U aprilu mnogi prave jednu grešku i prerano posade biljke, zbog čega njihov razvoj i cvjetanje kasne. Još uvijek se mogu javiti noćne hladnoće koje mogu oštetiti mlade biljke i usporiti njihov rast.
April je mjesec kada priroda konačno počinje da se budi. Dani su duži, sunce je sve toplije, a mnogi jedva čekaju da izađu u dvorište i počnu sa radovima u bašti.
Upravo tada, puni entuzijazma, u aprilu mnogi prave jednu od najčešćih grešaka — i često nisu ni svjesni koliko ona može da utiče na biljke tokom cijele sezone.
Zemlja više nije smrznuta, temperature su prijatnije, a bašta izgleda spremno za sadnju. Mnogi tada odlučuju da požure i posade cvijeće, povrće ili začinsko bilje, vjerujući da će tako dobiti prednost i ranije uživati u plodovima svog rada.
Međutim, ono što većina zaboravlja jeste da april ume da bude veoma varljiv mjesec.
Iako su dani topli, noći često znaju da budu hladne, a u nekim krajevima čak i mraz nije rijetkost. Upravo ta razlika između dnevnih i noćnih temperatura može biti kobna za mlade biljke.
Prerana sadnja – greška koju mnogi prave
Mlade biljke, naročito one osjetljive poput paradajza, paprike ili tikvica, jednostavno nisu spremne da izdrže nagle promjene temperature. Čak i ako prežive prve noći, hladnoća može da uspori njihov rast, ošteti korijen ili potpuno zaustavi razvoj.
Zato se kasnije dešava ono što zbunjuje mnoge baštovane.
Biljke su posađene na vrijeme. Redovno se zalivaju. Dobijaju dovoljno sunca. Ali ne napreduju. Ne cvjetaju kako treba. Djeluju slabo i “zaostalo” u odnosu na očekivanja.
Razlog često leži upravo u tom početnom šoku koji su doživjele u aprilu.
Osim prerane sadnje, postoji još jedan problem koji ide ruku pod ruku sa njom — nestrpljenje.
Možda vas zanima i ovo:
Proljećno uređenje cvijećnjaka: Prvi koraci ka rascvjetanoj oazi
Mnogi u želji da “pomognu” biljkama počnu da ih pretjerano zalivaju ili đubre prerano, misleći da će tako ubrzati rast. Međutim, to često ima suprotan efekat. Zemlja koja je još uvijek hladna i vlažna ne može pravilno da primi hranljive materije, pa korijen biljke ostaje pod stresom.
Iskusni baštovani znaju da je april više mjesec pripreme nego sadnje.
Tada se zemljište čisti, prekopava, uklanjaju se korovi i dodaje kompost kako bi zemlja bila spremna. Sadnja osjetljivijih biljaka obično se ostavlja za kasnije — kada se temperatura stabilizuje i kada prođe opasnost od hladnih noći.
Naravno, to ne znači da u aprilu ne treba ništa saditi.
Postoje biljke koje odlično podnose hladnije uslove, poput zelene salate, luka ili graška. One čak i vole svježinu i mogu lijepo da napreduju u ovom periodu.
Ključ je u tome da se zna šta kada posaditi
Na kraju, u aprilu mnogi prave ovu grešku i ostanu razočarani kada njihova bašta ne izgleda onako kako su zamislili. Iako su uložili trud, vrijeme i energiju, rezultat izostane — ne zato što nisu radili dovoljno, već zato što su požurili u pogrešnom trenutku, piše Krstarica.
