Hantavirus zabrinuo građane: Doktor kaže da nema mjesta panici

Nakon vijesti o smrtnim slučajevima povezanim sa hantavirusom na kruzeru u Јužnoj Americi, među građanima je porasla zabrinutost zbog mogućeg širenja ove bolesti.

Epidemiologinja dr Dijana Simić iz Doma zdravlja Banjaluka istakla je da razloga za paniku nema, ali da je važno informisati javnost o načinima prenosa i zaštite, prenosi RTRS.

Prema njenim riječima, hantavirusi nisu nova pojava i na našem području su godinama prisutni određeni sojevi koji izazivaju takozvanu “mišiju groznicu”, odnosno hemoragijsku groznicu sa bubrežnim sindromom.

Kako se prenosi mišija groznica?

“Virus prvenstveno prenose glodari, poput poljskih i šumskih miševa. Ljudi se najčešće zaraze udisanjem prašine kontaminirane izlučevinama glodara, posebno prilikom boravka ili čišćenja zapuštenih prostorija”, objasnila je Simićeva.

Dodala je da se na Balkanu uglavnom registruju blaži oblici bolesti koji mogu izazvati povišenu temperaturu, glavobolju, mučninu, bolove u stomaku i leđima, kao i probleme sa radom bubrega. Ipak, naglasila je da je smrtnost kod ovih sojeva mala ukoliko se pacijenti na vrijeme jave ljekaru.

Soj iz Južne Amerike znatno opasniji

Simićeva je pojasnila da je soj virusa koji je izazvao epidemiju na kruzeru u Јužnoj Americi znatno opasniji jer napada pluća i može izazvati teško disanje, zatajenje pluća i smrtni ishod.

“Taj tip hantavirusa karakterističan je za područja Argentine i Čilea. Tamo je njegovo stanište, tamo su svi uslovi i faktori koji doprinose opstanku o razmnožavanju tog virusa. Trenutno ne postoji opasnost od njegovog širenja na našem području”, rekla je ona.

Ko je najviše izložen riziku?

Posebno ugroženim smatraju se planinari, lovci, kamperi, radnici komunalnih službi i svi koji borave u područjima gdje ima glodara. Ipak, stručnjaci poručuju da nema potrebe izbjegavati prirodu, već je potrebno poštovati mjere opreza.

Kako se zaštititi od hantavirusa?

Građanima se savjetuje redovno pranje ruku, pravilno čuvanje hrane i izbjegavanje boravka u zapuštenim prostorijama bez prethodnog provjetravanja.

Prilikom čišćenja tavana, podruma i vikendica preporučuje se korištenje maski i rukavica, kao i izbjegavanje metenja i usisavanja kako se ne bi podizala prašina.

“Najvažnije je pravovremeno reagovati i javiti se ljekaru. I to ukoliko se nakon boravka u prirodi pojave simptomi poput temperature, drhtavice i smanjenog mokrenja”, naglasila je Simićeva.

Ona je podsjetila da se u Republici Srpskoj redovno sprovodi nadzor nad zoonozama i deratizacija kao jedna od ključnih preventivnih mjera.

“Nema mjesta panici. Potrebno je samo pojačati oprez i ponašati se odgovorno”, zaključila je Simićeva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako razlikovati bol u leđima od boli u bubrezima?

Bol u donjem dijelu leđa lako je pripisati pretjeranom treningu ili lošem položaju tokom spavanja.
Međutim, ponekad uzrok bola može biti ozbiljniji, poput problema sa bubrezima.

Bubrezi se nalaze sa obje strane kičme, pa mnogi ljudi miješaju bol u bubrezima sa bolovima u leđima. Ljekari objašnjavaju da se razlika između ova dva tipa bola uglavnom svodi na mjesto gdje se bol javlja, vrstu osjećaja i druge simptome koje možda osjećate u ostatku tijela.

Ono što ljekari posebno naglašavaju jeste da bol u bubrezima nikako ne treba ignorisati.

„Sam srednji dio bubrega nema nerve. Zato, ako postoji bol u tom području, to znači da nešto izaziva istezanje i pritisak na nerve, a to je obično nešto prilično ozbiljno“, upozorava dr Sabita Radžan, specijalistkinja hospicijske i palijativne medicine.

Važno je brzo liječiti upalu bubrega i ne čekati da prođe sama od sebe. Ako se ne liječi, može dovesti do oštećenja bubrega, visokog krvnog pritiska, a u nekim slučajevima i do otkazivanja bubrega.

Bol povezan sa mišićima leđa uglavnom nije toliko hitan, iako bi trebalo konsultovati ljekara kako biste dobili preporuku za ublažavanje bola i sprečavanje novih povreda.

Kako razlikovati bol u bubrezima od bolova u leđima

Kada pokušavate da razlikujete ova dva bola, važno je obratiti pažnju na dva faktora: mjesto bola i vrstu bola koji osjećate.

Mjesto bola

Bol izazvan istegnućem mišića, ligamenata ili problemima sa diskovima može se javiti bilo gdje duž leđa, ali se najčešće osjeća u donjem dijelu kičme, odnosno u lumbalnom dijelu.

Razlog je to što taj dio nosi najveći dio težine tokom svakodnevnih aktivnosti, pa je podložniji ukočenosti, zamoru i povredama.

Ako postoji problem sa nervima, bol može da se širi u zadnjicu ili niz nogu do stopala.

S druge strane, bol u bubrezima javlja se u srednjem dijelu leđa, sa obje strane kičme, u području koje se naziva bok.

„Ako prirodno stavite ruke na struk, upravo tu ćete osjetiti bol“, objašnjava dr Radžan.

Vrsta bola

Bol u leđima može biti oštar, peckajući ili tup. Moguće je i da osjećate utrnulost ili trnce u nogama.

Ključna stvar kod bolova u leđima jeste da se oni često pojačavaju ili smanjuju u zavisnosti od pokreta.

Na primjer, možda će vam biti teško da se sagnete i podignete torbu sa poda, dok će stajanje biti gotovo bezbolno. Takođe, dugo sjedenje može pogoršati stanje, dok lagana fizička aktivnost može donijeti olakšanje.

Možda vas zanima i ovo:

Pet jutarnjih navika koje štete bubrezima

To su znakovi da vjerovatno nije riječ o problemu sa bubrezima.

„Ako mislite da ste istegli mišić, često možete tačno da pritisnete mjesto koje boli. Međutim, bol u bubrezima nije lako izazvati dodirom, naročito ako sami pokušavate da pregledate tijelo. Umjesto toga, obratite pažnju na to koliko je bol konstantan. Za razliku od bolova u leđima, bol u bubrezima uglavnom je stalan i ne mijenja se u zavisnosti od položaja tijela“, kaže dr Radžan.

Simptomi koji mogu ukazivati na problem sa bubrezima

Bol u bubrezima često prate i drugi simptomi.

Ako primijetite krv u mokraći, tamnu ili mutnu mokraću, neprijatan miris urina, bol pri mokrenju, stalnu potrebu za mokrenjem, sitne kamenčiće u mokraći, temperaturu, zimicu ili mučninu, trebalo bi da se javite ljekaru kako bi provjerio funkciju bubrega analizom krvi.

Najčešći uzroci bolova u bubrezima

Kamen u bubregu

To su tvrde naslage minerala i soli koje mogu da se formiraju u bubrezima i izazovu blokadu.

„Ako su kamenčići veoma mali, mogu izaći bez bola. Ako su veći, bol je veoma oštar i javlja se u talasima, odnosno pojačava se kada se kamen pomjera“, objašnjava dr Radžan i dodaje da je bol obično prisutan samo sa jedne strane.

Urinarna infekcija

Ponekad infekcija urinarnog trakta može da se proširi iz bešike do bubrega.

„Kod infekcije bubrega bol je tup i konstantan. Takve infekcije češće izazivaju temperaturu, groznicu i mučninu“, kaže dr Radžan.

Trauma

Bubrezi su zaštićeni rebrima i snažnim leđnim mišićima, pa povrede nijesu česte.

Ipak, osobe koje se bave kontaktnim sportovima ili dožive snažan udarac u predjelu boka mogu zadobiti povredu bubrega.

Policistična bolest bubrega

Riječ je o nasljednom oboljenju kod kojeg se u bubrezima razvijaju nekancerogene ciste.

„One mogu da krvare ili da se inficiraju, a vremenom dovode do povećanja bubrega i gubitka njihove funkcije. Ostali simptomi uključuju kamen u bubregu, infekcije urinarnog trakta i visok krvni pritisak“, navodi dr Radžan.

Tumor bubrega

Ovo je najrjeđi uzrok bolova u leđima, ali tumori ponekad mogu postati dovoljno veliki da izazovu nelagodnost.

U većini slučajeva riječ je o benignim cistama, ali rak bubrega nije rijedak i spada među deset najčešćih karcinoma kod muškaraca i žena.

Kada treba da se javite ljekaru?

Bol u leđima

Bol u leđima može biti veoma neprijatan, ali često prolazi sam od sebe.

Preporučuje se izbjegavanje pokreta koji pogoršavaju stanje, korišćenje toplih ili hladnih obloga, kao i protivupalnih lijekova, prenosi Danas.

Ako bol ne prođe u roku od šest do 12 nedjelja, trebalo bi da posjetite ljekara.

Međutim, ako se bol javio nakon povrede ili je praćen drugim zabrinjavajućim simptomima, odmah se javite hitnoj pomoći.

Bol u bubrezima

Ako sumnjate na problem sa bubrezima, trebalo bi što prije da se javite svom ljekaru.

„Svako ko ima simptome urinarne infekcije ili kamena u bubregu treba da se obrati ljekaru. Ako ste trudni i imate visoku temperaturu uz bol u bubrezima, odmah idite u hitnu pomoć jer trudnice imaju veći rizik od komplikacija“, savjetuje dr Radžan,

Podijeli tekst sa drugima na:

Sporna 23 dana januara: Najnižu penziju u FBiH dobila 96 korisnika

Izmjene Zakona o PIO u Federaciji BiH usvojene su 23. januara. Međutim, primjena tog zakona počela je od 1. januara i tu bi mogao nastati problem.

U tom periodu, dakle od 1. do 23. januara 96 penzionera je ostvarilo pravo na najnižu penziju. Ali, ta penzija je daleko manja nego što bi bila da su otišli samo mjesec ranije u penziju.

Naime, u januaru osoba koja je imala 15 godina staža i 65 godina života, i svih 15 godina imala je platu u visini prosječne u Federaciji BiH imaće penziju od 434 KM. Oni sa 20 do 25. godina staža imaće 470. A svi oni koji su imali od 25 do 30 godina staža imaće 507 KM.

Po starom zakonu imali bi veće penzije

Po starom zakonu, svi oni bi imali veće penzije. Te penije ne bi bile niže od najniže koja sada iznosi 666,76 KM.

I to nije sve, ukoliko svih tih godina niste imali platu u visini prosječne, onda kod penzionisanja nećete dobiti bod po svakoj godini. Ukoliko vaša plaća znači pola boda po godini, onda onda za 15 godina staža i 65 godina života možete očekivati penziju i od 197 KM.

Zbog svega je grupa poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH zatražila ocjenu ustavnosti člana 81. Zakona o PIO-u i njegove retroaktivne primjene kod Ustavnog suda FBiH. <<< Opširnije

Podijeli tekst sa drugima na:

Najjeftinija zemlja: Sa 80 evra osjećate se kao milioner

Kada većina ljudi počne planirati odmor brzo shvate koliko se troškovi gomilaju. Letovi, smještaj, hrana, prijevoz i izleti mogu putovanje pretvoriti u značajan financijski teret.

Ali posljednjih godina sve više svjetskih putnika ukazuje na destinaciju gdje je iskustvo suprotno od skupih turističkih destinacija – Uzbekistan.

Ova centralnoazijska zemlja, nekada važan dio Puta svile, postala je simbol pristupačnog, a opet bogatog putovanja za mnoge. Putnici je često opisuju kao jednu od najpristupačnijih zemalja u kojoj možete istovremeno doživjeti historiju, kulturu i moderni urbani život, prenosi N1 Slovenija.

Niske cijene koje iznenađuju putnike

Holandski putopisac Lourens, koji istražuje manje poznate destinacije širom svijeta, opisao je Uzbekistan kao “jednu od najjeftinijih zemalja koje je posjetio”. Rekao je da piće košta jedan euro, a noćenje u lokalnom apartmanu petnaest eura.

Posebno ga ja impresionirao glavni grad zemlje. Opisao ga je kao zanimljivu mješavinu moderne arhitekture i istorijskog duha. S jedne strane su stakleni neboderi, a s druge metro mreža koja se smatra jednom od estetski najzanimljivijih na svijetu, s mnogim stanicama koje podsjećaju na umjetničke galerije.

Hrana je takođe izuzetno pristupačna. Obrok u restoranima često može koštati samo nekoliko eura, što posjetiocima omogućava da bezbrižno istraže lokalnu kuhinju.

Osjeća se kao “milioner” za nekoliko desetina eura

Sličan utisak podijelila je i blogerica Milica, koja je po dolasku u zemlju rekla da se osjeća kao “milioner” nakon što je zamijenila samo 80 eura. Taksi košta samo nekoliko eura, a obroci su često jeftiniji nego u većini evropskih gradova.

Takođe je istakla kulturno bogatstvo zemlje. Od tradicionalnog hljeba, koji se smatra simbolom gostoprimstva, do gradova u kojima se isprepliću modernost i naslijeđe Puta svile.

Šta se može kupiti za jedan euro?

Kreator putopisa Drew Binsky otišao je korak dalje. Pokazao je šta možete dobiti za dolar ili evro.   Spomenuo je, između ostalog, porcije lokalne hrane, svježi hljeb, čaj, pa čak i iskustva poput jahanja životinja u pustinjskim područjima.

Kaže da je razlog tako niskih cijena uglavnom zbog nižih troškova života i lokalne samodovoljnosti, jer zemlja sama proizvodi veliki dio hrane i osnovnih dobara.

Je li Uzbekistan zaista najjeftiniji?

Iako se Uzbekistan često smatra jednom od najpristupačnijih turističkih zemalja, on nije apsolutni rekorder po niskim cijenama. Zemlje poput Pakistana, Egipta ili Indije su u prosjeku još jeftinije, kao i neke od susjednih zemalja Centralne Azije.

Međutim, Uzbekistan se ističe rijetkom kombinacijom vrlo niskih cijena, bogate istorije, impresivne arhitekture i izuzetnog gostoprimstva lokalnog stanovništva. Upravo ta mješavina čini ga jednim od najpopularnijih izbora među putničkim blogerima.

Sigurnost i iskustvo putovanja

Zemlja se generalno smatra sigurnom destinacijom. Turisti često izvještavaju da se osjećaju sigurno, posebno u većim gradovima poput Taškenta, Samarkanda i Buhare, gdje je primjetno prisustvo policije.

Naravno, stručnjaci preporučuju osnovni oprez, posebno prilikom putovanja u pogranična područja, gdje uslovi mogu biti osjetljiviji.

Možda vas zanima i ovo:

Najsigurnije zemlje za putovanje u 2026. godini (FOTO)

Zanimljivo je i da Uzbekistan sve više privlači žene koje putuju same, a koje ga opisuju kao relativno sigurnu zemlju s malo uličnog uznemiravanja i dobro održavanim turističkim područjima.

Destinacija koja iznenađuje

Uzbekistan možda nije najočitiji izbor za vaš sljedeći odmor, ali zato često najviše iznenađuje. Kombinuje izuzetnu dostupnost, bogatu istoriju i autentično iskustvo koje je teško pronaći u zemljama s većim brojem turista.

Za mnoge putnike, upravo je to razlog zašto se zaljubljuju u njega, ne samo zbog niskih cijena, već zbog osjećaja da su otkrili nešto autentično i drugačije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Trifunović: Penzioneri bi bili zadovoljni povećanjem penzija od 3,55 posto

Penzije u Republici Srpskoj ove godine u januaru su povećane za 6,45 posto, a novo povećanje moglo bi biti već u avgustu.

Vlada Republike Srpske nedavno je saopštila da će u procesu izrade rebalansa budžeta voditi računa o penzionerima. Naglasili su da će tražiti način da poboljšaju materijalne uslove i standard najstarije populacije. Takođe istakli su da će pratiti njihove potrebe, ali u skladu sa budžetskim mogućnostima.

“Rebalansom budžeta koji je u izradi, planirano je povećanje budžetskih sredstava namijenjenih penzionerima u RS”, poručili su iz Vlade Srpske.

Međutim, još se niko iz vlasti nije oglasio da li će, kada, i u kojem iznosu, penzije u Srpskoj ove godine biti vanredno povećane.

Podsjetimo, u avgustu lane, penzioneri u Srpskoj dobili su vanredno povećanje od 3%.

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Srpske, ističe da bi penzioneri bili zadovoljno vanrednim povećanjem penzija za najmanje 3,55%.

“Nadam se da će do njega doći u avgustu. Sa redovnim povećanjem od 6,45% iz januara, to bi bilo ukupno 10% u ovoj godini”, kaže za Srpskainfo Trifunović.

Dodaje da se nada da će Vlada Srpske naći sredstva za ovo vanredno povećanje.

“Nadamo se da će imati razumijevanja za penzionere i njihov materijalni položaj. Kada bi penzije bile povećane za 3,55%, to bi bilo ukupno 10% na godišnjem nivou, što smatramo zadovoljavajućim, jer su, od početka godine, toliko porasle i plate u Srpskoj. Naravno, troškovi života u Srpskoj ekstremno su povećani nakon izbijanja rata na Bliskom istoku”, objašnjava Trifunović.

Iz Fonda PIO nedavno su saopštili da su penzije unazad 13 godina usklađene 10 puta redovno i 14 puta vanredno.

“Nominalno povećanje penzija u periodu 2013.-2026. je 82,68%, a efektivno ili stvarno 116,32%”, poručili su iz ovog fonda.

Uprkos tome, velika većina penzionera svojim primanjima i dalje jedva preživljava.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vitalan penzioner: Profesor aktivan i u devetoj deceniji života

U vremenu kada mnogi već odavno uspore ritam života, profesor srpskog jezika i književnosti u penziji Ratko Joveš (82), pokazuje da vitalnost ne poznaje godine.

U devetoj deceniji života i dalјe je fizički aktivan. Vezan za tradiciju i obećanje koje je dao još kao dječak. Ratko se zavjetovao roditelјima da će uvijek obilaziti i obrađivati porodično imanje u Petrovom Gaju.

“Kao gimnazijalac sam shvatio da je moja misija da pomognem svojoj porodici i da im obezbijedim bolјe uslove za život. Moj otac je radio svega 10 godina, nije imao penziju. Moji roditelјi nisu imali primanja. Živjeli smo od onog što sami proizvedemo. Ja sam kod komšije sedam dana gazio zemlјu za ciglu koju je on pekao da bih sebi kupio hlače. To me nije obeshrabrilo, ali sam znao da ako završim školu, da su meni sva vrata otvorena. Tako je i bilo”, priča Ratko, a prenosi Kozarski vijesnik.

Voćnjaku posvećuje posebnu pažnju

Školovao se Ratko i zaposlio kao profesor, ali je često, nakon što napusti učionicu, zavrtao rukave i odlazio da radi na porodičnom imanju.

Danas, na tom istom imanju prostiru se usjevi pšenice i raži, ali i stari voćnjak kojem Ratko posvećuje posebnu pažnju. Voćnjak obnavlјa strplјivo i temelјno, vjerujući da svako stablo nosi dio porodične istorije. Uz to, posjeduje i kombajn iz 1983. godine.

“Kada završim sa nastavom, dođem ovdje, uđem u traktor i na njivu. Tri traktora sam imao, radio sam i drugima i zarađivao. Mogao sam raditi i po danu i po noći, jer sam imao sve uslove za to. Tada sam imao bolјe grijanje i hlađenje u traktoru, nego u mercedesu. Tako sam to održavao, a to je moj otac jako volio. Kada sam kupio kombajn, samo jedan čovjek u selu ga je imao, a svaka kuća je sijala žito”, priča Ratko.

Košenje trave donosi mu mir

Posebnu vrijednost imanju daje stara rodna kuća i ambar iz 1856. godine, sagrađen iste godine kada je rođen Nikola Tesla. Ovi objekti nisu samo građevine, već svjedoci vremena i trajanja, koje Ratko brižno čuva od zaborava.

Ipak, među svim poslovima, jedan mu je posebno drag. Košenje trave, kaže, donosi mu poseban mir i zadovolјstvo. Uređeno dvorište za njega nije samo pitanje estetike, već i priprema za najdraže trenutke. Dolazak djece i unučadi za Svetog Iliju. Tada imanje ponovo oživi u punom smislu.

“Ponosan sam otac četvoro djece i četvoro unučadi. Ja ovdje kosim deset puta, da bi oni došli za Svetog Iliju, da se okupimo na našem imanju. Srećan sam zbog toga, barem se nadamo jedni drugima, da se vidimo i da uživamo zajedno”, kaže Ratko.

U zdravom tijelu zdrav duh

Ratko Joveš svoj život vodi jednostavnom, ali snažnom filozofijom, sažetom u latinskoj izreci: „Mens sana in corpore sano“ – „Zdrav duh u zdravom tijelu“. Nјegov primjer pokazuje da ta misao nije samo fraza, već način života koji donosi dugovječnost, snagu i unutrašnji mir.

U vremenu brzine i zaborava, priča Ratka Joveša podsjeća na vrijednosti koje ne blijede. Porodicu, rad i datu riječ koja traje cijeli život.

Podijeli tekst sa drugima na:

Roboti sprovode medicinske eksperimente na Univerzitetu u Tokiju

Univerzitet u Tokiju otvorio je laboratoriju u kojoj roboti sprovode medicinske eksperimente. Te eksperimente su ranije obavljali ljudi. Cilj je da se vremenom automatizuje skoro čitav proces istraživanja, prenose japanski mediji.

U objektu na kampusu Instituta za nauku u Jušimi u Tokiju, poznatom kao Centar za inovacije u robotici, nalazi se 10 robota, uključujući humanoidni model nazvan Maholo LabDroid, dok ljudskog osoblja nema, prenijela je agencija Kjodo.

Univerzitet planira da na duži rok značajno poveća broj robota, integrišući sisteme automatizacije sa vještačkom inteligencijom (AI), prenosi Tanjug.

Koristeći dvije ruke, roboti mogu da obavljaju delikatne zadatke kao što su prenos fiksnih količina reagensa i otvaranje vrata opreme sa kontrolisanom temperaturom radi postavljanja i uklanjanja predmeta. Kultivacija ćelija, koja je već programirana, takođe može da se obavlja automatski.

Univerzitet planira da do 2040. godine poveća broj robota na oko 2.000, pri čemu bi oni obavljali skoro sve istraživačke zadatke. Od generisanja hipoteza do eksperimentalne verifikacije.

Možda vas zanima i ovo:

U roku od deset godina roboti bi mogli operisati ljude samostalno

„Želimo da japansku nauku učinimo najboljom na svijetu“, izjavio je direktor centra Keiči Nakajamana na ceremoniji otvaranja objekta sredinom aprila.

On je naveo da su AI i robotika ključni alati za postizanje tog cilja. Roboti su se takođe pridružili ceremoniji presijecanja vrpce.

Ovaj potez uslijedio je u trenutku kada se istraživačke institucije suočavaju sa izazovima, uključujući nedostatak radne snage i potrebu za smanjenjem ljudskih grešaka u eksperimentalnom radu, navodi Kjodo.

Robot Maholo je već predstavljen u bolnici u gradu Kobe, u zapadnom Japanu, koja se fokusira na oftalmologiju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Minimalna penzija u FBiH bi mogla preći 700 KM

Građane Federacije Bosne i Hercegovine do kraja 2026. godine očekuje nekoliko važnih promjena koje bi mogle donijeti veća primanja penzionerima, moguće povećanje plata radnicima i proširenje prava za porodice s djecom.

Najviše pažnje izazvale su najave novog rasta penzije, koje bi već od jula mogle biti povećane za dodatnih 5,6 do šest odsto. Ukoliko do toga dođe, minimalna penzija u Federaciji prvi put bi mogla preći granicu od 700 KM.

Podsjetimo, januarskim usklađivanjem penzije su već povećane za 11,2 odsto, pa trenutno najniža penzija za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026. godine iznosi 666,76 KM. Nakon novog povećanja, minimalna penzija mogla bi iznositi između 704 i 706 KM, piše Avaz.

Možda vas zanima i ovo:

Povećanje penzija u Federaciji BiH od 1. jula ove godine

Pored penzionera, određene promjene mogle bi osjetiti i radnici u Federaciji BiH. Vlada Federacije ranije je smanjila zbirnu stopu doprinosa sa 41,5 na 36 odsto. Međutim mnogi poslodavci to smanjenje nisu iskoristili za povećanje plata zaposlenima.

Krajem godine moglo bi uslijediti novo smanjenje doprinosa, pod uslovom da reforma fiskalizacije pokaže očekivane rezultate. Time bi poslodavci dobili dodatni prostor za povećanje plaća radnicima, posebno u uvjetima rasta troškova života i inflacije.

Jedna od važnijih socijalnih reformi koja se takođe najavljuje jeste uvođenje kvaziuniverzalnog dječijeg dodatka.

Prema dostupnim informacijama, cilj je da sva djeca u Federaciji BiH do sedme godine imaju pravo na dječiji dodatak. Za stariju djecu važili bi određeni prihodovni kriteriji.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rakija “liječi” sve bolesti: Šljivovica najpoznatija na Balkanu

Šljivovica je najpoznatija vrsta rakije na Balkanu. No to alkoholno piće priprema se i od krušaka, dunje, jabuka, smokve i oraha.

Najstarija rakija potiče iz Bugarske

Rakija je žestoko piće koje se dobiva destilacijom fermentiranog voća. Smatra se nacionalnim pićem brojnih slavenskih naroda. Nije poznato ko je prvi počeo raditi rakiju, iako je najstarija posuda za destilaciju ovog pića pronađena u Ivaylovgradu u Bugarskoj, a datirala je iz 11. vijeka, piše punkufer.hr.

Ime je dobila po znoju

Riječ rakija arapskog je porijekla i potiče od riječi al-rak, što u slobodnom prievodu označava znoj. Pretpostavlja se da je u naše krajeve stigla s Turcima oko 15. vijeka.

Rakija se pravi i od tartufa

Šljivovica je najpoznatija vrsta rakije na Balkanu. No to alkoholno piće priprema se i od krušaka, dunje, jabuka, smokve i oraha. Lozovača se pak priprema od fermentiranog grožđanog kljuka te se po potrebi aromatizira različitim začinskim travama. Među neobičnijim rakijama na tržištu svakako je ona od bijelog tartufa.

Rakija “liječi sve bolesti”

U tradiciji većine naroda na Balkanu je ukorijenjeno mišljenje da rakija “liječi sve probleme”. Ispijanje tog napitka pomaže kod zubobolje, probavnih tegoba i upale grla, smanjuje bolove u mišićima, a korisno je sredstvo za poboljšavanje lošeg raspoloženja. Neki vjeruju i da masaža leđa travaricom uklanja bol u tom dijelu tijela.

Rakija može biti dezinfekcijsko sredstvo

U pandemiji koronavirusa došlo je do nestašice dezinfekcijskih sredstava na tržištu, pa su ljudi počeli miksati svoje kućne pripravke na bazi alkohola. Često se za dezinfekciju spominjala i rakija. No treba znati da će dezinfekcijsko sredstvo biti učinkovito samo ako koristite rakiju sa 60 i više posto alkohola. Industrijski proizvedene rakije obično imaju od 40 do 50 posto alkohola.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj radi 10.000 penzionera među njima i Banjalučanin (95)

Tržište rada u Republici Srpskoj sve više se popunjava radnicima koji su se već penzionisali, pa je tako broj penzionera koji rade premašio 10.000, pokazuju najnoviji podaci nadležnih institucija.

Prema evidencijama Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske, na dan 28. april 2026. godine u Republici Srpskoj je evidentirano ukupno 10.042 korisnika prava – penzionera koji, nakon ostvarivanja prava, imaju i status osiguranika, odnosno radno su angažovani.

Rekorder iz Banjaluke

“U odnosu na isti period 2025. godine, kada je taj broj iznosio 9.030, zabilježen je porast, odnosno veći je broj penzionera koji su radno angažovani”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Fonda PIO Republike Srpske.

Najstariji penzioner koji ima status osiguranika ima 95 godina, muškog je pola i živi u Banjaluci.

“Penzioneri koji nakon ostvarivanja prava nastavljaju radni angažman najčešće su zaposleni u privatnom sektoru, odnosno u privatnim preduzećima, gdje postoji izražena potreba za iskusnim i stručnim kadrom”, kažu iz Fonda PIO Republike Srpske.

Rade i u rudarstvu

Prema evidencijama, najzastupljeniji su u djelatnostima kao što su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo. Ima ih i u različitim naučnim i stručnim oblastima.

“Pored toga, dio penzionera angažovan je u zdravstvu, visokom obrazovanju, komercijalnoj poljoprivredi, kao i u okviru različitih organizacija i zajednica”, rekli su iz Fonda PIO RS.

Posebno su traženi stručnjaci sa odgovarajućim licencama i specifičnim znanjima. To su inženjeri različitih profila (elektro, mašinski, građevinski, hemijsko-tehnološki, drvoprerada), ljekari, stomatolozi, pravnici i sudski vještaci.

“Takođe, zastupljeni su i radnici sa srednjom stručnom spremom, kao i nekvalifikovani radnici, najčešće na poslovima obezbjeđenja, održavanja i čuvanja objekata”, kazali su iz Fonda PIO Republike Srpske.

Postoji potreba za njima

Janko Petrović, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ocjenjuje da postoji potreba za zapošljavanjem penzionera.

“Imate ljude sa 60-65 godina koji mogu da rade na nekim lakšim poslovima, a imaju izuzetno veliko iskustvo. Takav penzioner je bolji nego većina mladih radnika na tržištu rada”, rekao je Petrović.

On smatra da je ovaj dio potrebno urediti i penzionerima omogućiti neki benefit od toga što rade nakon penzionisanja.

“Ako smo im platili poreze i doprinose, da to utiče na dodatni dio penzije, koja bi mogla biti veća. Drugo, ako penzioneri imaju regulisano zdravstveno osiguranje, mislim da bi bilo dobro da se iznađe rješenje da se to zdravstveno osiguranje ne plaća. Odnosno da se ne plaća duplo, jer je to osiguranje penzioner jednom već ostvario svojim radom. Ima tu dosta poteškoća. Vlada ima namjeru da riješi dio tih pitanja”, rekao je Petrović.

Nemaju dovoljno pa rade

I ekonomista Milenko Stanić kaže da privredi u Republici Srpskoj nedostaje radnika, te podsjeća da se brojni poslodavci godinama obraćaju nadležnim institucijama za uvoz radne snage.

“Pojavljuje se potreba da penzioneri nadomjeste nedostatak radne snage, ali mnogo važniji aspekt jeste standard naših penzionera. Visina penzija je nedovoljna da bi naši penzioneri mogli pristojno živjeti. Oni traže način da nadomjeste taj nedostajući prihod svojim angažovanjem u radnim aktivnostima. To je ključni aspekt. Svakako će broj angažovanih penzionera rasti”, naveo je Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Podijeli tekst sa drugima na: