Šta je u prodavnicama u Srpskoj poskupjelo, a šta pojeftinilo?

Brojne cijene proizvoda u Srpskoj, koje svako domaćinstvo kupuje, nastavile su da rastu, pokazuju najnoviji podaci, oni za januar, koje je objavio Republički zavod za statistiku.

Poređenje tih cijena, sa cijenama u istom mjesecu prošle godine, pokazuje da su poskupjele mnoge prehrambene namirnice.

Kilogram riže je sa 3,80 poskupio na 4,10 KM, a kg bijelog hljeba od pšeničnog brašna sa 3,03 na 3,49 KM, dok je kilogram makarona, u prosjeku, sa 4,18 “otišao” na 4,35 maraka.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, znatno su povećane i cijene mesa. Recimo, junetina sa kostima je sa 12,86 poskupjela na 13,75, a teletini bez kosti je cijena povećana sa 24,46 na 25,99.

Zabilježen je i skok cijene svinjetine bez kosti i to sa 11,31 na 12,90 maraka, dok su i ljubitelji piletine loše prošli, jer pile po kilogramu, umjesto 6,33, plaćaju 6,73.

Ništa bolja situacija nije ni kada su u pitanju pileći fileti, čiji je kilogram sa 10,28 otišao na 12,39 KM.

Cijena suvog svinjskog vrata je otišla sa 20,30 na 22,99, a šunkarice sa 15,70 na 17,32. Poskupjela je i mortadela, sa 14,72 na 16,35, kao i čajna kobasica sa 20,90 na 24,19. Svježa pastrmka je sa 11,67 “otišla” na 12,44 KM.

U međuvremenu je, prema statističkim podacima, došlo i do pojeftinjenja nekih od artikala. Recimo, so je poskupjela sa 1,09 na 1,29, ali je šećer sa 2,27 pojeftinio na 2,15 po kilogramu.

Umjesto 1,86, pšeničnom brašnu je u januaru ove godine cijena iznosila 1,69 po kilogramu, a ulje je pojeftinilo sa 3,94 na 2,64.

Jeftinije plaćamo i mlijeko u tetrapaku, čija je cijena u januaru 2023. iznosila 2,43, a u istom mjesecu ove godine 2,31 KM.

Banane smo po kilogramu, umjesto prošlogodi-njih 3,34, plaćali 2,82, ali su jabuke sa 1,81 poskupjele na 2,13 KM.

Kada je riječ o povrću, poskupio je kupus, sa 0,89 na 1,21, a pojeftinio pasulj, sa 6,08 na 5,84 KM/kg. Krompir je, za godinu dana, po kilogramu sa 1,56 poskupio na 2,10 maraka.

U udruženjima za zaštitu potrošača smatraju da nas očekuje novi rast cijena, što je, smatraju, bez osnova. Primjera radi, Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, u izjavi za “Nezavisne novine” kaže da opravdavaju pojeftinjenje dijela artikala, kao što su, recimo, ulje i mlijeko, a to je, ističe, dokaz da i druge ci-jene mogu biti znatno niže.

“Međutim, trgovci stalno imaju svoja opravdanja i sada im je dobrodošlo ovo opravdanje sa po-većanjem minimalca. Čini se da se kraj ne vidi. Dok god nema ograničenja marži i dok god je slobodno formiranje cijena, apsurdno je da uop-šte pričamo o tome koliko će one ići ka gore”, naglasila je Marićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Orasi čine čuda za vaše srce, a smanjuju i trigliceride

Orašasti plodovi su jedan od najboljih izvora proteina i masti za zdravlje srca. Sadrže važna biljna vlakna i mnoge važne mikronutrijente koji utiču na zdravlje ovog organa.

Preporučuje se da jedete što više orašastih plodova, ali se za jednu vrstu smatra da je najzdravija i najbolja za zdravlje srca.

Dijetetičarka Izabel Vaskez za “Eating Well” izdvojila je zašto su baš orasi najbolji orašasti plodovi koje bi trebalo jesti za zdravije srce.

Omega-3 masne kiseline su vrsta višestruko nezasićenih masnih kiselina koje pomažu kod smanjenja upala u tijelu. Kako objašnjava dijetetičarka, orasi od svih orašastih plodova imaju najveći udio omega-3 masnih kiselina.

Osim što utiču na smanjenje upala, omega-3 masne kiseline mogu pomoći u smanjenju nivoa triglicerida, što je važno jer visoki nivoi triglicerida povećavaju rizik od srčanih bolesti, prenosi Eating Well.

Orasi su izvor masti zdravih za srce, ističe dijetetičarka. Orasi imaju 13,4 grama polinezasićenih masti i 2,5 grama mononezasićenih masti koje mogu pomoći u snižavanju nivoa holesterola i prevenciji bolesti srca, objašnjava ona. Dodaje da bio u ishrani trebalo da imamo što više nezasićenih masti.

Kao poslednju zdravstvenu dobrobit oraha, dijetetičarka je istakla visok udio vlakana i mikronutrijenata.

“Vlakna su korisna za smanjenje nivoa holesterola, baš kao i nezasićene masne kiseline”, ističe dijetetičarka. Redovna konzumacija oraha pomoći će vam da povećate unos vlakana, što će imati pozitivne posledice na cjelokupno zdravlje.

“Orasi sadrže i antioksidanse, uključujući fitosterole i polifenole”, objašnjava Izabel Vaskez.

Dodaje da antioksidansi u orasima pomažu da se smanji oksidativni stres, upala i krvni pritisak, čime automatski pozitivno utiču na zdravlje srca.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj neki primaju penziju veću od 3.000 KM

U Republici Srpskoj danas je počela isplata februarskih penzija, saopšteno je iz Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Srpske.Isplatom je obuhvaćeno ukupno 282.450 korisnika prava, od čega je 227.641 u Republici Srpskoj, a 54.809 van Srpske.

Za isplatu penzije za februar potrebno je 147,25 miliona KM u neto iznosu, odnosno149,06 miliona KM u bruto iznosu.

Prosječna penzija iznosi 592 KM i čini 45,13 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj. Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 601 KM i čini 45,83 odsto prosječne plate.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za decembar iznosi 882 KM,što čini 67,28 odsto od prosječne plate. Iznos najviše penzije za februar u Republici Srpskoj je 3.228 KM.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u februaru iznosio je 123,26 miliona KM.

Strukturu korisnika prava za februar čine starosne penzije sa 62,34 odsto, porodične sa25,24 odsto, invalidske sa 12,36 odsto i ostala prava sa 0,06 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

“Hljeb i mlijeko” za penzionere u Opštini Centar

U sklopu konstantne brige o najranjivijim kategorijama stanovništva, Opština Centar i u ovoj godini nastavlja sa realizacijom projekta “Hljeb i mlijeko” za penzionere i lica starija od 60 godina bez primanja.

Pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka za mjesec mart 2024. godine ostvarilo je 326 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 44 lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina, a nisu ostvarila pravo na penziju.

Iz budžeta za pomenutu namjenu izdvojeno je 27.320 KM za isplatu novčanih pomoći za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka. Služba za finansije

Sredstva sa ovog budžetskog granta raspoređuje opštinski načelnik zaključkom, na prijedlog Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu u skladu sa utvrđenim kriterijima na osnovu podnesenih zahtjeva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pet nuspojava česte upotrebe ibuprofena

Ibuprofen se koristi za ublažavanje bola i za njegovu kupovinu nije potreban recept, što znači da ga je prilično lako nabaviti.

Ibuprofen se koristi za ublažavanje bola i za njegovu kupovinu nije potreban recept, što znači da ga je prilično lako nabaviti. Nedavne studije pokazuju da lijek protiv bolova može imati ozbiljne nuspojave kada se uzima redovno.

Nesteroidni protivupalni lijekovi (NSAID), kao što su aspirin, naproksen ili ibuprofen, povezani su s čirevima na želucu, plodnošću, sluhom i kardiovaskularnim problemima.

Za zdrave ljude kojima je s vremena na vrijeme potrebno malo ublažavanja bolova, nema ništa loše u tome da nabave protivupalni lijek, ali dugotrajno uzimanje ovih ljekova može uzrokovati druge ozbiljne probleme.

Čir na želucu

Uzimanje NSAID lijekova protiv bolova jedan je od najčešćih uzroka čira na želucu. To je zato što smanjuju sposobnost vašeg tijela da napravi sloj sluzi koji štiti sluznicu želuca od želučane kisjeline.

Želučana kisjelina je dovoljno jaka da istroši vaše zube i kosti. U vašem želucu može zapaliti sluznicu, ostavljajući otvorene, krvareće rane, poznate i kao čirevi.

Problemi s plodnošću

Muškarci koji mjesecima uzimaju doze ibuprofena mogu biti izloženi većem riziku od problema s plodnošću.

Istraživanje, objavljeno u Proceedings of the National Academy of Sciences, pokazalo je da zdravi mladići koji su uzimali uobičajeni lijek protiv bolova do šest sedmica proizvode manje muških polnih hormona što je dovelo do stanja koje se obično viđa samo kod starijih muškaraca i pušača.

Ljudi od 18 do 35 godina koji su učestvovali u danskoj studiji razvili su poremećaj koji se naziva kompenzirani hipogonadizam u roku od dvije sedmice nakon uzimanja 600 mg ibuprofena dva puta dnevno.

Stanje nastaje kada tijelo ne proizvodi dovoljno testosterona. Ovo je obično reverzibilno kada prestanete da uzimate ibuprofen.

Problemi sa sluhom

Kada pomislite na faktore rizika koji su povezani sa gubitkom sluha, ljekovi protiv bolova koji se mogu kupiti bez recepta vjerovatno nisu među njima.

Međutim, studija s Harvarda objavljena u American Journal of Epidemiology pokazala je da često uzimanje ibuprofena može igrati ulogu.

U studiji su žene koje su uzimale lijekove protiv bolova najmanje dva puta sedmično imale veću vjerovatnoću da dožive gubitak sluha, a češća upotreba povećala je rizik i do 24 posto.

Nalazi su slični istraživanju muškaraca sa oštećenjem sluha, iako je u toj studiji utvrđeno da aspirin doprinosi riziku.

Naučnici smatraju da lijek može prekinuti normalan protok krvi do pužnice koja se nalazi u unutrašnjem uhu, tako da njena struktura ne radi kako bi trebala.

Problemi sa srcem

U studiji British Medical Journala iz 2016. godine, autori su istakli da su izvještaji o neželjenim srčanim reakcijama počeli da se pojavljuju 2000. godine.

Neka istraživanja objavljena 2017. pokazala su da lijek može povećati nečiji rizik od srčanog zastoja za 31 posto.

Autori sa Univerziteta u Kopenhagenu bili su toliko šokirani rezultatima da su odlučili da se ljekovi ne smiju prodavati u supermarketima ili benzinskim stanicama, već bi trebalo da budu dostupni samo na recept.

Srčani zastoj se događa kada nečije srce prestane da pumpa krv po tijelu – slično električnom kvaru. Neko ko doživi srčani zastoj će vjerovatno odmah pasti u nesvjest i neće pokazivati znakove života, prestaće da diše.

Krvni ugrušak

Žene koje uzimaju ibuprofen i hormonsku kontracepciju zajedno imaju veći rizik od nastanka krvnih ugrušaka.

Istraživači, takođe sa Univerziteta u Kopenhagenu, otkrili su da kada se uzimaju uz hormonsku kontracepciju, pilule mogu pet puta povećati rizik od venske tromboembolije ili krvnog ugruška.

To može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Naglasili su da je ukupni rizik ostao nizak, ali s obzirom na široku upotrebu oba lijeka, žene bi trebali da znaju moguće posljedice.

Podijeli tekst sa drugima na:

Stanivuković obradovao penzionerke: Prve će dobiti kartice za javni prevoz

Povodom Međunarodnog dana žena, gradonačelnik Draško Stanivuković družio se sa damama penzionerima.

Tom prilikom, gradonačelnik je poručio kako je ovo, već sada tradicionalno druženje, te da Grad Banja Luka, ali i on lično, njeguju odličnu saradnju sa Udruženjem penzionera Banje Luke.

“Drago mi je što sam ovdje, što sam iskoristio skupštinsku pauzu kako bih se družio sa našim damama penzionerkama. Prisutno je više članica Udruženja penzionera Grada, te zajedno obilježavamo ovu značajnu manifestaciju. Cijeli mart mjesec mi poklanjamo našim damama – ne samo kroz bukete i poklone, nego i kroz suštinsku borbu za prava svih naših žena. Važno je da skrenemo pažnju na neka od najvažnijih pitanja iz oblasti zdravlja i drugih vrsta prava, o kojima ćemo pričati cijeli ovaj mjesec”, kazao je gradonačelnik.

Poručio je i to kako je od velike važnosti što će se otvoriti i mnoga druga pitanja, koja se tiču upravo žena.

“Što se tiče naših penzionera, večeras smo iznenadili naše dame, jer će one prve doviti kartice za besplatan javni prevoz. Ostalima ćemo u aprilu ćemo podjeliti kartice za besplatan javni prevoz, dok podjela kartica za povoljniju kupovinu u marketima, apotekama i na mnogim drugim mjestima takođe kreće u isotm mjesecu. Kada je riječ o našoj najstarijoj populaciji, očekuje nas još mnogo toga- druženja oko Dan Grada, slave Grada kao i obilježavanje njihovog dana”, kazao je Stanivuković.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj sutra počinje isplata februarskih penzija

Ministarstvo finansija Republike Srpske obavještava javnost da će u Republici Srpskoj sutra biti isplaćene februarske penzije, za koje je u budžetu obezbijeđeno 147,2 miliona KM, u neto iznosu.

Od 1. januara 2024. godine je redovnim godišnjim usklađivanjem ukupan iznos penzija povećan za 9,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

U prošloj godini je izvršeno redovno usklađivanje penzija kojim su penzije povećane za 13,32 odsto, a vanredno su povećane za 0,18 odsto – navodi se u saopštenju Ministarstva finansija Srpske.

Vlada Republike Srpske i resorna ministarstva će i dalje raditi na poboljšanju materijalnog položaja penzionera, u skladu sa ekonomskim kretanjima u Republici Srpskoj – dodaje se u saopštenju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Izmijenjen i dopunjen Zakon o PIO-u, a tiče se invalidskih penzija

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike utvrdila Prijedlog zakon o izmjeni i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) kojim se provodi presuda Ustavnog suda FBiH U-13/22 od 9.5.2023. godine, te ga u hitnom postupku uputila u parlamentarnu proceduru.

Prijedlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o PIO-u se dopunjava član 89. na način da je dopunjen naziv tog člana riječima “i invalidsku”, te dodan stav kojim je propisano da se pravo na invalidsku penziju osigurava korisniku koji nije u obaveznom osiguranju.

Takođe, briše se član 116. čime se, kako pojašnjava predlagač, korisnicima invalidskih penzija omogućava sticanje statusa osiguranika u obaveznom osiguranju bez obustave isplate penzije. Predlagač nadalje pojašnjava da pravo na invalidsku penziju stiče osiguranik kod kojeg je utvrđena prva kategorija invalidnosti, odnosno kod kojeg postoji potpuni gubitak radne sposobnosti.

Prema Zakonu o PIO-u gubitak radne sposobnosti (prva kategorija invalidnosti) postoji kada se utvrdi da osiguranik u obaveznom osiguranju trajno nije sposoban za rad na radnom mjestu, odnosno poslu koji je obavljao na dan ocjene radne sposobnosti ili koje je obavljao prije prestanka osiguranja, kao ni za drugo radno mjesto, odnosno posao koji odgovara njegovoj stručnoj spremi, odnosno radnoj sposobnosti stečenoj radom, niti se prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom može osposobiti za druge poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi, odnosno radnoj sposobnosti stečenoj radom.

Predlagač smatra da su potpuni gubitak radne sposobnosti i, s tim u vezi, ostvarivanje prava na invalidsku penziju, te istovremeno sticanje statusa osiguranika u obaveznom osiguranju dijametralno suprotne situacije, te da jedna isključuje drugu. Predloženom dopunom zakonodavac štiti temelje na kojima je postavljen sistem penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji BiH, a u konačnici i budžet Federacije BiH.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako se riješiti proljećnog umora?

Proljetni umor može biti neugodan, ali postoje neki načini kako ga možete prevladati:

Dovoljno sna

Osigurajte da spavate dovoljno sati noću kako biste bili odmorni tokom dana.

Redovito vježbanje

Fizička aktivnost može pomoći u smanjenju umora i poboljšanju raspoloženja.

Zdrava prehrana

Jedite uravnotežene obroke koji sadrže puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i proteina.

Odmor i opuštanje

Pronađite vrijeme za sebe kako biste se opustili i napunili baterije.

Boravak na svježem zraku

Provedite više vremena na otvorenom kako biste se osvježili i dobili energiju.

Uz ove savjete i malo strpljenja, proljetni umor bi trebao nestati, a vi se osjećati bolje i energičnije. Ako se simptomi nastave, uvijek je najbolje posavjetovati se s liječnikom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Za samo godinu dana broj penzionera u Federaciji povećan za skoro 11 hiljada!

Juče je u Federaciji BiH počela isplata penzija za šta je osiguran novac u iznosu od 285 miliona KM.

U februaru prošle godine, za isplatu penzija bilo je potrebno 245 miliona KM, odnosno 40 miliona manje nego danas. Ovako velika razlika nije nastala zbog povećanja penzija (svega 5 odsto) nego zbog zabrinjavajućeg porasta broja penzionera.

Prema zvaničnom saopštenju Federalnog penzionog zavoda, broj penzionera u posljednjih 12 mjeseci povećan je za blizu 11.000 (preciznije 10.830) što je najveći rast broja penzinera u toku posljednjih deset godina!

Naime, u februaru protekle godine bilo je 435.829 penzionera dok ih je danas 446.659. To je penzioni fond opteretilo za dodatnih 26 miliona KM.

Broj zaposlenih radnika tokom posljednjih 12 mjeseci takođe je povećan ali upola manje nego je povećan broj penzionera, piše Slobodna Bosna.

Podijeli tekst sa drugima na: