Izaberite kuću u kojoj biste živjeli i saznajte istinu o sebi

Pogledajte kuće na slici i izaberite onu koja vam je odmah privukla pažnju. Važno je da ne razmišljate predugo.

Zamislite da se možete useliti već danas. Koju biste izabrali bez razmišljanja? Upravo taj prvi impuls nosi najviše značenja.

Kuća 1 – potreba za mirom, sigurnošću i jednostavnošću

Ako ste izabrali prvu kuću, vjerovatno vam je važno da život bude stabilan, tih i emocionalno siguran. Ljude koji se odlučuju za ovakav dom često privlače jasni odnosi, predvidivost i mali, ali pouzdan krug ljudi.

Psihološki gledano, ovo je izbor osobe koja više cijeni unutrašnji mir nego spoljašnji sjaj. Toplina, osjećaj pripadnosti i emotivna sigurnost su vam važniji od statusa i dokazivanja. U odnosima ste lojalni i skloni dugoročnim vezama.

Često imate potrebu da štitite svoj prostor i energiju. Previše buke, konflikta i haosa vas brzo iscrpljuje. Vaša snaga leži u stabilnosti, dosljednosti i odgovornosti.

Kuća 2 – ravnoteža između tradicije i napretka

Ako ste izabrali drugu kuću, vjerovatno tražite balans između sigurnosti i razvoja. Volite da imate čvrste temelje, ali vam je istovremeno važno da se krećete naprijed i da se lično razvijate.

Ovaj izbor često prave ljudi koji razmišljaju dugoročno i cijene znanje, planiranje i postepeni rast. Niste impulsivni, ali niste ni statični. Volite promjene, ali pod kontrolom.

U odnosima ste pouzdani, ali očekujete uzajamnost i napredak. Ne ulažete energiju tamo gdje nema perspektive. Mentalna stabilnost vam je važna i svjesno birate okruženje koje vam donosi mir.

Kuća 3 – ambicija, dinamika i potreba za širenjem

Ako vas je privukla treća kuća, vjerovatno imate izraženu potrebu za postignućem, slobodom i širim životnim prostorom. Privlače vas savremeni stil, kretanje i osjećaj napretka.

Ovaj izbor često ukazuje na osobu koja je ambiciozna, samostalna i orijentisana ka ciljevima. Volite da vidite konkretne rezultate svog rada i da stalno podižete standarde. Finansijska nezavisnost i lični uspjeh igraju važnu ulogu u vašem osjećaju sigurnosti.

Ipak, važno je da pazite da tempo života ne potisne kvalitet odnosa i unutrašnji mir, piše MagazinPolitika.

Šta izbor kuće zapravo govori o vama

Ovakvi testovi rijetko govore o materijalnim željama. Oni više otkrivaju psihološke potrebe: da li vam je u ovom trenutku važnija sigurnost, ravnoteža ili rast. Mir, stabilnost ili uspjeh.

Način na koji zamišljamo svoj idealan dom često odražava način na koji želimo da živimo i šta nam je trenutno najpotrebnije iznutra.

Možda vas zanima i ovo:

Psihološki test sa stolicama mnogo govori o vašoj ličnosti

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene rastu proizvodnja mala: Građani BiH ovisni o uvoznoj hrani

U posljednjih nekoliko godina građani BiH suočavaju se s kontinuiranim rastom cijena hrane, iako je na svjetskom tržištu došlo do stabilizacije, pa čak i pada cijena pojedinih prehrambenih sirovina.

Ova razlika između globalnih trendova i domaće stvarnosti otvara pitanje zašto pad cijena u svijetu ne osjetimo u svakodnevnoj kupovini. Jedan od ključnih razloga je izražena uvozna zavisnost BiH.

Uvozna hrana

Kako ističe Admir Kapo, predsjednik Udruženja „Kupujmo i koristimo domaće“, iako je BiH bogata prirodnim resursima i obradivim zemljištem, uvozi gotovo sve – od osnovnih prehrambenih proizvoda do vode. Zbog toga je domaće tržište izuzetno osjetljivo na uvozne cijene i odluke stranih proizvođača.

“Kada zavisite od uvoza, nemate moć diktiranja cijena. Pad cijena na svjetskom tržištu ne znači automatski i pad cijena u maloprodaji”, kaže Kapo, a prenosi Avaz.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić pojašnjava da u malim i uvozno zavisnim ekonomijama dolazi do asimetričnog prilagođavanja cijena.

“Trgovci se često pozivaju na ranije nabavne cijene, visoke troškove logistike, energenata i rada, dok slaba konkurencija i nedovoljan nadzor ne stvaraju pritisak da cijene idu naniže. Tako krajnji potrošač snosi najveći teret” navodi Hadžić.

Slabi podsticaji

Dodatni problem su rast domaćih troškova poslovanja, ali i nedostatak snažnih i stabilnih podsticaja domaćim proizvođačima.

“Takvi podsticaji ne omogućavaju dugoročno planiranje niti povećanje proizvodnje”, ističe Kapo.

Rast cijena hrane snažno pogađa životni standard građana, jer hrana zauzima veći udio u potrošnji domaćinstava nego u EU, što dovodi do pada kupovne moći i veće ekonomske nesigurnosti.

Dugoročno, ovi trendovi usporavaju ekonomski rast, povećavaju pritisak na socijalne budžete i produbljuju trgovinski deficit. Taj deficit prošle godine premašio  je 13 milijardi KM, dok bez jačanja domaće proizvodnje cijene ostaju visoke, i uvozna hrana je neminovnost.

Možda vas intteresuje i ovo:

Rastu plate i penzije ali ne i standard: Problem inflacija (VIDEO)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Naučnici razvili implant koji samostalno dozira insulin

​Naučnici su razvili novi eksperimentalni implantat za dijabetes koji obećava automatizaciju kontrole šećera u krvi. Ovo oslobađa pacijente svakodnevnog tereta brige o lijekovima.

Ova tehnologija koristi bioinženjerski modifikovane ćelije koje proizvode insulin. One su zaštićene mikroskopskim štitom nalik kristalu koji im omogućava bezbijedan rad unutar tijela.

Ono što ovaj uređaj izdvaja od tradicionalnih medicinskih pomagala jeste potpuno odsustvo eksternih baterija, elektronike i potrebe za stalnim unosom podataka.

Implantat funkcioniše kao “novi pankreas”. Samostalno detektuje porast nivoa glukoze i automatski oslobađa odgovarajuću količinu insulina, pružajući prirodniji i samoregulišući pristup liječenju.

Rani testovi na životinjama, čiji su rezultati objavljeni u časopisu “Science Medicine”, pokazali su izuzetno ohrabrujuće rezultate. Kod primata su implantirane ćelije ostale vitalne i funkcionalne, održavajući stabilan nivo šećera tokom dužeg perioda.

Možda vas interesuje i ovo:

Šta se dešava sa tijelom kada pretjerate sa slatkišima

Projekat je plod međunarodne saradnje koju predvodi doktor Šadi Fara, uz učešće prestižnih institucija kao što su Technion, MIT, Harvard, Johns Hopkins i Univeritet u Masačusetsu.

Iako klinička ispitivanja na ljudima još uvijek nisu zakazana, istraživači vjeruju da bi ova platforma u budućnosti mogla da se prilagodi i za druge metaboličke poremećaje, čineći liječenje hroničnih bolesti manje invazivnim i efikasnijim, prenosi “Ubergizmo”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Inostrane penzije u RS: Liječenje uz 10,2% doprinosa

Građani koji, pored naše, primaju i penziju iz inostranstva, da bi imali zdravstvenu zaštitu u Srpskoj, moraju da uplaćuju doprinos za zdravstvo.

Ukratko: 

  • Strani penzioneri moraju plaćati zdravstveno osgiranje
  • Fond PIO zdravstveno plaća za domaće
  • Doprinos za strane penzionere 10,2 posto, a domaće 1 posto

Oni, naime, ovo pravo ne mogu da ostvare preko „domaće“ penzije, nego svakog mjeseca moraju da uplaćuju 10,2% od iznosa penzije koju su zaradili vani.

Praktično, neko ko prima 1.500 KM, da bi mogao da se liječi u javnim zdravstvenim ustanovama Srpske, mjesečno treba da izdvoji oko 150 KM ili 1.800 KM godišnje.

U Fondu zdravstvenog osiguranja objašnjavaju da za penzionere koji primaju penziju Fonda PIO, doprinos za zdravstvo, koji iznosi 1%, uplaćuje ovaj fond.

“Penzionere koji primaju penzije samo iz inostranstva, na osiguranje prijavljuje zemlja u kojoj su ostvarili pravo na penziju. Ukoliko je riječ o zemljama sa kojima BiH ima potpisan Sporazum za njih uplaćuje doprinose. Ukoliko je riječ o zemljama sa kojima BiH nema potpisan Sporazum, inostrani penzioneri se prijavljuju” kažu u Fondu PIO, a prenosi Srpskainfo.

Obaveza društva je da štiti penzionere iz Srpske

Dodaju da je, za državljane Srpske koji imaju većinski staž osiguranja u inostranstvu, doprinosi za zdravstvo iznose 10,2% od penzije

“Inostrani penzioneri, treba redovno da uplaćuju doprinose kako bi imali prava na zdravstvenu zaštitu. Norma koja to predviđa sasvim je opravdana. Oni su tokom većeg dijela radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji. Nije ih moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Srpskoj. Oni su u punom iznosu plaćali doprinose ovdje. Sistemska obaveza društva je da štiti penzionere koji su radni vijek proveli u Srpskoj”, poručuju iz ovog fonda.

Mirko S. iz Banjaluke, koji prima stranu penziju u iznosu od 1.900 KM, kaže da ne uplaćuje zdravstveno osiguranje u Srpskoj.

“Praktično, mjesečno bih morao da dajem skoro 200 KM ili oko 2.300 KM godišnje. Penziju primam već 7 godina, što znači da bih, da sam uplaćivao zdravstveno, do sada dao više od 15.000 KM. Umjesto toga, kad imam neki zdravstveni problem, odem, lijepo, kod privatnika, pregledam se i platim. Na sreću, do sada nisam imao ozbiljnijih zdravstvenih smetnji, koje su zahtijevale duže liječenje”, kaže on.

Možda vas interesuje i ovo:

Gdje idu penzije iz Bosne i Hercegovine?

BiH postaje destinacija za strane penzionere zbog povoljnosti i kvalitete života

Podijeli tekst sa drugima na:

Projektom “Hljeb i mlijeko za penzionere” obuhvaćeno 414 korisnika

I ove godine u budžetu Opštine centar obezbjeđena su sredstva za socijalno zbrinjavanje najugroženijih kategorija stanovništva.

Jedan od višegodišnjih projekata namijenjenih penzionerima sa najnižim primanjima te osobama starijim od 60 godina bez primanja jeste projekat “Hljeb i mlijeko”.

Za mjesec februar ove godine pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka ostvarilo je 414 korisnika socijalnih usluga. Među njima je 376 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 38 lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina, a nisu ostvarila pravo na penziju.

Budžetom Opštine Centar za 2026. godinu povećani su iznosi novčane pomoći u okviru pomenutog projekta. Tako penzioneri sa najnižim primanjima sada mjesečno ostvaruju pravo na 100 KM. Do sada su ostvarivali 70 KM. Iznos pomoći za osobe bez stalnih primanja povećan je sa 100 KM na 150 KM.

Ovim povećanjem Opština Centar potvrđuje opredijeljenost prema jačanju podrške socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.

Ovaj mjesec je Služba za finansije Opštine Centar na račune korisnika pomoći uplatila iznos od 42.400 KM.

Sredstva sa ovog budžetskog granta raspoređuje opštinski načelnik zaključkom. Prijedlog za pomoć dolazi iz Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu u skladu sa utvrđenim kriterijima na osnovu podnesenih zahtjeva.

Možda vas interesuje:

Projektom “hljeb i mlijeko” obuhvaćeno 400 korisnika

Projektom “Hljeb i mlijeko” za penzionere, obuhvaćeno 408 korisnika

Podijeli tekst sa drugima na:

Polarna struja donijela ekstrem: Najhladniji januar u posljednjih 10 godina

Evropa je zabilježila najhladniji januar još od 2010. godine, s prosječnom temperaturom od 2,34 stepena Celzijusa, objavio je Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).

Fakti:

  • Najhladniji januar u Evropi od 2010. godine
  • Globalno najtopliji peti januar ikada
  • Mora neuobičajeno topla

Istovremeno, mjerenja na nivou cijele planete pokazala su da je januar globalno bio peti najtopliji otkako se vrše sistematska mjerenja, prenosi agencija AFP.

Ekstremi jačaju uprkos lokalnoj hladnoći

Naučnici Kopernikusove službe za klimatske promjene naglašavaju da hladnoća u jednoj regiji ne znači da se planeta hladi. Naprotiv, takvi kontrasti ukazuju na to da klimatski ekstremi postaju sve izraženiji.

Navode da su snažni hladni talasi pogodili sjevernu hemisferu u posljednjim sedmicama januara, dok je ledeni vazduh zahvatio Evropu i Sjevernu Ameriku.

Iznadprosječne temperature na velikom dijelu planete

U isto vrijeme, mjesečne temperature bile su iznad prosjeka na velikom dijelu svijeta, uključujući dijelove Arktika i zapadne Sjeverne Amerike.

“Januar 2026. godine donio je oštar podsjetnik da klimatski sistem može istovremeno donijeti vrlo hladno vrijeme u jednoj regiji, a ekstremnu vrućinu u drugoj”, izjavila je Samanta Burges,

strateški voditelj za klimu u ECMWF-u, prenosi Jutarnji list.

Globalna temperatura i poređenje s predindustrijskim periodom

Prosječna globalna temperatura u januaru iznosila je 12,95 stepeni Celzijusa, što je 1,47 stepeni iznad predindustrijskog nivoa.

Zimske oluje pogodile i SAD

Osim zahlađenja u Evropi, Sjedinjene Američke Države pogodila je snažna zimska oluja koja je donijela snijeg i led na području od Novog Meksika do Mejna.

Rekord i dalje drži januar 2025. godine

Ipak, apsolutni rekord i dalje drži januar 2025. godine, kada je globalna prosječna temperatura bila za 0,28 stepeni viša nego ove godine.

Mora i dalje neuobičajeno topla

Ni temperature mora ne donose olakšanje. Kako prenosi austrijski portal Heute, prosječna temperatura morske površine u januaru iznosila je 20,68 stepeni Celzijusa. To je četvrta najviša vrijednost ikada izmjerena za taj mjesec.

Možda vas zanima i ovo:

Najhladniji grad na svijetu: Oblačenje u njemu nije moda već pitanje života (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na:

Obavještenje Fonda PIO: Dostaviti isključivo traženu dokumentaciju

Fond PIO Republike Srpske podsjeća osiguranike da je u postupcima ostvarivanja prava treba dostaviti dokumentaciju koja je propisana.

To znači da se dostavlja dokumentacija koja je jasno i izričito navedena u zahtjevu za ostvarivanje konkretnog prava.

Dostavljanje dokumentacije i ličnih podataka koji nisu traženi ne doprinosi unapređenju efikasnosti postupka i dodatno usložnjava isti.

Fond postupke vodi u skladu sa propisima koji uređuju zaštitu ličnih podataka, primjenjujući načela zakonitosti i minimizacije podataka odnosno obrađujući isključivo podatke koji su nužni za pravilno i potpuno odlučivanje.

Koristimo se prilikom da podsjetimo podnosioce zahtjeva koji svoje zahtjeve dostavljaju putem pošte da ne prilažu kopiju lične karte. Takođe ne treba brilagati bilo koji drugi identifikacioni dokument. Za obradu zahtjeva to nije potrebno.

“Svi lični podaci koji nisu neophodni za obradu zahtjeva moraju biti uništeni, te nepotrebno dostavljanje dokumentacije stvara dodatne administrativne troškove”, kažu u Fondu PIO.

S tim u vezi, Fond poziva podnosioce zahtjeva da pažljivo prate uputstva prilikom podnošenja zahtjeva. U slučaju nejasnoća treba, blagovremeno da se obrate nadležnim organizacionim jedinicama, kako bi se postupak ostvarivanja prava sproveo efikasno, zakonito i uz punu zaštitu ličnih podataka.

Možda vas interesuje i ovo:

Isplata penzija u Republici Srpskoj: Ko će morati lično podizati novac?

Podijeli tekst sa drugima na:

Recept za najbrži kolač od jabuka

Najbrži kolač od jabuka vrlo jednostavno je napraviti. Nema ničeg ljepšeg od mirisa svježe pečenog kolača od jabuka koji se širi kućom, posebno kada je jednostavan i brz za pripremu.

Ovaj recept za najbrži kolač od jabuka bio je tajna mnogih baka, a pravi se lako, traje kratko i rezultat je mekan kolač, sočan i pun ukusa.

Idealan je kada vam neočekivano dođu gosti ili želite brzi desert za svaku priliku.

Sastojci:

  • 3 do 4 srednje velike jabuke
  • 150 g šećera
  • 2 jaja
  • 150 ml ulja
  • 200 g brašna
  • 1 prašak za pecivo
  • 1 kašičica cimeta
  • Prstohvat soli
  • Po želji: šaka oraha ili suvo grožđe

Priprema:

Ogulite i očistite jabuke, pa ih isijecite na tanke kriške ili kockice. Pospite ih malo cimetom da dodatno oslobode miris.

U velikoj činiji umutite jaja sa šećerom dok smjesa ne postane pjenasta. Dodajte ulje i promiješajte. U posebnoj činiji pomiješajte brašno, prašak za pecivo, so i cimet, pa polako umiješajte u tečnu smjesu.

U tijesto lagano umješajte isječene jabuke (i orahe ili grožđe ako ih koristite). Miješajte nježno, samo toliko da se sastojci sjedine.

Možda vas zanima i ovo:

Kolač sa kajsijama koji vas vraća u djetinstvo

Sipajte smjesu u prethodno podmazan i pobrašnjen pleh. Pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180°C oko 35 do 40 minuta, ili dok čačkalica ubačena u sredinu kolača ne izađe čista.

Bakini trik za sočan najbrži kolač od jabuka

Tajna je u pjenastoj osnovi tijesta i blagom miješanju: jaja umutite dobro, a jabuke dodajte na kraju, nježno. Ovo osigurava da kolač bude mekan, a jabuke zadrže svoju sočnost. Još jedan trik je da jabuke ne gulite previše – kore daju dodatnu aromu i teksturu, piše Ona.rs.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Otvoren Klub penzionera u opštini Trnovo

U Trnovu je svečano otvoren Klub penzionera, čime su penzioneri ove opštine dobili svoj kutak za druženje i upražnjavanje slobodnog vremena kroz različite društvene igre.

Iz opštine Trnovo saopšteno je da je otvaranje Kluba rezultat vlastitih ulaganja penzionera, ali i nesebične podrške ljudi dobre volje.

Podršku su pružili načelnik opštine Trnovo Miroslav Bjelica i gradonačelnik Istočnog Sarajeva LJubiša Ćosić. Takođe, pomoć je stigla i od Udruženja penzionera Republike Srpske. Osim njih podršku su dali i Trgovačko preduzeće “Pauer” i Šumsko gazdinstvo “Treskavica” iz Trnova. Podršku su dali i Udruženje građana “Starimo zdravo”, kao i mnogi durgi koji su prepznali značaj ove inicijative.

Penzioneri opštine Trnovo

Slično na ovu temu:

Penzioneri Gradiške u renoviranim prostorijama (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na:

BiH napustila u ratu, sada šef katedre na američkom univerzitetu

Vesna Balać, profesorica radioloških nauka, danas vodi budućnost obrazovanja u zdravstvu kao šefica Katedre za radiološke nauke na Indiana University Northwest (IU Northwest). Put do te pozicije bio je dug, izazovan i inspirativan – od ratom pogođenog Sarajeva početkom devedesetih do akademskog vrha u Sjedinjenim Američkim Državama.

Početkom 1990-ih, Vesna Balać je živjela u Sarajevu, suočena sa ekonomskim kolapsom i rastućim političkim tenzijama. Zbog sukoba, njena porodica je bila prinuđena da napusti dom – prvo su se preselili u Srbiju, a potom u sjeverozapadnu Indijanu.

“Imali smo sve što nam je trebalo, ali okolnosti su nas naterale da krenemo ispočetka”, prisjeća se Balać.

Novi početak i put ka zdravstvu

Po dolasku u SAD, upisala je IU Northwest, vođena željom da pomaže drugima. Iako joj rad u zdravstvu ranije nije bio privlačan, američki zdravstveni sistem ostavio je snažan utisak.
“Oduvijek me je fascinirala mehanika ljudskog tijela. Spoj nauke i pomaganja ljudima učinio je ovu profesiju idealnom za mene”, kaže Balać.

Diplomirala je radiološke nauke radeći dva posla i učeći na engleskom kao drugom jeziku. Paralelno je pohađala predavanja, obavljala kliničku praksu i radila u Community Hospital in Munster, kao i u John’s Pizzeria u Griffithu.

“To je bio izuzetno zahtjevan period, ali naučila sam istrajnost, organizaciju i vjeru u sebe”, ističe ona, prenose Aktuelnosti.us.

Od MRI tehničara do predavača

Nakon diplome zaposlila se kao MRI tehničar, a ubrzo je pozvana da predaje dio kursa na svom bivšem fakultetu. Iako je imala tehničko znanje, ulazak u učionicu bio je izazov.

Kada se otvorilo stalno nastavničko mjesto, nije vjerovala da ima šanse – ali uz podršku kolega, prijavila se i dobila posao.

“Otkrila sam svoju pravu strast – podučavanje”, kaže Balać.

Akademski napredak i liderstvo

Svjesna da kvalitetna nastava zahteva više od stručnog znanja, stekla je master diplomu iz obrazovanja odraslih i doktorat iz instructional systems technology. Godine 2017, nakon penzionisanja prethodnog rukovodioca, imenovana je za šeficu katedre koju je i sama završila.

“To je za mene pun krug – simbol rasta, nasljeđa i inspiracije”, naglašava Balać.

Posvećenost studentima

Tokom karijere bila je član uredničkog odbora časopisa American Society of Radiologic Technologists, govorila na nacionalnim konferencijama i koautor je udžbenika koji se koristi širom SAD i Kanade. Ipak, njen glavni fokus ostaju studenti.

Kao prva generacija studenta i netradicionalni polaznik, razumije izazove sa kojima se suočavaju današnji studenti.

“Moj cilj je da uklonim prepreke i pokažem da je uspjeh moguć, bez obzira na okolnosti”, poručuje Balać.

Njena priča svjedoči da i najteži počeci mogu postati temelj izuzetnog uspjeha – uz istrajnost, obrazovanje i spremnost da se prihvate nove prilike.

 

Podijeli tekst sa drugima na: