Ove stvari nikada ne stavljajte u mašinu za sušene veša

Sušenje veša tokom hladnih dana umije da bude ogroman i zahtjevan posao, pa tako mašina za sušenje veša postaje naš spasilac. Ipak, ona nije dobra baš za svaki komad garderobe.

Sušilica za veš tokom hladnih dana može biti jedno od najkorisnijih pomagala u domaćinstvu, jer omogućava da se odjeća brzo osuši bez obzira na vremenske uslove.

Ipak, to ne znači da u nju treba stavljati baš svaki komad garderobe.

Visoka temperatura može da ošteti određene materijale, uništi elastična vlakna, deformiše odjeću ili dovede do toga da ukrasni detalji otpadnu. Zato je važno pogledati etiketu na garderobi prije nego što je ubacite u sušilicu.

Odjeća za vježbanje

Helanke, sportski topovi i druga odjeća namijenjena vježbanju često sadrže elastin i druga elastična vlakna.

Visoka temperatura može vremenom da ih ošteti, zbog čega garderoba gubi rastegljivost i više ne prijanja tijelu kao ranije.

Ovakve komade najbolje je sušiti prirodnim putem, dalje od direktnog izvora toplote i jakog sunca.

Odjevni komadi sa šljokicama i perlama

Haljine, majice i drugi komadi ukrašeni šljokicama, perlama ili sličnim detaljima mogu se lako oštetiti u sušilici. Toplota i okretanje bubnja mogu dovesti do toga da se ukrasi odvoje od tkanine.

Osim što ćete tako možda uništiti omiljeni komad garderobe, sitni dijelovi koji otpadnu mogu završiti u unutrašnjosti uređaja. Zbog toga je za ovakvu odjeću sigurnije sušenje na vazduhu.

Veš

Brushalteri, donji veš i drugi komadi sa elastičnim trakama takođe nisu najbolji kandidati za sušilicu. Visoka temperatura može oslabiti elastiku i smanjiti njenu elastičnost.

Posebno je važno pažljivo sušiti brushaltere, jer toplota može uticati i na njihov oblik. Kada je moguće, ostavite ih da se prirodno osuše, prenosi B92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kolo srpskih sestara sa Pala ima 22 članice, uglavnom penzionerke

Kolo srpskih sestara “Sveta velikomučenica Tekla” sa Pala obilježilo je 34 godine postojanja.

Ovo Udruženje u kojem su aktivne 22 članice, uglavnom penzionerke, humanitarnim i dobrotvornim radom ostvarilo je dubok trag u srpskom narodu.

Liljana Nešković, predsjenik Kola srpskih sestara rekla je da su članice tokom svih godina sačuvale zajedništvo, vjeru i spremnost da pomognu onima kojima je pomoć potrebna.

Ona je navela da danas imaju 22 aktivne članice, uglavnom penzionerke. One se okupljaju i rade u prostorijama Udruženja penzionera ili kod nje kući jer godinama nemaju svoj prostor.

Uprkos tome, nastavljaju sa radom, čuvajući tradiciju Kola i ideju da se pomaže drugima.

Neškovićeva je istakla da bi naredna godina postojanja mogla biti prilika i za podmlađivanje Kola. Planiran je i izbor novog rukovodstva, jer je za njegov opstanak neophodno uključivanje mlađih.

Poznato je po svom humanitarnom i dobrotvornom radu. Uloga Kola posebno je bila značajna tokom Odbrambeno – otadžbinskog rata i u pružanju pomoći sarajevskim Srbima tokom egzodusa 1996. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pčele žive kraće, a to je problem za cijeli svijet

Životni vijek medonosnih pčela u laboratorijskim uslovima gotovo je prepolovljen tokom posljednjih pet decenija, dok najnoviji evropski podaci pokazuju da je ugrožena približno svaka deseta vrsta divljih pčela.

Pčele su mnogo više od proizvođača meda. One su među najvažnijim oprašivačima, a od njihovog rada zavise brojne vrste voća, povrća, orašastih plodova i drugih biljaka koje svakodnevno koristimo.

Zbog toga je podatak do kojeg su došli istraživači Univerziteta Merilend privukao posebnu pažnju – medonosne pčele koje su proučavane u kontrolisanim laboratorijskim uslovima danas žive znatno kraće nego prije nekoliko decenija.

Koliko se život pčela skratio?

Naučnici su analizirali podatke iz laboratorijskih eksperimenata sprovođenih tokom više decenija u SAD i otkrili veliki pad životnog vijeka odraslih pčela.

Početkom sedamdesetih godina medijalni životni vijek iznosio je 34,3 dana, dok je u novijim istraživanjima pao na 17,7 dana. To predstavlja smanjenje od gotovo 50 odsto.

Važno je, međutim, da se ovi rezultati odnose na pčele držane u laboratorijskim uslovima, pa se ne može jednostavno zaključiti da svaka pčela u prirodi danas živi upola kraće.

Ipak, istraživači su matematičkim modelima pokazali da bi ovakvo skraćivanje života radilica moglo imati velike posljedice za čitavu zajednicu. Kada pčele umiru ranije, kolonija teže održava dovoljan broj radilica, što može povećati rizik od njenog propadanja.

Zašto pčele umiru ranije?

Odgovor na to pitanje još nije pronađen.

Pesticidi se često pominju kao jedan od mogućih uzroka problema s kojima se suočavaju pčele. Polen može sadržavati njihove ostatke, a određene hemikalije mogu uticati na zdravlje i otpornost ovih insekata.

Možda vas zanima i ovo:

Pčelarstvo težak i kompleksan posao, ljubav presudna

Međutim, istraživači sa Univerziteta Merilend ukazali su i na drugu mogućnost. Pošto su pčele u analiziranim eksperimentima uzimane iz kolonija kao larve i završavale život u kontrolisanim laboratorijskim uslovima, moguće je da dio objašnjenja treba tražiti u faktorima koji djeluju veoma rano u njihovom životu.

Među mogućnostima koje treba dodatno istražiti navode se genetika, bolesti i izloženost pesticidima tokom razvoja.

Svaka deseta vrsta u Evropi ugrožena

Problem ne završava s medonosnim pčelama.

Najnovija Evropska crvena lista pčela pokazala je da su 172 vrste klasifikovane kao ugrožene, što predstavlja oko 10,4 odsto procijenjenih vrsta. Drugim riječima, približno svaka deseta vrsta divljih pčela u Evropi suočena je s rizikom od izumiranja.

To je posebno važno jer oprašivanje ne obavljaju samo medonosne pčele. Veliki posao obavljaju i brojne divlje vrste koje često prolaze gotovo neprimijećeno.

Šta bi njihov nestanak značio za ljude?

Nestanak pčela ne bi značio da bi čovječanstvo preko noći ostalo bez hrane. Pšenica, kukuruz, riža i neke druge osnovne kulture ne zavise prvenstveno od pčela.

Posljedice bi ipak bile ozbiljne, navode istraživači i Univerziteta Merilend 

Brojne vrste voća, povrća, orašastih plodova i drugih biljaka zavise, potpuno ili djelimično, od životinjskih oprašivača. Njihov veliki pad mogao bi smanjiti prinose, otežati proizvodnju i povećati pritisak na cijene pojedinih namirnica.

Još veći problem mogao bi nastati u prirodi. Pčele oprašuju ogroman broj divljih biljaka koje su dio složenih lanaca ishrane, pa njihov nestanak ne bi pogodio samo jednu vrstu, već bi mogao da poremeti čitave ekosisteme.

Zbog toga podatak da pčele u laboratorijskim istraživanjima žive gotovo upola kraće nije samo zanimljiv biološki fenomen. Za naučnike je to još jedan signal da treba otkriti šta se događa s jednim od najvažnijih oprašivača na planeti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Uskoro savjetodavni dani sa osiguranjem iz Njemačke

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske biće domaćin međunarodnih savjetodavnih dana. Ovaj put oni se organizuju u saradnji sa Njemačkim penzijskim osiguranjem (DRV) i Federalnim zavodom za mirovinsko/penzijsko i invalidsko osiguranje.

Savjetodavni dani biće održani 27. i 28. oktobra 2026. godine u prostorijama Filijale Banja Luka, na adresi Zdrave Korde 10.

Možda vas interesuje i ovo:

Međunarodni savjetodavni dani za penzionere održani u Njemačkoj

Osiguranici i korisnici prava koji su staž osiguranja ostvarili u SR Njemačkoj imaće priliku da od stručnjaka nosilaca osiguranja dobiju informacije i savjete u vezi sa pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Zakazivanje termina moguće je pozivom na broj 055/490-973.

Termin je moguće zakazati i putem elektronske pošte na adresu: [email protected] ili ililično u Filijali Banja Luka, ul. Zdrave Korde 10, navode u Fondu PIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako se grijati na klimu, a da račun ne bude visok

Grijanje klimom zimi umije da donese neprijatno visok račun za struju, posebno kada pokušavate da zagrijete prostor koji brzo gubi toplotu.
Tada prvo posegnemo za daljinskim i podignemo temperaturu, ali to često nije najbolje rješenje.

Nekoliko jednostavnih podešavanja može napraviti veću razliku nego stalno povećavanje broja na ekranu.

Počnite od 20 do 22 stepena

Ako se grijete inverter klimom, podesite je na 20 do 22 °C i ostavite je da radi dovoljno dugo da se prostor ujednačeno zagrije. To nije univerzalna temperatura za svaki stan, ali je dobar početak.

Ako vam je i dalje hladno, nemojte odmah skakati na 25 ili 26 stepeni. Prvo provjerite gdje se toplota gubi. Hladan zid, loše zaptiven prozor ili promaja ispod balkonskih vrata mogu učiniti da soba bude neprijatna čak i kada klima radi bez prestanka.

Koristan je i običan sobni termometar. Stavite ga tamo gdje najčešće sijedite i provjerite stvarnu temperaturu, jer broj na daljinskom ne mora da odgovara temperaturi na drugom kraju sobe.

Nemojte odmah dizati klimu na 26 stepeni

Kada je grijanje klimom zimi u pitanju, prirodno je da čim osjetimo hladnoću pritisnemo dugme za višu temperaturu. Međutim, 26 °C na daljinskom ne znači da će se prostor zagrijati mnogo brže.

Klima tada dobija višu ciljnu temperaturu i može duže da radi kako bi je dostigla. Ako je problem u tome što toplota izlazi kroz prozor ili vrata, dodatni stepeni neće riješiti uzrok.

Mnogo je korisnije provjeriti i smjer duvanja. Kada klima grije, krilca treba usmjeriti tako da topao vazduh može da siđe u dio prostorije u kom boravite. Ako udara direktno u zavjesu, policu ili drugu prepreku, toplota se neće ravnomerno raspoređivati.

Inverter klimu ne morate stalno da gasite

Ako ste kod kuće veći dio dana, nema mnogo smisla da klimu stalno gasite čim postane prijatno, pa je ponovo uključujete kada soba postane hladna.

Inverter klima može da smanji intenzitet rada kada se približi zadatoj temperaturi, pa je često prijatnije održavati približno konstantnu temperaturu nego stalno praviti velike oscilacije.

Ako izlazite na nekoliko sati, situacija je drugačija. Tada možete smanjiti temperaturu ili koristiti tajmer, umjesto da praznu prostoriju grijete kao da ste kod kuće.

Naravno, potrošnja zavisi i od izolacije, veličine prostorije, spoljne temperature i samog uređaja. Klima neće trošiti isto tokom blage jeseni i januarskog minusa.

Prvo provjerite filtere

Prije nego što podignete temperaturu na daljinskom, pogledajte kada ste posljednji put očistili filtere.

Ako je na mrežici vidljiv sloj prašine, očistite je prema uputstvu proizvođača i vratite filter tek kada se potpuno osuši. Zaprljani filter može otežati protok vazduha, pa klima neće raditi kao kada je čista.

Možda vas interesuje i ovo:

Greške sa grijanjem koje vas mogu skupo koštati

Važno je i da ništa ne blokira izlaz vazduha. Zavjesa koja prekriva klimu ili komad namještaja postavljen neposredno ispred nje mogu uticati na raspoređivanje toplog vazduha po sobi.

Ne pokušavajte da zagrijete cijeli stan jednom klimom

Ako je klima u dnevnoj sobi, nemojte očekivati da će podjednako zagrijati spavaću sobu iza zatvorenih vrata. Topao vazduh se ne raspoređuje čarobno kroz cijeli stan.

Vrata prostorija koje ne želite da grijete držite zatvorena, a u prostoriji u kojoj boravite omogućite što bolji protok toplog vazduha.

Tokom veoma hladnih dana klima može nakratko da prekine grijanje kako bi otopila led sa spoljne jedinice. To je dio normalnog rada i nije razlog da odmah povećavate temperaturu na maksimum.

Prije nego što pojačate klimu, provjerite ove tri stvari

Ako vam je hladno, a klima već radi, nemojte prvo povećavati temperaturu. Provjerite da li je stvarna temperatura u sobi zaista niža nego što mislite, da li topao vazduh slobodno izlazi iz uređaja i da li filteri traže čišćenje.

Tek kada to provjerite, ima smisla mijenjati podešavanja, piše Krstarica.

Dobro podešena klima ne znači da će račun za struju biti mali bez obzira na vrijeme, ali pravilno korišćenje može pomoći da ne trošite više nego što je potrebno.

Najveća greška je često najjednostavnija: pokušaj da se problem sa hladnom sobom riješi samo pritiskanjem dugmeta za višu temperaturu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO Srpske poziva penzionere da dostave potvrdu o životu

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske obavještava korisnike prava na penziju, kojima se isplata vrši van Republike Srpske, da do kraja kalendarske godine Fondu dostave potvrdu o životu, da bi se isplata penzije u 2027. godini mogla vršiti redovno i bez prestanka.

Dostavljanje potvrde o životu ne odnosi se na korisnike sa prebivalištem u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Federaciji BiH. Podaci iz tih zemalja se obezbjeđuje putem elektronske razmjene podataka između nosilaca osiguranja.

Korisnici kojima se nakon ostvarivanja prava prvi put vrši isplata penzije, potvrdu o životu dostavljaju nadležnoj isplatnoj filijali.

Možda vas zanima i ovo:

U ovoj godini Fond PIO obustavio isplatu penzija za 1.885 korisnika

Dostavljanje potvrde o životu za korisnike sa prebivalištem van Republike Srpske vrši se u skladu sa članom 140. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Potvrda se dostavlja u nadležnu filijalu Fonda, koja je donijela rješenje o ostvarivanju prava i vrši isplatu penzije.

Korisniku penzije koji potvrdu o životu ne dostavi blagovremeno, isplata penzije se obustavlja.

Potvrda o životu je ispravna ako je ovjerena kod nosioca penzijskog osiguranja u državi prebivališta, opštinskog organa, notara, suda i diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH u državi prebivališta.

Obrazac potvrde o životu može se preuzeti na internet stranici Fonda.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Vrtoglavica nije uvijek bezazlena: Kada se javiti ljekaru

Vrtoglavica pri ustajanju uglavnom nije razlog za brigu.

Dr Donald Grant navodi da vrtoglavica pri ustajanju može da bude uobičajena reakcija na pad krvnog pritiska, zbog čega mozak nakratko dobija manji dotok krvi.

Ortostatska (posturalna) hipotenzija određuje se kao nagli pad krvnog pritiska prilikom ustajanja iz sjedećeg ili ležećeg položaja. Posebno je izražena poslije dugog stajanja ili sjedenja.

U roku od tri minuta prilikom uspravljanja iz sjedećeg ili ležećeg položaja dolazi do pada sistolnog (gornjeg) krvnog pritiska za 20 mmHg ili dijastolnog (donjeg) za 10 mmHg.

Zamagljen vid, opšta slabost

Ovaj nagli pad krvnog pritiska praćen je i zamagljenim vidom, opštom slabošću, konfuzijom i mučninom. Britanski NHS navodi da je važno javiti se ljekaru ukoliko se simptomi niskog krvnog pritiska, poput vrtoglavice i nesvjestice, ponavljaju.

Postoje li i drugi uzroci?

“Vrtoglavica može da bude posljedica i dehidratacije, zato je, posebno kada je toplo vrijeme, važno da unosimo dovoljno tečnosti svakog dana – rekao je dr Grant. Kolika bi trebalo da bude količina tečnosti zavisi od godina, zdravstvenog stanja i vremenskih prilika, a generalno se preporučuje šest do osam čaša tečnosti dnevno.

Dr Grant dodaje da do neprijatne vrtoglavice pri ustajanju mogu da dovedu i određeni lijekovi. Zatim i i postojeća zdravstvena stanja, kao što su anemija, dijabetes i kardiovaskularne bolesti.

Kada bi trebalo da se javimo ljekaru?

“Ako se vrtoglavica javlja redovno ili se naglo pogorša, potrebno je hitno potražiti medicinsku pomoć”,  kaže dr Grant.

Generalno, savjetuje se da se ljekaru obratimo ako se vrtoglavica ili vertigo stalno vraćaju. Ili dugo traju, kao i ako se pojave teškoće sa sluhom ili govorom.

Ljekaru bi trebalo da se javimo i ukoliko imamo tinitus (zujanje u ušima), dupli ili zamagljen vid, utrnulost ili slabost lica, ruku ili nogu. Pregled je potreban i kod promjene pulsa, nesvjestice, glavobolje ili mučnine, navodi britanska zdravstvena služba.

Podijeli tekst sa drugima na:

Evropska urološka sedmica: Pregledano više od 60 penzionera

Više od 60 penzionera pregledano je u okviru akcije koju je bijeljinska Bolnica “Sveti vračevi” organizovala povodom Evropske urološke sedmice. Ta sedmica posvećena je  karcinomu bubrega.

Radi se o bolesti koja često prolazi bez izraženih simptoma. Zbog toga se nerijetko otkriva slučajno, tokom rutinskih i preventivnih pregleda.

Šef Odsjeka urologije u Bolnici LJubinko Petković istakao je da je rano otkrivanje bolesti jedan od osnovnih ciljeva preventivnih pregleda, a da karcinom bubrega predstavlja oko pet odsto ukupnih maligniteta i jednu od češćih malignih bolesti u urološkoj praksi.

“Ono što ga čini posebno značajnim jeste činjenica da najčešće prolazi asimptomatski. Pacijenti nemaju tegobe i često nisu svjesni da postoji bolest”, naveo je Petković.

Petković je rekao da se u ranijim godinama, kao znak tumora bubrega, uzimala pojava krvi u urinu ili bol u slabinskom dijelu prilikom palpatornog pregleda, a zahvaljujući razvoju radioloških metoda, prije svega ultrazvuka, danas je moguće ovu bolest otkriti u ranoj fazi, čak i kod pacijenata koji nemaju nikakve simptome, saopšteno je iz bijeljinske Bolnice.

“Statistika pokazuje da se karcinom bubrega češće javlja kod starije populacije, ali ima slučajeva gdje se tumor razvio i kod mlađih osoba. Liječi se hirurškim putem, a ishod liječenja zavisi od faze u kojoj je otkriven”, rekao je Petković.

On je naglasio da je važno razvijati naviku redovnih preventivnih pregleda.

Preventivna akcija organizovana je u saradnji sa Fondom PIO Republike Srpske i Udruženjem penzionera iz Bijeljine

Podijeli tekst sa drugima na:

U ovoj godini Fond PIO obustavio isplatu penzija za 1.885 korisnika

Fond PIO Republike Srpske tokom 2026. godine obustavio je isplatu penzija za ukupno 1.855 korisnika. Njima je obustavljena istraga zbog nedostavljanja potvrde o životu ili potvrde o redovitom školovanju.

Nakon dostavljanja potrebne dokumentacije, većini je isplata ponovno omogućena.

Iz Fonda su potvrdili da je zaključno s obračunom za septembar u sistem isplate vraćeno 1.430 korisnika.

“Još uvijek postoje korisnici kojima je isplata obustavljena, a za koje nije utvrđeno činjenično stanje u pogledu činjenice života”, naveli su iz Fonda.

Kako bi se isplata penzija u 2027. godini odvijala nesmetano, potvrdu o životu do kraja ove godine trebaju dostaviti 6.773 korisnika. U prvih devet mjeseci 2026. godine tu je potvrdu dostavilo njih 126.

Obveza se odnosi na korisnike penzija s prebivalištem izvan Republike Srpske, uz određene iznimke.

“Potvrdu o životu dužni su dostaviti korisnici penzije koji imaju prebivalište izvan Republike Srpske. Izuzetak su penzioneri koji žive u Federaciji BiH i državama bivše SFRJ. S njima je potpisan sporazum o elektronskoj razmjeni podataka“, objasnili su iz Fonda.

Naveli su i da su potpisani sporazumi s austrijskim penzionim osiguranjem i Deutsche Postom, ali da sporazum s austrijskim nositeljem osiguranja još nije u primjeni zbog određenih tehničkih ograničenja na njegovoj strani. Usuglašavanje sporazuma s njemačkim penzionim fondom u završnoj je fazi.

Isplata porodičnih penzija od septembara je obustavljena i za 365 srednjoškolaca koji nisu dostavili potvrdu o redovnom školovanju u predviđenom roku, do 24. septembra.

Potvrdu o školovanju za školsku godinu 2026./2027. trebala su dostaviti ukupno 1.094 srednjoškolca koji koriste pravo na porodičnu penziju.

“Zaključno s 29. septembrom, potvrde o školovanju dostavilo je 729 srednjoškolaca, korisnika porodične penzije”, rekli su iz Fonda za Srpskainfo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kisela salata bez kuvanja: Ukusna zimnica bez stajanja kraj šporeta

Ako volite domaću zimnicu, a ne želite da sate provodite kraj šporeta, ova kisela salata sa crvenim paprikama mogla bi biti odličan izbor.

Priprema je jednostavna, nema kuvanja, a povrće ostaje hrskavo i puno ukusa. Salata je odlična kao prilog uz pečenje, pasulj, meso i druga omiljena zimska jela.

Sastojci

Za pripremu će vam biti potrebno:

  • 3 kilograma crvenih paprika
  • 1 kilogram kupusa
  • 500 grama šargarepe
  • 2 glavice crnog luka
  • 150 grama soli
  • 200 grama šećera
  • 250 mililitara alkoholnog sirćeta
  • 250 mililitara ulja
  • 1 kesica konzervansa, po želji
  • nekoliko zrna bibera

Priprema

Paprike dobro operite, očistite od sjemenki i isijecite na tanke rezance. Kupus sitno narendajte, šargarepu očistite i narendajte, a crni luk isijecite na tanke kolutove.

Sve povrće stavite u veću posudu, pa dodajte so, šećer, sirće i ulje. Ako koristite konzervans, dodajte ga prema uputstvu sa pakovanja.

Povrće dobro izmiješajte rukama kako bi pustilo sok i kako bi se svi sastojci ravnomjerno sjedinili.

Smjesu ostavite da odstoji nekoliko sati, a najbolje preko noći. Povremeno je promiješajte kako bi povrće bilo ravnomjerno preliveno sokom.

Nakon toga salatu rasporedite u čiste i suve tegle. Dobro je pritisnite kako bi se istisnuo višak vazduha i kako bi povrće bilo prekriveno sopstvenim sokom.

Tegle zatvorite čistim poklopcima i čuvajte na hladnom i tamnom mjestu.

Ova jednostavna kisela salata odličan je način da tokom zime imate spreman ukusan prilog. Bez kuvanja i komplikovane pripreme, dobićete hrskavu zimnicu koju ćete rado poslužiti uz gotovo svako zimsko jelo.

Podijeli tekst sa drugima na: