Ribani kupus: Kako da ostane čvrst i hrskav do proljeća

Hrskavi ribanac pravimo samo jednom godišnje, pa nas zato greška u pripremi posebno zaboli. Nakon dvije sedmice čekanja podignete poklopac, a tamo vas dočeka mekan, sivkast kupus koji se lijepi za viljušku.

Krivac može biti upravo so. Problem nije toliko u njenoj vrsti koliko u količini koju dodajemo odoka, jer smo tako navikli. Kod ribanca je odnos kupusa i soli važan za pravilno kiseljenje, pa je mnogo bolje izmjeriti je nego dodavati „otprilike“.

Računica koja čuva kupus: 400 grama soli na 15 kilograma

Jedan tradicionalni recept za ribanac sa šargarepom i celerom zahtijeva:

  • 15 kg kupusa
  • 400 g soli
  • 1/4 kesice vinobrana

Kada 400 grama soli podijelite na 15 kilograma kupusa, dobijete oko 26–27 grama soli na kilogram. To je mjera koju lako možete preračunati i za manju količinu.

Prema ovom odnosu:

  • Za 1 kg kupusa potrebno je oko 27 g soli.
  • Za 5 kg kupusa potrebno je oko 133 g soli.
  • Za 10 kg kupusa potrebno je oko 267 g soli.

So je najbolje izmjeriti na kuhinjskoj vagi, jer jedna kašika ne sadrži uvijek istu količinu.

Zašto količina soli odlučuje da li će ribanac ostati čvrst?

So je jedan od najvažnijih sastojaka prilikom kiseljenja kupusa. Ako je stavimo premalo, kupus može omekšati, a nepoželjni mikroorganizmi lakše se razvijaju. Ako pretjeramo, fermentacija se može usporiti, a kupus postati preslan.

Zato ne treba ni štedjeti na soli ni dodavati je više nego što je potrebno. Najsigurnije je izmjeriti odgovarajuću količinu i pridržavati se provjerenog odnosa soli i kupusa iz recepta.

Sloj po sloj: Tako će so stići do svakog lista

Kupus očistite od spoljnih listova i korijena, pa ga sitno narendajte. U čistu kacu ili bure stavite sloj kupusa, ravnomjerno ga pospite dijelom soli i dobro pritisnite rukama kako bi pustio sok.

Postupak ponavljajte dok ne potrošite sav kupus i so.

Kod veće količine, izmjerenu so unaprijed podijelite na jednake dijelove. Tako ćete je ravnomjerno rasporediti i izbjeći preslane ili nedovoljno posoljene slojeve.

Na kraju kupus dobro sabijte i opteretite tako da ostane potopljen u sopstvenom soku. Bure pokrijte čistim poklopcem i ostavite da fermentiše.

Kiseljenje traje različito, zavisno od temperature prostorije. Na toplijem mjestu proces je brži, dok na hladnijem traje duže.

Kada se ribanac ukiseli, dodajte vinobran prema uputstvu proizvođača, ako ga koristite, pa bure premjestite na hladno mjesto. Povremeno provjerite površinu i obratite pažnju na eventualne znakove kvarenja.

Hrskavi ribanac i bez podruma, u običnim teglama

Nemate podrum ni mjesta za veliko bure? Ribanac možete ukiseliti i u teglama, samo prilagodite količinu.

Za manju količinu jedan recept predviđa jednu punu supenu kašiku soli na kilogram narendanog kupusa. Ipak, pošto težina kašike zavisi od krupnoće soli i načina na koji je napunite, sigurnije je izmjeriti so kuhinjskom vagom.

Kupus pomiješajte sa solju i ostavite da pusti sok, pa ga čvrsto utisnite u čiste tegle tako da tečnost prekrije sav kupus. Pri vrhu ostavite dovoljno prostora jer tokom fermentacije nastaju gasovi koji mogu podići sadržaj.

Pravili ribanac u buretu ili nekoliko tegli, najvažnije je da so ne dodajete odoka. Izmjerena količina, ravnomjerno raspoređivanje i dobro potopljen kupus sigurniji su put do dobrog domaćeg ribanca.

A kada otvorite bure i zamiriše na pravi domaći kiseli kupus, znaćete da se ovogodišnje mjerenje soli isplatilo.

Koliko soli vi stavljate na kilogram kupusa i da li vam se nekada desilo da ribanac omekša?

Podijeli tekst sa drugima na:

Bono Pavković u 101. godini sam vozi auto i zida suhozid

Iako je proslavio stoti rođendan, Bonaventura Bono Pavković iz Izbična kod Širokog Brijega ne odustaje od svakodnevnih obaveza. Sam obrađuje baštu, obavlja poslove oko kuće, slaže kamenje, a i dalje sjeda za volan automobila.

Ovaj stogodišnjak, koji je zagazio u 101. godinu života, svojom vitalnošću pokazuje da ga godine nisu spriječile da ostane aktivan i samostalan.

Bonin dan počinje već oko pet časova ujutru. Iako je iza njega čitav vijek života, za čitanje mu nisu potrebne čak ni naočare.

Na pitanje odakle mu toliko snage i energije, uz osmijeh odgovara da ga pokreće “atomska energija”.

Položio vozački ispit u 72. godini

Bono je rođen 14. februara 1926. godine, a stoti rođendan proslavio je ove godine.

Proteklog ljeta najveći dio vremena provodio je radeći na otvorenom. Motikom je obrađivao zemlju, uređivao baštu i slagao kamenje u suvozid, a ni visoke temperature nisu ga spriječile da obavlja poslove.

Ipak, dobro zna kako da rasporedi obaveze tokom vrelih dana. Najviše radi ujutru, kada su temperature niže, oko podneva pravi pauzu i odmara u kući, a poslijepodne nastavlja tamo gdje je stao.

Pored svakodnevnih fizičkih aktivnosti, ovaj stogodišnjak i dalje vozi automobil.

Zanimljivo je da je vozački ispit položio tek u 72. godini života, i to iz prvog pokušaja, prenosi  YouTube kanal “Glas Hercegovine”.

Deset godina radio u Švajcarskoj

Tokom dugog života Bono se bavio različitim poslovima. Radio je u poljoprivredi, prevozio duvan u BiH, a jedan dio radnog vijeka proveo je i u inostranstvu.

U Švajcarskoj je radio 10 godina, nakon čega se početkom devedesetih vratio u rodnu Hercegovinu.

Uprkos brojnim izazovima kroz koje je prošao, ostao je vezan za Izbično, gdje i danas živi i radi.

Posebnu pažnju posvećuje i očuvanju zdravlja. Sam sakuplja i suši ljekovito bilje, od kojeg priprema čajeve. Za svoje napitke koristi čak 12 vrsta ljekovitih trava.

Otkrio šta smatra najvažnijim u životu

Kada govori o dugovječnosti i životnim vrijednostima, Bono nema komplikovana objašnjenja.

Smatra da je najvažnije biti pošten, ne misliti zlo drugima i živjeti u miru sa samim sobom.
Upravo su to načela kojih se, kako ističe, pridržava tokom čitavog života.

Bonaventura Pavković pripada generaciji koja je odrastala u teškim vremenima, a život provela radeći i oslanjajući se na vlastite sposobnosti.

Iako je iza njega sto godina života, Bono ne pokazuje namjeru da odustane od navika koje su ga pratile decenijama. I dalje je aktivan, samostalan i spreman za nove svakodnevne obaveze.

Podijeli tekst sa drugima na:

Bole vas “kosti” kad se mijenja vrijeme: Evo šta je pokazala studija

Bake su govorile da „osjete kišu u kostima“. Britanski naučnici provjerili su to uz pomoć aplikacije na telefonu i dobili rezultat koji je djelimično u njihovu korist.

Osobe s hroničnim bolovima imale su oko 20 posto veću vjerovatnoću da osjete bol na vlažne i vjetrovite dane s niskim atmosferskim pritiskom. Sama količina kiše nije imala nikakvu vezu s bolom, a ni temperatura, kada se pogledaju svi učesnici zajedno.

To su rezultati studije „Cloudy with a Chance of Pain“ Univerziteta u Manchesteru, objavljene u časopisu npj Digital Medicine.

Kako je studija rađena?

U istraživanju se prijavilo više od 13.000 ljudi iz Velike Britanije s artritisom, migrenom i drugim hroničnim bolovima. Svaki dan su u aplikaciji na telefonu bilježili jačinu bola, a telefon je bilježio lokaciju, pa su se podaci mogli povezati s vremenom na tom mjestu. U konačnu analizu ušli su podaci 2.658 ljudi koji su bol bilježili većinu dana, u prosjeku oko šest mjeseci, piše N1.

Koliko je to 20 posto?

Autori daju primjer: ako je na prosječan dan vjerovatnoća bola pet prema sto, na vlažan i vjetrovit dan s niskim pritiskom raste na šest prema sto. Povezanost postoji, ali je skromna, a studija ne dokazuje da vrijeme izaziva bol.

“Još od Hipokrata se smatra da vrijeme utiče na simptome kod pacijenata s artritisom”, rekao je voditelj studije, profesor Will Dixon.

Raspoloženje učesnika nije objasnilo vezu između vremena i bola.

Zašto bi vlaga i pritisak mogli boljeti?

Tačan mehanizam nije poznat. Jedna od pretpostavki je da promjene pritiska utiču na tkiva oko zgloba koja su već upaljena. Druga studija, iz SAD-a, na milionima posjeta ljekarima, nije našla vezu između kišnih dana i broja pacijenata s bolovima u zglobovima i leđima, pa se rasprava nastavlja.

Šta pomaže u kišnim danima?

Toplota: topao tuš ili termofor na bolni zglob.

Kretanje u kući: lagano istezanje ili hodanje po stanu, jer mirovanje ukočenost pojačava.

Slojevi odjeće koji zglobove drže na toplom.

Lijekovi protiv bolova prema preporuci ljekara.

Nagli otok, crvenilo ili jak bol u zglobu nisu „od vremena“ i treba ih pokazati ljekaru.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sajam u Trnovu: Posebna nagrada Udruženju penzionera

Na Sajmu domaćih proizvoda u Trnovu danas se predstavilo 90 učesnika iz Republike Srpske i Srbije sa tradicionalnim proizvodima i rukotvorinama.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Trnovo Ognjen Popović izjavio je da je ovo četvrta godina da se organizuje sajam. Cilj je promocija domaćih proizvoda, ali i druženja.

“Izložena su domaća slana i slatka jela, sokovi, džemovi, rukotvorine, nakit, suveniri od različitih materijala. Ove godine smo imali i takmičenje za najukusniju pitu. Za pobjednike smo obezbijedili novčane nagrade i poklone”, dodao je Popović.

Posebna nagrada Udruženju penzionera

Najukusniju pitu je napravila Stana Knežević. Drugo mjesto je pripalo Udruženju žena na selu “Ognjište” Trnovo, a treće je osvojila Savla Kovač.

Posebnu nagradu publike dobilo je Udruženje penzionera opštine Trnovo, jer su donijeli najviše pita.

Svjetlana Mičić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske podržala je održavanje ovakvih sajmova. Rekla je da je to najbolji način da se predstavi domaća poljoprivredna proizvodnja, ali i povežu ljudi koji žive i rade u ovom sektoru.

“Ovo je i prilika da se predstavi rad naših poljoprivrednih proizvođača. U opštini Trnovo u prethodnom periodu je urađeno dosta na razvoju poljoprivrede. Ministarstvo će i u narednom periodu da bude partner poljoprivrednim proizvođačima i lokalnim zajednicama koje razvijaju ovakve aktivnosti u Srpskoj”, navela je Mičićeva.

Trnovo postalo mjesto okupljanja

Načelnik opštine Trnovo Miroslav Bjelica rekao je da se od male inicijative da se napravi promocija domaćih proizvođača, došlo do respektabilnog sajma sa međunarodnim karakterom.

“Drago mi je da je Trnovo postalo mjesto okupaljanja, promocije domaćih proizvoda i tradicije. Važno je da je resorno ministartvo prepoznalo naš trud i rad”, rekao je Bjelica.

Sajmu su podršku pružili i lokalni privrednici dali podršku.

Među posjetiocima sajma bila je i ambasador Češke u BiH Jana Šindelkova koja je istakla dobru saradnju sa opštinom Trnovo i dodala da češka Ambasada pruža podršku voćarima, pčelarima i mljekarima kroz određeni projekat.

Ona je navela da je prvi put na sajmu domaćih proizvoda u Trnovu i da je zadovoljna organizacijom i onim što je izloženo.

Predsjednik skupštine Udruženja žena na selu “Ognjište” Trnovo Branka Golijanin rekla je da je među domaćim proizvodima trenutno najtraženiji ajvar, ali i različiti sokovi, likeri, džemovi, kolači, nakit i slično.

“Ovo je prilika da promovišemo naš rad, da i drugi čuju za nas i naše proizvode. Imamo osam aktivnih članova, a registrovali smo Udruženje prije nekoliko mjeseci. Godinama se bavimo ovom proizvodnjom”, dodala je Golijaninova.

Predsjednik Udruženja žena “Priboj” Dragica Cincović izjavila je da se članice tog udruženja bave izradom ručnih radova i rukotvorina na tradicionalni način, rado posjećuju sajmove, a prvi put su u Trnovu i očekuje da će i prodaja da bude dobra.

Organizator sajma je Opštinska uprava Trnovo zajedno sa Udruženjem poljoprivrednika Trnovo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rast minimalne plate i veće penzije sve izvjesnije

Ekonomsko-socijalni savjet Republike Srpske trebalo bi da od ponedjeljka, 2. novembra, počne pregovore o iznosu najniže plate za narednu godinu.

Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata rekao je da se najniža plata mora značajno povećati. Naveo je da je inflacija velika, i da su povećane cijene osnovnih životnih namirnica. Istakao je i da su najavljena i nova poskupljenja.

“Od iduće godine je planirano povećanje penzija od 7,5 do osam odsto. To bi značilo da plata mora značajno više da raste”, rekao je Stanković.

Inače, od rasta plate znači i koliko će rasti penzija. Što plata više raste to je bolje, jer se onda i penzija više povećava.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako se računa procenat za koji će rasti penzije

Istakao je da radnici kao najveći problem navode niske plate. Predstavio je i rezultate istraživanja o uslovima rada, kvalitetu života, dostojanstvenoj plati i budućnosti radnika. To istraživanje je pokazalo da oko 95 odsto radnika smatra da bi “dostojanstvena plata” u neto iznosu trebalo da bude 2.000 i više KM.

“Podatak koji smo dobili ovim istraživanjem je da više od 37 odsto radnika razmišlja o odlasku iz Republike Srpske“, rekao je Stanković.

Naglasio je i da je više od 50 posto žene među radnicima koji žele da odu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Poslije 50. šetnja nije dovoljna, vježbama jačajte mišiće i kosti

Svakodnevna šetnja odlična je za srce, cirkulaciju i raspoloženje, ali nakon 50. godine važno je posvetiti pažnju i jačanju mišića i kostiju.

S godinama prirodno dolazi do gubitka mišićne i koštane mase, posebno kod žena tokom i nakon menopauze. Stručnjaci zato preporučuju jednostavne vježbe snage koje se mogu izvoditi kod kuće, bez posebne opreme.

Tri vježbe koje možete raditi kod kuće

1. Ustajanje sa stolice

Sjednite na stabilnu stolicu, stopala postavite na pod, a zatim polako ustanite i ponovo sjednite. Ako možete bezbjedno, pokušajte bez oslanjanja na ruke.

Ova vježba jača mišiće nogu i zadnjice i pomaže u održavanju ravnoteže. Počnite sa osam do deset ponavljanja.

Možda vas interesuje i ovo:

Pet bolesti kojih se treba čuvati nakon 50. godine

2. Sklekovi uz zid

Stanite ispred zida, postavite dlanove u visini ramena i polako savijajte laktove, približavajući tijelo zidu. Potom se vratite u početni položaj.

Vježba jača ruke, ramena i grudne mišiće. Preporučuje se osam do 12 ponavljanja.

3. Podizanje na prste

Stanite iza stabilne stolice i pridržavajte se za naslon. Polako se podignite na prste, kratko zadržite položaj, a zatim spustite pete.

Ova vježba jača listove i poboljšava stabilnost pri hodanju. Ponovite je deset do 15 puta.

Koliko često treba vježbati?

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, odrasli bi trebalo da rade vježbe za jačanje glavnih mišićnih grupa najmanje dva puta sedmično.

Najvažniji su redovnost, pravilno izvođenje i postepeno povećavanje opterećenja. Šetnju ne treba izostavljati, jer se ona odlično dopunjuje sa vježbama snage.

Osobe koje imaju osteoporozu, probleme sa zglobovima ili često padaju trebalo bi da se prije početka vježbanja posavjetuju sa ljekarom ili fizioterapeutom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Tajni sastojak za “dubinsko” pranje veša

Primjena sirćeta u pranju veša mnogo je šira, a za razliku od uobičajenih deterdženata i omekšivača, alkoholno sirće je prirodno sredstvo za čišćenje, a i znatno jeftinije.

Ako se i dalje dvoumite da li da isprobate ovaj trik, dozvolite da vam predstavimo osam razloga zašto bi alkoholno sirćeta trebalo da vam postane glavni saveznik kod pranja odjeće i donjeg veša:

1. Pola šoljice alkoholnog sirćeta sipajte na veš prije nego što ga stavite u veš mašinu. Sirćete će zaštiti boju odjeće, povećati efekat deterdženta i spriječiti da na odjeći nakon pranja ostanu ostaci deterdženta.

2. Koristite alkoholno sirće umjesto omekšivača. Sipajte ga u odjeljak za omekšivač i sirće će posao omekšivača odraditi još bolje jer će veš biti mekši, a životna sredina čistija.

3. Kiselina u alkoholnom sirćetu uspješno će ukloniti mrlje od dezodoransa i tragove znoja s bijele odjeće.

4. Alkoholno sirće neutrališe neprijatne mirise na odjeći, što znači da će bez problema ukloniti i miris dima s nje.

5. S nekih vrsta tkanina vrlo je teško ukloniti životinjske dlake, ali i tu pomaže alkoholno sirće. Jednostavno dodajte sirće u veš mašinu i dlake će nestati.

6. Koristite li alkoholno sirće pri pranju veša, takođe ćete spriječiti statički elektricitet na odjeći.

7. Rublju koje perete na ruke dodajte šest kašika alkoholnog sirćeta i ostavite da odstoji pola sata.

Na ovaj način možete prati i donji veš i kupaće kostime.

8. Alkoholnim sirćetom možete očistiti i samu veš mašinu. Sirće će ukloniti sve nečistoće, kao i tragove kamenca i buđi.

Podijeli tekst sa drugima na:

Svake godine 4.500 novooboljelih od moždanog udara

Moždani udar u Republici Srpskoj poprima obrise epidemije, svake godine bude oko 4.500 novooboljelih, podaci su Univerzitetskog kliničkog centra Srpske.

“Primijećen je trend povećane učestalosti obolijevanja od moždanog udara kod osoba srednje životne dobi.  Od 40 do 60 godina, što se na našim prostorima pripisuje povećanom prisustvu stresa kao faktoru rizika”, saopštili su iz UKC povodom Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara koji se obilježava danas.

Kako navode, od suštinske su važnosti rano prepoznavanje znakova moždanog udara. To su slabost jedne strane tijela, smetnje sa govorom, “iskrivljena usta”, nerijetko pomućeno stanje svijesti. Ponekad je to i glavobolja, dezorijentisanost. U slučaju takvih simptoma hitno se javite ljekaru.

Istaknuto je da moždani udar predstavlja ozbiljan zdravstveni izazov. Njegove posljedice mogu zahtijevati dugotrajan oporavak, rehabilitaciju i prilagođavanje svakodnevnog života.

Možda vas interesuje i ovo:

Ovo su prvi simptomi koji prethode moždanom udaru

Zbog toga je, pored pravovremenog liječenja i stručne medicinske pomoći, veoma važno obezbijediti kontinuitet podrške i nakon završetka bolničkog liječenja.

Kliniku za neurologiju posjetili su povodom Svjetskog danas borbe protiv moždanog udara predstavnici Udruženja građana “M`udar” iz Banjaluke. To udruženje okuplja osobe koje su doživjele moždani udar, članove njihovih porodica, druge građane zainteresovane za unapređenje podrške osobama nakon moždanog udara.

Vršilac dužnosti generalnog direktora UKC-a Republike Srpske Nikola Šobot istakao da u UKC prepoznaju značaj kontinuiranog unapređenja zdravstvene zaštite i podrške pacijentima.

Naglasio je da saradnja sa udruženjima građana predstavlja važan vid povezivanja stručnih kapaciteta zdravstvenih ustanova sa potrebama pacijenata i njihovih porodica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Imate visok CRP, ove namirnice mogu pomoći da ga snizite

Povišen CRP jedan je od pokazatelja da se u organizmu odvija upalni proces. Njegova vrijednost može porasti zbog infekcija, povreda i različitih zdravstvenih stanja.
Iako ishrana ne može zamijeniti odgovarajuće liječenje, određene namirnice mogu doprinijeti očuvanju zdravlja i povoljno uticati na hronične upalne procese.

Posebno se izdvajaju namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama, antioksidansima i vlaknima. Njihovo redovno uključivanje u jelovnik može pozitivno uticati na zdravlje srca, krvnih sudova i crijeva. Pojedina istraživanja ukazuju i na povezanost određenih obrazaca ishrane sa nižim vrijednostima CRP-a.

Šta je CRP i zašto je važan?

C-reaktivni protein (CRP) proizvodi jetra kao odgovor na upalu, infekciju ili oštećenje tkiva.

Povišene vrijednosti mogu ukazivati na različite zdravstvene probleme, ali sam nalaz nije dovoljan da bi se utvrdio uzrok upale.

Dugotrajno povišene vrijednosti pojedinih pokazatelja upale povezuju se sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i drugih hroničnih stanja.

Zbog toga se sve više pažnje posvećuje načinu ishrane koji može doprinijeti smanjenju hroničnih upalnih procesa.

Masna riba

Losos, skuša, sardine i haringa bogati su omega-3 masnim kiselinama, koje učestvuju u regulaciji upalnih procesa u organizmu.

Osobama koje ne jedu ribu biljne izvore omega-3 masnih kiselina mogu predstavljati laneno sjeme, čia sjemenke i orasi.

Zeleno lisnato povrće

Spanać, blitva, kelj, brokoli i karfiol sadrže vitamine, minerale, vlakna i antioksidanse koji doprinose očuvanju zdravlja.

Posebno se izdvaja sulforafan, jedinjenje prisutno u pojedinim vrstama kupusnjača koje se istražuje zbog mogućeg uticaja na upalne procese.

Redovno konzumiranje različitih vrsta povrća važan je dio uravnotežene ishrane.

Bobičasto voće

Borovnice, maline, kupine i jagode bogate su antioksidansima, uključujući antocijane, biljne pigmente koji im daju karakterističnu boju.

Ova jedinjenja pomažu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa, a konzumiranje bobičastog voća povezuje se sa povoljnim uticajem na pojedine pokazatelje zdravlja.

Maslinovo ulje

Ekstra djevičansko maslinovo ulje jedna je od osnovnih namirnica mediteranske ishrane.

Sadrži oleokantal, prirodno jedinjenje sa protivupalnim svojstvima, kao i mononezasićene masne kiseline.

Redovna upotreba maslinovog ulja, posebno kao zamjene za masti bogate zasićenim masnim kiselinama, može doprinijeti zdravlju srca i krvnih sudova.

Orašasti plodovi i mahunarke

Bademi, orasi i lješnici, kao i pasulj, sočivo i leblebije, dobri su izvori vlakana, minerala i drugih korisnih hranljivih materija.

Ove namirnice doprinose zdravlju crijevnog mikrobioma, koji ima važnu ulogu u funkcionisanju imunskog sistema i regulaciji upalnih procesa.

Kurkuma i đumbir

Od začina se posebno izdvajaju kurkuma i đumbir.

Kurkuma sadrži kurkumin, dok je đumbir izvor gingerola. Ova jedinjenja proučavaju se zbog mogućeg protivupalnog djelovanja.

Ipak, količine koje se koriste u svakodnevnoj ishrani ne treba poistovjećivati sa dozama ispitivanim u pojedinim kliničkim istraživanjima.

Koju hranu bi trebalo ograničiti?

Pored izbora korisnih namirnica, važno je obratiti pažnju i na hranu koja se konzumira u velikim količinama.

Preporučuje se ograničavanje:

  • Zaslađenih napitaka i namirnica sa mnogo dodatog šećera
  • Industrijski prerađene hrane sa nepovoljnim nutritivnim sastavom
  • Trans-masti
  • Prerađenog mesa
  • Prekomjernih količina rafinisanih ugljenih hidrata
  • Alkohola

Umjesto toga, prednost bi trebalo dati povrću, voću, integralnim žitaricama, ribi, mahunarkama i kvalitetnim biljnim uljima.

Može li ishrana zaista da snizi CRP?

Određeni obrasci ishrane, naročito mediteranska ishrana, u istraživanjima se povezuju sa nižim vrijednostima pojedinih pokazatelja hronične upale.

Međutim, nijedna pojedinačna namirnica ne može pouzdano i brzo da snizi povišen CRP, piše Slobodna Dalmacija.

Ovaj pokazatelj može biti povišen zbog bakterijskih i virusnih infekcija, autoimunih bolesti i drugih stanja koja zahtijevaju medicinsku procjenu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Održani savjetodavni dani sa njemačkim penzionim sistemom

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske bio je domaćin Međunarodnih savjetodavnih dana u Banjaluci 27. i 28. oktobra.

Uz domaćina bili su prisutni i predstavnici Njemačkog penzijskog osiguranja  (DRV) i Federalnog zavoda MIO/PIO.

Iz Fonda PIO saopštili su da je savjetodavne dane obilježilo veliko interesovanje osiguranika i korisnika prava.

“Tokom dvodnevnog savjetovanja obavljena su 74 razgovora sa licima koja su zaposlena ili su ranije radila u Njemačkoj, a koja su imala priliku da na jednom mjestu dobiju stručne informacije, savjete i smjernice u vezi sa ostvarivanjem prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja”, saopšteno je iz Fonda PIO. 

U saopštenju se navodi da veliko interesovanje potvrđuje potrebu za neposrednom podrškom osiguranicima. Istaknut je i značaj stručnog tima koji svojim znanjem, iskustvom i posvešćenošću pomažu u rješavanju  složenih pitanja penzijskog osiguranja.

“Zajednički rad stručnjaka iz više institucija omogućava razmjenu iskustava, preciznije informisanje i lakše snalaženje u postupcima ostvarivanja prava u različitim državama, navedeno je u saopštenju.

U Fondu navode da susreti ove vrste predstavljaju važan vid saradnje. Potvrđuju da su stručnost dostupnost i direktna komunikacija sa osiguranicima ključni za kvalitetniju uslugu i efikasnije ostvarivanje njihovih prava.

“Fond će nastaviti da unapređuje saradnju sa međunarodnim partnerima i jača kapacitete svojih stručnih timova, sa ciljem da osiguranicima i korisnicima prava obezbijedi pouzdanu, dostupnu i kvalitetnu podršku”, navedeno je u saopštenju.

 

Podijeli tekst sa drugima na: