Kišni dani i zdravlje penzionera: Na šta treba obratiti pažnju?

Hladno, vlažno i tmurno vrijeme ne utiče samo na raspoloženje, već može donijeti i određene zdravstvene tegobe, posebno kod starijih osoba.

Nedostatak sunčeve svjetlosti može izazvati umor, pospanost, manjak energije i lošije raspoloženje. S druge strane, hladnoća može dovesti do sužavanja krvnih sudova i povećanja krvnog pritiska.

Starije osobe koje imaju problema sa srcem i krvnim sudovima trebalo bi redovno da kontrolišu pritisak i uzimaju propisanu terapiju.

Važno je i da tokom kišnih dana vode računa o kretanju. Mokri trotoari i stepenice povećavaju rizik od padova i povreda.

Ljekari savjetuju da se, kada vremenski uslovi dozvoljavaju, boravi na dnevnom svjetlu, održava umjerena fizička aktivnost i prostorije redovno provjetravaju.

Iako tmurno vrijeme često podstiče na mirovanje, lagano razgibavanje i svakodnevna rutina mogu pomoći očuvanju zdravlja i dobrog raspoloženja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penziju iznad 3.000 KM prima 143 penzionera u Srpskoj

U Republici Srpskoj isplatom za septembar obuhvaćeno je 296.751 korisnika. Zvanični podaci pokazuju da su razlike u mjesečnim primanjima najstarijih građana ogromne.

Prema obavještenju Fonda PIO, za 143 korisnika prava isplaćena je penzija veća od tri hiljade maraka, dok je apsolutni rekorder za isti mjesec primio 3.981 marku.

Prosječnu penziju od 724 marke, kao i iznose ispod toga, prima oko 65 odsto ukupnog broja penzionera. Najnižu penziju od 361 marku prima oko 20.000 korisnika u Srpskoj.

Kada je riječ o ukupnom finansiranju ovog sistema, najnoviji bilans pokazuje da redovni prihodi ne mogu u potpunosti pokriti sve mjesečne obaveze prema penzionerima.

Od januara do juna ove godine Fond je ostvario prihode od 872,2 miliona maraka. U istom periodu rashodi su iznosili 1,09 milijardi maraka.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jednostavan recept za omiljeni doručak u bivšoj Jugoslaviji

Starinski peksimeti vraćaju ukus jutara iz bivše Juge, kada je doručak mirisao na vrelo ulje i svježe tijesto. Mekani su, vazdušasti i toliko sočni da se prosto tope u ustima, a najbolje od svega je što tijesto ne mora da čeka ni minut.

Poznati i kao brzi uštipci, peksimeti se prave jednostavno, bez čekanja da tijesto naraste. Zato su idealni kada želite topao, domaći doručak bez mnogo muke.

Nekada su se često nalazili na trpezi vikendom, kada se cijela porodica okupi oko stola, a kućom se širi miris svježe prženog tijesta.

Sastojci za starinske peksimete

  • 600 g brašna
  •  300 ml tečnog jogurta
  •  2 jaja
  •  50 ml toplog mlijeka
  •  1 prašak za pecivo
  •  so
  •  ulje za prženje

Ovdje nema kvasca, pa nema ni čekanja. Jogurt i prašak za pecivo daju tijestu mekoću, a toplo mlijeko ga lijepo sjedinjuje. Zato ovaj recept spašava jutro kada su gosti već na vratima.

Kako da umijesite mekano tijesto

Uzmite veću činiju i u nju stavite brašno, prašak za pecivo i so. Prvo sve dobro izmiješajte, pa tek onda dodajte jaja, jogurt i mlijeko. Umutite smjesu i umijesite tijesto koje se ne lijepi za ruke.

Ovo je trenutak koji odlučuje. Ako se tijesto i dalje lijepi za prste, mijesite ga još malo, sve dok ne postane glatko i podatno. Tada ga je lako razvaljati, a kocke poslije zadržavaju oblik u ulju, piše Krstarica.

Tijesto razvaljajte na kuhinjskom pultu, pa ga isijecite na kocke. Kocke pržite u ulju dok ne dobiju zlatnu boju.

Možda vas interesuje i ovo:

Recept iz stare Jugoslavije: Klepe koje su pravile naše bake

Džem ili kajmak: uz ovo su starinski peksimeti najukusniji

Kada se ulje ocijedi, starinske peksimete poslužite uz domaći džem, paštetu ili kašiku kajmaka. Neko će ih više voljeti u slatkoj, a neko u slanoj varijanti, ali jedno je sigurno teško je zaustaviti se na samo jednom.

Uz njih lijepo ide šolja jogurta ili čaja, a najbolje je što se prave od nekoliko običnih sastojaka koje gotovo uvijek imamo u kući.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dodik najavio rast penzija od 7,5 do 8 posto od iduće godine

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a rekao je da će iduće godine Republika Srpska imati stabilizirajući budžet.

On je nakon sjednice Predsjedništva ove stranke naglasio i da su finansije stabilne i da će BDP iznositi 20 milijardi KM.

“Imamo rast prerađivačke industrije, iako je ranije zabilježen njen pad. Imamo rast i direktnih prihoda od 10 odsto, a indirektnih prihoda šest odsto. Realni rast ličnih prihoda je 10 odsto.  To govori da je nadmašio inflaciju koja je bila od četiri od šest odsto”, rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.

Možda vas zanima i ovo:

Rast minimalne plate i veće penzije sve izvjesnije

On kaže da će naredne godine Republika Srpska imati stabilizirajući budžet, čime će biti obezbijeđen rast penzija i boračkog dodatka od 7,5 do osam odsto.

“Imamo realan rast primanja. Plate u Republici Srpskoj će rasti, a već od 1. januara u prosvjeti i nakon toga za ostale korisnike. SNSD će imati cjeloviti program za napredak društva”, istakao je Dodik.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ribani kupus: Kako da ostane čvrst i hrskav do proljeća

Hrskavi ribanac pravimo samo jednom godišnje, pa nas zato greška u pripremi posebno zaboli. Nakon dvije sedmice čekanja podignete poklopac, a tamo vas dočeka mekan, sivkast kupus koji se lijepi za viljušku.

Krivac može biti upravo so. Problem nije toliko u njenoj vrsti koliko u količini koju dodajemo odoka, jer smo tako navikli. Kod ribanca je odnos kupusa i soli važan za pravilno kiseljenje, pa je mnogo bolje izmjeriti je nego dodavati „otprilike“.

Računica koja čuva kupus: 400 grama soli na 15 kilograma

Jedan tradicionalni recept za ribanac sa šargarepom i celerom zahtijeva:

  • 15 kg kupusa
  • 400 g soli
  • 1/4 kesice vinobrana

Kada 400 grama soli podijelite na 15 kilograma kupusa, dobijete oko 26–27 grama soli na kilogram. To je mjera koju lako možete preračunati i za manju količinu.

Prema ovom odnosu:

  • Za 1 kg kupusa potrebno je oko 27 g soli.
  • Za 5 kg kupusa potrebno je oko 133 g soli.
  • Za 10 kg kupusa potrebno je oko 267 g soli.

So je najbolje izmjeriti na kuhinjskoj vagi, jer jedna kašika ne sadrži uvijek istu količinu.

Zašto količina soli odlučuje da li će ribanac ostati čvrst?

So je jedan od najvažnijih sastojaka prilikom kiseljenja kupusa. Ako je stavimo premalo, kupus može omekšati, a nepoželjni mikroorganizmi lakše se razvijaju. Ako pretjeramo, fermentacija se može usporiti, a kupus postati preslan.

Zato ne treba ni štedjeti na soli ni dodavati je više nego što je potrebno. Najsigurnije je izmjeriti odgovarajuću količinu i pridržavati se provjerenog odnosa soli i kupusa iz recepta.

Sloj po sloj: Tako će so stići do svakog lista

Kupus očistite od spoljnih listova i korijena, pa ga sitno narendajte. U čistu kacu ili bure stavite sloj kupusa, ravnomjerno ga pospite dijelom soli i dobro pritisnite rukama kako bi pustio sok.

Postupak ponavljajte dok ne potrošite sav kupus i so.

Kod veće količine, izmjerenu so unaprijed podijelite na jednake dijelove. Tako ćete je ravnomjerno rasporediti i izbjeći preslane ili nedovoljno posoljene slojeve.

Na kraju kupus dobro sabijte i opteretite tako da ostane potopljen u sopstvenom soku. Bure pokrijte čistim poklopcem i ostavite da fermentiše.

Kiseljenje traje različito, zavisno od temperature prostorije. Na toplijem mjestu proces je brži, dok na hladnijem traje duže.

Kada se ribanac ukiseli, dodajte vinobran prema uputstvu proizvođača, ako ga koristite, pa bure premjestite na hladno mjesto. Povremeno provjerite površinu i obratite pažnju na eventualne znakove kvarenja.

Hrskavi ribanac i bez podruma, u običnim teglama

Nemate podrum ni mjesta za veliko bure? Ribanac možete ukiseliti i u teglama, samo prilagodite količinu.

Za manju količinu jedan recept predviđa jednu punu supenu kašiku soli na kilogram narendanog kupusa. Ipak, pošto težina kašike zavisi od krupnoće soli i načina na koji je napunite, sigurnije je izmjeriti so kuhinjskom vagom.

Kupus pomiješajte sa solju i ostavite da pusti sok, pa ga čvrsto utisnite u čiste tegle tako da tečnost prekrije sav kupus. Pri vrhu ostavite dovoljno prostora jer tokom fermentacije nastaju gasovi koji mogu podići sadržaj.

Pravili ribanac u buretu ili nekoliko tegli, najvažnije je da so ne dodajete odoka. Izmjerena količina, ravnomjerno raspoređivanje i dobro potopljen kupus sigurniji su put do dobrog domaćeg ribanca.

A kada otvorite bure i zamiriše na pravi domaći kiseli kupus, znaćete da se ovogodišnje mjerenje soli isplatilo.

Koliko soli vi stavljate na kilogram kupusa i da li vam se nekada desilo da ribanac omekša?

Podijeli tekst sa drugima na:

Bono Pavković u 101. godini sam vozi auto i zida suhozid

Iako je proslavio stoti rođendan, Bonaventura Bono Pavković iz Izbična kod Širokog Brijega ne odustaje od svakodnevnih obaveza. Sam obrađuje baštu, obavlja poslove oko kuće, slaže kamenje, a i dalje sjeda za volan automobila.

Ovaj stogodišnjak, koji je zagazio u 101. godinu života, svojom vitalnošću pokazuje da ga godine nisu spriječile da ostane aktivan i samostalan.

Bonin dan počinje već oko pet časova ujutru. Iako je iza njega čitav vijek života, za čitanje mu nisu potrebne čak ni naočare.

Na pitanje odakle mu toliko snage i energije, uz osmijeh odgovara da ga pokreće “atomska energija”.

Položio vozački ispit u 72. godini

Bono je rođen 14. februara 1926. godine, a stoti rođendan proslavio je ove godine.

Proteklog ljeta najveći dio vremena provodio je radeći na otvorenom. Motikom je obrađivao zemlju, uređivao baštu i slagao kamenje u suvozid, a ni visoke temperature nisu ga spriječile da obavlja poslove.

Ipak, dobro zna kako da rasporedi obaveze tokom vrelih dana. Najviše radi ujutru, kada su temperature niže, oko podneva pravi pauzu i odmara u kući, a poslijepodne nastavlja tamo gdje je stao.

Pored svakodnevnih fizičkih aktivnosti, ovaj stogodišnjak i dalje vozi automobil.

Zanimljivo je da je vozački ispit položio tek u 72. godini života, i to iz prvog pokušaja, prenosi  YouTube kanal “Glas Hercegovine”.

Deset godina radio u Švajcarskoj

Tokom dugog života Bono se bavio različitim poslovima. Radio je u poljoprivredi, prevozio duvan u BiH, a jedan dio radnog vijeka proveo je i u inostranstvu.

U Švajcarskoj je radio 10 godina, nakon čega se početkom devedesetih vratio u rodnu Hercegovinu.

Uprkos brojnim izazovima kroz koje je prošao, ostao je vezan za Izbično, gdje i danas živi i radi.

Posebnu pažnju posvećuje i očuvanju zdravlja. Sam sakuplja i suši ljekovito bilje, od kojeg priprema čajeve. Za svoje napitke koristi čak 12 vrsta ljekovitih trava.

Otkrio šta smatra najvažnijim u životu

Kada govori o dugovječnosti i životnim vrijednostima, Bono nema komplikovana objašnjenja.

Smatra da je najvažnije biti pošten, ne misliti zlo drugima i živjeti u miru sa samim sobom.
Upravo su to načela kojih se, kako ističe, pridržava tokom čitavog života.

Bonaventura Pavković pripada generaciji koja je odrastala u teškim vremenima, a život provela radeći i oslanjajući se na vlastite sposobnosti.

Iako je iza njega sto godina života, Bono ne pokazuje namjeru da odustane od navika koje su ga pratile decenijama. I dalje je aktivan, samostalan i spreman za nove svakodnevne obaveze.

Podijeli tekst sa drugima na:

Bole vas “kosti” kad se mijenja vrijeme: Evo šta je pokazala studija

Bake su govorile da „osjete kišu u kostima“. Britanski naučnici provjerili su to uz pomoć aplikacije na telefonu i dobili rezultat koji je djelimično u njihovu korist.

Osobe s hroničnim bolovima imale su oko 20 posto veću vjerovatnoću da osjete bol na vlažne i vjetrovite dane s niskim atmosferskim pritiskom. Sama količina kiše nije imala nikakvu vezu s bolom, a ni temperatura, kada se pogledaju svi učesnici zajedno.

To su rezultati studije „Cloudy with a Chance of Pain“ Univerziteta u Manchesteru, objavljene u časopisu npj Digital Medicine.

Kako je studija rađena?

U istraživanju se prijavilo više od 13.000 ljudi iz Velike Britanije s artritisom, migrenom i drugim hroničnim bolovima. Svaki dan su u aplikaciji na telefonu bilježili jačinu bola, a telefon je bilježio lokaciju, pa su se podaci mogli povezati s vremenom na tom mjestu. U konačnu analizu ušli su podaci 2.658 ljudi koji su bol bilježili većinu dana, u prosjeku oko šest mjeseci, piše N1.

Koliko je to 20 posto?

Autori daju primjer: ako je na prosječan dan vjerovatnoća bola pet prema sto, na vlažan i vjetrovit dan s niskim pritiskom raste na šest prema sto. Povezanost postoji, ali je skromna, a studija ne dokazuje da vrijeme izaziva bol.

“Još od Hipokrata se smatra da vrijeme utiče na simptome kod pacijenata s artritisom”, rekao je voditelj studije, profesor Will Dixon.

Raspoloženje učesnika nije objasnilo vezu između vremena i bola.

Zašto bi vlaga i pritisak mogli boljeti?

Tačan mehanizam nije poznat. Jedna od pretpostavki je da promjene pritiska utiču na tkiva oko zgloba koja su već upaljena. Druga studija, iz SAD-a, na milionima posjeta ljekarima, nije našla vezu između kišnih dana i broja pacijenata s bolovima u zglobovima i leđima, pa se rasprava nastavlja.

Šta pomaže u kišnim danima?

Toplota: topao tuš ili termofor na bolni zglob.

Kretanje u kući: lagano istezanje ili hodanje po stanu, jer mirovanje ukočenost pojačava.

Slojevi odjeće koji zglobove drže na toplom.

Lijekovi protiv bolova prema preporuci ljekara.

Nagli otok, crvenilo ili jak bol u zglobu nisu „od vremena“ i treba ih pokazati ljekaru.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sajam u Trnovu: Posebna nagrada Udruženju penzionera

Na Sajmu domaćih proizvoda u Trnovu danas se predstavilo 90 učesnika iz Republike Srpske i Srbije sa tradicionalnim proizvodima i rukotvorinama.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Trnovo Ognjen Popović izjavio je da je ovo četvrta godina da se organizuje sajam. Cilj je promocija domaćih proizvoda, ali i druženja.

“Izložena su domaća slana i slatka jela, sokovi, džemovi, rukotvorine, nakit, suveniri od različitih materijala. Ove godine smo imali i takmičenje za najukusniju pitu. Za pobjednike smo obezbijedili novčane nagrade i poklone”, dodao je Popović.

Posebna nagrada Udruženju penzionera

Najukusniju pitu je napravila Stana Knežević. Drugo mjesto je pripalo Udruženju žena na selu “Ognjište” Trnovo, a treće je osvojila Savla Kovač.

Posebnu nagradu publike dobilo je Udruženje penzionera opštine Trnovo, jer su donijeli najviše pita.

Svjetlana Mičić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske podržala je održavanje ovakvih sajmova. Rekla je da je to najbolji način da se predstavi domaća poljoprivredna proizvodnja, ali i povežu ljudi koji žive i rade u ovom sektoru.

“Ovo je i prilika da se predstavi rad naših poljoprivrednih proizvođača. U opštini Trnovo u prethodnom periodu je urađeno dosta na razvoju poljoprivrede. Ministarstvo će i u narednom periodu da bude partner poljoprivrednim proizvođačima i lokalnim zajednicama koje razvijaju ovakve aktivnosti u Srpskoj”, navela je Mičićeva.

Trnovo postalo mjesto okupljanja

Načelnik opštine Trnovo Miroslav Bjelica rekao je da se od male inicijative da se napravi promocija domaćih proizvođača, došlo do respektabilnog sajma sa međunarodnim karakterom.

“Drago mi je da je Trnovo postalo mjesto okupaljanja, promocije domaćih proizvoda i tradicije. Važno je da je resorno ministartvo prepoznalo naš trud i rad”, rekao je Bjelica.

Sajmu su podršku pružili i lokalni privrednici dali podršku.

Među posjetiocima sajma bila je i ambasador Češke u BiH Jana Šindelkova koja je istakla dobru saradnju sa opštinom Trnovo i dodala da češka Ambasada pruža podršku voćarima, pčelarima i mljekarima kroz određeni projekat.

Ona je navela da je prvi put na sajmu domaćih proizvoda u Trnovu i da je zadovoljna organizacijom i onim što je izloženo.

Predsjednik skupštine Udruženja žena na selu “Ognjište” Trnovo Branka Golijanin rekla je da je među domaćim proizvodima trenutno najtraženiji ajvar, ali i različiti sokovi, likeri, džemovi, kolači, nakit i slično.

“Ovo je prilika da promovišemo naš rad, da i drugi čuju za nas i naše proizvode. Imamo osam aktivnih članova, a registrovali smo Udruženje prije nekoliko mjeseci. Godinama se bavimo ovom proizvodnjom”, dodala je Golijaninova.

Predsjednik Udruženja žena “Priboj” Dragica Cincović izjavila je da se članice tog udruženja bave izradom ručnih radova i rukotvorina na tradicionalni način, rado posjećuju sajmove, a prvi put su u Trnovu i očekuje da će i prodaja da bude dobra.

Organizator sajma je Opštinska uprava Trnovo zajedno sa Udruženjem poljoprivrednika Trnovo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rast minimalne plate i veće penzije sve izvjesnije

Ekonomsko-socijalni savjet Republike Srpske trebalo bi da od ponedjeljka, 2. novembra, počne pregovore o iznosu najniže plate za narednu godinu.

Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata rekao je da se najniža plata mora značajno povećati. Naveo je da je inflacija velika, i da su povećane cijene osnovnih životnih namirnica. Istakao je i da su najavljena i nova poskupljenja.

“Od iduće godine je planirano povećanje penzija od 7,5 do osam odsto. To bi značilo da plata mora značajno više da raste”, rekao je Stanković.

Inače, od rasta plate znači i koliko će rasti penzija. Što plata više raste to je bolje, jer se onda i penzija više povećava.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako se računa procenat za koji će rasti penzije

Istakao je da radnici kao najveći problem navode niske plate. Predstavio je i rezultate istraživanja o uslovima rada, kvalitetu života, dostojanstvenoj plati i budućnosti radnika. To istraživanje je pokazalo da oko 95 odsto radnika smatra da bi “dostojanstvena plata” u neto iznosu trebalo da bude 2.000 i više KM.

“Podatak koji smo dobili ovim istraživanjem je da više od 37 odsto radnika razmišlja o odlasku iz Republike Srpske“, rekao je Stanković.

Naglasio je i da je više od 50 posto žene među radnicima koji žele da odu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Poslije 50. šetnja nije dovoljna, vježbama jačajte mišiće i kosti

Svakodnevna šetnja odlična je za srce, cirkulaciju i raspoloženje, ali nakon 50. godine važno je posvetiti pažnju i jačanju mišića i kostiju.

S godinama prirodno dolazi do gubitka mišićne i koštane mase, posebno kod žena tokom i nakon menopauze. Stručnjaci zato preporučuju jednostavne vježbe snage koje se mogu izvoditi kod kuće, bez posebne opreme.

Tri vježbe koje možete raditi kod kuće

1. Ustajanje sa stolice

Sjednite na stabilnu stolicu, stopala postavite na pod, a zatim polako ustanite i ponovo sjednite. Ako možete bezbjedno, pokušajte bez oslanjanja na ruke.

Ova vježba jača mišiće nogu i zadnjice i pomaže u održavanju ravnoteže. Počnite sa osam do deset ponavljanja.

Možda vas interesuje i ovo:

Pet bolesti kojih se treba čuvati nakon 50. godine

2. Sklekovi uz zid

Stanite ispred zida, postavite dlanove u visini ramena i polako savijajte laktove, približavajući tijelo zidu. Potom se vratite u početni položaj.

Vježba jača ruke, ramena i grudne mišiće. Preporučuje se osam do 12 ponavljanja.

3. Podizanje na prste

Stanite iza stabilne stolice i pridržavajte se za naslon. Polako se podignite na prste, kratko zadržite položaj, a zatim spustite pete.

Ova vježba jača listove i poboljšava stabilnost pri hodanju. Ponovite je deset do 15 puta.

Koliko često treba vježbati?

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, odrasli bi trebalo da rade vježbe za jačanje glavnih mišićnih grupa najmanje dva puta sedmično.

Najvažniji su redovnost, pravilno izvođenje i postepeno povećavanje opterećenja. Šetnju ne treba izostavljati, jer se ona odlično dopunjuje sa vježbama snage.

Osobe koje imaju osteoporozu, probleme sa zglobovima ili često padaju trebalo bi da se prije početka vježbanja posavjetuju sa ljekarom ili fizioterapeutom.

Podijeli tekst sa drugima na: