može dugo ostati dobro. To usporava i proces oksidacije jer se molekuli kreću jako sporo na hladnom”, rekao je Hoel i dodao da to vrijedi samo za otvorene flaše, a zatvorene nije dobro čuvati u frižideru.

5. Uložite u sistem za očuvanje vina

Postoje dva uobičajena sistema, vakuumska pumpica, koja vadi višak vazduha iz otvorene boce te tako možete dodati nekoliko dana života svom otvorenom vinu, a nešto ozbiljniji metod je onaj sa gasovima, azotom i argonom.

Metoda sa gasom funkcioniše tako da u otvorenu flašu nasprejate malo gasa koji će tada stisnuti kiseonik te vam tako vino duže održati svježim.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kompot od dunja vraća u djetinjstvo

Nekada se redovno kuhao u domaćinstvima naših baka, a danas je kompot od dunja pomalo zaboravljena poslastica koja zaslužuje veliki povratak.

Mirisne dunje, nježni sirup i topli začini daju savršen spoj ukusa. Jednako je ukusan topao i dobro ohlađen, a priprema je toliko jednostavna da uspijeva svakome.

Sastojci za kompot od dunja kakav pamtite

  • Dunje – 1 kg
  • Voda – 1,5 l
  • Šećer – 150 g
  • Limun – 1 komad
  • Cimet – 1 štapić
  • Karanfilić – 5 komada
  • Vanilin šećer – 1 kesica

Kako pripremiti dunje da ostanu cijele u sirupu

Dunje dobro operite, ogulite, očistite od sjemenki i isijecite na kriške ili krupnije kocke. Odmah ih poprskajte sokom od pola limuna da ne potamne.

Možda vas interesuje i ovo:

Miris dunja nije jedini razlog zašto su ih naše bake čuvale

U šerpu sipajte vodu, dodajte šećer, cimet, karanfilić, vanilin šećer i ostatak limuna isječen na kolutove, pa sve zagrijte dok ne proključa, piše Krstarica.

Ubacite dunje i kuhajte ih na tihoj vatri oko 25 minuta, dok ne omekšaju, ali zadrže oblik. Sklonite šerpu s vatre i ostavite kompot da se prohladi kako bi voće upilo miris začina.

Poslužite ga mlakog ili ohlađenog, zajedno s mirisnim sirupom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Bankama plaćamo sve više, a sve manje znamo zašto

Građani bankama plaćaju sve više, a sve manje znaju za šta tačno. Brojne usluge postaju sve veći teret za kućne budžete.

Bankarski nameti rastu, često bez dovoljno jasnog obrazloženja i bez mogućnosti građana da utiču na njihovu visinu.

Porezi, naknade, takse, kamate, plaćanje održavanja računa, plaćanje izdavanja dokumenta, obrade kredita, bankarski nameti mogli bi se nizati u nedogled, a poskupljenja svih ovih nameta prođu neprimjetno. Novo poskupljenje kreće od 1. januara. A građani, pa oni nemaju opcije, mogu samo da promijene banku, gdje ih čeka isto.

Ekonomista Igor Gavran ističe da banke navode klijente na neinformisanost.

“Kada recimo zaključujete bilo kakav ugovor sa bankom, bilo da je o štednji, bilo da je o kreditu ili nekom drugom aranžmanu, vi dobijete toliko stranica teksta sa raznoraznim uslovima, pravilima, naknadama, da to niko normalan ne može pročitati, inače bi banka dnevno mogla obraditi po dva klijenta u poslovnici, ako bi svi sve to čitali. Nema ni namjere da se to pročita, nego da se zadovolji forma, a kasnije tek građanin shvati, odnosno privrednik, klijent, šta je sve obavezan platiti, a koliko je banka u stvari zaštitila sebe, a ne klijenta u svakom takvom odnosu. Kada je riječ o naknadama koje klijenti u BiH plaćaju, veliki dio njih je potpuno neopravdan, da ne kažem besmislen. U normalnom svijetu ne postoje naknade kao što je takozvano održavanje računa, kojih je sve više i više”, rekao je Gavran.

Banke poskupljuju vješto i bez velikih najava

Direktor udruženja građana za zaštitu potrošača Don Murisa Marić ističe da građani jedino što mogu je da istraže u kojoj banci su najmanje kamate kada dižu kredit. I to samo ukoliko je neka akcija u toku, jer su razlike u kamatnim stopama između banaka skoro neprimjetne.

Ona objašnjava da se poskupljenja nameta rade vješto i bez velikih najava.

“Nekako ostane negdje iza da ne vide mnogi građani. S druge strane, svako od nas dobije posebnu poruku kada se radi o poskupljenju bankarskih usluga. Evo povećanje koje će se upravo desiti od 1.1. u mnogim bankama, nije samo vezano za održavanje računa. Znamo da svi danas moramo imati račun da bismo primili naše naknade za rad, penzije i sve ostalo. Tu su i ovi nameti koje, kada smo pribjegli da imamo onlajn bankarstvo. Evo plaćamo određene naknade i prema banci, ako su u matičnoj banci svi računi. S druge strane plaćamo sada mnogo veću naknadu i o tranšama koje će ići prema drugim bankama, tako da ovo nisu mali nameti kada se sabere sve ono što mi u toku godine plaćamo i koliko koristimo bankarske usluge”, kaže Marićeva.

Podijeli tekst sa drugima na: