Autor: Sandra Vukić

Treće doba je posebno razdoblje u životu koje donosi mnoge promjene, ali i prilike za lični rast, uživanje i ispunjenje. Mnogi ljudi misle da stariji život znači povlačenje i snižavanje aktivnosti, no istina je da treće doba može biti najuzbudljiviji dio života. U ovom članku istražit ćemo različite načine kako možete aktivno provoditi treće doba te uživati u zdravlju, sreći i ispunjenju.

Fizička aktivnost: Temelj zdravlja u trećem dobu

Fizička aktivnost ključna je za održavanje zdravlja i vitalnosti. Redovno vježbanje pomaže u jačanju mišića, poboljšanju cirkulacije i održavanju zasićenosti energijom.

Evo nekoliko ideja za tjelesnu aktivnost:

• Šetnje u prirodi: Dugačke šetnje u prirodi ne samo da pružaju tjelesnu aktivnost, već i osvježavaju duh. Pronađite obližnji park ili šumsku stazu i redovno idite u šetnje.
• Grupni sportovi: Pridružite se lokalnoj seniorskoj ekipi. To može biti nešto poput boćanja, plivanja, planinarenja, tenisa itd… Grupe pomažu ne samo fizičkoj aktivaciji, već i socijalizaciji.
• Joga i pilates: Ove aktivnosti potpomažu fleksibilnost, ravnotežu i mir, a vrlo su prilagodljive za sve uzraste. Mnogi fitness centri nude posebne časove za starije osobe.
• Volontiranje u zajednici: Pomoću volontiranja možete se uključiti u razne aktivnosti koje pružaju fizičku aktivnost, poput uređenja parkova ili pomoći starijim komšijama.

Mentalna stimulacija: Održavanje uma oštrim

Održavanje mentalne stimulacije jednako je važno kao i fizička aktivnost. Kvalitetni mentalni izazovi mogu unaprijediti kognitivnu funkciju i smanjiti rizik od demencije.
Evo nekoliko prijedloga:

• Čitanje: Uživite se u knjige, časopise ili novine. Stvaranje čitateljskih grupa može proširiti iskustva i omogućiti raspravu o pročitanom.
• Igre s riječima i brojevima: Rješavanje križaljki, sudoku ili drugih logičkih zagonetki odlična su vježba za mozak. Brojne aplikacije za telefon nude ove igre.
• Učenje novih vještina: Nikad nije kasno za učenje! Prijavite se na kurs slikanja, sviranja instrumenta ili čak učenje novog jezika.
• Sudjelovanje u radionicama: Radionice za starije osobe pružaju priliku za sticanje novih znanja i vještina, a istovremeno omogućuju i upoznavanje drugih ljudi s istim interesima.

Socijalna povezanost: Jačanje odnosa i prijateljstava

Socijalna povezanost igra ključnu ulogu u mentalnom i emocionalnom zdravlju. Izolacija može dovesti do osjećaja usamljenosti i depresije, stoga je važno održavati kontakte sa porodicom i prijateljima.

• Organizacija druženja: Redovno organizirajte porodična okupljanja ili okupljanja s prijateljima. Bez obzira na to radi li se o večeri, rođendanskoj proslavi ili jednostavnom druženju uz kafu, važno je ostati u kontaktu.
• Prijateljstva kroz hobi: Pridružite se klubovima koji se bave vašim hobijima. Bilo da se radi o vrtlarstvu, fotografiji ili nečemu drugom, zajednički interesi mogu potaknuti nova prijateljstva.
• Online društvene mreže: U današnje vrijeme, digitalne platforme omogućavaju povezivanje s ljudima širom svijeta. Isprobajte društvene mreže kako biste se spojili s drugim ljudima koji dijele slične interese.
• Putovanja s prijateljima ili porodicom: Planiranje putovanja može biti odličan način jačanja veza s voljenima. Istraživanje novih mjesta može donijeti svježe uzbuđenje u život.

Kreativnost: Izražavanje sebe

Kreativne aktivnosti pružaju priliku za izražavanje i oslobađanje emocija. Bilo da se radi o slikanju, pisanju ili nečemu drugom, važno je dati prostor svojoj kreativnosti.

• Slikanje ili crtanje: Evenetualno se pridružite lokalnim radionicama ili uzmite vremena za stvaranje vlastitih umjetničkih djela.
• Pisanje: Pisanje dnevnika, pjesama ili čak romana može biti terapeutski i donijeti olakšanje.
• Ručni radovi: Pletite, šivajte ili stvarajte rukotvorine koje možete pokloniti ili koristiti u svojoj svakodnevici.
• Muzika: Sviranje instrumenta, pjevanje u zboru ili čak slušanje muzike može poboljšati raspoloženje i općenito osvježiti dušu.

Zdravlje i njegovanje tijela

Biti aktivan ne znači samo vježbanje, već i briga o tijelu kroz pravilnu prehranu i redovne medicinske preglede.

• Pravilna prehrana: Uključite više voća i povrća u vašu prehranu. Omega-3 masne kiseline, cjelovite žitarice i dovoljna hidratacija također su bitni.
• Redovni medicinski pregledi: Nemojte zaboraviti na važno praćenje zdravlja. Redovne preglede i konsultacije s doktorom mogu pravovremeno otkriti potencijalne probleme.
• Mindfulness i meditacija: Ove prakse smanjuju stres i poboljšavaju emocionalno zdravlje. Dajte sebi vremena za opuštanje uz meditaciju ili disanje.
• Spavanje: Kvalitetan san je ključan za zdravlje. Potrudite se regulisati svoje navike spavanja kako biste osigurali dobar san.

Zaključak

Treće doba može biti vrijeme ispunjeno radošću, aktivnostima i održavanim odnosima. Uživanje u ovom razdoblju života zahtijeva predanost vlastitom zdravlju, društvenim vezama i kreativnom izražavanju. Uložite trud u svoje fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje i uživajte u svim čarima trećeg doba. Kroz sve navedene ideje, moguće je živjeti ispunjen i aktivan život čak i u zlatnim godinama.

Prihvatite nove izazove, budite otvoreni za nove mogućnosti i uživajte u svakodnevnim radostima.

U savremenom svijetu neprestano nam se govori da će nas bogatstvo i dostignuća učiniti srećnim. U zapadnom svijetu, uz pomoć savremenih sila, kao što su mediji, stiče se utisak da treba da se oslonimo na svoj posao, a da ćemo se osjećati srećno kada postignemo ono što smo zacrtali.

Mnoge značajne ličnosti su, međutim, otkrile da ih to šro su postali bogati i slavni nije učinilo srećnijim, a istraživanja to potvrđuju.

Kako onda treba da trošimo svoju energiju i šta treba da nam bude prioritet u životu da bismo sebi dali najbolju šansu da budemo srećni?

Harvardska studija o razvoju odraslih je najšira studija o životu ljudi koja je ikada sprovedena.

Prije više od 85 godina, 1940. godine, tim istraživača je počeo da prati živote 724 muškarca. Naučnici su pratili svaki dio njihovog života od početka, raspitujući se o njihovim kućnim navikama, poslu, porodici, odnosima i bilo čemu drugom relevantnom za njihove živote.

Vrlo malo studija ove vrste opstaje veoma dugo iz nekoliko razloga: ljudi napuštaju studiju, zaustavlja se finansiranje ili istraživači postaju nezainteresovani (ili umiru). Kombinacijom sreće i upornosti nekoliko generacija istraživača, studija je preživjela.

U 2015, oko 60 od prvobitna 724 muškarca je još uvek bilo živo i učestvovalo je u studiji. Dodato je još 2.000 muške djece, koji su sada, takođe, deo studije.

Prvobitni učesnici su poticali iz dve grupe. Jedna grupa je uključena u studiju kada su bili studenti druge godine na Univerzitetu Harvard. Ovi ljudi su se borili u Drugom svjetskom ratu kada su diplomirali.

Drugu grupu su činili pojedinci iz nekih od najsiromašnijih naselja u Bostonu.

Učesnici su intervjuisani i opsežno testirani kada su se prvi put pridružili studiji. Oni su zatim odrasli i postali ljekari, advokati, vozači, a jedan učesnik je čak postao i predsjednik Sjedinjenih Država (Džon F. Kenedi).

Neki učesnici studije, međutim, postali su alkoholičari, a kod drugih se razvila šizofrenija. Neki ljudi su otišli sa dna društvene ljestvice na vrh, a neki u suprotnom smjeru.

Da bi dobili što precizniju sliku, istraživači im nisu samo poslali upitnike. Vadili su im krv, radili skeniranje mozga, razgovarali sa njihovom djecom i prijateljima, dobijali njihove medicinske kartone, pa čak i video zapise kako razgovaraju sa svojim suprugama. Na kraju su i njihove supruge i druge žene postale predmet istraživanja.

Usamljenost je ubica

Posmatrajući ljudska bića tokom čitavog njihovog odraslog života, tim istraživača je dobio dragocjen uvid u ono što čini srećan i zdrav život.
Za početak, ljudi koji su više društveno povezani sa porodicom, prijateljima i zajednicom su fizički zdraviji, srećniji i žive duže.

Usamljenost je ubica. Ljudi koji su više izolovani od drugih nego što to žele da budu, otkrivaju da su manje srećni, da im je zdravlje ranije narušeno u srednjim godinama, da im funkcija mozga opada ranije i da žive kraće od ljudi koji nisu usamljeni.

Tužna činjenica je da je usamljenost, posebno među stanovništvom u bogatijim zemljama, veoma rasprostranjena. To je uobičajeno među starijim građanima, ali i mlađi ljudi su, takođe, veoma podložni ovom osjećaju.

Druga najznačajnija lekcija iz studije bila je da je kvalitet bliskih odnosa među ljudima od suštinskog značaja za njihovu sreću. Studija sugeriše da su konfliktni brakovi, bez mnogo ljubavi, loši za zdravlje ljudi i možda čak i gori za njihovo blagostanje od razvoda.

Nasuprot tome, dobri odnosi štite naše zdravlje i dobrobit. Gledajući unazad na živote ljudi, oni koji su imali zdrave odnose najbolje su prošli kada su ostarjeli.

Ljudi koji su bili najzadovoljniji u svojim vezama sa 50 godina, bili su najzdraviji sa 80 godina.

Stariji ljudi u dobrim vezama su izjavili da su im raspoloženja bila jednako dobra čak i kada su iskusili fizički bol. Kada su ljudi koji su bili u nesrećnim vezama osjetili fizički bol, njihov emocionalni bol ga je uvećavao.

Najsrećniji su imali dobre veze, ne dobar posao

Još jedna lekcija iz studije bila je da dobri odnosi nisu dobri samo za naša tijela, već su dobri i za naš mozak. Ljudi koji su bili u bezbjednim vezama, gdje su otkrili da se mogu osloniti na svoje partnere u trenucima potrebe, duže su zadržali svoja sjećanja.

Oni koji su bili u vezama, a osjećali da ne mogu da računaju na drugu osobu, ranije su iskusili gubitak pamćenja.

Vrste odnosa koje su uticale na ljudska sjećanja nisu bile definisane stalnom harmonijom bez ikakvih prepirki. Ono što je bilo važno je da li se osjećaju kao da mogu da se oslone na drugu osobu.

Koje je najsrećnije životno doba

Studija Univerziteta Harvard imala je za cilj da odredi i tačnu starost u kojoj se postiže srecća. Pokazalo se da su kada napune 60 godina ljudi najsrecćniji.

„Proučavane su zdravstvene putanje učesnika i njihov život uopšte, uključujucći njihove trijumfe i neuspjehe u karijerama ili brakovima. Rezultati su pružili iznenađujuće lekcije, ne samo za istraživače već i za čovječanstvo”, navodi se u saopštenju čuvenog američkog univerziteta.

Studija ističe tri suštinska aspekta: biti voljen, imati trajan brak i voditi računa o svom tijelu.

Nema čovjeka koji se ne pita koliko godina će živjeti i kako. Vječna tema na koju se ipak ne može pouzdano odgovoriti, a ljekar i stručnjak za dugovječnost Dan Betner istraživao je plave zone širom svijeta.

Njegova ideja bila je da grupiše savjete u ključnim segmentima ne bi li pomogao da stvorimo ambijent u kome će se kvalitetne i ispunjene godine samo nizati. Barem do 100.

Kako je njegovo istraživanje teklo, a znanja se produbljivala sve je više poprimalo revolucionarne uvide u dugovječnost. Njegovo istraživanje ne samo da otkriva način života stogodišnjaka, već i pruža praktične savjete za one od nas koji žele da se pridruže njihovim redovima.

Hrana za dugovječnost

Betner preporuka za dijetu broj jedan mogla bi da vas iznenadi: pasulj.

„Ako jedete samo šolju pasulja dnevno živjećete duže oko četiri godine”, objasnio je za Readers Digest.

To je zato što je pasulj fantastičan izvor proteina, kao i preko potrebnih dijetetskih vlakana, a osim pripreme kao variva pasulj možete spremati i u minestrone supi. Osim pasulja, važno je da jedete namirnice od cjelog zrna, povrće, krtole bogate hranljivim materijama i razne orašaste plodove.

Vježba za dugovječnost

Hodanje je ključno za dugovječnost.
„Ako trenutno sjedite, možete produžiti svoj životni vijek za oko tri godine samo hodanjem 20 minuta dnevno”, naveo je i dodao i da druge aktivnosti mogu produžiti životni vijek. Tu su joga, ples i plivanje, ali i vožnja biciklom.

San za dugovječnost

Betnerova zapažanja iz Plavih zona otkrivaju konzistentan obrazac za spavanje: važnost redovne rutine odlaska na spavanje. On napominje da najdugovječnije populacije na svijetu „imaju tendenciju da rano odlaze u krevet i da ne gledaju televiziju prije spavanja”.
U ovim zajednicama, spavaća soba je rezervisana za samo dve svrhe: spavanje i intimnost, čineći mirno i neometano okruženje za spavanje važnim.

Mentalno zdravlje za dugovječnost

Glavni savet za njegovanje mentalnog zdravlja i produžavanje dugovječnosti je da budete selektivni u pogledu svog društva. Treba da imate dosta prijatelja, ali oni moraju da imaju pozitivan pogled na svijet.