U julu novo povećanje penzija u Federaciji BiH

Penzioneri u Federaciji BiH mogli bi uskoro dobiti novo povećanje primanja.

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH potvrdio je da se može očekivati novo povećanje i da je tako propisano izmjenama Zakona o PIO.

Nakon već realiziranog povećanja na početku 2026. godine, koje je iznosilo više od 11 posto, vlasti planiraju dodatno povećanje tokom ljeta.

Prema najavama, novo usklađivanje penzija trebalo bi uslijediti u julu. Radi se o novom modelu koji predviđa korekcije dva puta godišnje – početkom i sredinom godine.

Time bi ukupno povećanje penzija u 2026. godini moglo dostići oko 17 posto. To bi predstavljalo jedno od najvećih povećanja u posljednjih nekoliko godina.

Možda vas zanima i ovo:

Šta izmjene Zakona o PIO u FBiH donose budućim penzionerima?

Premijer je naglasio da su penzioneri među prioritetima Vlade. Rekao je i  da je cilj očuvanje životnog standarda kroz vezivanje rasta penzija za kretanja plata i troškova života.

Ukoliko se najave realizuju, minimalna penzija bi do kraja godine mogla dostići približno 700 KM, što bi predstavljalo značajan pomak za najugroženije kategorije.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Sindrom proljećnog umora: Kako se prepoznaje i pobjeđuje?

Sa dolaskom proljeća dani postaju duži a temperature rasu, međutim mnogi od nas se osjećaju nikad umornije i slabije.

Ako imate utisak da vam energija opada čak i nakon najmanjeg napora, moguće je da vas je sustigao takozvani sindrom proljećnog umora.

Sve oko nas cvjeta i djeluje živopisno, ali raspoloženje često ne prati taj ritam. Umjesto naleta energije, javlja se osjećaj tromosti i iscrpljenosti, kao da je tijelo u nekoj vrsti laganog zimskog sna iz kog se teško budi. Ova pojava nije nimalo rijetka, a istraživanja pokazuju da nešto češće pogađa žene.

Nakon dugih zimskih mjeseci, organizam mora da se prilagodi promjeni godišnjeg doba. Povećanje temperature i duži dani pokreću niz fizioloških promjena u tijelu. Krvni sudovi se šire kako bi se tijelo lakše prilagodilo toplijem vremenu, a posljedica toga može biti blagi pad krvnog pritiska – što često dovodi do osjećaja umora, slabosti i manjka energije.

Uz to, proljećni umor mogu pratiti i drugi simptomi: migrene, teško buđenje ujutru ili nesanica, manjak apetita, smanjena koncentracija, grčevi i bolovi u mišićima, nervoza, a ponekad čak i digestivne tegobe ili blagi problemi sa kožom.

Iako ne postoji jedan jedini uzrok ovog sindroma, stručnjaci ističu da na njega mogu uticati različiti faktori. Među njima su virusne infekcije, hormonski disbalans, oslabljen imunitet, sezonske alergije, nedostatak gvožđa u organizmu ili poremećaji krvnog pritiska, posebno nizak pritisak.

Proljeće donosi i veoma rano svitanje. Sunčeva svjetlost za naš mozak predstavlja signal za buđenje, pa se često dešava da se probudimo mnogo prije alarma i da zapravo ne odspavamo dovoljno. Na to se nadovezuje i prelazak na ljetnje računanje vremena, koji dodatno remeti unutrašnji biološki sat i može pojačati osjećaj iscrpljenosti.

Kako ublažiti proljećni umor

Dobra vijest je da postoji nekoliko jednostavnih navika koje mogu pomoći da se simptomi ublaže i da u proljeću zaista uživate sa više energije.

Prije svega, važno je naučiti kako da kontrolišete stres. Svako ima svoje metode – od meditacije i boravka u prirodi do hobija koji opuštaju – ali je važno pronaći strategiju koja vama najviše prija.

Lagano, svakodnevno kretanje takođe može napraviti veliku razliku. Umjerena fizička aktivnost podstiče proizvodnju endorfina, hormona koji poboljšavaju raspoloženje i povećavaju energiju. Posebno se preporučuju šetnje na svježem vazduhu ili plivanje.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako se riješiti proljećnog umora?

Obratite pažnju i na unos magnezijuma. Njegov nivo u organizmu često se smanjuje upravo tokom proljeća. Dobri izvori ovog minerala su bademi, sjemenke suncokreta, zeleno lisnato povrće, mahunarke i banane.

Jednako je važno provjeriti i nivo gvožđa, jer nedostatak ovog minerala može biti jedan od glavnih uzroka hroničnog umora. Namirnice bogate gvožđem su crveno meso, morski plodovi, jaja, sočivo i spanać.

Hidratacija jedan od ključnih faktora.

Čak i blaga dehidratacija može izazvati osjećaj iscrpljenosti, pa se preporučuje da tokom dana popijete najmanje litar i po vode. Ako vam je to teško, možete posegnuti i za nezaslađenim čajevima ili drugim napicima bez šećera. Slatka gazirana pića, s druge strane, nisu dobar izbor.

Pokušajte da izbjegavate i navike koje dodatno opterećuju organizam. To su pušenje, pretjerane unose kafe ili alkohola, piše Novosti Magazin.

Na kraju, posebnu pažnju obratite na ishranu. Najbolji izbor su svježe voće i povrće, mahunarke, integralne žitarice i orašasti plodovi. Teška, masna i industrijski prerađena hrana, kao i slatkiši koji naglo podižu pa spuštaju nivo šećera u krvi, mogu dodatno pojačati osjećaj umora.

Ukoliko simptomi potraju, u dogovoru sa ljekarom mogu se koristiti i određeni dodaci ishrani. Oni pomažu organizmu da se lakše prilagodi promjeni godišnjeg doba.

Jer iako proljeće ponekad počne uz manjak energije, uz male promjene u svakodnevnim navikama vrlo brzo može postati period u kojem ćete se ponovo osjećati lagano, vitalno i puni snage.

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatna banjska rehabilitacija, šta donosi i kako funkcioniše (VIDEO)

Većini penzionera odlazak u banju predstavlja luksuz koji sa prosječnom penzijom ne mogu sebi priuštiti, a koji im je prijeko potreban.

U trećoj životnoj dobi, kada su hronične bolesti, smanjena pokretnost i opšti pad vitalnosti sve izraženiji, boravak u banjama može značajno doprinijeti očuvanju zdravlja i poboljšanju kvaliteta života.

“Bio sam u Banji Vrućici i hvala im. Sve su to ljudi zaslužili, ljudi koji imaju mala primanja i koji uđu u godine, ja sam jedan od tih imao sam i ratište i zarobljeništvo i neću se više javljati. Svi su zaslužili neka svi idu”, rekao je Zoran Ristić, penzioner.

U Republici Srpskoj je gotovo 300 hiljada penzionera – a banjska rehabilitacija penzionera dostupna je za tek šest hiljada. Više od 235 hiljada živi u našoj zemlji, a svaki drugi je učesnik rata. Besplatna rehabilitacija namijenjena je onima kojima je liječenje najpotrebnije, kažu iz udruženja penzionera.

“U našem program koji mi provodimo, rehabilitacija i oporavak traju sedam dana. U to je uključeno: zdravstveni pregled i rehabilitacije koji svaki dan penzioneri provode i sam penzioner bira banju koja mu je potrebna”, rekao je Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske.

Rehabilitacija za 6.000 penzionera

Sedmodnevnu rehabilitaciju za 6 000 penzionera u Srpskoj finansiraće i Vlada Republike Srpske sa 1,8 miliona KM. Od toga iznosa Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite finansira 800 hiljada, kabinet predsjednika Vlade 1 milion KM. Novac je izdvojio i Kabinet predsjednika izdvojiti 1,5 miliona KM.

“Fond PIO na osnovu dostavljenih podataka iz udruženja penzionera i FZO prati ko je od korisnika prava  ostvario besplatnu rehabilitaciju”, rekla je Ružica Mrkaljić, portparol Fonda za penzijsko i zdravstveno osiguranje Republike Srpske.

Banjska rehabilitacija penzionera ne bi trebalo da bude luksuz, već potreba koja se podrazumijeva. Važno je raditi na tome da ovakvi programi budu dostupni što većem broju penzionera, piše ATV.

Podijeli tekst sa drugima na:

Život postaje luksuz, građani strepe od novih poskupljenja

Građani Bosne i Hercegovine ponovo su na udaru rasta cijena, kako goriva, tako i drugih proizvoda i usluga, pa se mnogi dok strepe od novih poskupljenja s pravom pitaju kako preživjeti.

Novi talas poskupljenja širom BiH

U samo nekoliko posljednjih dana poskupjeli su taksi prevoz u Sarajevu, odvoz smeća u Banjaluci, voda, smeće i grijanje u Čelincu, a najavljena su i poskupljenja namirnica poput brašna, kao i brojnih drugih proizvoda i usluga.

Građani i stručnjaci upozoravaju na posljedice

Građani Banjaluke kažu da strahuju od nove inflacije dok se, kako navode, nalaze u začaranom krugu poskupljenja i malih plata.

“Ljudi su sad u ogromnom grču zbog poskupljenja koja se već dešavaju, koja dolaze i jednostavno više ne znaju čega još da se odreknu i kako da se sastave od prvog do prvog. Prosječnom radniku postalo je sve teže da se doveze na posao. Pogotovo onim ljudima koji ne mogu da stignu pješke, da nahrani porodicu, te da isfinansira sve redovne i vanredne obaveze, a da tu ne ubrajamo nikakav luksuz. Ovdje je preživjeti izgleda postalo pravi luksuz”, kaže Banjalučanka za “Nezavisne novine”.

Drugi građani vratili su se u vrijeme pandemije, navodeći da su ekonomski stručnjaci tada najavljivali inflaciju koja će nas pogoditi, ali da se tada nisu previše potresali oko toga jer su tada bili ugroženi životi.

“Poslije je došlo i to što su najavljivali – inflacija i tu riječ, evo već godinama, čujemo i osjetimo. Od tada namirnice konstantno poskupljuju, sve je redom bilo na udaru: meso, mlijeko, hljeb, čokolada, toalet-papir. Gorivo da ne spominjem, rezervoar nam je, kad je izbio rat u Ukrajini, poskupio za duplo i to je potrajalo. Poskupljenje goriva uticalo je naravno i na sve ostalo. U isto vrijeme poskupljivale su nam i režije. Kada smo konačno dočekali da cijene goriva spadnu, desilo se novo naglo i veliko poskupljenje, pogotovo dizela”, kaže Banjalučanin za “Nezavisne novine”, dodajući da je minimalna povećanja plata odavno sažvakala inflacija.

              Možda vas zanima i ovo:

Najugroženiji penzioneri i porodice sa niskim primanjima

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “ToPeeR” iz Doboja, ističe da građani ćute i strepe od novih poskupljenja.

“Mi kao udruženje za zaštitu potrošača u narednim danima imaćemo sastanke sa građanima i cilj je da se konačno krene sa socijalnom kartom. Ona je jedino rješenje da se jedan broj građana, a to je sigurno više od 40 odsto, na neki način zaštiti od ovog poskupljenja. Kako god smo radili analizu, u Doboju će biti izuzetno krizno za nekih 30 odsto porodica zato što većina penzionera ovdje ima penzije ispod 700 KM. To je nedovoljno ni za osnovnu hranu, a da ne govorimo o ostalim uslugama”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, poskupljenja su veća u odnosu na ono što se predviđalo.

“Treba da konačno institucije urade nešto. Najbitnije je da se uradi socijalna karta”, navodi ona, dodajući da trenutne kontrole nadležnih “nisu kako treba”.

“Nemoguće je da dvije prodavnice prodaju istu robu po razlici od 30 ili 40 feninga ako mi idemo na to da se na neki način smanji marža, odnosno da se kontroliše”, ističe Šešlija.

Život građana shodno svim poskupljenjima, prema riječima Redže Omerbašića, predsjednika Udruženje građana Županije posavske “Klub potrošača Odžak” iz Odžaka, u ovom trenutku je neizvjestan.

“Energenti su naglo poskupjeli, a to će imati uticaja na cijene, na transport, tokove robe. Očekivati je sve veće cijene, a u toj svoj brzini imamo i nekontrolisano povećanje cijena. Ne može se to sve iskontrolisati”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, vlasti pokušavaju uvesti mjere, ali nisu spremne i stručne da bilo šta urade.

“One ne mogu predvidjeti šta će biti za pet dana, a kamoli da imaju programe. Nema dugoročnog razvoja poljoprivredne proizvodnje da imamo hranu. Nema rezerve za gorivo, nema rezerve za stabilizaciju tržišta da stanovništvo ima redovne cijene nekoliko mjeseci”, navodi on.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Želite krupan i zdrav krompir, ovo su ključni koraci

Krompir je jedna od najvažnijih povrtlarskih kultura u svijetu i kod nas. Priprema zemljišta za sadnju krtola počinje još na jesen a sije se od polovine marta do polovine aprila.

Pored ove važne agrotehničke mjere, preporučuje se primjena organskog, stajskog đubriva u cilju poboljšanja plodnosti zemljišta, vodno-vazdušnih osobina kao i mikrobiološke aktivnosti, hemijskih i fizičkih osobina zemljišta.

Na površini od jednog hektara treba unijeti 20 do 40 tona ovog organskog đubriva.

Predusjevi? Nikako paradajz i paprika

Proljetna priprema zemljišta za sadnju podrazumijeva tanjiranje, drljanje ili freziranje u cilju stvaranja rastresitog sloja, mrvičaste strukture, pogodne za razvoj biljaka.

Dobro pripremljeno zemljište podrazumijeva ravan površinski sloj, bez grudvi i pokorice. Primjena mineralnog NPK đubriva je od izuzetnog značaja zbog pravilnog vegetativnog porasta biljke, korijenovog sistema i razvoja krtola. Ipak, treba voditi računa o količini azota kako ne bi došlo do bujnog porasta nadzemne mase na račun prinosa krtola u zemljištu.

Nakon što se zemljište blagovremeno pripremi, slijedi formiranje bankova koji omogućavaju efikasnije oticanje suvišne vode, bolje zagrijavanje zemljišta kao i lakši razvoj krtola. Krompir treba saditi na međurednom rastojanju od 75 centimetara, sa razmakom u redu od 25 do 30 centimetara.

Temperatura zemljišta prilikom sadnje treba da bude oko 10 stepeni, dok previše hladno zemljište može imati negativan uticaj na sadni materijal. Najbolje uspijeva na lakšim i srednje teškim zemljištima čija je pH vrijednost između 5,5 i 6,5. Slabo podnosi zemljišta težeg mehaničkog sastava, zbijena i slabo drenirana.

Ovu povrtlarsku kulturu ne treba gajiti u monokulturi, a na istu parcelu se može posaditi tek nakon tri do četiri godine. Sadnja se ne preporučuje na parceli na kojoj su prethodno bili paradajz, paprika ili plavi patlidžan zbog zajedničkih bolesti i štetočina. Najbolji predusjevi su strna žita i leguminoze.

Kada je vrijeme za sadnju?

Izbor sadnog materijala podrazumijeva upotrebu zdravih, certifikovanih krtola. Ukoliko su velike, mogu se isjeći na komade, ali svaki komad mora imati jedan do dva okca. Prije sadnje potrebno je krtole ostaviti na svjetlu da proklijaju.

Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 10 do 15 stepeni. Međutim, ako je vrijeme hladnije, sporije će nicati, a može doći i do truljenja.

Krompir je osjetljiv na niske temperature. To znači da može da strada čak i na jedan do dva stepena ispod nule. Iz tog razloga treba voditi računa o vremenu sadnje, a to je u našim agroekološkim uslovima period mart-april.

Jedna od važnijih mjera njege tokom vegetacije je nagrtanje zemljišta.  Kada biljka dostigne visinu od 15 do 20 centimetara. Za dvije do tri sedmice treba obaviti još jedno.

Ova mjera je naročito značajna u sušnim godinama, jer se na taj način čuva vlaga u zemljištu, smanjuje isušivanje, a djeluje i kao štit od ekstremnih temperaturnih talasa.

Kombinacijom određenih agrotehničkih mjera kao i redovnom primenom hemijskih sredstava protiv bolesti i štetočina osiguravamo normalan rast i razvoj biljaka, kao i visok i stabilan prinos, piše Agrko klub.

Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženje penzionera iz Bijeljine članarinu podiglo na 4 KM

Udruženje penzionera Grada Bijeljina održalo je redovnu Skupštinu Udruženja.

Na sjednici je usvojen Izviještaj nadzornog odbora, zatim Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj za prošlu godinu. Dalje penzioneri su razmatrali i usvojili Finansijski plan za 2026. godinu, kao i Program rada u ovoj godini.

Usvojena i odluka o povećanju članarine na 4 KM.

Na sjednici je izražena zahvalnost Vladi Republike Srpske, Kabinetu predsjednika i Fondu PIO. Zahvalnost se odnosi na podršku za projekat banjske rehabilitacije penzionera. Na osnovu tog projekta 6.000 penzionera će ove godine koristiti besplatne banjske usluge.

Možda vas interesuje i ovo:

Na koji način penzionerska udruženja troše novac

Mlade Milić, direktor Fonda PIO koji je prisustvovao sjednici Skupštine rkeao je da je Fond opredjeljen za nastavak saradnje. To se kako je rekao, posebno odnosi na Udruženje penzionera Republike Srpske koje je od posebnog interesa za društvo i državni sistem Republike Srpske.

Sjednici Skupštine, kako prneosi Fond PIO, prisustvovao je i Spasoje Blagojević, rukovodilac Filijale Fonda PIO u Bijeljini.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ova hrana može da čuva zdravlje očiju i poboljša vid

Iako je mrkva obično prva asocijacija na hranu dobru za oči, nije jedina namirnica koja pomaže očuvati vid.

Na primjer, batat sadrži tri puta više vitamina A od mrkve, tamnozeleno lisnato povrće štiti mrežnjaču i može usporiti promjene vida povezane sa starenjem, a riba bogata omega-3 masnim kiselinama može ublažiti simptome suvog oka.

Za zdravlje očiju važni su i drugi nutrijenti, poput vitamina C i E, cinka i selena, navodi EatingWell.

Batat

Vitamin A važan je za zdravlje rožnjače, a sastavni je i dio pigmenta rodopsina, koji pomaže oku da svjetlost pretvori u signale koje mozak prepoznaje kao sliku.

Iako se mrkva često ističe kao dobar izvor vitamina A, batat ga sadrži čak tri puta više – jedan pečeni batat srednje veličine obezbjeđuje 150 odsto preporučene dnevne vrijednosti.

Za to su zaslužni karotenoidi provitamina A, poput beta-karotena, koji voću i povrću daju karakterističnu narandžastu, ali i tamnozelenu boju te djeluju kao antioksidansi.

Tamnozeleno lisnato povrće

Tamnozeleno lisnato povrće, poput kelja i špinata, odličan je izvor luteina i zeaksantina – dva karotenoida koji štite mrežnjaču.

Djeluju kao antioksidansi, upijaju dio plavog svjetla i tako sprječavaju da dopre dublje u oko i ošteti očne stanice.

Veći unos špinata, kelja i drugog tamnozelenog povrća, poput raštike ili lišća repe, povećava razinu luteina i zeaksantina u tijelu, što može usporiti razvoj makularne degeneracije i drugih promjena vida povezanih sa starenjem.

Jaja

Jaja su još jedan dobar izvor luteina i zeaksantina, posebno od kokoši čija je prehrana obogaćena tim nutrijentima. Iako jaja prirodno sadrže te tvari, obogaćena jaja ih imaju znatno više, a čini se i da ih tijelo lakše apsorbuje i iskorištava.
Redovna konzumacija takvih jaja može povećati nivo luteina i zeaksantina te tako pomoći u očuvanju vida.

Kamenice

Cink je važan za rad više od 300 enzima u tijelu, a neki od njih povezani su i sa zdravljem očiju.

Taj mineral pomaže održati strukturu i stabilnost proteina u mrežnjači te štiti stanice mrežnice, čime može pomoći u sprječavanju i usporavanju gubitka vida.

Iako je ozbiljan nedostatak cinka rijedak, istraživanja pokazuju da mnogi ljudi ne unose dovoljno tog minerala.

Zato je korisno u prehranu uključiti namirnice bogate cinkom, a kamenice su jedan od najbogatijih izvora. Osim cinka, sadrže i selen, bakar te omega-3 masne kiseline.

Ako ne volite kamenice, dobar izvor cinka mogu biti i meso, morski plodovi, perad, obogaćene žitarice, grah, orašasti plodovi i sjemenke.

Badem

Vitamin E snažan je antioksidans koji štiti stanice u cijelom tijelu, pa tako i one u očima.

Oksidativna oštećenja uzrokovana zagađenjem, dimom i štetnim zračenjem s vremenom mogu oštetiti stanice oka. Vitamin E pomaže neutralisati slobodne radikale i zaštititi ih od takvih promjena.

Zato je važno u prehranu uključiti namirnice bogate vitaminom E, poput badema.

Jedna porcija suvo prženih badema od oko 28 grama, odnosno otprilike 23 badema, obezbjeđuje 45 odsto dnevnih potreba za vitaminom E.

Dobri izvori su i sjemenke suncokreta, lješnjaci, maslac od kikirikija i avokado.

Masna riba

Ako su vam oči često suve i nadražene, moglo bi pomoći da dva do tri puta sedmično jedete masnu ribu.

Tuna, pastrmka, skuša, sardine i losos bogati su omega-3 masnim kiselinama.
Sindrom suvog oka povezan je sa nedovoljnom proizvodnjom suza.

Iako suze djeluju kao da su samo voda, one imaju i sluznu i uljnu komponentu, pa manjak esencijalnih masnih kiselina poput DHA i EPA može pridonijeti tim simptomima.

Istraživanja pokazuju da veći unos omega-3 masnih kiselina može znatno ublažiti tegobe. One potiču stvaranje suza i djeluje protuupalno.

Papaja

Papaja svoju ružičasto-narančastu boju duguje likopenu, karotenoidu koji može usporiti razvoj očne mrene.

Ipak, njena najveća prednost je vitamin C – jedna mala papaja obezbjeđuje više od 150 posto preporučenog dnevnog unosa.

Oči su metabolički vrlo aktivne, zbog čega se u njima brže stvaraju slobodni radikali. Zbog toga im treba više antioksidativne zaštite.

Vitamin C, osim što je i sam antioksidans, pomaže obnoviti vitamin E i druge antioksidanse u oku.

Zato su namirnice poput papaje, agruma, crvene paprike i bobičastog voća posebno korisne.

Grah

I vrsta ugljikohidrata koje jedemo može uticati na zdravlje očiju. Jedno istraživanje pokazalo je da su osobe koje su jele više namirnica sa visokim glihemijskim indeksom imale znatno veći rizik od gubitka vida uzrokovanog makularnom degeneracijom.

Zato je dobro rafinisane žitarice, grickalice i zaslađena pića češće zamijeniti namirnicama s nižim glihemijskim indeksom i više vlakana, poput graha i cjelovitih žitarica.

Osim što pomaže u regulaciji šećera u krvi, grah je i dobar izvor drugih važnih nutrijenata za oči, poput cinka i vitamina B grupe, prenosi Index.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kresojević: Penzije u Republici Srpskoj ne prate rast cijena

Bojan Kresojević, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske upozorio je da penzije u Srpskoj ozbiljno zaustaju za rastom cijena. Posebno kada je, kako je rekao, riječ o osnovnim životnim namirnicama i lijekovima.

“Cijene hrane i lijekova rastu svakog mjeseca, dok se penzije usklađuju tek jednom godišnje. Od pandemije virusa koronsa, cijene hrane porasle su za čak 50 odsto više nego penzije”, istakao je Kresojević.

On naglašava da vlast u Republici Srpskoj ne reaguje adekvatno na ekonomske pritiske koji najviše pogađaju penzionere. Kao dodatni udar na standard građana navodi i rast cijena goriva, koji, kako kaže, automatski pokreće lančana poskupljenja.

“Vlada Republike Srpske danas ne razmišlja da pomogne penzionerima u uslovima krize”, rekao je on.

Možda vas interesuje i ovo:

Više od pola penzionera u Srpskoj prima penziju od 552 KM

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Kresojević ukazuje i na regionalno zaostajanje Republike Srpske kada je riječ o rastu penzija u posljednjoj deceniji.

“U Federaciji BiH penzije su porasle 157 odsto, u Srbiji 138, u Hrvatskoj 130, dok je u Republici Srpskoj taj rast svega 103 odsto – najniži u regionu”, upozorava on.

Kresojević zaključuje da bez snažne i stabilne privrede nema ni održivog rasta penzija, te da će, kako kaže, nova vlast nakon izbora imati težak zadatak da oporavi ekonomiju Republike Srpske i obezbijedi dostojanstven život penzionerima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vikend vodič za uštedu: Gdje penzioneri mogu najpovoljnije pazariti?

Dragi naši penzioneri, pred nama je još jedan vikend koji donosi prilike za pametnu kupovinu i značajne uštede u domaćim marketima. Kako biste lakše planirali svoj kućni budžet, pripremili smo pregled najpovoljnijih artikala koji vam mogu biti od koristi za pripremu porodičnog ručka ili dopunu kućnih zaliha.

KORT marketi

 

Aktuelna kataloška akcija u Kort marketima nudi odlične prilike za uštedu pri svakodnevnoj kupovini, pa tako kilogram svinjske krmenadle sa kosti košta samo 7,85 KM. Na bogatom odjelu delikatesa izdvajaju se dimljeni vrat po cijeni od 13,99 KM za kilogram, te Pikova mortadela od 500 grama za 6,99 KM. Za brz i povoljan obrok, tu je Madi pileća hrenovka u pakovanju 3+2 za svega 1,39 KM, kao i Calvo tuna 3+1 gratis po cijeni od 8,45 KM. Uz ukusan ručak, kupci se mogu osvježiti i Zaječarskim pivom čije pakovanje od četiri limenke iznosi 4,29 KM.

Market AS

U Market AS marketima, od 3. 4. do 5. 4., očekuju vas odlične cijene za vikend kupovinu. Juneća rebra po cijeni od 18,49 KM i pileći file po 9,75 KM savršeni su za nedjeljni ručak. Uz to, možete se osvježiti Nectar Family sokom (1,5 l) za 2,75 KM ili Vitinka Exotic vodom za 0,95 KM. Ne propustite i ponudu Harmony ubrusa po 2,45 KM, kao i kiselu pavlaku Natura Milk (850 g) po sniženoj cijeni od 3,65 KM. Za ljubitelje slatkog, tu je posni Petit keks po cijeni od 3,15 KM.

Bingo marketi

U Bingo marketima, od 28. marta do 5. aprila 2026. godine, očekuju vas sjajni popusti povodom predstojećih praznika. Za ljubitelje suhomesnatih delicija, Gavrilović rolana šunka košta 18,45 KM, dok je Franca pečenica snižena na 21,45 KM po kilogramu. U ponudi su i vrhunski sirevi, poput Nordex Maasadama za 14,95 KM. Tu su i domaća vina Blatina i Kameno po cijeni od 14,65 KM. Ukoliko tražite poklon za najmilije, Nivea setovi su sniženi na 19,95 KM, a za prazničnu trpezu tu su i grožđice po cijeni od 6,95 KM za kilogram.

Tropic marketi

Vikend akcija u Tropic marketima, koja traje od 3. do 5. aprila, nudi odlične prilike za kupovinu svježeg mesa i povrća. Kilogram svinjske plećke bez kosti iznosi samo 6,99 KM. Kvalitetna PIK šunka snižena je na 19,99 KM. Za laganu salatu uz ručak, potražite krastavac salatar po cijeni od 2,39 KM i rotkvice za 1,39 KM. Posebno izdvajamo i mliječni program, gdje se bijeli sir u salamuri President Somborska (250 g) može kupiti po sniženoj cijeni od 2,99 KM.

Želimo vam ugodnu i povoljnu kupovinu, te miran i sretan vikend!

Priredila: S.Vukić

Fotografije preuuzete sa zvaničnih stranica nabrojanih marketa.

Podijeli tekst sa drugima na:

Više od pola miliona KM uplaćeno u PIO za radnike šest preduzeća

Za 159 radnika koji su ostali bez posla u šest preduzeća u procesu stečaja, privatizacije i likvidacije, danas je uplaćeno 552.130 KM. Ovj novac je za uplatu doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje, saopšteno je iz Ministarstva rada i boračko invaliske zaštite Republike Srpske.

Isplaćena sredstva raspoređena su Fondu PIO Republike Srpske. Iznos od 543.574 KM namijenjen je za uplatu doprinosa za 143 radnika. Doprinosi će biti uplaćeni za radnike preduzeća “Cvrcka” iz Kneževa, kao i  “Vodoprivreda Drina” iz Zvornika. Zatim, novac će biti uplaćen i za radnike Fabrike hidrauličnih dizalica “Hidraulik” iz Kneževa te “Ribnjak” u stečaju iz Prnjavora. Dio novca biće uplaćen i za radnike Javne zdravstvene ustanove “Apoteke” u stečaju iz Bileće.

Preostali iznos od 8.555 KM usmjeren je za djelimičnu uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za 16 radnika preduzeća “Sinjakovo” iz Jezera.

Ovom isplatom nastavlja se realizacija aktivnosti usmjerenih na socijalno zbrinjavanje radnika i obezbjeđivanje uslova za ostvarivanje prava na penziju.

Možda vas interesuje i ovo:

Konačno dočekali: Radnicima Gipsare Volari uplaćeni doprinosi

Podijeli tekst sa drugima na: