Milić: Federacija nastavlja sa diskriminacijom penzionera iz Srpske

Mladen Milić, direktor Fonda PIO izjavio je da posljednje izmjene i dopune Zakona o PIO Federacije BiH predstavljaju, kako je naveo, otvorenu diskriminaciju penzionera koji žive u Republici Srpskoj.

On je istakao da su novim zakonskim rješenjima posebno pogođeni korisnici srazmjernih penzija koji žive u Republici Srpskoj. Pravo na najnižu penziju imaju samo oni koji žive na području Federacije BiH i Brčko distrikta.

„Ovim izmjenama ponovo su diskriminisani penzioneri koji žive u Republici Srpskoj. Izuzetak su samo povratnici. To dodatno potvrđuje diskriminaciju, prije svega na nacionalnoj, ali i na drugim osnovama“, rekao je Milić.

Prema njegovim riječima, slična situacija je i kod isplate posmrtnine i jednokratnih pomoći. Na to nemaju pravo porodice penzionera koji žive u Republici Srpskoj, iako snose troškove sahrane.

“Dok se politika Federacije BiH poziva na demokratiju i ravnopravnost, u praksi se donose odluke koje pokazuju suprotno”, naglasio je Milić.

On je dodao da Republika Srpska, za razliku od Federacije BiH, ne pravi razlike među korisnicima prava. Svi penzioneri imaju jednaka prava bez obzira na nacionalnost, vjeru ili mjesto prebivališta.

Milić je podsjetio i da je ranije Ustavni sud BiH ocijenio diskriminatornim slična rješenja koja su bila regulisana pravilnikom u Federaciji BiH. Naveo je da su odgovornost za trenutnu situaciju snose Vlada i Parlament Federacije BiH.

„Ovakva zakonska rješenja pokazuju da se Republika Srpska tretira kao neka druga država, a ne kao dio Bosne i Hercegovine“, zaključio je Milić, a prenosi Desavanjaubijeljini.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kineski naučnici znaju koja je idealna količina kafe dnevno

Doza kofeina iz kafe najčešće se povezuje sa povećanom budnošću. Nova studija pokazuje da bi mogla pomoći i u smanjenju rizika od razvoja anksioznosti i depresije. Zapravo, postoji idealna mjera kada je riječ o količini koju treba piti da bi se postigao najbolji efekat.

Istraživači sa Univerziteta Fudan u Kini željeli su da nadograde neubjedljive nalaze ranijih studija. Isptiali su da li konzumacija kafe može imati zaštitni efekat protiv razvoja poremećaja raspoloženja i stresa.

Iskoristili su ogromnu količinu podataka. Evidenciju o 461.586 osoba, koje su na početku istraživanja bile dobrog mentalnog zdravlja. U prosjeku praćene su 13,4 godine. Samoprijavljena konzumacija kafe upoređena je sa kasnijim zdravstvenim dijagnozama.

Sa kafom moguće i pretjerati

Statistička analiza pokazala je da su oni koji su pili dvije do tri šolje kafe dnevno imali najmanju vjerovatnoću da razviju probleme mentalnog zdravlja, u poređenju sa onima koji uopšte nisu pili kafu ili su pili više od tri šolje.

Na gornjem kraju skale, konzumiranje pet ili više šolja dnevno povezano je sa većim rizikom od poremećaja raspoloženja – što sugeriše da je moguće i pretjerati.

“Uočene su veze u obliku slova J između konzumacije kafe i mentalnih poremećaja. To ukazuje na to da umjeren unos kafe može biti koristan za mentalno zdravlje”, navode istraživači u objavljenom radu.

Ova veza u obliku slova J bila je dosledna bez obzira na vrstu kafe – mlevenu, instant, pa čak i bezkofeinsku – a koristi od konzumacije kafe bile su izraženije kod muškaraca nego kod žena.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako kafa utiče na depresiju?

Topla ili ledena kafa – koja je zdravija

Istraživači su pažljivo uzeli u obzir više faktora koji mogu uticati na rezultate, uključujući godine, obrazovanje, navike vježbanja i relevantna postojeća zdravstvena stanja, što povećava vjerovatnoću da je upravo konzumacija kafe igrala ulogu.

Ipak, studija ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu. Učesnici su o svojim navikama ispijanja kafe izvještavali samo jednom, na početku istraživanja, i to nije praćeno tokom vremena.

Istraživači su sproveli i genetsku analizu, identifikujući osobe čiji geni sugerišu da brže ili sporije metabolišu kofein. Međutim, ove genetske razlike nisu značajno uticale na uočene veze.

Poznato je da kafa sadrži brojne bioaktivne supstance, a istraživači smatraju da neke od njih mogu imati umirujuće i protivupalno dejstvo na moždane puteve povezane sa raspoloženjem i stresom.

Konzumacija jedne do tri šolje mogla bi koristii milionima

Slični procesi mogli bi štititi mozak od bolesti, kako sugerišu ranije studije. Iako istraživači nisu direktno mjerili efekte na mozak, nalazi pružaju korisne nove uvide u uticaj kafe na mozak i donose potrebnu jasnoću.

“Prethodne studije koje su ispitivale povezanost između konzumacije kafe i mentalnog zdravlja, posebno depresije i anksioznosti, dale su nedosljedne rezultate u pogledu pravca povezanosti ili optimalnog dnevnog unosa”, navode istraživači.

Ranija istraživanja povezivala su kafu sa dužim životnim vijekom. Zatim zaštitom od srčanih bolesti i boljom regulacijom tjelesne težine.  Kafa je već povezana sa brojnim fizičkim zdravstvenim koristima, a sada bismo na tu listu mogli dodati i mentalne.

Kako poremećaji mentalnog zdravlja postaju sve češći, postoji velika potreba za pronalaženjem terapija i preventivnih mjera za borbu protiv stresa i anksioznosti. Jednostavna rješenja, poput jedne do tri šolje kafe dnevno, mogla bi koristiti milionima ljudi.

“Tokom protekle decenije, mentalni poremećaji sve više se prepoznaju kao jedan od najvažnijih tereta bolesti za globalno javno zdravlje”, zaključuju istraživači, a prenosi RTS.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dom zdravlja Banjaluka: Nema ljekara, liste čekanja biće sve duže

Dom zdravlja Banjaluka suočava se s ozbiljnim nedostatkom ljekara, medicinskih sestara i tehničara, posebno u porodičnoj medicini i hitnoj službi.

Razlozi su višestruki — stariji ljekari odlaze u penziju, a mladi ne žele da rade u domovima zdravlja jer je posao težak, administrativno preopterećen i slabije plaćen nego u bolnicama ili privatnom sektoru. Mnogi odlaze u inostranstvo.

Na raspisane konkurse sve češće se ne prijavi nijedan kandidat. Od januara ove godine pet ljekara je otišlo u druge ustanove, a deset ih je na dugotrajnom bolovanju. U toku godine nedostaje 49 ljekara, a uspjelo se zaposliti samo sedam novih.

Liste čekanja biće sve duže

“Vremena za pacijente je sve manje, a zdravstveni radnici su preopterećeni i premoreni. Mnogi moraju preuzimati obaveze čak za tri tima, dok pacijenti i dalje dolaze i čekaju na pregled”, kaže direktorica Doma zdravlja Banjaluka Nevena Todorović.

Ako se problem ne riješi, kako upozorava Todorović, liste čekanja biće još duž. Građani će biti primorani da usluge traže u privatnim ordinacijama — o svom trošku.

Podijeli tekst sa drugima na:

Krivac za visoke račune: Ovaj uređaj je najveći potrošač struje

Račun za struju je stigao, a vi ne možete da shvatite zašto je toliko visok? Razlog ponekad nije u velikim kućnim aparatima, već u onima koje koristimo gotovo svakodnevno.

Kada pokušavamo da otkrijemo zašto su mjesečni računi za električnu energiju visoki, često dolazimo do pogrešnih zaključaka. Većina ljudi sumnja na uređaje koji su stalno uključeni u mrežu, poput frižidera, veš mašine ili mašine za sudove. Međutim, analiza potrošnje energije pokazuje potpuno drugačiju sliku.

Indukciona ploča za kuvanje, koja se ističe modernim izgledom i naprednom tehnologijom, zapravo je najveći potrošač električne energije u prosječnom domaćinstvu.

Snaga iznad svih očekivanja

Indukciona tehnologija s razlogom je cijenjena zbog izuzetne brzine i preciznosti. Voda u šerpi provri za svega nekoliko sekundi, a promjene temperature su gotovo trenutne. Ipak, ovakve performanse zahtijevaju ogromnu količinu energije.

Standardna indukciona ploča ima priključnu snagu od oko 7.000 vati, dok napredniji i veći modeli dostižu čak 11.000 vati. Za poređenje, prosječan frižider troši između 100 i 200 vati dok mu kompresor radi.

Kada su sve četiri grejne zone na indukcionoj ploči uključene na maksimum, taj uređaj u tom trenutku troši više električne energije nego svi ostali kućni aparati zajedno.

Kratkotrajna, ali izuzetno intenzivna potrošnja

Često se može čuti argument da kuvanje traje kratko i da ukupna potrošnja zbog toga ne može biti velika. Iako je tačno da indukciona ploča ne radi neprekidno tokom dana, njena trenutna potrošnja je toliko visoka da i pola sata kuvanja može značajno uticati na ukupan račun.

Priprema obilnog nedjeljnog ručka, uz istovremeno korišćenje više šerpi i tava, dovodi do naglog skoka potrošnje energije u domaćinstvu, piše N1.

Efikasnost uprkos velikoj potrošnji

Uprkos visokoj priključnoj snazi, indukcija je tehnološki najnapredniji i najefikasniji način zagrijavanja hrane. Njena ključna prednost je što se energija ne rasipa u okolinu, već se putem magnetnog polja direktno prenosi na dno posude.

Zbog toga se hrana priprema znatno brže nego na klasičnim staklokeramičkim ili gasnim šporetima, što skraćuje vrijeme rada uređaja. Visoka potrošnja u kratkom periodu tako predstavlja cijenu za izuzetnu brzinu i preciznost.

Možda vas interesuje i ovo:

Šta više troši struju: Paliti i gasiti klimu ili je ostaviti da radi

Savjeti profesora kako, i na čemu sve da uštedite struju

Podijeli tekst sa drugima na:

Prodaju li nam zamrznuto meso kao svježe: Šta kaže inspekcija?

Veterinarska inspekcija, koja je u proteklih mjesec dana vršila pojačane nadzore prometa i deklarisanja mesa, u 90 kontrola nije zatekla u maloprodaji zaleđeno meso a da se ono prodavalo kao svježe, na šta su ranije upozoravali domaći farmeri.

Kako su iz Inspektorata Republike Srpske istakli, inspektori su izvršili kontrole u objektima za klanje, preradu i promet mesa.

Rezultati pojačanih inspekcijskih kontrola

“Poseban akcenat u kontrolama usmjeren je na deklaracije, da li iste odgovaraju po datumu proizvodnje, zemlji porijekla, roku trajanja mesu zatečenom u hladnjači ili ranije dopremljenom mesu, što se može utvrditi povezivanjem deklaracija sa ulaznim fakturama”, naveli su oni.

Kako dodaju, kontrole se vrše i od strane veterinarske inspekcije jedinica lokalne samouprave. Konačan izvještaj biće dostupan kada se sumiraju i podaci svih opštinskih i gradskih inspektora.

“Važno je naglasiti da je uvidom na terenu utvrđeno da su deklaracije svježeg mesa u pravilu uredno istaknute na rashladnim vitrinama.  U gornjem ili donjem dijelu vitrine, i da sadrže sve propisane informacije. U tom smislu važno je da svi mi kao potrošači radimo na vlastitoj edukaciji. Još uvijek nemamo razvijenu naviku da čitamo deklaracije na proizvodima”, poručuju iz Inspektorata Republike Srpske.

Zabrana uvoza i reakcije institucija

Naime, pojačane kontrole krenule su nakon sumnje s početka ove godine da je dio zamrznutog junećeg mesa koje je stiglo iz Brazila, Argentine i Paragvaja na tržištu prodavan kao svježe.
Tada je reagovalo i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, koje je, između ostalih, zatražilo inspekcijske kontrole u Srpskoj.

“Želimo da naši građani koji kupe svježe meso zaista i dobiju to svježe meso, a ne da dolazi smrzlo meso koje se odledi. Bude li se utvrdilo da i ko vrši ovakve vidove zloupotreba, biće najstrože sankcionisan”, rekao je tada Negoslav Lukić, pomoćnik ministra za veterinarstvo.

Možda vas zanima i ovo:

Svježe meso: Mesar savjetuje kako ga prepoznati

Uskoro nakon toga, odnosno krajem januara ove godine, Kancelarija za veterinarstvo BiH donosi uputstvo o privremenoj zabrani uvoza mesa goveda iz zemalja Južne Amerike. To se odnosi na Brazil, Argentinu, Paragvaj i Urugvaj.

“Na osnovu izvršenog uzorkovanja uvezenih pošiljki mesa goveda porijeklom iz zemalja Južne Amerik. Zatim dostavljenih nezadovoljavajućih/neusklađenih rezultata laboratorijskih analiza, a u cilju zaštite zdravlja ljudi i životinja, zabranjuje se uvoz pošiljki mesa goveda porijeklom iz Južne Amerike”, navodi se u njihovoj odluci.

Šta potrošači treba da provjeravaju

Iz Inspektorata Republike Srpske objasnili su za “Nezavisne novine” da deklaracija svježeg neupakovanog mesa namijenjenog krajnjem potrošaču, između ostalog, treba da sadrži i podatke o:

  • državi rođenja životinje
  • naziv država u kojoj je obavljen uzgoj
  • državu u kojoj je obavljeno klanje
  • veterinarski kontrolni broj
  • državu rasijecanja i veterinarski kontrolni broj
  • podatke o vrsti i kategoriji mesa
  • datumu klanja
  • uslovima skladištenja
  • uslovima upotrebe i datum upotrebe.

“Deklaracija svježeg mesa mora biti označena na vidljivom mjestu. Na rashladnoj vitrini tako da bude lako uočljiva, jasno čitljiva i prema potrebi, neizbrisiva. To treba biti velikim štampanim slovima čija je visina jednaka ili veća od 3,00 mm”, naveli su oni.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Čelinca objavili oglas za banjsku rehabilitaciju

Udruženje penzionera opštine Čelinac objavilo je oglas za prijem zahtjeva za upućivanje korisnika prava Fonda PIO na bansjku rehabilitaciju za 2026. godinu.

“Pravo na banjsku rehabilitaciju u zdravstveno – turističkim i rehabilitacionim centrima na području Republike Srpske u trajanju od sedam dana imaju korisnici prava Fonda PIO koji imaju prebivalište na teritoriji Republike Srpske, koji su članovi Udruženja penzionera, koji nemaju drugih ličnih primanja i koji u prethodnih 10 godina nisu koristili pravo na rehabilitaciju”, navodi se u oglasu.

Dalje se navodi da je uz prijavu na upućivanje na banjsku rehabilitaciju svaki korisnik dužan dostaviti:

  • Kopiju lične karte
  • Posljednji ček od penzije
  • Dokaz o članstvu najamnje pet godina
  • Kopiju rješenja o penzionisanju
  • Preporuku porodičnog ljekara

Sastavni dio prijave je i izjava korisnika prava da osim penzije nema drugih ličnih primanja. Takoe da u posljednjih deset godina nije koristio pravo na banjsku rehabilitaciju u banjama. Neophodna je i izjava da je član Udruženja penzionera duže od pet godina kao i preporuku porodičnog ljekara u koju bi banju trebalo uputiti penzionera.

Možda vas interesuje i ovo:

U ove banje možete na rate: Pročitajte šta to oni nude za penzionere

Prijave se podnose lično u prostorijama Udruženja penzionera opštine Čelinac na obrascu koji se nalazi u Udruženju.

Prijave se podnose od 20. marta do 10. aprila, ponedjeljkom i petkom od 8: 30 do 12 časova.

Za sve dodante informacije penzioneri se mogu obratiti Udruženju penzionera opštine Čelinac ili na brojeve telefona 051-551-239, 065-650-125 i 065-266-815.

Podijeli tekst sa drugima na:

Uštedite ovog vikenda: Vodič za niže cijene po marketima

Dragi penzioneri, vikend je pred nama, a s njim i prilika da pametno rasporedite svoj budžet i iskoristite brojne akcije u marketima. Kako bismo vam olakšali potragu za najboljim ponudama, pripremili smo pregled sniženja na osnovne namirnice i kućne potrepštine.

Market AS

U periodu od 20. do 22. marta možete iskoristiti odlične akcijske ponude. Na odjelu mesa potražite svinjsku krmenadlu po cijeni od 8,95 KM (stara cijena 11,25 KM), juneća rebra za 18,49 KM (stara cijena 21,45 KM), juneći flam za 20,95 KM (stara cijena 23,49 KM), te svinjsku šniclu za samo 9,95 KM (stara cijena 11,99 KM). Osvježite se uz narandže po cijeni od 1,75 KM (stara cijena 2,19 KM) ili Voćne kapi sok od jabuke (2l) za 2,25 KM. Za užinu preporučujemo Griski kikiriki štapiće (200g SL) za 1,55 KM i Trend tunu (80g komadi u ulju/paradajz sosu) za 1,59 KM. Od ostalih namirnica, izdvojamo Grand kafu mljevenu (500g gold) za 13,95 KM (stara cijena 14,95 KM), Mileram (850g 20% m.m. Vitalia) za 4,95 KM (stara cijena 5,99 KM), te Harmony toalet papir (24/1 2sl sp. comfort) po cijeni od 4,99 KM (stara cijena 5,75 KM).

Belamionix

U Belamionix marketima vas očekuje “Super ponuda” sa sjajnim “Bella hitovima” i popustima. Po akcijskoj cijeni od 1,75 KM možete kupiti kilogram narandži, dok je kilogram mladog kupusa 2,50 KM. Za osvježenje, tu je Tilea sok zova-limun (1,5l) po cijeni od 1,00 KM (stara cijena 1,60 KM) uz popust od 38%, kao i Pfanner breskva sok (1l) po cijeni od 2,45 KM (stara cijena 2,95 KM) uz popust od 17%. Od slatkiša i grickalica, izdvajamo Toffifee čoko desert (125g) za 3,45 KM (stara cijena 3,90 KM) sa popustom od 12%, Keks Moto kakao (192g) po cijeni od 2,25 KM (stara cijena 2,75 KM) uz popust od 18%, te Kolač Petit Four Mix (750g) za 9,45 KM (stara cijena 11,20 KM) sa popustom od 16%. Kilogram sira Livada-Tilzit (45% mm) na akciji košta 16,95 KM (stara cijena 21,60 KM) uz popust od 22%, dok je Kraljevska datula I klasa (500g) dostupna za 2,45 KM (stara cijena 2,95 KM) uz popust od 17%. Na odjelu osnovnih namirnica potražite Meggle mlijeko (1l, 2,8% mm) po cijeni od 1,60 KM, Grand kafa aroma (500g) košta 12,95 KM, Chef Cream za kolače i šlag (500ml) je na popustu od 30% i košta 2,45 KM (stara cijena 3,50 KM), dok je Margarin Dijamant Dijavit (250gr) dostupan za 1,30 KM.

BINGO

U Bingovim prodajnim katalozima možete pronaći širok asortiman sniženih artikala na odjelima mesnice, voća i povrća, te delikatesa. U mesnici, na akciji koja vrijedi od 17.3. do 25.3.2026. godine, potražite juneće mljeveno meso po cijeni od 21,45 KM po kilogramu. Također, kilogram rolovanog batka s karabatakom bez kosti je na sniženju i košta 7,95 KM. Juneće sudžukice brenda Menprom, pakovanje od 400g, snižene su za 11% i sada koštaju 9,65 KM (umjesto redovne cijene od 10,85 KM). Na odjelu voća i povrća, do 22.3.2026. godine, dva komada manga su dostupna po cijeni od 3,95 KM, dok je kilogram ananasa 3,30 KM. Kilogram suncokreta u ljusci, snižen je od 17.3. do 29.3.2026. godine, i košta 6,95 KM. Kilogram svježeg krastavca je na akciji po cijeni od 2,10 KM, a kilogram batata je 3,45 KM. Pored voća i povrća, Bingo nudi i saksijsko cvijeće na sniženju: Sanseveria je 10,95 KM po komadu, Ljubičica (brend Voilà) je 7,60 KM, dok je Mini Ruža 6,50 KM.

Tropic i Crvena jabuka

U marketima Crvena jabuka vas očekuje “Vikend akcija”. Na sniženju možete kupiti kilogram zelene salate kristal po cijeni od 2,95 KM, dok je kilogram telećih rebara i prsa sa potrbušinom 16,95 KM. Za ljubitelje kafe, Franck Jubilarna kafa (500g) dostupna je po cijeni od 12,95 KM (stara cijena 14,95 KM), a litar Clemente extra djevičanskog maslinovog ulja košta 12,95 KM (stara cijena 16,95 KM).

Market Tropic nudi svoju “Vikend akciju” u periodu od 20.3. do 22.3.2026. godine, uz poruku “I ovog vikenda, tu je nova ušteda!”. Kilogram zelene salate kristal možete kupiti za 2,99 KM. Kilogram batka sa karabatakom je na sniženju i košta 4,49 KM. Pakovanje Volim domaćeg Bureka (900g) dostupno je po cijeni od 7,99 KM (stara cijena 9,99 KM), a litar Clemente extra djevičanskog maslinovog ulja košta 12,99 KM (stara cijena 16,99 KM).

Kort marketi

U Kort marketima vas očekuje “Vikend akcija” sa odličnim cijenama na odabrane artikle. Svinjski but bez kosti (1kg) dostupan je po cijeni od 7,95 KM. Orah jezgra (1kg) košta 11,85 KM, dok je kilogram suhog grožđa 5,99 KM. Na odjelu delikatesa potražite Kobasicu Tirolsku brenda Tulumović (400g) po cijeni od 2,95 KM. Također, Mladi sir President (250g) je na akciji i košta 2,99 KM.

Konzum

U Konzum i Mercator marketima, od srijede 18.3. do ponedjeljka 23.3., možete iskoristiti sjajnu “Super ponudu”. Svježi pileći file (rinjuza, 1kg) dostupan je po cijeni od 10,95 KM, dok je kilogram narandže 1,65 KM. Od proizvoda “Naše marke” izdvojamo Moj dan nektar od jabuke (1l) na popustu od 21% po cijeni od 1,60 KM (stara cijena 1,85 KM), Mila maslac (250g) snižen za 23% na 4,50 KM (stara cijena 5,85 KM), te Poli salamu (Perutnina Ptuj, 350g) uz popust od 20% za 3,95 KM (stara cijena 4,95 KM).

Do 23.3.2026. godine, pod sloganom “Gdje kupuješ tu osvajaš!”, na akciji je i Trend kukuruz šećerac: pakovanje od 425ml je sniženo 26% i košta 2,20 KM, a pakovanje od 212ml je sniženo 13% i košta 1,55 KM. Također, Meggle vrhnje za kuhanje (10% i 20% m.m., 200ml) dostupno je po cijeni od 2,20 KM.

Priredila: S.Vukić

Fotografije preuzete sa zvaničnih stranica marketa.

 

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Doktor sastavio listu: Koje operacije su najbolnije?

Operacije su danas znatno napredovale i često manje bolne nego nekada, ali i dalje mogu uzrokovati veliku nelagodu, posebno tokom oporavka.

Doktor porodične medicine Din Egit za “Daily Mail” izdvojio je neke od najtežih zahvata po pitanju boli.

“Iako svako bol doživljava drugačije, definitivno postoje neki zahvati koji su bolniji od drugih, poput fuzije kičme, operacije na otvorenom grudnom košu i potpune zamjene koljena”, istakao je Egit.

Dodao je da takvi zahvati zahvataju kosti i nerve te da oporavak, koji uključuje fizioterapiju, često može biti bolniji od same operacije.

Evo koje je zahvate izdvojio kao najteže po pitanju boli.

Biopsija koštane srži

Biopsija koštane srži uključuje uzimanje uzorka iz unutrašnjosti kosti pomoću igle, dok je pacijent budan.
Iako se koristi lokalni anestetik, pacijenti mogu osjetiti neugodno “povlačenje”, a nakon zahvata često se javljaju bol, modrice i ubodna rana koja može biti osjetljiva danima.

Lumbalna punkcija

Lumbalna ili spinalna punkcija podrazumijeva ubadanje igle u kičmu zbog uzimanja cerebrospinalne tečnosti ili primjene anestezije.

Pacijent je budan tokom postupka, a nakon njega se mogu pojaviti glavobolje, krvarenja, otekline, bolovi u leđima te u nekim slučajevima i oštećenja nerava sa ozbiljnijim posljedicama.

Otvorena operacija srca

Ova operacija izvodi se pod anestezijom, ali uključuje otvaranje grudnog koša kako bi se pristupilo srcu.
Zbog toga je oporavak dugotrajan i može trajati i do 12 sedmica, a zahvaćeni su grudna kost i ligamenti, zbog čega je bol jači tokom oporavka.

Histeroskopija

Histeroskopija je zahvat pri kojem se instrument uvodi u maternicu radi pregleda njene unutrašnjosti.
Mnoge pacijentice opisuju ga kao “nepodnošljiv”, zbog čega se preporučuje korištenje lokalne ili opšte anestezije.

Potpuna zamjena koljena (totalna endoproteza)

Potpuna zamjena koljena čest je zahvat, ali i vrlo bolan, jer uključuje osjetljive zglobove koji nose težinu tijela.

Oporavak zahtijeva aktivno učešće pacijenta. Egit savjetuje da “najbolje što možete uraditi da se oporavite od potpune zamjene koljena je da se unaprijed pripremite.”

“Ne razmišljajte samo o lijekovima protiv bolova, već i o položaju sjedenja, rasporedu spavanja i dnevnim aktivnostima. Oporavak neće biti bezbolan jer je zahvat izuzetno traumatičan i za kosti i za nerve”, kaže Egit, a prenosi Index.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzija kao šok: Smanjeni prihodi ruše životni standard

U vremenu rastućih troškova i ekonomske neizvjesnosti, pitanje lične finansijske sigurnosti postaje sve aktuelnije. Ekonomista Miloš Grujić objašnjava šta je fond za “crne dane”, koliko treba da iznosi i kako ga graditi.

Tri do šest mjesečnih plata

Fond za “crne dane” je likvidna rezerva namijenjena isključivo za hitne situacije — iznenadni kvar, trošak liječenja ili privremeni gubitak prihoda. Finansijski stručnjaci preporučuju da taj iznos pokrije od tri do šest mjeseci osnovnih životnih troškova.

Međutim, put do tog cilja nije kratak. Ako mjesečno odvajate pet odsto plate, samo za iznos jedne mjesečne zarade potrebno je 20 mjeseci. Za rezervu od šest plata — punih deset godina štednje.

Upravo zato je važno početi što prije, jer svaki odgođeni mjesec produžava put do finansijske sigurnosti.

Građani štede više, ali drže novac dostupnim

Podaci Centralne banke BiH pokazuju da štednja stanovništva kontinuirano raste — depoziti građana krajem prošle godine dostigli su oko 20 milijardi KM, što je povećanje od 11,8 odsto u odnosu na godinu ranije. Istovremeno, sve manje novca se oročava. Oko 50 odsto sredstava drži se na transakcionim računima, a učešće klasične oročene štednje palo je na manje od 30 odsto. Građani svjesno žrtvuju veće kamate zbog slobode raspolaganja novcem u svakom trenutku.

Kako početi

Prvi korak je preispitivanje mjesečnih troškova — impulsivne kupovine, pretplate koje se ne koriste, nepotrebni gadžeti. Smisla ima odvajati bilo koji iznos, pa makar to bilo 20 KM mjesečno, jer je od same sume važnija disciplina. Štednja se planira odmah po prijemu plate, a ne od onoga što eventualno ostane na kraju mjeseca.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako možete pravilno štedjeti za penziju?

Oročena štednja nije dobar izbor za fond za hitne situacije — novac mora biti odmah dostupan. Uz tekuću rezervu, Miloš Grujić, ekonomista preporučuje i dugoročno ulaganje na tržištu kapitala kao jedini način da se kapital zaštiti od inflacije.

Penzija kao budžetski šok

Posebno upozorenje Grujić upućuje onima koji ne razmišljaju o dugoročnoj finansijskoj slici. Prosječna penzija iznosi tek oko 44 odsto prosječne plate, što znači drastičan pad životnog standarda u trenutku odlaska u penziju. Čak i bez kreditnih obaveza, ta razlika u prihodima teško se premošćuje bez prethodno akumuliranog kapitala.

“O penzionim planovima i dodatnim izvorima prihoda treba razmišljati još juče, jer je vrijeme najvažniji resurs u procesu ulaganja”, kaže Grujić, a prenosi Mondo dodajući da odgađanje ove odluke samo povećava teret koji pada na pleća u godinama kada je teže raditi i zarađivati.

Najčešća greška

Čekanje “boljih vremena” ili veće plate kako bi se uopšte počelo štediti. Finansijska disciplina ne gradi se na visini prihoda, već na odlučnosti da se odvoji dio onoga što se trenutno posjeduje. Nikada ne štedite ono što ostane nakon trošenja — trošite ono što ostane nakon što ste prvo odvojili za štednju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Roboti u domovima za stara lica uskoro bi mogla biti realnost

Robot domaćin dočekivao je i pozdravljao ovih dana na 20. Mobilnom svjetskom kongresu u Barceloni. Tu su predstavljena najnovija planetarna čuda u domenu vještačke inteligencije.

U isto vrijeme nadležni u ovom gradu uvode poseban pilot-program u kojem učestvuje čak 600 humanoidnih robota. Oni će biti raspoređeni u privatne domove za stare i centre za njegu.

Njihov zadatak biće da pomažu starijim osobama i da obavljaju određene poslove umjesto njih, prenijeli su španski mediji. Riječ je o projektu vrijednom gotovo četiri miliona eura.

„Razvijamo ovaj pilot-projekat kako bismo poboljšali telepomoć”, rekla je gradska odbornica za socijalna pitanja Marta Viljanueva Sendan, prenio je Tanjug pisanje Rojtersa.

Robote proizvodi američka kompanija „Misti robotiks”, dok ih na Starom kontinentu distribuira katalonska firma „Grup Salto”.

Riječ je o robotima visokim 1,35 metara, čija je namjena da podsjećaju korisnike da uzimaju terapije i da odlaze na ljekarske preglede, te da obavljaju video-pozive sa socijalnim radnicima.

Možda vas interesuje i ovo:

Znate li šta je humanoidni robot

U roku od deset godina roboti bi mogli operisati ljude samostalno

Takođe, programirani su da nude zabavne sadržaje, igre i muzičke aplikacije.

U hitnim situacijama robot može direktno da kontaktira socijalnog radnika, dok kamera na uređaju omogućava daljinsku procjenu stanja.

S obzirom na to da na tlu Starog kontinenta dolazi do drastičnog starenja stanovništva i pada nataliteta, ovakva situacija dodatno opterećuje sistem dugotrajne njege, naveli su nadležni.

Istraživanja pokazuju da će Španija do 2030. godine morati da udvostruči broj zaposlenih u sektoru dugotrajne njege. Odgovorni u Barceloni navode da bi u narednoj fazi roboti mogli da detektuju rizične situacije po korisnike, poput pada ili povređivanja, i automatski obavijeste nadležne službe.

Podijeli tekst sa drugima na: