Jednokratnu pomoć lani dobilo 207 penzionera Novog Grada

Predsjednik Udruženja penzionera Novi Grad Nedeljko Zgonjanin rekao je da je lani na ime jednokratne pomoći od 70 KM za 207 članova udruženja isplaćeno 14.790 KM.

Zgonjanin je na redovnoj skupštini Udruženja penzionera ove opštine rekao da je prošle godine za 200 umrlih članova isplaćena novčana pomoć od po 550 KM, ukupno 110.000 KM.

“Zahvaljujući dobroj saradnji sa opštinom Novi Grad, prošle godine je doznačena redovna donacija od 5.500 KM, za druženje penzionera 5.148 KM, te za banjsku rehabilitaciju 29.740 KM”, rekao je Zgonjanin.

Penzioneri Novog Grada u Banji

On je naveo da je prošle godine besplatnu banjsku rehabilitaciju po programu Vlade Republike Srpske imalo 96 penzionera.

“Osim toga, 17 penzinera je sedam dana boravilo je u Banji Mlječanici. 60 odsto troškova platila je opština Novi Grad, dok su 40 odsto korisnici”, rekao je Zgonjanin.

On je rekao da je za odlazak i povratak penzionera na banjsku rehabilitaciju prevoz obezbijedilo Udruženje penzionera.

Zgonjanin je rekao da su realizovane sve aktivnosti planirane u prošloj 2025. Naglasio je te da će ove godine besplatnu banjsku rehabilitaciju po programu Vlade Republike Srpske koristiti 128 penzionera iz Novog Grada.

Za 30 penzionera 60 odsto troškova platiće opština Novi Grad, a 40 odsto korisnici.

Mirolsav Drljača, načelnik Novog Grada rekao je da Opštinska uprava ima dobar partnerski odnos sa Udruženjem penzionera.

“Udruženje ima brojno članstvo. Rukovodstvo je ranije obavljalo odgovorne funkcije u lokalnoj zajednici i ima iskustva u organizaciji. Zato imaju dobre rezultate, koje članstvo prepoznaje”, rekao je Drljača.

Udruženje penzionera u Novom Gradu okuplja 4.879 penzionera, od ukupno 5.244, koliko ih je u ovoj lokalnoj zajednici.

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li su koštice trešnje opasne po zdravlje?

Postoje dvije vrste ljudi tokom sezone trešanja. Oni koji pažljivo pljuju svaku košticu i oni koji ih samo progutaju bez razmišljanja, pa tek kasnije krenu da paniče i pretražuju internet.

A internet, naravno, odmah nudi horor scenarije, od trovanja do čuvenog “izrašće ti drvo u stomaku”.

Realnost je, kao i obično, mnogo manje dramatična.

Ako ste među ljudima koji godinama gutaju koštice od trešanja, a nikada nisu imali ozbiljne tegobe, velika je šansa da vaš organizam jednostavno radi ono što bi i trebalo, izbaci ih prirodnim putem bez ikakve pompe.

Da li su koštice trešanja zaista opasne?

Koštice trešanja zaista sadrže jedinjenja iz kojih može da se oslobodi cijanid, i upravo je to razlog zbog kog su ljudi razvili gotovo paničan strah od njihovog gutanja. Međutim, postoji velika razlika između slučajno progutane cijele koštice i namjernog žvakanja ili usitnjavanja većih količina.

Kada progutate cijelu košticu, ona uglavnom samo prođe kroz sistem za varenje jer organizam ne može da je svari. Drugim riječima, tijelo je tretira kao nešto što treba da izbaci, a ne apsorbuje.

Zato većina ljudi nikada ne osjeti apsolutno nikakve posljedice.

Problem nastaje tek u određenim situacijama

Ljekari uglavnom upozoravaju na tri stvari: velike količine, žvakane koštice i malu djecu.

Ako neko proguta mnogo koštica odjednom, posebno ako ih prethodno sažvaće, povećava se mogućnost iritacije digestivnog sistema i oslobađanja većih količina štetnih supstanci. Kod male djece postoji i rizik od gušenja ili blokade crijeva jer je njihov digestivni trakt uži.

Ali jedna do nekoliko cijelih koštica, čak i ako vam se to dešava redovno tokom ljeta, kod zdrave osobe uglavnom ne predstavlja ozbiljan problem.

Zašto nas je ova tema toliko plašila?

Dijelom zbog starih priča koje su roditelji govorili djeci da ih ne bi gutala, a dijelom zato što internet voli dramatične naslove. Istina je da ljudsko tijelo svakodnevno podnosi mnogo gore stvari od jedne progutane koštice trešnje.

Ipak, stručnjaci savjetuju da gutanje koštica ne postane navika. Ne zato što će se dogoditi neka katastrofa, već zato što jednostavno nema nikakvu korist za organizam.

Kada treba da se javite ljekaru?

Ako nakon gutanja koštica primijetite jak bol u stomaku, povraćanje, problem sa disanjem, ozbiljnu nadutost ili poteškoće sa pražnjenjem crijeva, posebno kod djece, potrebno je da se obratite ljekaru, piše Ona rs.

Ali za većinu ljudi cijela drama oko slučajno progutane koštice završi se potpuno neprimijetno. Osim možda činjenice da ćete narednih pola sata razmišljati o tome šta ste upravo uradili.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srpske i Srbije družili se u Istočnoj Ilidži

Udruženje penzionera opštine Istočna Ilidža organizovalo je  tradicionalno druženje penzionera Republike Srpske i Srbije.

Kako navodi predsjednik Udruženja penzionera Istočna Ilidža Radenko Šehovac ovo druženje je okupilo 293 penzionera iz različitih krajeva Srpske i Srbije.

Naglasio je da druženje nije samo prilika za razgovor i zajedničko provođenje vremena već  i način da se njeguje prijateljstvo i razmjenjuju iskustva.

Šehovac se posebno zahvalio Opštini Istočna Ilidža, jer kako je naveo, rukovodstvo i zaposleni uvijek podržavaju sve aktivnosti Udruženje penzionera.

“Penzioneri predstavljaju važan stub našeg društva i neizostavan su dio svake zajednice, pa tako i opštine Istočna Ilidža”, rekao je on.

Iz Opštine Istočna Ilidža navode da su penzioneri svojim dugogodišnjim radom, iskustvom i zalaganjem dali nemjerljiv doprinos razvoju opštine. Njihova mudrost i životno iskustvo danas su dragocjeni za sve generacije.

“Upravo zbog toga Opština Istočna Ilidža sa velikim poštovanjem podržava rad Udruženja penzionera. Podržava i aktivnosti koje okupljaju naše najstarije sugrađane”, rekli su iz Opštine.

Kako dodaju, penzioneri zaslužuju pažnju, poštovanje i zahvalnost, jer su svojim trudom gradili temelje društva u kojem danas živimo.

Opština će i u budućnosti nastaviti da bude oslonac penzionerima. Njegovaće međugeneracijsku solidarnost i stvarati ambijent u kojem će se svaki penzioner osjećati cijenjeno, sigurno i uključeno u život zajednice.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Savjet pčelara: Kako prepoznati lažni med?

Kupovina domaćeg meda često se svodi na povjerenje, ali iskusni pčelari tvrde da postoje i jednostavni znakovi koji mogu pomoći pri procjeni kvaliteta. Od teksture i kristalizacije do popularnog testa s vodom, nekoliko detalja može otkriti da li je med prirodan ili postoji sumnja da je riječ o falsifikovanom proizvodu.

Kako piše portal Podravski.hr pitali su iskusnog pčelara kako najbrže prepoznati da li je med koji su kupili zaista domaći i prirodan.

Trik sa prstima koji pčelari često preporučuju

Njegov odgovor bio je jednostavan. “Samo ga protrljajte između palca i kažiprsta. Pravi med će se polako upijati i ostaviti blag osjećaj lepljivosti, dok će lažni često ostati poput sirupa ili se razvodniti.“

Naime, iako ne postoji stopostotno siguran kućni trik koji može da zamijeni laboratorijsku analizu, pčelari tvrde da postoji nekoliko znakova koji vrlo brzo otkrivaju kvalitet meda.

Zašto je kristalizacija važan znak kvaliteta

Jedan od najpoznatijih pokazatelja je kristalizacija. Prirodni med vremenom gotovo uvijek kristališe, a brzina tog procesa zavisi od vrste meda. Ako je med dugo potpuno tečan i izgleda gotovo savršeno providno, mnogi pčelari postaju sumnjičavi.

Možda vas zanima i ovo:

Da li je med zdraviji od šećera?

Tekstura meda može otkriti mnogo

Važna je i sama tekstura. Kada se med preliva iz kašike, pravi med teče u sporom, gustom mlazu i stvara male vijuge. Falsifikovani često curi poput običnog sirupa.

Pčelari kažu da kvalitetan med ne djeluje vodenasto niti se odmah razliva po površini.

Jedan od popularnih testova je i onaj sa vodom. Kašičica meda spuštena u čašu vode trebalo bi da padne prema dnu i sporije se rastvara ako je riječ o prirodnom medu.

Lažni med obično se brzo rastopi i pomiješa sa vodom.

Povjerenje u pčelara i dalje najvažnije

Na kraju, iskusni pčelari poručuju da je najbolji način kupovine meda povjerenje.

Kupovina od lokalnog pčelara kojeg poznajete često vrijedi više od svih kućnih trikova zajedno.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Zabrinjavajuća karta: Koji narodi najbrže stare u Evropi?

Evropa ubrzano stari, a Hrvatska se nalazi među zemljama s najstarijim stanovništvom na kontinentu.

Medijalna starost predstavlja dob koja dijeli populaciju na dva jednaka dijela.

Polovina stanovništva mlađa je od tog broja godina, dok je druga polovina starija.

Demografi ovaj pokazatelj smatraju jednim od najvažnijih za razumijevanje procesa starenja stanovništva, prenosi Nova.rs.

Karta Eurostata pokazuje da Hrvatska pripada grupi evropskih zemalja s izrazito starom populacijom.

Starije od Hrvatske trenutno su Italija s medijalnom starošću od 49,1 godine, Portugal i Bugarska s po 47,3 godine, kao i Grčka s 47,2 godine.

Stanovništvo Evrope stve starije

S druge strane, među najmlađim zemljama u Europi izdvajaju se Turska s 34,4 godine, Island s 37,2 godine i Irska s 39,6 godina. Razlika između najmlađih i najstarijih evropskih država danas iznosi gotovo 15 godina, što pokazuje koliko su demografske promjene postale izražene širom kontinenta.

Eurostat navodi da je medijalna starost u Evropskoj uniji u posljednoj deceniji porasla za više od dvije godine, uglavnom zbog manjeg broja rođenih i sve većeg udjela starijeg stanovništva.

Demografsko starenje stvara probleme

Demografsko starenje već sada utieče na tržište rada, penzioni sistem i zdravstvenu zaštitu u velikom dijelu Evrope.

Zemlje Balkana posebno su pogođene zbog masovnog iseljavanja mlađeg stanovništva.

Uz Hrvatsku, vrlo visoku medijalnu starost imaju i Srbija s 45,4 godine, Slovenija s 45,5 i Mađarska s 44,8 godina. Bosna i Hercegovina nije uvrštena na ovu mapu.

Iako je Evropa uopšte među najstarijim regijama svijeta, razlike između država su velike.

Dok neke zemlje pokušavaju nadoknaditi manjak stanovništva imigracijom, druge se suočavaju s ubrzanim pražnjenjem manjih gradova i sela.

Prema procjenama Evrostata, proces starenja stanovništva tek će se ubrzavati u narednim decenijama. Medijalna starost u Evropskoj uniji do kraja vijeka mogla bi preći 50 godina.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Lubenica kraljica slasti: 10 razloga zbog kojih je treba jesti

Lubenica je savršena ljetna hrana. Osim što je ukusna, sadrži veoma malo kalorija, odličan je izvor vitamina C i sjajno gasi žeđ.

Ako lubenica postane dio vaše svakodnevne ishrane, ne samo da ćete imati ukusniji jelovnik, već ćete ostvariti i brojne koristi za cjelokupno zdravlje. Svakodnevna konzumacija lubenice direktno utiče na poboljšanje zdravlja srca, jačanje mozga i revitalizaciju imunološkog sistema.

U nastavku pročitajte 10 nevjerovatnih razloga zašto bi trebalo da jedete lubenicu svaki dan.

1. Zdravo srce

Svakodnevna konzumacija lubenice pozitivno utiče na rad srca. Lubenica sadrži visok nivo likopena, antioksidansa koji joj daje crvenu boju i pomaže da srce ostane zdravo i vitalno.

Pored likopena, lubenica sadrži i dosta kalijuma koji smanjuje rizik od srčanog udara, pomaže u snižavanju holesterola, poboljšava protok krvi i reguliše rad srca.

2. Jake kosti

Likopen, koji se nalazi i u paradajzu, ima važnu ulogu u razvoju i održavanju zdravih kostiju.

Ovaj snažni antioksidans smanjuje aktivnost ćelija koje učestvuju u razvoju osteoporoze, dok visok nivo kalijuma pomaže zadržavanje kalcijuma, čime se čuvaju kosti i jačaju zglobovi.

3. Jačanje imunološkog sistema

Lubenica sadrži veliku količinu vitamina C koji jača imunitet i štiti organizam od oksidativnog stresa.

Vitamin C igra važnu ulogu i u zarastanju rana, jer je neophodan za stvaranje kolagena. Ukoliko imate rane koje sporije zarastaju, povećajte unos hrane bogate vitaminom C, poput lubenice i citrusa.

4. Pomoć pri mršavljenju

Lubenica sadrži oko 90 odsto vode i veoma malo kalorija, zbog čega je idealna namirnica za osobe koje žele da smršaju.

U njoj se nalazi i citrulin, aminokiselina koja pomaže sagorijevanje masnoća.

Možda vas zanima i ovo:

Koliko i kome je dozvoljeno jesti lubenicu

5. Protivupalna svojstva

Lubenica je bogata flavonoidima, karotenoidima i triterpenoidima.

Posebno se izdvaja likopen, koji pokazuje značajne rezultate u smanjenju upala. Najviše korisnih sastojaka imaju potpuno zrele lubenice.

6. Sprečava nastanak raka

Likopen ima važnu ulogu i u smanjenju rizika od određenih vrsta raka.

Prema pojedinim istraživanjima, povezuje se sa manjim rizikom od raka prostate, dojke, pluća, materice i debelog crijeva.

7. Zdravi i opušteni mišići

Lubenica je dobar izvor kalijuma i citrulina koji pomažu pravilnom radu mišića.

Oni kontrolišu kontrakcije mišića i ublažavaju bolove nakon fizičkog napora ili treninga. Citrulin se u organizmu pretvara u arginin koji poboljšava cirkulaciju i opušta krvne sudove.

8. Poboljšava vid

Zahvaljujući visokom sadržaju antioksidanasa poput beta-karotena, vitamina C, luteina i zeaksantina, lubenica pozitivno utiče na zdravlje očiju.

Ovi sastojci štite oči od problema povezanih sa starenjem, poput noćnog sljepila, makularne degeneracije i glaukoma.

9. Za ljepšu kožu i kosu

Lubenica sadrži značajnu količinu beta-karotena koji se u organizmu pretvara u vitamin A.

Vitamin A ima važnu ulogu u proizvodnji sebuma i rastu ćelija, što direktno utiče na zdravlje i hidrataciju kože.

Možda vas zanima i ovo:

Šest savjeta kako da izaberete dobru lubenicu

10. Za oštriji mozak i bolje raspoloženje

Lubenica sadrži i vitamin B6 koji je neophodan za proizvodnju hemikalija u mozgu odgovornih za raspoloženje i ponašanje, poput serotonina i dopamina.

Nizak nivo vitamina B6 može izazvati probleme sa pamćenjem, zbog čega je lubenica odličan izbor za učenike i studente, piše SlatkiSvijet.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada Srpske ograničila marže na lijekove i osnovne namirnice

Vlada Republike Srpske, donijela je odluku o određivanju marže za određene životne namirnice. Tu su i hrana za dojenčad i bebe i za sredstva za higijenu, kao i za lijekove.

Odlukom se propisuje maksimalna marža određenih proizvoda od šest odsto u veleprodaji, te osam odsto u maloprodaji.

Ovom odlukom određena je maksimalna marža za pšenično brašno za sva pakovanja. Takođe, marža je ograničena i na hljeb od pšeničnog brašna, te so za ljudsku ishranu pakovanje od 0,5 do 1,6 kilogram. Ograničenje se odnosi i na svinjsku i biljnu mast, suncokretovo ulje pakovanje od 0,9 do 5,5 po litru- Pasterizovano i sterilizovano mlijeko i jogut pakovanja do 1,6 litara takođe su pod ograničenjem.

Koji proizvodi su obuhvaćeni novom odlukom

Marža je određena i za šećer kristal pakovanje od pola do pet i po kilograma. Zatim na hranu za dojenčad i hranu za bebe. To isključivo za zamjenu za majčino mlijeko te pelene za djecu i za odrasle. Ograničena je marža i na tečni deterdžent za suđe pakovanje do jedan litar. Dok je za deterdžent za pranje veša u prahu marža ograničena na pakovanje do tri kilograma.

Posebne marže za lijekove i sredstva za higijenu

Odlukom se propisuje i marža na lijekove, i to maksimalna marža od osam odsto u veleprodaji i 20 odsto u maloprodaji.

Odluka važi do kraja 2026. godine

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”, a prestaje da važi 31. decembra 2026. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner iz Laktaša sumnja u diskriminaciju kod odlaska u banje

Udruženje penzionera Laktaši nedavno je pozvalo najstarije sugrađane da se prijave za banjsko liječenje u trajanju od 10 dana. Cijena koju će platiti je samo 200 KM.

Ali, jedan detalj u tom oglasu je izazvao pravu buru i mogao bi čak završiti na sudu.

Kako se navodi, penzionerima je banjanje po izuzetno povoljnim uslovima obezbijedio grad Laktaši, novcem iz budžeta.

“Penzioner plaća 200 KM na recepciji Banje, ostali iznos plaća grad Laktaši”, navodi se u oglasu.

Ali, pravo na banjsko liječenje pod ovim uslovima imaju samo “članovi Udruženja penzionera grada Laktaši”.

Penzioner Momčilo Dobrijević tvrdi da je to otvorena diskriminacija, prema penzionerima koji nisu članovi Udruženja.

“Poštovani penzioneri grada Laktaši, vam se obraćam. Vi, penzioneri koji niste članovi Udruženja, zapitajmo se da li je ovo čista diskriminacija i ponižavanje. Hvala

Gradskoj upravi na izdvojenom novcu za penzionere, ali pitam vas: da li PDV plaćaju samo članovi Udruženja”,  objavio je Dobrijević na svom Fejbuk profilu.

Budžetski novac je novac svih građana

On je podsjetio da je budžetski novac, novac svih građana Laktaša, jer svi plaćaju poreze, pa niko nema pravo da jednim penzionerima obezbjeđuje banju o trošku budžeta, a drugima to uskraćuje.

“Kako objasniti diskriminaciju prema 2.000 penzionera koji nisu članovi Udruženja”, pita se Dobrijević.

On je za Srpskainfo rekao da razmišlja čak i o tome da podnese tužbu protiv Grada Laktaši.

“Diskriminacija je zakonom zabranjena”, kaže Dobrijević i dodaje da u banju, o trošku budžeta, već godinama idu jedni te isti, povlašteni penzioneri.

On je ranije za  rekao da sumnja da je 25 mjesta u banji, koje je laktaškim penzionerima 2022. platila Vlada RS, podijeljeno “preko veze, a možda i uz davanje mita”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Frižider vam uništava hranu: Ove namirnice ne smiju biti u vratima

Frižider možda djeluje kao najsigurnije mjesto u kuhinji, ali postoji jedan dio u kojem hrana najbrže gubi svježinu, a većina ljudi upravo tu drži najosjetljivije namirnice.

Vrata frižidera jesu praktična, sve vam je na dohvat ruke, ali temperatura u tom dijelu stalno “skače”, zbog čega se mnoge namirnice mnogo brže kvare.

Svaki put kada otvorite frižider, vrata su prva izložena toplom vazduhu iz prostorije. Zbog tih promjena temperature mliječni proizvodi, jaja i gotova hrana mogu izgubiti kvalitet mnogo prije nego što očekujete. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da neke stvari nikako ne bi trebalo držati tamo.

Mlijeko, sir i puter najbrže propadaju u vratima

Mnogi mlijeko automatski stave u vrata frižidera jer za njega postoji posebno mjesto, ali to je zapravo jedna od najčešćih grešaka u čuvanju hrane.

Mliječni proizvodi zahtjevaju stabilnu temperaturu kako bi ostali bezbjedni za upotrebu. Kada su stalno izloženi toplijem vazduhu pri svakom otvaranju frižidera, mnogo brže mijenjaju ukus, miris i teksturu. Mnogo je bolje držati ih na srednjim unutrašnjim policama, gdje je temperatura najstabilnija.

Ni jaja ne bi trebalo da stoje u vratima

Iako većina frižidera ima poseban dio za jaja upravo na vratima, to ne znači da je to najbolje mjesto za njih.

Jaja su veoma osjetljiva na temperaturne promjene i upravo zbog toga stručnjaci savjetuju da ih čuvate u originalnoj kutiji, na unutrašnjoj polici frižidera. Tako će duže ostati svježa i bezbjedna za konzumaciju.

Gotova hrana i suhomesnato se najbrže kvare

Kuvana jaja, gotovi obroci, salame i ostale brzo kvarljive namirnice mnogi drže u vratima jer su tako “pri ruci”. Problem je što upravo tim namirnicama najviše smeta promjena temperature.

U vratima frižidera mnogo brže gube svježinu, mijenjaju ukus i povećava se rizik od kvarenja. Zato ih uvijek treba držati dublje u frižideru, gdje hladnoća ostaje konstantna.

Vrata frižidera najbolje je koristiti za proizvode kojima temperaturne oscilacije manje smetaju, poput kečapa, senfa, sokova i gaziranih pića, piše Ona.rs

 

Podijeli tekst sa drugima na:

“Učitelji” obilježavaju 54 godine mature i pozivaju kolege na druženje

Na mjestu gdje se danas nalazi Prirodno-matematički fakultet u Banjaluci nekada je radila Učiteljska škola. Posljednja generacija maturanata tu je ispraćena davne 1972. godine.

Nakon 54 godine, oni se ponovo okupljaju da obnove uspomene za koje, kako kažu, nisu izblijedile.

Bivši maturanti Simo Tošić i Јelena Blagojević kažu u razgovoru za  Јutarnji program RTRS-a, da iako su prošle 54 godine od njihovog rastanka, sjećanja na profesore, drugarstvo i školske dane nisu izblijedila.

Mnogi od njih nisu se vidjeli više od 50 godina, te uzbuđenje ne kriju.

Kažu, ovo je prilika da se prisjećaju anegdota i vremena koje su proveli u školskim klupama.

Možda vas interesuje i ovo:

“Trgovci” u Prijedoru proslavili 50 godina mature

Tošić, učenik posljednje generacije Učiteljske škole ističući da bi tu školu ponovo trebalo uvesti u obrazovni sistem.

“Učiteljska škola je formirana 1931. godine i ugašena 1972. godine. Pozivam sve one koji su završili i išli u Učiteljsku školu da se odazovu u subotu na druženje i okupljanje u 11 časova”, rekao je Tošić.

Jelena Blagojević, takođe maturant Učiteljske škole kaže da se mnogi nisu vidjeli i pedeset godina. Naglašava da je radost ponovo vidjeti te ljude.

“Pozivam sve da dođu u dvorište Učiteljske škole u 11 sati. Poslije toga ćemo sići u našu salu za fizičko nekada, a danas u amfiteatar Prirodno matematičkog fakulteta i tu se prisjetiti uspomena”, rekla je Blagojevićeva.

Inače, u Učiteljsku školu išao je i pisac Branko Ćopić, ali i Vlado Milošević, akademik po kojem Muzička škola danas nosi ime.

Podijeli tekst sa drugima na: