Istočno Novo Sarajevo sufinansira banjsko liječenje penzionera

Opština Istočno Novo Sarajevo izdvojila je oko 100.000 KM za sufinansiranje banjskog liječenja penzionera. Broj korisnika ove mjere utrostručen je za tri godine. Sa oko 90 na 200 prijavljenih, izjavio je načelnik Jovan Katić.

Katić je naveo da se ova mjera realizuje treću godinu zaredom u saradnji sa Udruženjem penzionera. To je jedna od najznačajnijih aktivnosti podrške najstarijoj populaciji, uz brojne druge programe koje opština sprovodi.

On je dodao da će penzionerima sa primanjima ispod 500 KM odlazak u banju biti u potpunosti finansiran. Ostali ostvaruju pravo na sufinansiranje od 50 odsto.

“Podrška penzionerima nije trošak već kvalitetno usmjerena sredstva. Nastavićemo da razvijamo ovakve programe koji direktno unapređuju kvalitet života naših najstarijih sugrađana”, poručio je Katić.

Penzioner Boško Bogdanović zahvalio je opštini za podršku. Rekao je da ova mjera omogućava većem broju penzionera da sebi priušti liječenje.

On kaže da je već koristio ovu pogodnost. Zahvaljujući sufinansiranju nije osjetio veće finansijsko opterećenje jer je dio troškova bio pokriven, a ostatak otplaćen na rate.

“Zahvaljujući sufinansiranju opštine nisam ni osjetio trošak odlaska u banju, a ova pomoć znači svim penzionerima koji teško mogu izdvojiti veće iznose za liječenje”, rekao je Bogdanović.

Mjera velika pomoć penzionerima

Penzionerka Janja Mandić, koja ima 76 godina, rekla je da je i ranije koristila ovaj program zajedno sa suprugom i da im ova pomoć mnogo znači.

Ona je istakla da bi bez podrške opštine morala da podigne kredit za odlazak u banju, te da ovakve mjere predstavljaju veliku pomoć penzionerima.

Na potpisivanju ugovora rečeno je da su svi prijavljeni penzioneri dobili sufinansiranje, kao i da će i oni koji se naknadno prijave imati mogućnost da ostvare ovo pravo.

Prema utvrđenoj proceduri, penzioneri sami biraju banju, Nakon desetodnevnog boravka dostavljaju račun, a poslije toga opština vraća 50 odsto uplaćenog iznosa. Tačnije vraća puni iznos za one sa penzijom manjom od 500 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Alergije na polen: Simptomi, savjeti i kada se javiti ljekaru

Cvjetanje drveća i širenje polena vazduhom natjeralo je građane Republike Srpske koji su alergični, a pogotovo mlađe, da potraže pomoć u domovima zdravlja.

Simptomi alergije na polen

Iz ovih zdravstvenih ustanova ističu da su najčešće tegobe koje se pojavljuju u okviru alergije na polen svrbež u nosu, kihanje te suzenje očiju i one stvaraju veliku neprijatnost kod alergičnih osoba.

Da su se u ambulante porodične medicine počeli javljati pacijenti sa simptomima alergije na polen, potvrđuju iz Doma zdravlja Banjaluka. Navode da je to uobičajeno za ovo doba godine.

“Javljaju se pacijenti svih starosnih grupa. Najviše mlađe osobe i oni sa težim simptomima. Broj osoba alergičnih na polen i druge inhalatorne alergene je u povećanju u cijelom svijetu. Slična je situacija i kod nas”, kažu iz DZ Banjaluka.

Teži simptomi alergije

Kako navode, pojedini pacijenti imaju teže simptome alergije, koji se manifestuju simptomima od strane donjeg dijela respiratornog trakta u vidu gušenja, zviždanja u grudima ili nedostatka daha.

“Kod pacijenata koji boluju od drugih alergijskih oboljenja npr. bronhijalne astme alergijskog tipa, može da dođe do pogoršanja osnovne bolesti”, dodaju.

Sezona alergija u Semberiji uveliko počela

I Bojana Paleksić Dokić, načelnica Službe porodične medicine Bijeljina, ističe da je sezona alergija u Semberiji uveliko počela sa cvjetanjem drveća te da se u Dom zdravlja Bijeljina javlja nešto veći broj pacijenata nego u ranijim mjesecima.

“S obzirom na to da je u Semberiji najzastupljeniji alergen ambrozija, mi još nemamo priliv pacijenata. Taj priliv očekujemo u avgustu i septembru, kada je cvjetanje ambrozije. Najčešće nam se javljaju mlađi pacijenti, sa novootkrivenim alergijama”, kazala je Paleksić Dokićeva za “Nezavisne”.

Šta cvjeta u aprilu

Pojašnjava da pacijenti koji odranije znaju za alergiju uglavnom imaju terapiju, tako da se javljaju na preglede samo ako dođe do pogoršanja koja ne mogu riješiti terapijom koju imaju.

“Prema polenskom kalendaru, u aprilu cvjetaju vrbe, breze, jasen i platan. To su najzastupljeniji alergeni u Semberiji u ovom periodu. Pacijenti se najčešće javljaju sa simptomima koji podrazumijevaju učestalo kihanje, začepljen nos ili curenje vodenastog sekreta iz nosa, svrab nosa i očiju, crvenilo očiju sa suzenjem i peckanjem, osjećaj nelagode i grebanja u grlu te suvi, nadražajni kašalj”, dodaje ona.

Možda vas interesuje i ovo:

Sa proljećem stižu i alergije, kako prepoznati simptome?

Sa druge strane, iz Doma zdravlja Prijedor  navode da je počela sezona alergija, ali da za sada nije povećan broj pacijenta sa alergijama.

“Broj pacijenata je uobičajen za ovo doba godine. Više su zastupljeni pacijenti mlađe životne dobi”, navode iz DZ Prijedor i dodaju da je alergija na polen jedna od najčešćih proljećnih alergija.

“Kod alergije na polen imuni sistem pogrešno identifikuje bezopasni polen kao opasnog uljeza. Neki ljudi imaju alergije tokom cijele godine, a neki samo u određenim dijelovima godine. Najčešći alergeni su poleni breze, hrasta, trave i ambrozije”, objašnjavaju.

Savjeti pacijentima

Savjetuju pacijente da sami prate kretanje i količinu polena u atmosferi. U slučaju visokih vrijednosti treba da borave u kući, te zatvaraju prozore i vrata.

“Takođe, pacijentima se savjetuje da često peru odjeću koja se nosi napolju te da je suše u kući. Ali i da koriste filtere za prečišćavanje vazduha, te da, kad je koncentracija polena visoka, nose masku. Kad su simptomi jaki i pacijent ih ne može sam savladati reba da se javi svom ljekaru koji razmatra terapiju ili ih upućuje na pregled kod drugih specijalista, kad se određuje i terapija”, zaključuju iz DZ Prijedor, a prenose Nezavisne.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kolike su penzije u Federaciji BiH, a kolike u Srpskoj?

Penzija za mart legla je na račune penzionera u Srpskoj i Federaciji BiH.

Kako su saopštili iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Srpske, penzija za mart obuhvata ukupno 293.809 penzionera. Za njenu isplatu potrebno je 177,76 miliona KM u neto iznosu, odnosno 179,89 miliona KM u bruto iznosu.

“Prosječna penzija iznosi 696,94 KM, dok najniža penzije za staž od 40 i više godina iznosi 698,89 KM. Za puni staž osiguranja od 40 godina, prosječna penzija za mart iznosi 1.050,09 KM. Iznos najviše penzije za mart u Srpskoj je 3.776,10 KM”, saopštili su iz Fonda PIO.

Kako su saopštili iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, penziju za mart primilo je ukupno 464.689 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 351,8 miliona KM.

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026, najniža penzija iznosi 666,76 KM. Zagarantovana penzija je 795,74 KM, dok najviša penzija iznosi 3.333,79 KM.

Osnovica za izračunavanje najniže penzije, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, iznosi 724,36 KM.

Na osnovu navedenog, najniža penzija za manje od 20 godina penzijskog staža, iznosi 434,62, a za 20 godina, a manje od 25 godina, 470,83 KM. Za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina, iznosi 507,05 KM.

“Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina, iznosi 543,27 KM, a za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina, 615,71 KM. Za 40 godina penzijskog staža i više, iznosi 688,14 KM”, saopštili su iz Fonda PIO MIO.

Zagarantovana penzija u FBiH za 40 godina staža 842 KM

Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja, utvrđen je u iznosu od 842,44 KM.

Porodična penzija iza osiguranika, te invalidska penzija za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, ne može biti niža od 90% prosječne penzije iz decembra 2025, usklađene u godini ostvarivanja prava, što iznosi 651,92 KM.

Najniža penzija korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima, zakonskim izmjenama utvrđena je u iznosu od 666,76 KM.

Prosječna samostalna penzija za mart iznosi 850,05 KM.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovo su zlatne namirnice za osobe koje imaju visok holesterol

Uvođenjem ovih „zlatnih“ namirnica u svakodnevnu ishranu ne samo da možete brzo poboljšati svoje nalaze, već i dugoročno sačuvati zdravlje srca i krvnih sudova.

Visok holesterol predstavlja tihi rizik po zdravlje, jer često ne daje jasne simptome, a može dovesti do ozbiljnih problema sa srcem i krvnim sudovima. Ipak, uz pravilan izbor namirnica i male promjene u svakodnevnim navikama, moguće je već za nekoliko nedjelja značajno poboljšati krvnu sliku. Ključ leži u takozvanim „zlatnim namirnicama“ koje prirodno pomažu u snižavanju lošeg (LDL) i povećanju dobrog (HDL) holesterola.

Ovsene pahuljice i integralne žitarice – prirodni čistači organizma

Ovsene pahuljice su jedan od najefikasnijih saveznika u borbi protiv povišenog holesterola. Bogate su rastvorljivim vlaknima koja smanjuju apsorpciju holesterola u krvi. Redovan doručak na bazi ovsa može doprinijeti vidljivim rezultatima već za dvije do tri nedjelje. Integralne žitarice dodatno pomažu u regulaciji varenja i održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi.

Masna riba – snaga omega-3 masnih kiselina

Losos, skuša i sardina sadrže omega-3 masne kiseline koje dokazano smanjuju trigliceride i štite srce. Ove zdrave masti pomažu u smanjenju upalnih procesa u organizmu i poboljšavaju opšte stanje krvnih sudova. Preporučuje se konzumacija ribe najmanje dva puta nedjeljno.

Orašasti plodovi – mali, ali moćni saveznici

Orasi, bademi i lješnici puni su zdravih masti, vlakana i antioksidanasa. Iako su kalorični, umjerena količina (šaka dnevno) može značajno doprinijeti smanjenju lošeg holesterola i očuvanju zdravlja srca.

Maslinovo ulje – zlato mediteranske ishrane

Maslinovo ulje je nezaobilazan dio zdrave ishrane. Bogato je mononezasićenim mastima koje pomažu u snižavanju LDL holesterola, dok istovremeno čuvaju dobar HDL. Najbolje ga je koristiti u svježem obliku, kao dodatak salatama ili gotovim jelima.

Voće i povrće – osnova zdravog balansa

Jabuke, citrusi, šargarepa i lisnato zeleno povrće sadrže obilje vlakana i antioksidanasa. Ove namirnice pomažu u detoksikaciji organizma i poboljšavaju metabolizam masti, čime direktno utiču na snižavanje holesterola.

Mahunarke – zdrava zamjena za meso

Pasulj, sočivo i leblebije bogati su biljnim proteinima i vlaknima. Njihova redovna konzumacija može pomoći u snižavanju nivoa holesterola i održavanju dužeg osjećaja sitosti, što je važno i za kontrolu tjelesne težine.

Male promjene koje donose velike rezultate

Efekat ovih namirnica biće još izraženiji ukoliko se smanji unos zasićenih masti, industrijski prerađene hrane i šećera. Uz to, redovna fizička aktivnost dodatno ubrzava proces oporavka i balansiranja organizma, prenosi Kurir

Možda vas zanima i ovo:

Šećer u krvi i nije toliko loš: Studije kažu da ljudi sa holesterolom žive duže

Podijeli tekst sa drugima na:

Prvi penzioneri iz Srpske već otišli na besplatnu banjsku rehabilitaciju

Ove godine za besplatan boravak 6.000 penzionera, sa najnižim penzijama, u banjama Srpske obezbijeđeno je 3,3 miliona maraka. To je za 50 odsto više nego u prošloj godini, rekao je Mladen Milić, direktor Fonda Pio Republike Srpske.

Milić je  Јutarnjem programu RTRS-a rekao da je od pomenutih 3,3 miliona KM, Ministarstvo rade i boračko-invalidske zaštite izdvojilo 800.000 maraka, Kabinet predsjednika Republike 1,5 miliona maraka i Kabinet predsjednika Vlade milion KM.

Udruženje penzionera Republike Srpske potpisalo je ugovore sa više zdravstveno-turističkih centara. Ugovori su potpisani sa Banja Vrućica, Vilina Vlas, Banja Dvorovi, Banja Kulaši, Mlječanica i Terme Laktaši. Time je penzionerima omogućena rehabilitacija u različitim dijelovima Srpske.

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović je naglasio je da je već u martu raspisan oglas za prijavu penzionera i da su neka udruženja po gradovima i opštinama završila prijave, napravile rang listu i dostavila ga Udruženju penzionera.

Možda vas interesuje i ovo:

Besplatna banjska rehabilitacija, šta donosi i kako funkcioniše (VIDEO)

“Na primjer udruženje u Banjaluci je već poslalo dva autobusa u Teslić. Danas ide treća tura sa 50 penzionera. Međutim, neka opštinska i gradska udruženja nisu završila prijave. U nekim udruženjima penzioneri se mogu prijaviti do 15. aprila”, rekao je  juče Trifunović.

Pored ovoga programa vlade, dodao je Trifunović, ove godine svim penzionerima je omogućeno liječenje u svih šest banja po povoljnijim cijenama. To liječenje je moguće na otplatu u šest mjesečnih rata bez kamata.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penziju za mart u Srspkoj primilo 293.809 penzionera

Penziju za mart primiće 293.809 korisnika prava. Od tog broja njih 235.899 živi u Republici Srpskoj, a van Republike Srpske 57.910 korisnika.

Za isplatu penzije za mart potrebno je 177,76 miliona KM u neto iznosu. U bruto iznosu to za isplatu je obezbijeđeno 179,89 miliona KM.

Prosječna penzija iznosi 696,94 KM i čini 42,26% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 698,89 KM i čini 42,38% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Možda vas interesuje:

Više od pola penzionera u Srpskoj prima penziju od 552 KM

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za mart iznosi 1.050,09 KM, što čini 63,68% od prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najviše penzije za mart u Republici Srpskoj je 3.776,10 KM, saopšteno je iz Fonda PIO.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u martu 2026. godine, iznosio je 152,01 miliona KM.

Strukturu korisnika prava za mart čine starosne penzije sa 64,59%, porodične sa 23,62%, invalidske sa 11,74% i ostala prava sa 0,05%.

Podijeli tekst sa drugima na:

Bijela kuća objavila prve fotografije sa druge strane mjeseca

Bijela kuća objavila je prvu fotografiju sa druge strane Mjeseca, koju su napravili članovi posade Artemis II. Fotografija je objavljena na nalogu Bijele kuće na društvenoj mreži X.

“Izlazak Zemlje. 6. april 2026. Čovječanstvo sa druge strane. Prva fotografija sa udaljene strane Mjeseca. Snimljena je sa Oriona dok se Zemlja pojavljuje na lunarnom horizontu. Foto: NASA”, piše u tvitu.

Osim toga, Bijela kuća je objavila i fotografiju pomračenja Sunca iz lunarne orbite.

“Artemis II, pomračenje. Potpuno, van Zemlje. Iz lunarne orbite Mjesec je zaklonio Sunce, pružajući pogled koji je malo ko u ljudskoj istoriji vidio”, piše u drugom tvitu.

Astronauti Rid Vajzmen, Viktor Glover, Kristina Kouk i Džeremi Hansen u letjelici Orion izveli su juče sedmočasovni let oko Mjeseca, oborivši mnoge rekorde. Sada se vraćaju nazad na Zemlju.

Možda vas interesuje i ovo:

NASA poslala ljude ka Mjesecu, hoće li krenuti prema njemu?

Ime programa Artemis odabrano je jer je starogrčka boginja Artemida (na engleskom Artemis) sestra bliznakinja boga Apolona (na engleskom Apollo), po kome je nazvan uspješni program lunarnih ekspedicija šezdesetih i sedamdesetih godina, prenosi Telegraf.rs.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zdravstveno osiguranje za korisnike srazmjerne penzije 10,2 posto

Mladen Milić, direktor Fonda PIO rekao je da ovaj Fond nema ništa sa naplatom doprinosa za zdravstvo za srazmjerne penzionere.

Inače, oko 10.000 penzionera u Republici Srpskoj, koji pored domaće penzije primaju i penziju iz inostranstva, a većinski radni staž su ostvarili van Republike Srpske, od 1. maja biće u obavezi da sami uplaćuju doprinos za zdravstveno osiguranje u Srpskoj, kako bi zadržali pravo na zdravstvenu zaštitu.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske napominju da korisnici srazmjerne penzije sa većinskim stažom u inostranstvu imaju rok do 30. aprila da regulišu svoj status zdravstvenog osiguranja, kako ne bi ostali bez prava na liječenje.

Milić je naglasio da je ovih dana učestalo obraćanje penzionera korisnika prava na srazmjernu penziju zbog dobijanja obavještenja Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske u kome se traži da se u što kraćem roku prijave na zdravstveno osiguranje u nadležnoj poslovnici Poreske uprave.

O čemu se zapravo radi možete pročitati ovdje

Srazmjerni penzioneri mogli bi ostati bez zdravstvenog osiguranja

“Ovdje se ne radi o bilo kakvom zahtjevu Fonda PIO već isključivo Fonda zdravstvenog osiguranja u skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju iz 2022. godine, a njima se korisnik prava na srazmjernu penziju sa većinskim stažom ostvarenim u inostranstvu obavezuje da podnese prijavu na zdravstveno osiguranje i plaća doprinose po stopi od 10,2 odsto na primanja ostvarena kod penzijskog fonda u inostranstvu”, rekao je Milić.

Dodao je da su u Fondu PIO uvijek spremni da kao servis penzionera pruže pravnu i svaku drugu pomoć.

“Ali u ovom slučaju za sve koji su dobili obavještenje FZO jedina adresa je najbliža poslovnica Poreske uprave kako bi u skladu sa primljenim instrukcijama izvršili prijavu na obavezno zdravstveno osiguranje i time stekli pravo na dalju zdravstvenu zaštitu”, dodao je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Smokvu ne sadite blizu kuće, mogu napraviti štetu

Dobro održavan i privlačan kućni ambijent nije samo estetski dodatak, već i mjesto udobnosti i opuštanja. Drveće često igra ključnu ulogu u tome. Ali je potreban oprez pri njihovom odabiru i sadnji. Neke vrste u blizini kuće mogu uzrokovati više štete nego što mislite.

Oni koji žive u kući s dvorištem često žele ukrasiti okolinu i malo je uljepšati uz pomoć biljaka. Tako se mnogi odlučuju posaditi drvo u blizini kuće kako bi obezbijedili malo hlada tokom ljetnih mjeseci ili biraju voćke koje će im dati ukusne plodove.

Bez obzira na namjenu za koju sadite drveće, preporučuje se da se prethodno konsultujete sa stručnjacima, posebno da provjerite da li imate odgovarajuću lokaciju za određenu vrstu.

Neke vrste nisu pogodne

Važno je i da se dobro edukujete o drvetu koje želite posaditi, jer neke vrste nisu pogodne za blizinu kuće jer je mogu oštetiti, piše Zadovoljna.dnevnik.hr.

Na primjer, jeste li znali da smokve ne pripadaju blizu kuće? Smokva ima vrlo invazivan korijenov sistem koji raste i širi se izuzetno brzo. Njeno korijenje stalno traži vlagu, lako prodire u pukotine, pa čak i nagriza temelje kuće, posebno tamo gdje je tlo vlažnije.

Također uzrokuje probleme okolnoj infrastrukturi, posebno podzemnim instalacijama. Korijenje se obavija oko vodovodnih, kanalizacijskih i drugih cijevi, pa ih čak može i probušiti. Ako biste pitali ljude koji su se već opekli, vjerovatno bi vam savjetovali da je posadite što dalje od kuće.

Stručnjaci preporučuju da bude udaljen najmanje pet metara od kuće, piše N1.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Razlike sve veće: Da li je vrijeme za novi model povećanja penzija?

Razlike između najnižih i najviših penzija ponovo su otvorile pitanje načina njihovog usklađivanja.

U apelaciji upućenoj Ustavnom sudu Republike Srpske navodi se da procentualno povećanje penzija dodatno uvećava razlike među korisnicima.

Povećanje od šest odsto na penziju od dvije hiljade maraka donosi oko 120 maraka. Dok je isto povećanje za one koji primaju 600 maraka, tek 36 maraka. Zbog toga su neki penzioneri nezadovoljni.

“Ovdje je potrebno imati i internu solidarnost u solidarnost između penzionera i svih institucija kojima su penzioneri potrebni i koji računaju na njih”, rekao je penzioner Slobodan Marić.

Povećanja penzija često ne prate rast troškova života. Stariji ce suočavajy sa problemima da podmire osnovne potrebe. Navode da ni jednokratne pomoći ne mogu dugoročno riješiti problem. Traže sistemsko rješenje i razgovor sa nadležnim institucijama.

“Rješenje je da se penzije povećavaju linearno svima jednako, mi penzioneri ne uplaćujemo doprinos kao što smo uplaćivali za radni staž. Ako sam imao manju platu i uplatio manji doprinos, razlika je stvorena tada, nemoj više da se stvara razlika”, kazao je predsjednik mjesnog Udruženja penzionera Borik 2 Petko Jerinić.

Jednokratne pomoći ne rješavaju problem

Nadležni podsjećaju da se visina penzije određuje na osnovu ličnih uplata i godina staža, te da je sistem postavljen tako da prati uplaćene doprinose. Opšti bod jednak je za sve u Republici. Upravo iz tog razloga ne može ce govoriti o diskriminaciji, odgovor je iz resornog ministarstva.

“Zakon o PIO zaštitio je osiguranike sa minimalnim ličnim bodovima. To znači da neko sa minimalni ličnim bodom ne bi došao do iznosa najniže penzije. Njemu država garantuje i vrši isplatu iznosa najniže penzije koji se isto tako utvrđuje na početku svake godine”, pojasnila je pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Andrea Milinčić.

Stavovi tako ostaju podijeljeni. Jedni traže više solidarnosti, drugi insistiraju na pravilima sistema, a rješenje koje bi zadovoljilo obje strane zasad se ne nazire.

Podnosioci apelacije poručuju da ne traže privilegije, već, kako kažu, pravedniji odnos i sigurnost u godinama kada su im troškovi sve veći, a mogućnosti sve manje, piše ATV.

Podijeli tekst sa drugima na: