Uštedite ovog vikenda: Vodič za niže cijene po marketima

Dragi penzioneri, vikend je pred nama, a s njim i prilika da pametno rasporedite svoj budžet i iskoristite brojne akcije u marketima. Kako bismo vam olakšali potragu za najboljim ponudama, pripremili smo pregled sniženja na osnovne namirnice i kućne potrepštine.

Market AS

U periodu od 20. do 22. marta možete iskoristiti odlične akcijske ponude. Na odjelu mesa potražite svinjsku krmenadlu po cijeni od 8,95 KM (stara cijena 11,25 KM), juneća rebra za 18,49 KM (stara cijena 21,45 KM), juneći flam za 20,95 KM (stara cijena 23,49 KM), te svinjsku šniclu za samo 9,95 KM (stara cijena 11,99 KM). Osvježite se uz narandže po cijeni od 1,75 KM (stara cijena 2,19 KM) ili Voćne kapi sok od jabuke (2l) za 2,25 KM. Za užinu preporučujemo Griski kikiriki štapiće (200g SL) za 1,55 KM i Trend tunu (80g komadi u ulju/paradajz sosu) za 1,59 KM. Od ostalih namirnica, izdvojamo Grand kafu mljevenu (500g gold) za 13,95 KM (stara cijena 14,95 KM), Mileram (850g 20% m.m. Vitalia) za 4,95 KM (stara cijena 5,99 KM), te Harmony toalet papir (24/1 2sl sp. comfort) po cijeni od 4,99 KM (stara cijena 5,75 KM).

Belamionix

U Belamionix marketima vas očekuje “Super ponuda” sa sjajnim “Bella hitovima” i popustima. Po akcijskoj cijeni od 1,75 KM možete kupiti kilogram narandži, dok je kilogram mladog kupusa 2,50 KM. Za osvježenje, tu je Tilea sok zova-limun (1,5l) po cijeni od 1,00 KM (stara cijena 1,60 KM) uz popust od 38%, kao i Pfanner breskva sok (1l) po cijeni od 2,45 KM (stara cijena 2,95 KM) uz popust od 17%. Od slatkiša i grickalica, izdvajamo Toffifee čoko desert (125g) za 3,45 KM (stara cijena 3,90 KM) sa popustom od 12%, Keks Moto kakao (192g) po cijeni od 2,25 KM (stara cijena 2,75 KM) uz popust od 18%, te Kolač Petit Four Mix (750g) za 9,45 KM (stara cijena 11,20 KM) sa popustom od 16%. Kilogram sira Livada-Tilzit (45% mm) na akciji košta 16,95 KM (stara cijena 21,60 KM) uz popust od 22%, dok je Kraljevska datula I klasa (500g) dostupna za 2,45 KM (stara cijena 2,95 KM) uz popust od 17%. Na odjelu osnovnih namirnica potražite Meggle mlijeko (1l, 2,8% mm) po cijeni od 1,60 KM, Grand kafa aroma (500g) košta 12,95 KM, Chef Cream za kolače i šlag (500ml) je na popustu od 30% i košta 2,45 KM (stara cijena 3,50 KM), dok je Margarin Dijamant Dijavit (250gr) dostupan za 1,30 KM.

BINGO

U Bingovim prodajnim katalozima možete pronaći širok asortiman sniženih artikala na odjelima mesnice, voća i povrća, te delikatesa. U mesnici, na akciji koja vrijedi od 17.3. do 25.3.2026. godine, potražite juneće mljeveno meso po cijeni od 21,45 KM po kilogramu. Također, kilogram rolovanog batka s karabatakom bez kosti je na sniženju i košta 7,95 KM. Juneće sudžukice brenda Menprom, pakovanje od 400g, snižene su za 11% i sada koštaju 9,65 KM (umjesto redovne cijene od 10,85 KM). Na odjelu voća i povrća, do 22.3.2026. godine, dva komada manga su dostupna po cijeni od 3,95 KM, dok je kilogram ananasa 3,30 KM. Kilogram suncokreta u ljusci, snižen je od 17.3. do 29.3.2026. godine, i košta 6,95 KM. Kilogram svježeg krastavca je na akciji po cijeni od 2,10 KM, a kilogram batata je 3,45 KM. Pored voća i povrća, Bingo nudi i saksijsko cvijeće na sniženju: Sanseveria je 10,95 KM po komadu, Ljubičica (brend Voilà) je 7,60 KM, dok je Mini Ruža 6,50 KM.

Tropic i Crvena jabuka

U marketima Crvena jabuka vas očekuje “Vikend akcija”. Na sniženju možete kupiti kilogram zelene salate kristal po cijeni od 2,95 KM, dok je kilogram telećih rebara i prsa sa potrbušinom 16,95 KM. Za ljubitelje kafe, Franck Jubilarna kafa (500g) dostupna je po cijeni od 12,95 KM (stara cijena 14,95 KM), a litar Clemente extra djevičanskog maslinovog ulja košta 12,95 KM (stara cijena 16,95 KM).

Market Tropic nudi svoju “Vikend akciju” u periodu od 20.3. do 22.3.2026. godine, uz poruku “I ovog vikenda, tu je nova ušteda!”. Kilogram zelene salate kristal možete kupiti za 2,99 KM. Kilogram batka sa karabatakom je na sniženju i košta 4,49 KM. Pakovanje Volim domaćeg Bureka (900g) dostupno je po cijeni od 7,99 KM (stara cijena 9,99 KM), a litar Clemente extra djevičanskog maslinovog ulja košta 12,99 KM (stara cijena 16,99 KM).

Kort marketi

U Kort marketima vas očekuje “Vikend akcija” sa odličnim cijenama na odabrane artikle. Svinjski but bez kosti (1kg) dostupan je po cijeni od 7,95 KM. Orah jezgra (1kg) košta 11,85 KM, dok je kilogram suhog grožđa 5,99 KM. Na odjelu delikatesa potražite Kobasicu Tirolsku brenda Tulumović (400g) po cijeni od 2,95 KM. Također, Mladi sir President (250g) je na akciji i košta 2,99 KM.

Konzum

U Konzum i Mercator marketima, od srijede 18.3. do ponedjeljka 23.3., možete iskoristiti sjajnu “Super ponudu”. Svježi pileći file (rinjuza, 1kg) dostupan je po cijeni od 10,95 KM, dok je kilogram narandže 1,65 KM. Od proizvoda “Naše marke” izdvojamo Moj dan nektar od jabuke (1l) na popustu od 21% po cijeni od 1,60 KM (stara cijena 1,85 KM), Mila maslac (250g) snižen za 23% na 4,50 KM (stara cijena 5,85 KM), te Poli salamu (Perutnina Ptuj, 350g) uz popust od 20% za 3,95 KM (stara cijena 4,95 KM).

Do 23.3.2026. godine, pod sloganom “Gdje kupuješ tu osvajaš!”, na akciji je i Trend kukuruz šećerac: pakovanje od 425ml je sniženo 26% i košta 2,20 KM, a pakovanje od 212ml je sniženo 13% i košta 1,55 KM. Također, Meggle vrhnje za kuhanje (10% i 20% m.m., 200ml) dostupno je po cijeni od 2,20 KM.

Priredila: S.Vukić

Fotografije preuzete sa zvaničnih stranica marketa.

 

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Doktor sastavio listu: Koje operacije su najbolnije?

Operacije su danas znatno napredovale i često manje bolne nego nekada, ali i dalje mogu uzrokovati veliku nelagodu, posebno tokom oporavka.

Doktor porodične medicine Din Egit za “Daily Mail” izdvojio je neke od najtežih zahvata po pitanju boli.

“Iako svako bol doživljava drugačije, definitivno postoje neki zahvati koji su bolniji od drugih, poput fuzije kičme, operacije na otvorenom grudnom košu i potpune zamjene koljena”, istakao je Egit.

Dodao je da takvi zahvati zahvataju kosti i nerve te da oporavak, koji uključuje fizioterapiju, često može biti bolniji od same operacije.

Evo koje je zahvate izdvojio kao najteže po pitanju boli.

Biopsija koštane srži

Biopsija koštane srži uključuje uzimanje uzorka iz unutrašnjosti kosti pomoću igle, dok je pacijent budan.
Iako se koristi lokalni anestetik, pacijenti mogu osjetiti neugodno “povlačenje”, a nakon zahvata često se javljaju bol, modrice i ubodna rana koja može biti osjetljiva danima.

Lumbalna punkcija

Lumbalna ili spinalna punkcija podrazumijeva ubadanje igle u kičmu zbog uzimanja cerebrospinalne tečnosti ili primjene anestezije.

Pacijent je budan tokom postupka, a nakon njega se mogu pojaviti glavobolje, krvarenja, otekline, bolovi u leđima te u nekim slučajevima i oštećenja nerava sa ozbiljnijim posljedicama.

Otvorena operacija srca

Ova operacija izvodi se pod anestezijom, ali uključuje otvaranje grudnog koša kako bi se pristupilo srcu.
Zbog toga je oporavak dugotrajan i može trajati i do 12 sedmica, a zahvaćeni su grudna kost i ligamenti, zbog čega je bol jači tokom oporavka.

Histeroskopija

Histeroskopija je zahvat pri kojem se instrument uvodi u maternicu radi pregleda njene unutrašnjosti.
Mnoge pacijentice opisuju ga kao “nepodnošljiv”, zbog čega se preporučuje korištenje lokalne ili opšte anestezije.

Potpuna zamjena koljena (totalna endoproteza)

Potpuna zamjena koljena čest je zahvat, ali i vrlo bolan, jer uključuje osjetljive zglobove koji nose težinu tijela.

Oporavak zahtijeva aktivno učešće pacijenta. Egit savjetuje da “najbolje što možete uraditi da se oporavite od potpune zamjene koljena je da se unaprijed pripremite.”

“Ne razmišljajte samo o lijekovima protiv bolova, već i o položaju sjedenja, rasporedu spavanja i dnevnim aktivnostima. Oporavak neće biti bezbolan jer je zahvat izuzetno traumatičan i za kosti i za nerve”, kaže Egit, a prenosi Index.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzija kao šok: Smanjeni prihodi ruše životni standard

U vremenu rastućih troškova i ekonomske neizvjesnosti, pitanje lične finansijske sigurnosti postaje sve aktuelnije. Ekonomista Miloš Grujić objašnjava šta je fond za “crne dane”, koliko treba da iznosi i kako ga graditi.

Tri do šest mjesečnih plata

Fond za “crne dane” je likvidna rezerva namijenjena isključivo za hitne situacije — iznenadni kvar, trošak liječenja ili privremeni gubitak prihoda. Finansijski stručnjaci preporučuju da taj iznos pokrije od tri do šest mjeseci osnovnih životnih troškova.

Međutim, put do tog cilja nije kratak. Ako mjesečno odvajate pet odsto plate, samo za iznos jedne mjesečne zarade potrebno je 20 mjeseci. Za rezervu od šest plata — punih deset godina štednje.

Upravo zato je važno početi što prije, jer svaki odgođeni mjesec produžava put do finansijske sigurnosti.

Građani štede više, ali drže novac dostupnim

Podaci Centralne banke BiH pokazuju da štednja stanovništva kontinuirano raste — depoziti građana krajem prošle godine dostigli su oko 20 milijardi KM, što je povećanje od 11,8 odsto u odnosu na godinu ranije. Istovremeno, sve manje novca se oročava. Oko 50 odsto sredstava drži se na transakcionim računima, a učešće klasične oročene štednje palo je na manje od 30 odsto. Građani svjesno žrtvuju veće kamate zbog slobode raspolaganja novcem u svakom trenutku.

Kako početi

Prvi korak je preispitivanje mjesečnih troškova — impulsivne kupovine, pretplate koje se ne koriste, nepotrebni gadžeti. Smisla ima odvajati bilo koji iznos, pa makar to bilo 20 KM mjesečno, jer je od same sume važnija disciplina. Štednja se planira odmah po prijemu plate, a ne od onoga što eventualno ostane na kraju mjeseca.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako možete pravilno štedjeti za penziju?

Oročena štednja nije dobar izbor za fond za hitne situacije — novac mora biti odmah dostupan. Uz tekuću rezervu, Miloš Grujić, ekonomista preporučuje i dugoročno ulaganje na tržištu kapitala kao jedini način da se kapital zaštiti od inflacije.

Penzija kao budžetski šok

Posebno upozorenje Grujić upućuje onima koji ne razmišljaju o dugoročnoj finansijskoj slici. Prosječna penzija iznosi tek oko 44 odsto prosječne plate, što znači drastičan pad životnog standarda u trenutku odlaska u penziju. Čak i bez kreditnih obaveza, ta razlika u prihodima teško se premošćuje bez prethodno akumuliranog kapitala.

“O penzionim planovima i dodatnim izvorima prihoda treba razmišljati još juče, jer je vrijeme najvažniji resurs u procesu ulaganja”, kaže Grujić, a prenosi Mondo dodajući da odgađanje ove odluke samo povećava teret koji pada na pleća u godinama kada je teže raditi i zarađivati.

Najčešća greška

Čekanje “boljih vremena” ili veće plate kako bi se uopšte počelo štediti. Finansijska disciplina ne gradi se na visini prihoda, već na odlučnosti da se odvoji dio onoga što se trenutno posjeduje. Nikada ne štedite ono što ostane nakon trošenja — trošite ono što ostane nakon što ste prvo odvojili za štednju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Roboti u domovima za stara lica uskoro bi mogla biti realnost

Robot domaćin dočekivao je i pozdravljao ovih dana na 20. Mobilnom svjetskom kongresu u Barceloni. Tu su predstavljena najnovija planetarna čuda u domenu vještačke inteligencije.

U isto vrijeme nadležni u ovom gradu uvode poseban pilot-program u kojem učestvuje čak 600 humanoidnih robota. Oni će biti raspoređeni u privatne domove za stare i centre za njegu.

Njihov zadatak biće da pomažu starijim osobama i da obavljaju određene poslove umjesto njih, prenijeli su španski mediji. Riječ je o projektu vrijednom gotovo četiri miliona eura.

„Razvijamo ovaj pilot-projekat kako bismo poboljšali telepomoć”, rekla je gradska odbornica za socijalna pitanja Marta Viljanueva Sendan, prenio je Tanjug pisanje Rojtersa.

Robote proizvodi američka kompanija „Misti robotiks”, dok ih na Starom kontinentu distribuira katalonska firma „Grup Salto”.

Riječ je o robotima visokim 1,35 metara, čija je namjena da podsjećaju korisnike da uzimaju terapije i da odlaze na ljekarske preglede, te da obavljaju video-pozive sa socijalnim radnicima.

Možda vas interesuje i ovo:

Znate li šta je humanoidni robot

U roku od deset godina roboti bi mogli operisati ljude samostalno

Takođe, programirani su da nude zabavne sadržaje, igre i muzičke aplikacije.

U hitnim situacijama robot može direktno da kontaktira socijalnog radnika, dok kamera na uređaju omogućava daljinsku procjenu stanja.

S obzirom na to da na tlu Starog kontinenta dolazi do drastičnog starenja stanovništva i pada nataliteta, ovakva situacija dodatno opterećuje sistem dugotrajne njege, naveli su nadležni.

Istraživanja pokazuju da će Španija do 2030. godine morati da udvostruči broj zaposlenih u sektoru dugotrajne njege. Odgovorni u Barceloni navode da bi u narednoj fazi roboti mogli da detektuju rizične situacije po korisnike, poput pada ili povređivanja, i automatski obavijeste nadležne službe.

Podijeli tekst sa drugima na:

Između dvije fotografije nastale na istom mjestu u Banjaluci prošlo 55 ljeta

Između dvije fotografije snimljene ispred Učiteljske škole u Banjaluci – jedne crno-bijele iz 1971. i kolorne nastale nedavno – stalo je punih 55 godina života. Na starom snimku, nastalom nakon radne akcije uređenja školskog parka, stoje mladići puni snova: Simo Tošić, Dane Malešević, Stanko Vrhovac, Mićo Mijatović, Ranko Tomić, Kajica Daničić i Momčilo Glamočić.

Vrijeme jednakosti i drvenih alatki

“Bili smo treći razred. Uređivali smo dvorište i sadili cvijeće. Svako je bio zadužen za svoju alatku – lopatu, budak ili metlu – uz obavezu da je čuva i vrati čistu za narednu generaciju”, prisjeća se Dane Malešević.

Stanko Vrhovac, koji već tri decenije živi u Kanadi, sa sjetom priča o tom vremenu: “Nisu se vidjele razlike između bogatih i siromašnih. Nosili smo iste uniforme, dolazili pješke ili biciklima, a tek poneki profesor je vozio ‘fiću’ ili ‘stojadina’. Bili smo srećni jer za bolje nismo znali.”

Od učionice do ministarske fotelje i dalekog Vankuvera

Danas, pet i po decenija kasnije, lica su se promijenila, ali ne i prijateljstvo. Na novoj fotografiji su Simo Tošić (advokat), Dane Malešević (doktor tehničkih nauka), Stanko Vrhovac (učitelj) i Mile Sredojević (slikar).

Malešević je put gradio od učitelja u Dubravama do ministra prosvjete Republike Srpske, ali na pitanje kada je bio najsrećniji, bez oklijevanja odgovara: “Sa osamnaest godina.”

Nostalgija preko okeana

Za Stanka Vrhovca, put je bio mnogo dalji. Nakon rada pod Kozarom, novi početak pronašao je u Kanadi. Iako materijalno situiran, nostalgija ga ne napušta. Čuva avionske karte od 26 dolazaka u zavičaj, koje su ga koštale preko 57.000 dolara.

“Sve što imam dao bih za ono doba u Učiteljskoj školi, za to drugarstvo i jednakost. Obišao sam pola svijeta i shvatio da je za sreću potrebno sasvim malo”, zaključuje Vrhovac, dokazujući da prve životne lekcije iz banjalučkih školskih klupa ostaju zapisane zauvijek.

Cijeli tekst i foto: nezavisne.com

Podijeli tekst sa drugima na:

Srijemuš, biljka koja čuva vaše srce, a može se naći u prirodi

Srijemuš  ili divlji bijeli luk nije samo sezonska biljka, već prava riznica zdravlja. Lako se uklapa u svakodnevnu ishranu, a njegovi benefiti su višestruki.

Sa dolaskom proljeća, priroda nam nudi jednu od najzdravijih samoniklih biljaka – srijemuš, poznat i kao divlji bijeli luk. Ova aromatična biljka intenzivnog mirisa i ukusa ne samo da obogaćuje trpezu, već ima i snažna ljekovita svojstva zbog kojih se sve češće nalazi u jelovnicima ljubitelja zdrave ishrane.

Za šta je dobar srijemuš?

Srijemuš je pravi prirodni antibiotik. Bogat je vitaminima C i A, gvožđem, magnezijumom i sumpornim jedinjenjima koja imaju snažno antibakterijsko i detoksikaciono dejstvo. Jača imunitet i pomaže organizmu da se izbori sa infekcijama, čisti krv i jetru, smanjuje krvni pritisak i holesterol, poboljšava varenje i podstiče rad crijeva.

Takođe, djeluje protiv umora i iscrpljenosti i zbog svega ovoga, srijemuš se smatra jednim od najmoćnijih prirodnih saveznika zdravlja.

Kako se koristi?

Srijemuš se najčešće koristi svjež, jer tada zadržava najviše hranljivih materija. Listovi se beru u rano proljeće, prije cvjetanja. Može se koristiti u salatama, kao dodatak jelima poput čorbi i variva, za pripremu pesta i namaza ili u smutijima za detoks.

Top 3 recepta sa srijemušem

Pesto od srijemuša

Potrebno je:

  • šaka svježeg srijemuša
  • 50 g oraha ili badema
  • maslinovo ulje
  • parmezan (po želji)
  • so

Sve sastojke izmiksajte u blenderu dok ne dobijete kremastu masu. Idealan je kao namaz ili dodatak tjestenini.

Proljetna salata sa srijemušem

Potrebno je:

  • srijemuš
  • mladi luk
  • rotkvice
  • kuvana jaja
  • maslinovo ulje i limun

Sve isjeckajte, začinite i lagano promiješajte. Savršena lagana i zdrava večera.

Namaz od srijemuša i sira

Potrebno je:

  • srijemuš
  • mladi sir ili krem sir
  • malo pavlake
  • so i biber

Sve sjedinite u blenderu ili viljuškom. Dobija se ukusan namaz koji odlično ide uz hljeb ili tost, piše Magazin Politika.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri obavili sistematske preglede

Iz Doma zdravlja Bijeljina saopšteno je da su u saradnji sa Udruženjem penzionera 19. marta 2026. godine uspješno organizovani i realizovani sistematski pregledi za penzionere.

Pregledi su obavljeni u prostorijama Udruženja penzionera u periodu od 09:00 do 14:00 časova, a penzionerima je tom prilikom omogućen niz važnih zdravstvenih usluga, uključujući mjerenje šećera u krvi, mjerenje krvnog pritiska, ultrazvučni pregled abdomena, kao i pregled kod doktora specijaliste porodične medicine.

Kako je navedeno, sistematske preglede su obavljale dr Gordana Savin, doktor porodične medicine i pomoćnik direktora za medicinska pitanja, te dr Bojana Paleksić Dokić, načelnik Službe porodične medicine, uz podršku medicinskih sestara-tehničara Tanje Đokić i Danke Marjanović.

Dodatnu podršku ovoj aktivnosti pružila je i direktor Doma zdravlja Bijeljina, prim. dr Danijela Đukin.

„Zahvaljujemo se svim penzionerima koji su se odazvali, kao i Udruženju penzionera na saradnji i gostoprimstvu. Veliko interesovanje pokazuje koliko su preventivni pregledi važni za očuvanje zdravlja“, navodi se u saopštenju, prenosi desavanjaubijeljini.com.

Iz Doma zdravlja ističu da će i u narednom periodu nastaviti sa sličnim aktivnostima s ciljem unapređenja zdravstvene zaštite starije populacije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Trgovci iz Srpske traže povlačenje odluke o ograničenju marže

Predstavnici Privredne komore i udruženja trgovaca iz Republike Srpske zaključili su da je odluka Vlade Srpske o ograničenju marži u maloprodaji i veleprodaji „nepotpuna“, da ima „dosta nejasnoća“ i da će se tražiti njeno odgađanje na petnaestak dana, izjavio je predsjednik Privredne komore Goran Račić.

“To je vrijeme potrebno da se definišu sve pojedinosti koje su u ovom momentu nedorečene. Takođe, smatramo da nije bilo potrebe za donošenjem ove uredbe, jer su inspekcijske kontrole pokazale da su marže na osnovne životne namirnice i na proizvode koji su predmet ograničenja marže bile daleko niže nego što je definisano tom odlukom”, rekao je Račić.

On je rekao da, ako bi bila primijenjena odluka Vlade da bi većina cijena morala da poraste. Ističe da zbog nedorečenosti, može doći do različitog tumačenja inspektorata.

Podsjetio je da je prosječna marža u Srpskoj u maloprodaji oko 16 odsto, dok je u Srbiji od 25 do 28 odsto, a u zemljama EU od 35 do 38 odsto.

On je naglasio da zbog te odluke mora doći do nivelacije kod skoro 2.000 proizvoda što je obiman posao. To će otežati rad u administrativnom smislu svih trgovačkih kompanija.

Kada je riječ o cijenama goriva, Račić kaže da su neke firme morale da rade po 60 kalkulacija u toku dana. Bilo je slučajeva da firma koja je imala razliku od 53 litra goriva platila kaznu od 15.000 KM za kompaniju i 5.000 KM za odgovorno lice.

Kazne naftašima padaju na sudu

On je istakao da su kontrole na benzinskim pumpama pokazale da nijedan distributer naftom nije koristio maksimalnu maržu. Sve izrečene kazne bile su zbog različitog ili pogrešnog tumačenja na stanje ponderisane marže na ranije zalihe.

Uvjeren je da će sve te kazne pasti na sudu, jer za njih nije bilo argumenata.

Predstavnik trgovaca Radovan Maksimović smatra da se donošenjem odluke o ograničenju marži nije vodilo računa o padu konkurentnosti.

Vlada Republike Srpske donijela je 12. marta odluku o određivanju marže u prometu određenih proizvoda. Odlukom se određuje maksimalni iznos marže koju trgovci na veliko i malo mogu obračunavati u prometu proizvoda obuhvaćenih tom odlukom.

Podijeli tekst sa drugima na:

TEST: Izaberite kartu i otkrijte koliko ste usamljeni

U vremenu kada se svakodnevica često pretvara u niz obaveza i brzih odluka, ponekad nam je potreban mali trenutak tišine, znak, poruka ili simbol koji će nas podsjetiti na ono što zaista osjećamo. Ove karte nisu tu da predvide budućnost, već da vam pomognu da oslušnete sebe. Zastanite na trenutak, udahnite duboko i izaberite onu koja vas najviše privlači. Upravo u tom izboru krije se poruka koju vam je potrebno da čujete.

Karta 1

Vrijeme je da se oslobodite tereta prošlosti. U vama možda još postoje neizgovorene riječi, neoproštene situacije i emocije koje vas tiho opterećuju. Oproštaj nije slabost, to je čin unutrašnje snage. Oprostite drugima, ali još važnije, oprostite sebi. Tek tada rane počinju da zarastaju.

Mala vježba za unutrašnji mir:

Zatvorite oči i duboko dišite. Sa svakim izdahom pustite ono što vas boli. Zamislite osobe kojima zamjerate kao da su djeca. Zapitajte se: šta zaista zaslužuje vašu energiju? Da li su to stare povrede ili novi početak?

Karta 2

Vi ste kreator svog svijeta, čak i onda kada toga niste svjesni. Ljudi i situacije koje vam dolaze često su odraz vaših unutrašnjih uvjerenja. Ne pristajte na manje nego što zaslužujete. Podignite svoje standarde i dozvolite sebi da poželite više, jer vrijedite više nego što mislite.

Mala vježba za jačanje energije:

Zamislite sebe kako sjedite u toplini svjetlosti, lagani i spokojni i osjećate kako vas obavijaju sigurnost i snaga. Ostanite u tom osećaju dok ne osjetite da ste ispunjeni mirom i samopouzdanjem, piše Magazin Politika.

Karta 3

Možda je vrijeme da promjenite krug ljudi ili način na koji komunicirate. Okruženje ima moć da vas uzdigne ili da vas zadrži na istom mjestu. Ne dozvolite da vas tuđa kritika definiše. Otvorite se za nove susrete i prilike, jer upravo tamo može da počne vaša promjena.

Mala vježba za ostvarenje želja:

Zamislite ono što vam deluje nemoguće. Osetite kao da je već tu. Izgovorite mantru: „Znam da je moguće.” Ponavljajte dok ne osetite vjeru u tim rečima. Kada povjerujete, već ste na pola puta.

Karta 4

U svakome od nas postoji naša sjenka, deo koji skrivamo. Upravo u njoj leži snaga koju još nismo oslobodili. Prihvatite sve svoje mane i ne bojte se da živite autentično. Rizik donosi promjenu, a promjena vodi ka životu kakav želite.

Mala vježba za povezivanje sa sobom:

Sjetite se trenutka kada ste ostvarili nešto što ste silno željeli. Osjetite tu radost ponovo. Zamislite da stojite pred izvorom mudrosti u neka to postane vaš unutrašnji vodič. Postavite pitanje, oslušnite odgovor i zahvalite se. Vjerujte da ste vođeni pravim putem.

Možda vas zanima i ovo:

Psihološki test sa stolicama mnogo govori o vašoj ličnosti

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO Republike Srpske: 1,15 osiguranika po penzioneru

Na kraju februara 2026. godine, Fond PIO evidentirovao je 293.126 penzionera i 336.388 osiguranika, što znači da na jednog penzionera dolazi svega 1,15 aktivnih osiguranika.

Taj odnos, poznat kao stopa zavisnosti, jedan je od ključnih pokazatelja finansijske održivosti penzijskog sistema. U Republici Srpskoj on je zabrinjavajuće nizak.

Od ukupnog broja osiguranika, velika većina — 289.421 — su radnici. Ostale kategorije su znatno manje zastupljene: samostalne djelatnosti broje 18.598 osiguranika, a u dobrovoljnom osiguranju registrovano je svega 1.662 lica.

Prosječna penzija 696 KM, medijalna 552 KM

Prosječna samostalna penzija u februaru iznosila je 696,44 KM, međutim medijalna penzija — ona koju prima više od polovine korisnika — bila je znatno niža i iznosila je 552,32 KM. Ta razlika govori da relativno mali broj korisnika s višim penzijama podiže statistički prosjek naviše.

Kada je riječ o strukturi, starinske penzije čine 64,45 odsto ukupnog broja, porodične 23,72 odsto, a invalidske 11,78 odsto. Prosječna starost pri ostvarivanju prava na starosnu penziju iznosi 62,03 godine, dok korisnici invalidskih penzija pravo ostvaruju prosječno s 52,42 godine.

Najveća penzija u sistemu iznosi 3.776,10 KM, a penzija sa 40 godina staža osiguranja prosječno iznosi 1.048,60 KM. To je svega 65,83 odsto prosječne neto plate u Srpskoj, koja je u januaru iznosila 1.593 KM.

Prihodi ne pokrivaju rashode

Fond je u februaru prikupio ukupne prihode od 144,19 miliona KM. Od toga se 143,46 miliona odnosi na prihode od doprinosa. Istovremeno, isplatna masa za penzije u istom periodu iznosila je 177,57 miliona KM neto, odnosno 179,71 milion KM bruto.

Razlika između prihoda i rashoda ukazuje na strukturni deficit koji se pokriva iz budžeta. Na godišnjem nivou, doprinosi za PIO u 2025. godini iznosili su 1,74 milijarde KM, što čini 9,35 odsto bruto domaćeg proizvoda Republike Srpske, koji je projektovan na 18,62 milijarde KM.

Nerješeni zahtjevi

Na kraju februara, u Fondu je ostalo 1.932 neriješena zahtjeva za ostvarivanje ili ponovno određivanje penzije, uz dodatnih 769 neriješenih zahtjeva iz ostalih kategorija, što ukupno iznosi 2.701 predmet u čekanju.

 

Podijeli tekst sa drugima na: