Recept iz stare Jugoslavije: Klepe koje su pravile naše bake

Klepe su jedno od onih tradicionalnih jela koje već na prvi zalogaj podsjeća na domaću kuhinju, porodični sto i recepte koji se prenose generacijama.

Riječ je o malim komadima tijesta punjenim začinjenim mljevenim mesom, koji se kuvaju, a zatim poslužuju uz bogat preliv od pavlake, bijelog luka i putera.

Iako priprema zahtijeva malo više vremena i strpljenja, rezultat je izdašno i ukusno jelo koje posebno prija tokom hladnijih dana.

Sastojci:

Za tijesto:

  • 500 grama glatkog brašna
  • jedno jaje
  • oko 200 ml mlake vode
  • jedna kašičica soli

Za nadjev:

  • 400 grama mljevene junetine
  • jedna glavica crnog luka
  • so
  • svježe mljeveni biber
  • malo ulja

Za preliv:

  • 300 ml kisele pavlake
  • dva do tri čena bijelog luka
  • 50 grama putera
  • jedna kašičica mljevene crvene paprike
  • malo soli

Priprema tijesta:

U veću posudu stavite brašno, dodajte so i jaje, a zatim postepeno sipajte mlaku vodu i mijesite dok ne dobijete glatko i elastično tijesto.

Tijesto pokrijte čistom kuhinjskom krpom i ostavite da odmori oko 20 do 30 minuta, nakon čega ga razvucite na pobrašnjenoj radnoj površini što tanje možete, prenose Nezavisne.

Napravite male klepe

Za nadjev pomiješajte mljeveno meso sa veoma sitno nasjeckanim crnim lukom, posolite i pobiberite po ukusu.

Razvučeno tijesto isijecite na manje kvadrate, a na sredinu svakog stavite malu količinu nadjeva. Krajeve tijesta spojite tako da dobijete trouglove ili karakteristične male paketiće i dobro pritisnite ivice kako se tokom kuvanja ne bi otvorile.

Kuvanje i preliv

Klepe spuštajte u veću šerpu sa ključalom posoljenom vodom i kuvajte dok tijesto ne omekša i meso u unutrašnjosti ne bude potpuno termički obrađeno, približno desetak minuta, zavisno od njihove veličine.

Za preliv pomiješajte kiselu pavlaku sa sitno sjeckanim ili protisnutim bijelim lukom i malo soli. U posebnoj posudi otopite puter, kratko sklonite sa vatre i dodajte mljevenu crvenu papriku.

Kuvane klepe ocijedite, rasporedite u tanjir ili posudu za serviranje, prelijte pavlakom sa bijelim lukom, a zatim završite topljenim puterom i crvenom paprikom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Otvoreno 25. prvenstvo penzionera u Šahu

Šahovsko prvenstvo penzionera 25. po redu otvoreno je juče u Tesliću.

Prvenstvo je otvorio Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite koji je rekao da penzioneri imaju podršku Vlade.

Šeranić je rekao da se briga o penzionerima ogleda u redovnom i vanrednom usklađivanju iznosa penzija, jednokratnim novčanim isplatama, kao i banjskom liječenju.

On je istakao da Vlada Srpske, koja je i generalni pokrovitelj trodnevnog šahovskog turnira, ima odličnu saradnju sa Udruženjem penzionera Republike Srpske.

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović rekao je da na turniru, koji će trajati do srijede, 16. septembra, učestvuje 121 takmičar.

On je zahvalio Vladi Republike Srpske na pokroviteljstvu.

Govoreći o položaju penzionera, istakao je da iznos penzija prati inflatorna i druga kretanja. Podsjetio je na januarsko redovno usklađivanje od 6,45 odsto i nedavno vanredno od 3,55 odsto. Takođe, naglasio je i značaj jednokratne novčane pomoći.

Direktor Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje Republike Srpske Mladen Milić poručio je da Vlada svoje obaveze prema penzionerima isplaćuje na osnovu realnih parametara i sa dovoljno sredstava.

On je naveo da su u posljednjih 12 godina penzije usklađene 25 puta. Od toga je 10 puta redovno godišnje usklađivanje, te 15 puta vanredno.

“Od januara nas očekuje novo redovno godišnje usklađivanje penzija. Za mjesec ili dva znaćemo preliminarno koliko bi to procenata okvirno bilo”, najavio je Milić.

Takmičenje se održava u hotelu “Kardijal”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta se dešava u organizmu kada jedete šljive?

Šljive su omiljeno sezonsko voće, a osim osvježavajućeg ukusa, organizmu obezbjeđuju vlakna, vitamine, minerale i korisna biljna jedinjenja.

Posebno su poznate po blagotvornom uticaju na varenje. Vlakna doprinose normalnom radu crijeva, dok suve šljive sadrže i sorbitol. On može imati blago laksativno dejstvo.

Šljive su bogate i polifenolima i drugim antioksidansima koji pomažu organizmu u borbi protiv oksidativnog stresa. Tamne sorte posebno se izdvajaju po sadržaju antocijanina. Sadrže vitamin C, vitamin K i kalijum, koji imaju važnu ulogu u funkcionisanju imunog sistema, zgrušavanju krvi i očuvanju zdravlja kostiju.

Iako su slatkog okusa, šljive imaju nizak glikemijski indeks. Vlakna koja sadrže usporavaju apsorpciju ugljikohidrata, čime sprječavaju nagle skokove glukoze u krvi.

Možda vas interesuje i ovo:

Trik naših baka kako da ogulite šljive jedonstavno i brzo

Zbog visokog sadržaja vode, svježe šljive su dobar izbor za osvježenje i užinu, posebno tokom toplijih dana. Istraživanja ukazuju i na moguću korist redovnog konzumiranja suvih šljiva za očuvanje gustine kostiju, iako one ne mogu zamijeniti terapiju niti uravnoteženu ishranu.

Istraživanja pokazuju da šljive (naročito suhe) sadrže spojeve poput flavonoida i minerala bora koji povoljno utječu na gustoću kostiju te mogu pomoći u prevenciji osteoporoze.

Šljive su niskokalorične (oko 46 kalorija na 100 grama) i ne sadrže zasićene masti. Vlakna pružaju dugotrajan osjećaj sitosti, što ih čini odličnim izborom za uravnoteženu prehranu

Ipak, sa suvim šljivama ne treba pretjerivati jer veće količine kod osjetljivih ljudi mogu izazvati nadimanje i probavne tegobe.

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas isplata boračkog dodatka i socijalnih davanja

U Republici Srpskoj sutra počinje isplata mjesečnog boračkog dodatka i naknada za avgust. Naknade će biti isplaćene prema novom Zakonu o pravima boraca, vojnih invalida i porodica pripadnika Odbrambeno-otadžbinskog rata. Uz to biće isplaćena i socijalna davanja.

Iz Ministarstva finansija su saopštili da je za ovu namjernu obezbijeđen 51 milion KM. To je za 7,2 miliona KM više u odnosu na period prije izmjena zakonskih propisa u ovoj oblasti.

Prema novom Zakonu o pravima boraca, vojnih invalida i porodica pripadnika Odbrambeno-otadžbinskog rata od prošlog mjeseca povećana je osnovica po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava.

“Uvedena je posebna novčana naknada za borce sa navršenih 65 godina koji ne ostvaruju primanja po drugom osnovu. Uvedena je posebna naknada i za borce koji su bili u zarobljeništvu, te omogućeno priznavanje statusa borcima Republike Srpske Krajine”, istaknuto je u saopštenju.

U saopštenju je navedeno da je prije izmjene Zakona, sa obračunom za jun, iz budžeta za boračka davanja izdvajano 43,8 miliona KM. Sada treba 14,1 odsto više sredstava.

Danas isplata i socijalnih davanja

Osim boračkog dodatka, sutra će biti isplaćene mjesečne naknade za socijalna davanja, tuđu njegu i pomoć. Takođe biće isplaćene i uvećane naknade za nezaposlene roditelje iz kategorije porodica sa četvoro i više djece.

Uključujući boračka davanja, za sve ove naknade mjesečno je potrebno 67,8 miliona KM. To je više za 4,1 milion KM ili 6,4 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

Na osnovu Zakona o socijalnoj zaštiti uvedena su nova prava. To je dodatak za brigu o djetetu sa smetnjama u razvoju, odnosno lica sa invaliditetom.

Od prošlog mjeseca je povećan je i materinski dodatak na osnovu novog Zakona o dječijoj zaštiti.

Za socijalna davanja na mjesečnom nivou je potrebno 10,2 miliona KM. Prije izmjene Zakona bilo potrebno 6,6 miliona KM.

Odlukom Vlade Republike Srpske uvećane su sa 750 na 800 KM i naknade za unapređenje ličnog i porodičnog života porodica sa četvoro i više djece koja su pravo stekla na osnovu nezaposlenosti jednog roditelja, a mjesečno je za isplatu ovog prava potrebno 6,6 miliona KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Učinkovita terapija protiv stresa, besplatna i traje samo 20 minuta

Šetnja kroz park, boravak među drvećem ili nekoliko minuta pored vode mogu da imaju mnogo veći efekat na tijelo i glavu nego što im obično pripisujemo.

Sve veći broj istraživanja povezuje boravak u prirodi sa nižim nivoom stresa, boljim snom, većom koncentracijom i povoljnijim promjenama u nekim pokazateljima fizičkog zdravlja.

Drugim riječima, možda vam ne treba još jedna aplikacija za meditaciju. Možda vam treba – drvo.

I ne, ne morate da odete na vikend u planinu i isključite telefon na tri dana. Čak i 20 minuta svjesnog boravka u prirodi može biti korisno.

Samo 20 minuta može da napravi razliku

Moderni život ima pomalo nezgodnu naviku da nas drži u stanju konstantne pripravnosti. Posao, mejlovi, notifikacije, društvene mreže, obaveze, vijesti i još 17 otvorenih tabova u glavi.

Kada smo stalno pod pritiskom, tijelo aktivira odgovor “bori se ili bježi”, dok priroda može da pomogne organizmu da se prebaci u mirnije stanje odmora i oporavka.

Harvardska ljekarka Suzan Abukajer organizuje terapijske šetnje kroz šumu za ljekare i zaposlene u bolnici, grupu koja je posebno izložena profesionalnom sagorijevanju. Tokom ovih šetnji učesnici koriste principe japanskog šinrin-jokua, odnosno popularnog “šumskog kupanja”.

Ideja je jednostavna: usporite i zaista obratite pažnju na ono što je oko vas. Boje, zvukove, mirise, teksture, pokrete lišća, vjetar…

Dakle, ne morate da riješite sve probleme svog života dok hodate. Za početak samo hodajte. Istraživanja sugerišu da već oko 20 minuta svjesnog boravka u prirodi, nekoliko puta nedjeljno, može biti povezano sa smanjenjem stresa.

Kada stres traje dugo, organizam proizvodi hormone poput kortizola. Kortizol nam je potreban i ima važnu ulogu, ali problem nastaje kada je tijelo predugo izloženo stresnom odgovoru.

Boravak u prirodi povezuje se sa aktivacijom parasimpatičkog nervnog sistema – dijela našeg nervnog sistema koji je zadužen za stanje odmora i oporavka. Neke studije su pokazale i smanjenje nivoa kortizola nakon vremena provedenog u prirodi, posebno nakon šetnje kroz šumu. Nije loše za nešto što je potpuno besplatno.

Drveće možda radi više za vas nego što mislite

I tu dolazimo do jednog posebno zanimljivog dijela priče. Drveće ispušta aromatična jedinjenja poznata kao fitoncidi, koja su predmet istraživanja zbog mogućeg uticaja na imuni sistem. Neka istraživanja, naročito iz Japana, povezuju izlaganje ovim jedinjenjima sa promjenama u aktivnosti takozvanih NK ćelija (natural killer cells), koje imaju važnu ulogu u odbrani organizma.

To ipak ne znači da će vas jedna šetnja kroz šumu “ojačati imunitet” preko noći. Nauka je mnogo opreznija od Instagram wellness savjeta. Ali svakako postoji dovoljno razloga da prirodu posmatramo kao nešto više od lijepog pejzaža za fotografisanje.

Priroda ne djeluje samo preko onoga što vidimo. Biljke proizvode različita aromatična jedinjenja, uključujući terpene, koja se proučavaju zbog potencijalnih efekata na organizam. Neka od njih nalaze se u četinarima, ruzmarinu, citrusima, origanu i drugim biljkama. Istraživanja ispituju njihove antiinflamatorne i druge potencijalne efekte.

Zato možda i postoji razlog zbog kog vam miris šume poslije kiše popravi raspoloženje prije nego što uopšte shvatite da ste se opustili, piše B92.

Mozgu potreban odmor od ekrana

Ako ste proveli osam sati za računarom, a zatim još dva sata na telefonu, činjenica da se osjećate mentalno iscrpljeno nije naročito misteriozna. Naš mozak svakog dana obrađuje ogromnu količinu informacija.

Priroda može da pruži ono što nam gradska svakodnevica i ekrani često uskraćuju – manje intenzivnu, prirodniju vrstu pažnje.

Zato se vrijeme provedeno u prirodi povezuje sa boljom pažnjom, kreativnošću i sposobnošću koncentracije. Nekada je najbolji način da riješite problem da prestanete da gledate u njega 20 minuta.

Možda ćete poslije šetnje i bolje spavati

Dobar san je jedan od temelja zdravlja, a boravak u prirodi može indirektno da mu pomogne – naročito ako šetnju spojite sa fizičkom aktivnošću i smanjenjem vremena pred ekranima.

Neka istraživanja o “šumskom kupanju” povezuju boravak u prirodi sa promjenama u raspoloženju i parametrima povezanim sa snom.

A znamo i onu jednostavnu jednačinu: manje stresa + malo kretanja + manje skrolovanja = potencijalno bolja noć. Nije magija, ali nije ni loša navika.

I srce voli malo zelenila

Boravak u prirodi proučava se i u kontekstu kardiovaskularnog zdravlja. Istraživanja su povezivala vrijeme provedeno u prirodnom okruženju sa promjenama krvnog pritiska, srčane frekvencije i varijabilnosti srčanog ritma.

Čak i zvuci prirode – cvrkut ptica, šum lišća ili zvuk vode – mogu doprinijeti osjećaju opuštenosti. Što nas dovodi do prilično lijepog zaključka: ponekad vam za malo mira nije potrebna tišina. Dovoljni su ptice, drveće i odsustvo grupnog četa koji ne prestaje da zvoni.

Priroda može da “uđe” i u vaš dan

Ako trenutno nemate mogućnost da pobjegnete u šumu, ni to nije katastrofa. Pogled na zelenilo kroz prozor, park u kraju, nekoliko biljaka u prostoru ili čak prizori prirode mogu biti mali načini da unesete više prirodnih elemenata u svakodnevicu.

Neka istraživanja su pokazala da pogled na prirodu može biti povezan sa boljim oporavkom i pažnjom u odnosu na pogled na potpuno urbano okruženje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Skaču cijene goriva, evrodizel bi mogao ići na 3,8 KM

Cijena evrodizela u Republici Srpskoj mogla bi dostići cijenu od 3,8 KM. Ovo je rekao Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom u Privrednoj komori Republike Srpske.

Savić je istakao da na tržištu nema dovoljno dizela. Naglasio je i da je razlika u cijeni između dizela i benzina oko 0,40 KM po litri, iako je akciza na benzin veća za 0,05 KM.

Razlika u cijeni je u prethodnom periodu bila od 0,05 do 0,10 KM. Trenutni jaz je posljedica nestašice dizela.

“Od početka krize na Bliskom istoku cijena sirove nafte je porasla 50 odsto. Nenzina za 50-60 odsto, a dizela preko 120 odsto. Kod formiranja cijena derivata uzima se berzanska kotacija. Na primjer, danas će rafinerije u okruženju ili veletrgovci formirati cijenu za sutra. Uzeće berzansku kotaciju, posljednju poznatu, to je kotacija od petka. Na nju će dodati svoj rafinerijsku premiju, uzeti kurs dolara, pomnožiti to sa specifičnom gustoćom u litri i dobiti cijenu u markama po litri koja će važiti sutra za veletrgovce”, naveo je Savić.

Očekuje se dalji rast cijena

Dodao je da današnje ulazne cijene za distributere sa uključenim troškom prevoza i PDV-a iznose oko 3,55 KM i da se može očekivati dalji rast.

“Ako pretpostavimo da neko od distributera u ovom trenutku kupuje, a da nema zaliha na benzinskoj pumpi, ta cijena mogla bi ići do 3,80 KM po litri. Kada pričam o ulaznim cijenama, želim da kažem da distributeri ne zarađuju na postojećim zalihama. Ali svaka sljedeća nabavka će dovoditi do poskupljenja cijena”, rekao je Savić.

Savić je rekao da se u Republici Srpskoj ne očekuju nestašice derivata. Iako Evropi hronično nedostaje dizel koji mora da uvozi iz drugih krajeva, dodajući da bi uspostavljanje mira na Bliskom istoku sigurno ublažilo problem i na kraju dovelo do smirivanja situacije.

Trenutno, cijena brent nafte je oko 108 dolara. To je značajno više nego prethodnih sedmica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Hladna ili topla voda, koja je bolja za organizam?

​Neko flašu vode čim je donese iz prodavnice stavlja u frižider, neko ne može da popije ni gutljaj ako u čaši nema leda, dok drugi tvrde da je za organizam najbolja isključivo mlaka voda. Uz sve to godinama slušamo da hladna voda navodno “zaustavlja varenje”, a da topla ubrzava metabolizam i pomaže tijelu da se “očisti”.

Većina tih pravila nema ozbiljno naučno uporište.

Za zdravu osobu mnogo je važnije koliko vode tokom dana popije nego da li ona ima 10, 20 ili 30 stepeni. Ipak, temperatura može da napravi razliku u tome koliko nam je voda prijatna, a samim tim i koliko ćemo je zapravo piti.

Koja temperatura vode je najbolja?

Za svakodnevno pijenje stručnjaci uglavnom izdvajaju umjereno rashlađenu vodu ili vodu sobne temperature.

Kao prijatan raspon često se navodi približno 15 do 22 stepena. Nema potrebe da vadite termometar prije nego što sipate čašu vode – poenta je jednostavna: voda ne mora da bude ledena, ali nema ni posebnog razloga da je zagrijavate ako vam tako ne prija.

Organizam će temperaturu unesene vode relativno brzo prilagoditi svojoj.

Zato pitanje “hladna ili mlaka?” zapravo ima jednostavniji odgovor nego što se čini: ona koju ćete lakše i češće piti.

Da li hladna voda zaista usporava varenje?

Jedan od najupornijih mitova jeste da hladna voda “steže želudac”, usporava varenje ili sprečava organizam da pravilno obradi hranu.

Za većinu zdravih ljudi nema dobrih dokaza da se to zaista događa.

Temperatura u želucu može nakratko da se promijeni nakon veoma hladnog ili toplog napitka, ali se brzo vraća prema tjelesnoj temperaturi. Nema dovoljno dokaza da hladna voda kod zdravih ljudi značajno remeti lučenje želudačne kiseline ili pražnjenje želuca.

Drugim riječima, ako vam prija čaša hladne vode uz ručak, nema razloga da je izbjegavate samo zbog straha da ćete “pokvariti varenje”.

Naravno, pojedinim ljudima veoma hladna voda jednostavno ne prija. Tada nema nikakve potrebe da se na nju navikavaju.

Kada hladna voda ima prednost?

Postoji situacija u kojoj hladnija voda može biti posebno praktična – tokom velikih vrućina i fizičke aktivnosti.

Istraživanja su pokazala da ljudi tokom vježbanja često radije piju hladne i umjereno rashlađene napitke nego tople. Kada nam voda više prija, obično ćemo je i lakše unositi u dovoljnoj količini.

Hladna voda tada pruža i trenutni osjećaj osvježenja.

To ipak ne znači da čaša ledene vode posjeduje neku posebnu moć hidratacije. Njena najveća prednost može jednostavno biti to što ćete po vrućini poželjeti da je popijete više.

A šta je sa toplom vodom ujutru?

Čaša tople ili mlake vode odmah nakon buđenja jedan je od najpopularnijih jutarnjih rituala.

Ako vam prija – slobodno nastavite.

Ali tvrdnje da topla voda “ispira toksine”, topi masnoće ili pokreće neki poseban proces čišćenja organizma nemaju dovoljno naučnih dokaza.

Za uklanjanje otpadnih materija naše tijelo već ima veoma sofisticirane sisteme, među kojima ključnu ulogu imaju jetra i bubrezi.

Topla voda može biti prijatna, ali nije detoks tretman.

Ledena voda nije za svakoga

Ni veoma hladna voda nije problem za većinu zdravih ljudi, ali postoje situacije u kojima može izazvati neprijatnost.

Osobe sa osjetljivim zubima dobro znaju koliko jedan gutljaj ledene vode može da zaboli, a veoma hladan napitak kod nekih ljudi može da izazove i kratkotrajnu glavobolju poznatu kao “zamrzavanje mozga”.

Kod određenih problema sa varenjem, refluksa ili gutanja takođe je najpametnije pratiti sopstvenu reakciju i birati temperaturu koja ne pogoršava simptome.

Jednu temperaturu ipak treba izbjegavati

Dok se možemo raspravljati da li je prijatnija hladna ili mlaka voda, kod veoma vrelih napitaka postoji mnogo ozbiljniji razlog za oprez.

Redovno konzumiranje napitaka temperature oko 65 stepeni i više povezano je sa povećanim rizikom od raka jednjaka.

Jednostavno pravilo zato glasi: ako je napitak toliko vruć da vam peče usta i grlo, sačekajte da se malo ohladi.

Važnije pitanje nije koliko je voda hladna, već koliko je pijete

Za većinu zdravih ljudi ne postoji jedna savršena temperatura vode koju bi svi trebalo da poštuju.

Potrebe za tečnošću razlikuju se u zavisnosti od tjelesne građe, aktivnosti, temperature vazduha, ishrane, trudnoće i zdravstvenog stanja. U ukupni dnevni unos vode računa se i tečnost koju dobijamo iz hrane i drugih napitaka.

Zato je zaključak mnogo jednostavniji od brojnih savjeta koji kruže internetom.

Ako vam hladna voda pomaže da pijete više – pijte hladnu. Ako vam više prija sobna temperatura – izaberite nju. Ako volite mlaku – ni sa njom nema problema.

Za hidrataciju je najvažnija voda koju ćete zaista popiti, prenosi Ona.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u komšiluku danas dobijaju pomoć

Prvi potpredsjednik vlade i ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali najavio je da će danas početi isplata jednokratne državne pomoći penzionerima i da će oni dobiti između 20.000 i 35.000 dinara.

Kolika će biti pomoć  zavisi od visine penzije, a novac će dobiti i korisnici dječjeg dodatka, novčane socijalne pomoći i boračkog dodatka.

On je rekao da je riječ o dijelu šireg paketa pomoći građanima. Taj paket vrijedan je 980,6 miliona evra koji obuhvata i druge mjere. Tu su vaučero i smanjenja cijena lijekova.

Prema riječima Malog, od 1. decembra biće povećane plate u javnom sektoru za osam odsto. Zaposleni u ustanovama socijalne zaštite dobiće povećanje od 12 odsto, dok će penzije biti povećane za 7,5 odsto. To znači da će prosječna penzija nakon tog povećanja biti oko 520 evra. 2012. godine penzija je iznosila 204 evra.

Pomoć dobijaju i ostali

Mali je podsjetio i da prijava za jednokratnu pomoć od 6.000 dinara traje do 21. septembra, dok će isplata prijavljenima početi od 22. septembra, a da penzioneri i određene kategorije korisnika pomoć dobijaju automatski.

“Pozivam građane koji se još nisu prijavili da se prijave. Do sada se 1.504. 000 građana već prijavilo za tu pomoćdodatno”, rekao je Mali.

Mali je najavio i da će prosječna plata u Srbiji u decembru dostići 1.200 evra. Cilj programa “Srbija 2027”, da prosječna zarada do kraja naredne godine bude 1.400 evra.

On je dodao i da će minimalna zarada od 1. januara naredne godinie prvi put preći 600 evra, uz cilj da do kraja 2027. dostigne 650 evra.

Ministar je podsjetio i da je stopa nezaposlenosti u Srbiji trenutno oko sedam odsto. Naveo je da je 2012. godine iznosila 25,9 odsto, a da su plate u realnom iznosu od 2012 povećane 69,6 odsto.

Naglasio je i da sve mjere od povećanja plata i penzija do jednokratnih pomoći, jeftinijih lijekova i ulaganja u infrastrukturu, imaju za cilj poboljšanje životnog standarda građana, uz očuvanje makroekonomske stabilnosti.

“Ništa ne gledamo kao trošak, već gledamo kao investiciju. Investicija u ljude, investicija u iskustva”, zaključio je Mali.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kalendar zimnice: Šta i kada pripremati?

Sezona pripreme zimnice je počela, a septembar je za mnoga domaćinstva najvažniji mjesec za punjenje tegli i pripremu zaliha za hladnije dane.

Ipak, nije sve povrće i voće najbolje pripremati istovremeno – dok je za ajvar, pinđur i brojne proizvode od paprike sada pravo vrijeme, za kiseli kupus i neke druge namirnice treba još malo sačekati.

Pravi trenutak za zimnicu ne zavisi samo od datuma u kalendaru, već i od zrelosti povrća, vremenskih uslova i njegovog kvaliteta. Zrele i zdrave namirnice daju bolji ukus, a pravilna priprema i čuvanje ključni su da zimnica ostane dobra mjesecima.

Šta se za zimnicu pravi u septembru

Septembar je mjesec u kojem se na pijacama i u prodavnicama može naći veliki broj namirnica pogodnih za pripremu zimnice.

Posebno je aktuelna paprika, pa je ovo period kada se najčešće pripremaju:

  • ajvar
  • pinđur
  • ljutenica
  • pečene paprike
  • kisele paprike
  • paprika u različitim salatama
  • mljeveni paradajz i sok od paradajza
  • turšija
  • razne mješavine povrća

Osim povrća, septembar je pogodan i za pripremu brojnih vrsta džemova, slatkog, kompota i drugih proizvoda od sezonskog voća.

Kada je najbolje praviti ajvar

Za mnoge domaćice ajvar je jedan od glavnih proizvoda zimnice, a njegova priprema najčešće dolazi na red tokom septembra i početkom jeseni.

Najvažnije je odabrati dobro zrele, zdrave i mesnate crvene paprike. Paprika ne bi trebalo da bude oštećena, trula ili prezrela, jer jedan loš komad može uticati na kvalitet cijele ture.

Za dobar ajvar nije presudan samo recept. Važni su i kvalitet paprike, način pečenja, cijeđenje i termička obrada, kao i pravilno pripremljene tegle.

Zbog toga je septembar obično idealan period da se krene u pripremu ajvara, dok su paprike zrele i dostupne.

Pinđur i ljutenica takođe su na redu

Slično je i sa pinđurom i ljutenicom. Osnovu najčešće čine zrele paprike, a u zavisnosti od recepta dodaju se paradajz, patlidžan, ulje, bijeli luk i drugi sastojci.

Prednost septembra je u tome što su mnoge namirnice istovremeno na vrhuncu sezone, pa se mogu kombinovati u različite vrste zimnice.

Turšija – sada je pravo vrijeme za pripremu

Turšija je još jedan od proizvoda koji se tradicionalno priprema u jesen.

U zavisnosti od recepta, u tegle ili posude stavljaju se paprika, krastavac, karfiol, šargarepa, zeleni paradajz i drugo povrće.

Kod pripreme turšije posebno je važno voditi računa o čistoći posuda, kvalitetu povrća i odnosu soli, sirćeta i vode koji se koristi prema konkretnom receptu.

Povrće treba dobro oprati i pripremiti, a posude moraju biti čiste i odgovarajuće za čuvanje hrane.

Ne žurite sa kiselim kupusom

Za razliku od paprike i drugog septembarskog povrća, sa kiselim kupusom se najčešće ne žuri.

Kupus se tradicionalno priprema kasnije u jesen, kada glavice budu odgovarajuće zrelosti i kada temperature postanu pogodnije za proces kiseljenja.

Prerano stavljanje kupusa u nepovoljnim uslovima može dovesti do problema tokom fermentacije, pa je kod ove zimnice važno pratiti i vremenske uslove, a ne samo kalendar.

Zato je za mnoge domaćine oktobar i kasniji jesenji period pogodniji za pripremu kiselog kupusa.

Kako znati da je povrće dobro za zimnicu

Bez obzira na to šta se priprema, osnovno pravilo je isto – koristiti kvalitetne i zdrave namirnice.

Povrće za zimnicu treba da bude:

  • svježe
  • zdravo i bez truleži
  • bez većih oštećenja
  • odgovarajuće zrelosti
  • dobro oprano i pripremljeno

Ne treba pokušavati „spasiti“ namirnice koje su već počele da se kvare. Zimnica se čuva mjesecima, pa kvalitet sastojaka od kojih je napravljena ima veliki značaj.

Zašto se zimnica najčešće pokvari

Iako se recepti razlikuju, nekoliko grešaka često se ponavlja kod pripreme zimnice.

Jedna od njih je nedovoljna higijena. Tegle, poklopci i pribor koji dolaze u kontakt sa hranom moraju biti temeljno čisti.

Problem mogu predstavljati i oštećene namirnice, nepravilno zatvaranje tegli, neodgovarajući uslovi čuvanja ili nepoštovanje provjerenog recepta.

Kod fermentisanih proizvoda, poput kiselog kupusa i određenih vrsta turšije, posebno je važno poštovati postupak pripreme i uslove koji su potrebni za pravilnu fermentaciju.

Kako pripremiti tegle za zimnicu

Prije punjenja tegle treba dobro oprati i termički pripremiti na način predviđen za konkretan postupak.

Poklopci takođe moraju biti čisti i neoštećeni. Tegle sa naprslinama ili oštećenjima ne treba koristiti za zimnicu.

Nakon punjenja važno je da se tegle pravilno zatvore i ostave da se ohlade i čuvaju na odgovarajućem mjestu, u skladu sa receptom.

Gdje čuvati zimnicu

Idealno mjesto za zimnicu treba da bude čisto, suvo, tamno i temperaturno što stabilnije.

Tegle ne treba držati na mjestu izloženom direktnoj sunčevoj svjetlosti, niti na temperaturi koja značajno varira.

Podrum, ostava ili druga odgovarajuća hladnija prostorija tradicionalno su mjesta na kojima se čuva zimnica, ali uslovi zavise od vrste proizvoda.

Važno je i povremeno pregledati tegle i obratiti pažnju na eventualne promjene izgleda, mirisa ili poklopca.

Kalendar zimnice – šta kada pripremati

Iako se tačan period razlikuje od godine do godine, zavisno od vremenskih prilika i zrelosti namirnica, okvirno se može pratiti ovaj redoslijed:

Septembar

  • ajvar
  • pinđur
  • ljutenica
  • pečene paprike
  • kisele paprike
  • paradajz
  • turšija

džemovi i kompoti od sezonskog voća.

Kraj septembra i oktobar

  • različite vrste turšije
  • dodatne količine paprike
  • zimske salate
  • priprema kupusa za kiseljenje
  • drugi proizvodi zavisno od dostupnosti namirnica

Oktobar i kasnija jesen

  • kiseli kupus
  • određene vrste zimskih salata
  • proizvodi od kasnijeg sezonskog voća i povrća

Ovaj raspored nije strogo pravilo. Najbolji trenutak zavisi od toga kada je određena namirnica dostigla dobru zrelost i kakvi su uslovi za njenu pripremu i čuvanje.

Najvažnije pravilo za dobru zimnicu

Dobra zimnica počinje mnogo prije nego što se tegla zatvori. Kvalitetne namirnice, čista ambalaža, provjeren recept i odgovarajući uslovi čuvanja osnova su da proizvodi ostanu dobri tokom zime.

Zato nije potrebno sve pripremati odjednom. Septembar je idealan za brojne proizvode od paprike i paradajza, dok se za neke druge namirnice isplati sačekati da stigne pravo vrijeme.

Ko planira da ove godine pripremi zimnicu, sada je pravi trenutak da napravi spisak, provjeri šta mu je potrebno i iskoristi sezonsko povrće dok je najkvalitetnije i najdostupnije.Kada je pravo vrijeme za pravljenje zimnice: Šta sada staviti u tegle, a šta da još sačeka

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko penzionera u Srpskoj prima penziju ispod prosječne?

Kako su saopštili iz Fonda PIO, penzije su od 1. avgusta 2026. godine vanredn usklađene, odnosno povećane za 3,55%.

Isplatom penzije za avgust obuhvaćeno je ukupno 296.633 penzionera.

Podsjetimo, penzioneri u Srpskoj su 27. avgusta dobili i jednokratnu pomoć.

Njena isplata bila je prema iznosu obračunate penzije korisnika za juli ove godine, u odnosu na iznos julske prosječne penzije od 698,48 KM.

Tako su penzioneri kojima je ista obračunata u iznosu od 698,48 KM ili manje, isplaćena jednokratna novčana pomoć u visini od 120 KM. Penzioneri koji imaju penziju veću od 698,48 KM dobili su jednokratnu novčanu pomoć u visini od 80 KM.

Možda vas zanima i ovo:

Isplaćena jednokratna pomoć penzionerima u Srpskoj

Iz Fonda PIO Srpske potvrdili su da je jednokratnu novčanu pomoć u Srpskoj dobilo 296.287 penzionera.

“Isplatom u iznosu od 120 KM obuhvaćeno je 193.339 korisnika prava, dok je za 102.303 korisnika prava isplaćen iznos od 80 KM”, rekli su za Srpskainfo iz ovog fonda.

Dakle, prosječnu penziju i ispod toga u Srpskoj prima 65.25 posto penzionera.

Najniža penzija, do 15 godina staža, za jul je iznosila 349 KM. Nakon povećanja, penzionerski “minimalac” je otišao na 361 KM.

S druge strane, prosječna penzija je sa 698 povećana na 724 KM

Podijeli tekst sa drugima na: