Udruženje penzionera opštine Brod donijelo je odluku o isplati jednokratne novčane pomoći u iznosu od 100 KM za stotinjak svojih članova. Pomoć je isplaćena penzionerima koji primaju najnižu penziju u Republici Srpskoj, u iznosu od 328,19 KM.
Đorđe Ružojčić, predsjednik udruženja naglasio je da su sredstva za isplatu pomoći obezbjeđena iz redovne mjesečne članarine. Ta članarina iznosi 4 KM mjesečno.
“Svjesni smo da je 328 maraka iznos s kojim je teško podmiriti i najosnovnije životne potrebe. Upravo zato smo odlučili da sredstva, koja izdvajamo od članarine, usmjerimo onima kojima je pomoć najpotrebnija” istakao je Ružojčić.
Iz udruženja su poručili da će se i u narednom periodu truditi da kroz racionalno trošenje zajedničkih sredstava nastave sa sličnim aktivnostima, dajući prioritet najstarijim i najugroženijim sugrađanima.
Jeste li ikada poželjeli da živite daleko od svega, u malom, uređenom društvu u kojem svako svakoga poznaje? U kojem nema kriminala, djeca bezbrižno trče kud god žele, hrana se ne uvozi, a signala za mobilni telefon gotovo da i nema?
Ova, u današnje vrijeme pomalo utopijska zajednica zaista postoji i broji nešto manje od 300 stanovnika.
Tačkica usred Atlantskog okeana, aktivni vulkan koji je stvorio ostrvo Tristan da Cunha, danas je najizoliranije i od civilizacije najudaljenije nastanjeno mjesto na svijetu.
Glavni i jedini grad na ostrvu zove se Edinburgh of the Seven Seas i po mnogo čemu je zaista jedinstveno mjesto.
Do prvog naseljenog mjesta 2.800 kilometara
Edinburgh of the Seven Seas, u prevodu Edinburg od Sedam Mora jedna je od britanskih prekomorskih teritorija, iako je od matične zemlje udaljena gotovo 10.000 kilometara.
Najbliži grad je Kejptaun u Južnoj Africi. Od njega je udaljen oko 2.800 kilometara i povezan je s njim brodskom linijom koja saobraća jednom sedmično.
Vožnja traje šest dana i jedini je način na koji se može stići do ostrva, s obzirom na to da Tristan da Cunha nema aerodrom ni avionsku pistu.
Stanovnici ne zaključavaju kuće
Malobrojni stanovnici, a njih je, prema posljednjim podacima, oko 275, žive mirnim seoskim životom.
Svi se međusobno poznaju i ne zaključavaju vrata svojih domova, jer kriminal ne postoji.
Aktivni vulkan na ostrvu posljednji put je eruptirao 1961. godine. Tada je britanska vlada hitno evakuisala sve stanovnike i preselila ih u Englesku, prenosi putnikofer.hr.
Dvije godine kasnije, kada se stanje smirilo, vratili su se na ostrvo i obnovili naselje. Sa njima je tada došla i nekolicina novih stanovnika koje su starosjedioci zainteresovali pričom o svom mirnom i izolovanom domu.
Naselje Edinburgh of the Seven Seas osnovao je 1816. godine narednik William Glass, nakon što je Velika Britanija anektirala teritoriju ostrva Tristan da Cunha.
Na ovom i nekoliko okolnih ostrva Britanija je držala vojni garnizon, koji je tu ostao sve do kraja Drugog svjetskog rata. Mjesto je ime dobilo po princu Alfredu, vojvodi od Edinburga, u čast njegove posjete ostrvu 1867. godine.
Stanovnici ne zaključavaju kuće
Zaboravite na mobilne telefone
Do prvog naseljenog mjesta 2800 kilometara
Evakuisani zbog vulkana
Turisti budu kod lokalnih porodica
Kako danas izgleda život na najudaljenijem i najizolovanijem ostrvu svijeta? Na ostrvu se nalaze mala luka, crkva, škola i pošta.
Imaju jedan put koji povezuje mjesto sa poljima krompira. Na ostrvu je malo automobila, gotovo se uopšte ne koriste, a ljude po potrebi prevozi minibus nazvan “Potato Patches Flier”.
Glavna grana privrede je lov, uzgoj i izvoz rakova, poznatih kao tristanski jastog. Svaka od osamdesetak porodica ima zemlju koju obrađuje, uzgajaju se različite kulture, a najviše krompir.
Zanimljivo je da ostrvo ne uvozi hranu, već stanovnici jedu samo ono što je lokalno ulovljeno i uzgojeno. Danas se sve više okreću i turizmu, ali pod vrlo jasno određenim pravilima.
Na ostrvu, naime, nema hotela, restorana ni turističke infrastrukture. Oni koji požele da dođu, moraju se najaviti administraciji ostrva, mjesecima, a nekad i godinu dana ranije.
Oni im zatim daju odobrenje i nalaze smještaj u jednoj od lokalnih porodica na udaljenom ostrvu. Sve su opcije naveli na službenoj stranici, na kojoj je naveden i e-mail na koji se potrebno unaprijed najaviti.
Tursti budu kod lokalnih porodica
Grad izlazi na obalu mora
Žive isključivo od vlastite poljoprivrede
Nema kriminala i korupcije
Nema signala, internet spor
Na ostrvu se, ako uspijete doći na njega zbog ovih strogih pravila, krećete pješke, jer je sve blizu i nema potrebe za nikakvim prevozom.
“Albatross Bar” je jedini kafić, odnosno pab na ostrvu, ali ima veoma fleksibilno radno vrijeme i teško se pouzdati u njegove usluge, pišu ljudi na internetu.
Zato većina posjetilaca jede u kućama domaćina kod kojih su odsjeli.
Zaboravite na mobilne telefone
Signala nema, ali u pošti postoji telefonska govornica. Internet signal postoji i moguće je koristiti internet na računaru, ali on koristi satelitsku vezu i prenos podataka je veoma spor.
Tako da je odmor na ovom neobičnom ostrvu zaista odmor od civilizacije, tehnologije i užurbanosti koja nas okružuje.
Haso Halilović, zamjenik predsjednika Udruženja penzionera FBiH rekao je da nepravda prema penzionerima traje još od 1998. godine.
On kaže da će predložene izmjene i dopune Zakona o PIO osigurati minimum koji će donijeti poboljšanje materijalnog položaja penzionera te da trenutno ne postoji alternativa ovom zakonskom rješenju.
„Više od godinu dana radimo, izuzetno teško smo radili od pregovora, razgovora, proračuna i svega i došli smo do jednog kvalitetnog teksta izmjena i dopuna zakona koji će omogućiti sadašnjim 665.132 penzionera bolji materijalni položaj odnosno veće penzije“, rekao je Halilović.
On je rekao da je tekst izmjena podržan, iako, nije u u ptopunosti dovoljan.
“Prihvatili smo ovaj tekst izmjena i dopuna, podržali ga. On je minimalan, on nije dovoljan, moramo reći da to nije dovoljno u odnosu na standard života, u odnosu na ovo sve oko na što se dešava“, rekao je Halilović, a prenosi FTV.
Halilović se osvrnuo i na članove zakona koji se odnose na procenat povećanja i obračun penzija, pojašnjavajući značaj člana 81.<<<Opširnije
“On reguliše drugu stvar, reguliše vrijednost boda jer bodni sistem je kod obračuna penzija. Znači od 1. januara 2026. kada se usvoje ovo izmjene i dopune, onda će vrijednost boda skočiti onoliko koliko je skočila plata”, rekao je Halilović.
Nema umanjenja za trenutne penzionere
Naglasio je da se novi sistem obračuna odnosi na buduće penzionere, bez umanjenja koje trenutno postoji.
“Vrijednost obračunskog boda za nove penzionere je vezan isključivo za rast plata i ne umanjuje se nijedan procenat kao što se umanjuje kod ovih sadašnjih penzionera”, rekao je Halilović.
Upozorio je da se ne smije dovoditi u pitanje usvajanje izmjena, jer penzioneri već računaju na njih.
“Smatramo da ne treba dovoditi u pitanje jer ovo sadašnji penzioneri uzimaju kao gotovu stvar i ja ću zamoliti i pozvati sve delegate oba doma da se najozbiljnije socijalno osvijeste i da ove izmjene i dopune jednoglasno usvoje”, rekao je Halilović.
Halilović smatra da trenutno ne postoji druga opcija.
“Mislim da alternative ovome trenutno nema, jer sredstva budžeta su planirana na osnovu ovih izmjena i dopuna”, kazao je Halilović.
Govoreći o nepravdama među penzionerima, istakao je da će one biti djelimično ispravljene, ali da problem traje decenijama.
“Nepravda prema penzionerima se radi od 1998. godine. Od 1998. godine kad je prvi put prepolovljena skoro penzija. Imamo oko 80.000 penzionera koji imaju penzije ispod minimalne penzije“, rekao je Halilović.
Analiza ljudskog moždanog tkiva otkriva razlike u ponašanju imunih ćelija u mozgu sa Alchajmerovom bolešću u poređenju sa zdravim mozgom. To ukazuje na potencijalno novu metodu liječenja.
Istraživanje, koje je predvodio Univerzitet u Vašingtonu, otkrilo je da je mikroglija u mozgu ljudi sa Alchajmerovom bolešću češće u predinflamatornom stanju, zbog čega je manje vjerovatno da će biti zaštitna. To su imunološke ćelije koje pomažu da mozak bude zdrav tako što čiste otpad i čuvaju normalnu funkciju mozga.
Kao odgovor na infekciju ili za uklanjanje mrtvih ćelija, ovi sjajni čistači mogu postati manje vretenasti i pokretljiviji. Oni takođe oštećuju sinapse tokom razvoja, što pomaže u oblikovanju kola za dobro funkcionisanje našeg mozga.
Manje je sigurno kakvu ulogu imaju kod Alchajmerove bolesti. Ali kod ljudi sa razornom neurodegenerativnom bolešću, neke mikroglije reaguju previše snažno i mogu izazvati upalu koja doprinosi smrti moždanih ćelija.
Nažalost, klinička ispitivanja antiinflamatornih lijekova za Alchajmerovu bolest nisu pokazala značajne efekte.
Da bi se pozabavili ulogom mikroglije u Alchajmerovoj bolesti, naučnici sa Univerziteta u Vašingtonu, Ketrin Prater i Kevin Grin, zajedno sa kolegama iz više američkih institucija, koristili su uzorke autopsije mozga donatora istraživanja. Uzroci su bili od 12 ljudi su imali Alchajmerovu bolest i 10 zdravih kontrola – za proučavanje gena.
Koristeći novu metodu za poboljšanje sekvenciranja RNK sa jednim jezgrom, tim je uspio da u dubini identifikuje 10 različitih klastera mikroglije u moždanom tkivu na osnovu njihovog jedinstvenog skupa ekspresije gena koji govori ćelijama šta da rade.
Mikroglija može da mijenja tipove tokom vremena
Tri klastera nisu ranije viđena, a jedan od njih bio je češći kod ljudi sa Alchajmerovom bolešću. Ova vrsta mikroglije ima uključene gene koji su uključeni u upalu i ćelijsku smrt. Istraživači su otkrili da su klasteri mikroglije u mozgu ljudi sa Alchajmerovom bolešću vjerovatnije bili oni u predinflamatornom stanju.
To znači da je veća vjerovatnoća da će proizvoditi inflamatorne molekule. Te molekule mogu oštetiti moždane ćelije i možda doprinijeti napredovanju Alchajmerove bolesti. Tipovi mikroglije u mozgu ljudi sa Alchajmerovom bolešću su manje vjerovatno bili zaštitni. To je ugrožavalo njihovu sposobnost da daju svoj doprinos u oslobađanju mrtvih ćelija.
Naučnici takođe, prenosi Science alert, misle da mikroglija može da mijenja tipove tokom vremena. Dakle, ne možemo samo da pogledamo mozak osobe i sa sigurnošću kažemo koju vrstu mikroglije ima, već njihovo praćenje tokom vremena može nam pomoći da razumijemo kako doprinose Alchajmerovoj bolesti.
„U ovom trenutku ne možemo reći da li mikroglija uzrokuje patologiju ili da li patologija uzrokuje da ove mikroglije mijenjaju svoje ponašanje”, rekao je Prater.
Ovo istraživanje je još uvijek u ranoj fazi, ali unapređuje naše razumijevanje uloge ovih ćelija u Alchajmerovoj bolesti i sugeriše da određeni klasteri mikroglije mogu biti mete za nove tretmane. Tim se nada da će njihov rad dovesti do razvoja novih terapija koje mogu poboljšati živote ljudi sa Alchajmerovom bolešću.
„Sada kada smo utvrdili genetske profile ovih mikroglija, možemo pokušati da saznamo šta tačno rade. Nadamo se da identifikujemo načine da promijene njihovo ponašanje koje može doprinijeti Alchajmerovoj bolesti”, rekao je Prater.
Objasnio je da bi možda mogli da promijenimo njihovo ponašanje tretmanima koji bi mogli spriječiti ili usporiti ovu bolest.
Visina participacije u Republici Srpskoj povećana je nakon 15 godina. To povećanje neće osjetiti najugroženije kategorije osiguranika, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja.
Iz Fonda su istakli da od zdravstvenih ustanova očekuju da na ove konkretne finansijske mjere podrške odgovore još boljim kvalitetom i dostupnošću zdravstvene zaštite.
Podsjetili su da participacije u sistemu obaveznog zdravstvenog osiguranja nisu mijenjane od 2011. godine, iako su od tada troškovi zdravstvenih usluga značajno porasli.
“U takvim okolnostima, Aktiv direktora zdravstvenih ustanova koje pružaju bolničku zdravstvenu zaštitu inicirao je izmjene Pravilnika o participaciji. To je UO Fonda, uz saglasnost resornog ministarstva, prihvatio vodeći računa o održivosti zdravstvenog sistema”, pojasnili su iz Fonda.
Naglašeno je da izmjene u visini participacije, koje za pojedine zdravstvene usluge podrazumijevaju povećanje ličnog učešća, neće osjetiti najugroženije kategorije osiguranika.
Ko je sve oslobođen plaćanja participacije
Dodali su i da je više od 50 odsto osiguranih lica po nekom osnovu oslobođeno plaćanja participacije.
“Participacije za sve usluge iz obaveznog zdravstvenog osiguranja oslobođena su djeca do 18 godina. Zatim lica starija od 65 godina, trudnice i porodilje, slijepa lica, lica oboljela od rijetkih bolesti. Participiacije su oslobođeni i dobrovoljni davaoci krvi, lica sa određenim mentalnim oboljenjima, penzioneri sa najnižom penzijom. U toj kategoriji su i ratni vojni invalidi i druge osjetljive kategorije”, precizirali su iz Fonda.
Participacije su oslobođeni i osiguranici koji se liječe od malignih bolesti, dijabetesa, hemofilije, epilepsije, progresivnih mišićnih oboljenja, cerebralne paralize, multiple skleroze, reumatske groznice, plegija i drugih teških oboljenja.
Detaljnije je preciziran tačan broj dana za koliko se plaća participacija za vrijeme bolničkog ležanja, kao i maksimalni iznos participacije u iznosu od 370 KM – bez obzira na stvarne troškove zdravstvene usluge.
Participacija za bolničko liječenje plaća se najviše za 14 dana i iznosi 25 KM po danu, odnosno 30 KM za 12 dana u Univerzitetskom kliničkom centru /UKC/ Republike Srpske.
“Osiguranik hospitalizovan 25 dana u UKC RS, participaciju će platiti samo za 12 dana”, pojasnili su iz Fonda.
“Dosadašnji način plaćanja participacije za pojedine zdravstvene usluge dovodio je do određenih nelogičnosti. U praksi se dešavalo da osiguranik za pojedine ambulantne ili specijalističke usluge plati veći iznos participacije, nego za liječenje u bolnici”, navedeno je u saopštenju.
U slučaju zloupotrebe naplata participiacije u hitnoj pomoći
Uvedena je i novina u službama hitne pomoći na način da je omogućeno da se naplati participacija u onim slučajevima kada se ne radi o hitnim stanjima, zbog čestih zloupotreba.
Iz FZO su naglasili da već godinama preuzimaju značajan dio tereta finansiranja zdravstvene zaštite. Iako Republika Srpska ima jednu od najnižih stopa doprinosa za zdravstvo.
U odnosu na 2020. godinu, izdvajanja za domove zdravlja povećana su za 120 miliona KM, dok su izdvajanja za bolnice povećana za više od 250 miliona KM.
“Svjesni da osiguranici nisu dovoljno informisani o tome koliko koštaju zdravstvene usluge. Fond planira da kroz mobilnu aplikaciju u okviru IZIS-a omogući svakom osiguraniku uvid u njegove ukupne troškove zdravstvene zaštite. Koliko je on kroz participaciju izdvojio, a koliko Fond zdravstvenog osiguranja i slično”, navedeno je u saopštenju.
U ovoj godini planirano je donošenje pravilnika o praćenju zadovoljstva korisnika uslugama zdravstvene zaštite. U njegovu izradu uključen je i Fond. Posebna pažnja biće usmjerena na to da li zdravstvene ustanove usluge pružaju kvalitetno i da li su pacijenti zadovoljni.
Izmjene Zakona o PIO, koje je usvojila Vlada FBiH, poslanici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH trebali bi razmatrati u ponedjeljak.
Prema ovim izmjenama, među ostalim, na zahtjev predstavnika penzionera uvodi se više nivoa najniže penzije, koja će ubuduće zavisiti od dužine staža, a tu je i član 81. Zakona koji i nije baš dobar za boračku populaciju.
Federalni zastupnici Almedin Aliefendić i Admir Čavalić uputili su amandman na Prijedlog zakona. Oni predlažu da borci budu izuzeti iz primjene člana 81, koji se tiče izračuna najniže penzije.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike naglašavaju da Izmjene Zakona o PIO ne umanjuju prava boračke populacije. Takođe ne izuzimaju iz zaštite najniže i zagarantirane penzije.
Ističu da predložena zakonska rješenja zadržavaju i dodatno jačaju zaštitu boraca. Navode da bi usvajanje amandmana Čavalića i Aliefendića došlo do trajne negativne posljedice po boračku populaciju.
Dodaju kako se navedenim amandmanom predlaže da se odredbe člana 81. Zakona o PIO-u, koje osiguravaju zaštitu kroz institut najniže i zagarantirane penzije, ne primjenjuju na borce.
Borci ogorčeni
Hamza Krkalić, predstavnik Federalnog udruženja „Kamp boraca“ za FTV kaže da su ogorčeni.
Ove izmjene su uglavnom posvećene boljem materijalnom položaju penzionera, sigurnijoj isplati te održivosti penzijskog sistema, kaže Redžo Mehić, predsjednik UO Saveza udruženja penzionera Federacije BiH.
I kako navode iz Ministarstva, cilj je u sistem konačno uvesti više pravde, da se vrednuje rad, da se cijeni ono što je neko uplaćivao 40 godina, te da se prestane s praksom u kojoj se izjednačavaju oni koji su radili cijeli radni vijek s onima koji su u sistemu proveli znatno kraće vrijeme, najčešće tek pola radnog vijeka.
Makaze koristimo gotovo svakog dana, ali rijetko razmišljamo o tome koliko su zapravo oštre.
Ma koliko ih često ili rijetko koristimo one, baš kao i noževi, vremenom otupe. Dobra vijest? Ne morate odmah da kupujete nove niti da trčite kod majstora – oštrenje možete da obavite sami, i to uz pomoć stvari koje već imate u kući.
U nastavku otkrivamo četiri jednostavna i brza načina da makazama vratite staru oštrinu, bez posebnih alata i komplikovanih postupaka, piše Telegraf.
Aluminijumska folija
Jedan od najlakših trikova za oštrenje tupih makaza jeste aluminijumska folija. Odsijecite komad dužine oko 20 centimetara i presavijte ga po dužini nekoliko puta, dok ne dobijete deblju traku. Zatim počnite da siječete foliju, vodeći računa da koristite cijelu dužinu obe oštrice. Trenje između metala pomaže da se ivice ponovo izoštre. Kada završite, prebrišite sječiva vlažnom kuhinjskom krpom kako biste uklonili sitne ostatke folije.
Šmirgla
Ako imate šmirglu, iskoristite je za brzo osvježavanje oštrine. Najbolje je da izaberete šmirglu sa finijim granulama. Kao i kod folije, nekoliko puta sijecite šmirglu, koristeći cijelu dužinu sečiva. Zatim okrenite makaze i ponovite postupak kako biste obradili i drugu stranu. Na kraju, obavezno prebrišite sječiva vlažnom krpom.
Staklena tegla
Nemate ni foliju ni šmirglu? Poslužiće i staklena tegla od kiselih krastavaca, džema ili sosa. Raširite makaze i postavite sječiva oko ivice tegle, koliko god možete. Jednom rukom držite makaze, a drugom teglu, čvrsto da ne klizi. Zatim lagano “sijecite” staklo, uz blag pritisak. Kada osjetite da su sječiva glađa, prebrišite ih vlažnom krpom. Preporuka je da koristite staru teglu, jer makaze mogu ostaviti sitne tragove na staklu.
Porcelanska šolja
Ovo nije idealan način, ali može da posluži kada nemate ništa drugo pri ruci. Uzmite porcelansku šolju i okrenite je naopako. Većina šolja ima neglaziranu ivicu na dnu. Raširite makaze i povlačite sječiva preko te ivice, pod blagim uglom. Ponovite nekoliko puta za svaku stranu, a zatim ih očistite vlažnom krpom.
Kada je vrijeme za profesionalno oštrenje makaza
Svi ovi trikovi mogu solidno da izoštre makaze i produže im vijek trajanja. Ipak, ako želite savršenu, “žiletsku” oštrinu, najbolji izbor je kamen za oštrenje. Ova metoda zahtijeva malo više vježbe i strpljenja, ali kada je savladate, moći ćete da naoštrite gotovo sve u domaćinstvu.
Zakonom o PIO FBiH omogućeno je pravo na naknadu troškova ukopa penzionera. Posmrtninu koja je u iznosu prosječne penzije u Federaciji, a koja je sada 651 KM, može naplatiti član porodice koji je snosio troškove.
Ukoliko se se usvoje izmjene Zakona o PIO-u, troškove će moći naplatiti osoba koja je snosila troškove sahrane.
Posmrtnina se odnosi na penzionere koji su za života boravili na području Federacije, Brčko distrikta i Republike Srpske a primali penziju preko Fonda PIO FBiH.
Ukoliko zahtjev podnosi dijete umrlog potrebno je dostaviti smrtni list i rodni list. Ukoliko zahtjev podnosi bračni supružnik, račun od troškova ukopa, račun banke podnosioca zahtjeva.
U posljednje vrijeme na isplatu posmrtnine iz Fonda PIO se čeka najkasnije tri mjeseca.
Građanima BiH stižu “phishing” poruke povezane s OLX-om i Viberom, nakon kojih prevaranti preuzimaju telefonske brojeve korisnika.
Kada je krenuo da obnovi oglas na platformi OLX, Alem Karamešić iz Sarajeva je dobio poruku na Viber s pitanjem “da li je to on, kako bi se spriječile zloupotrebe”.
U poruci je navedeno da će mu poslati SMS i da u slučaju ako ne dobije – pošalje znak plus (+) na Viber broj s kojeg su ga kontaktirali.
Kada je vidio da nema SMS poruke, poslao je znak plus na Viber. Nakon toga dobio je poruku. U njoj se navodi da će dobiti poziv s broja na koji se ne mora javiti, nego da iskopira zadnjih šest cifri i pošalje im.
“Zazvoni mi telefon, ja ukinem, iskopiram zadnjih šest cifara i pošaljem na taj Viber broj – i tada je problem nastao.
“Raja mi piše: ‘Šta si ovo broj promijenio?’ Onda odem u firmi u našu IT podršku i oni mi vrate broj, a šta je s brojem prikačenim na moje ime, ne znam. Uglavnom, ja sam zvao OLX, oni su upoznati s ovim i ne mogu, kažu, ništa raditi”, priča Karamešić za Detektor.
OLX: To nije problem samo problem ove platforme
“To je problem koji skeneri imaju s Viberom. Ovdje se radi o više problema. OLX korisnike svakodnevno upozoravamo, kroz razne kanale”, navodi Aida Raonić iz kompanije OLX.
Iz ove kompanije su na svojoj web stranici dali više uputa kako se zaštititi od ovih napada. Sugerišu, između ostalog, da se uvijek provjeri broj s kojeg su dobili poruku.
Fernala Sejmen-Banjac, izvršna direktorica kompanije DISTI i predsjednica organizacije Women4Cyber, pojašnjava o čemu je riječ.
“Phishing” poruke su prevare kojima napadači pokušavaju da navedu korisnike da kliknu na lažni link i ostave password, broj kartice, jedinstveni matični broj i slično.
“Neko faktički sjedi i posmatra stranicu, gleda kada će se pojaviti neki novi oglas. Kada se pojavi, onda se javlja s tom porukom. Zna da bi u tom trenutku bilo logično da dobijete jednu takvu poruku. Ali je niste dobili od OLX-a. Tu je njegova greška jer nije provjerio od koga je dobio poruku. Oni računaju da se vama žuri da hoćete nešto da objavite brzo, da hoćete potvrdu da ste to riješili. Inače phishing poruke upravo to i rade, pokušavaju iskoristiti vrijeme kada vam se žuri i panika je”, objašnjava Sejmen-Banjac.
Najbolji način da se zaštitimo jeste tako što ćemo biti na oprezu, svaku poruku pažljivo pročitati i provjeriti s kojeg broja je došla.
To može biti malo dosadno, dodaje naša sagovornica, ali je najbolji način da se zaštitimo jer ne postoji sistem koji nas štiti od svega.
Iz Federalne uprave policije do objave teksta nisu za Detektor odgovorili da li su zaprimili prijave građane koje se odnose na ovu prevaru.
