Biljka divnog imena cvjeta i tokom zime: Mraz joj ništa ne može

Jesenji i zimski mjeseci ne moraju da značu pustu i sivu terasu ili dvorište.

Erika, prelijepa i otporna biljka iz porodice vresova, unosi boju i život, čak i kada temperature padnu ispod nule.

Njena posebnost je što cvjeta tokom hladnih dana, čineći balkone i bašte šarmantnim i u najtmurnijim mjesecima godine. Erika će bojom cvijeta i lista ublažiti zimsku melanholiju i učiniće da svaka bašta izgleda privlačnije, ljepše i dinamičnije.

Rod erika broji više od 800 vrsta biljaka. Najčešće se gaje kao sobne biljke, ali postoje i vrste koje mogu uspješno da se gaje i u baštama i vrtovima. Za naše podneblje najinteresantnija je Erica carnea, poznata i kao vrijes. Ova biljka dobro podnosi niske zimske temperature, a njen niski zimzeleni žbun dostiže visinu do 25 cm i širinu do pola metra.

Listovi su igličasti, intenzivne zelene boje i veoma dekorativni, dok su cvjetovi zvonasti i sakupljeni u cvastima. Boje cvjetova variraju od bijele, ružičaste do crvene, a cvjeta čak i pod snijegom. Zbog toga je mnogi žele u svom vrtu. U vreijme zimskog sivila, kada su druge biljke uveliko u mirovanju, erika je u svom punom sjaju.

Erika će uljepšati vaše dvorište

Ako je zima blaga, procvjetaće već u decembru, dok kod prosječnih zima cvjeta krajem februara ili početkom marta.

Sadnja i njega erike

Erika najbolje uspijeva na sunčanom ili polusjenovitim mjestima. Tlo mora da bude dobro drenirano i blago kiselo. Zalivajte je kišnicom ili odstajalom vodom, a zemlja mora da bude takva, da se suvišna vlaga ne zadržava kod korijena. Povremeno orošavanje listova doprinosi zdravlju biljke. U slučaju oštrijih mrazeva, preporučuje se zaštita korijena grančicama ili malčem.

Orezivanje i održavanje

Orezivanje erike obavlja se odmah nakon cvjetanja. Uklanjanjem uvelih cvijetnih grančica održava se gustina žbuna i podstiče rast novih izbojaka. Na taj način pripremate biljku za narednu sezonu, kada će biti bujnija i ljepša, spremna da i naredne zime donese živost i boju na vašu terasu ili u baštu

(Izvor vijesti: Srećna)

Podijeli tekst sa drugima na:

Baka Stana proslavila 100. rođendan: U životu se isptaila i izmučila

Mrkonjićanka Stana Mitrić danas je u svom gradu, gdje je rođena i živi, proslavila 100. rođendan u društvu porodice, prijatelja i komšija.

Baka Stana rekla je novinarima da nije mislila da proslavlja rođendan, ali da su proslavu osmislila i organizovala njena djeca, unuci i praunuci.

“Za ovo života sam se ispatila i izmučila. Sad mi je najbolje, najljepše, ali ipak patim što sam sahranila svoju djecu. Gledam njihove fotografije, plačem i razgovaram s njima, jer živa u zemlju ne mogu”, ispričala je baka Stana.
Najviše se, kaže, namučila u vrijeme ratnih dešavanja, kada je bila gladna i žedna.

Sa tri godine ostala bez majke

Stana /Višekruna/ Mitrić rođena je 20. oktobra 1925. u selu Brdo kod Mrkonjić Grada, a sa tri godine ostala je bez majke.

Rodila sedmoro djece

Rodila je sedmoro djece i bez muža ostala 2018. godine, kada je umro u 91. godini.

Ima 14 unuka, 13 praunuka i jednog čukununuka.

Velika žena koja se mnogo napatila

Unuk Duško Lazić iz Banjaluke rekao je da rado dolazi kod bake Stane, za koju kaže da je velika žena koja se mnogo napatila u životu.

Lazić je naglasio da se rado sjeća svog djetinjstva i dolazaka kod bake, kada su joj pomagali oko seoskih poslova, ali da ih ona i danas dočekuje sa osmijehom i radošću.

Ispunjena želja

Najmlađa Stanina unuka Stanislava Zorić iz Banjaluke kaže da su se ona i njena sestra prije nekoliko godina dogovorile da će ako dočekaju da baka doživi stotu godinu, upravo na ovakav način proslaviti njen rođendan, što se danas i ispunilo.

Zorićeva je rekla da ih je baka uvijek dočekivala domaćinski i s ljubavlju, te da i dan-danas tako dočekuje svoju rodbinu i goste, ustajući i pitajući ih da li su gladni i žedni.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Evo kako da razgovarate sa vještačkom inteligencijom

Ljudi često razgovaraju neformalno s AI chatbotovima, što može smanjiti preciznost njihovog razumijevanja.

Novo istraživanje pokazuje da prilagođavanje stila i treniranje AI modela mogu značajno poboljšati razumijevanje korisničkih namjera.

Naučnici Fulei Zhang i Zhou Yu iz Amazona analizirali su kako korisnici komuniciraju s ljudskim agentima u poređenju s chatbotovima zasnovanim na velikim jezičkim modelima (LLM). Koristeći model Claude 3.5 Sonnet, procjenjivali su pristojnost, tečnost i raznovrsnost vokabulara. Utvrdili su da su korisnici znatno manje formalni i pristojni kada razgovaraju s chatbotovima. Komunikacija s ljudskim agentima bila je 14,5% formalnija i pristojnija, 5,3% tečnija i 1,4% raznovrsnija u rječniku.

Korisnici prilagođavaju svoj jezički stil u razgovorima s LLM-ovima tako što šalju poruke koje su kraće, direktnije, manje formalne i gramatički jednostavnije. Ovo ponašanje, navode autori istraživanja objavljenog na preprint serveru arXiv, vjerovatno proizlazi iz shvatanja da chatbotovi nisu toliko društveno osjetljivi i da manje mogu da tumače nijanse.

U drugoj fazi istraživanja, Zhang i Yu obučili su model Mistral 7B na 13.000 razgovora između ljudi, a zatim ga testirali na 1.357 interakcija korisnika s chatbotovima. Pošto je Mistral treniran na ljudskim dijalozima, često je pogrešno tumačio korisničke namjere u razgovorima s AI-em, zbog ranije navedenih razlika.

Pokušaji poboljšanja razumijevanja pomoću Claude AI, koji su uključivali stilsku preobliku korisničkih poruka u „minimalni“ ili „obogaćeni“ oblik, zapravo su smanjili preciznost za 2,6% odnosno 1,8%. Kombinovanjem oba pristupa, preciznost se poboljšala za 2,9%, što pokazuje važnost prilagođavanja stila komunikacije.

Noah Giansiracusa sa Univerziteta Bentley, koji nije učestvovao u istraživanju, smatra da različit ton prema chatbotovima ne treba posmatrati negativno.

„Dobro je kada ljudi znaju da razgovaraju s botovima i prilagođavaju svoje ponašanje u skladu s tim“, rekao je za New Scientist,

(Izvor vijesti: Zimo)

Podijeli tekst sa drugima na:

Efekti “odvajanja” radnika od neradnika vidljivi za 10 godina

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, dobio je pozitivno mišljenje Federalnog ministarstva finansija.

Ostaje da svoje mišljenje da Kancelarija za zakonodavstvo i Federalno ministarstvo pravde kako bi predložene izmjene mogle ići na Vladu Federacije BiH, a potom u Parlament FBiH.

Izmjenama su se, između ostalog, promijenili parametri za usklađivanje penzija, pa to više neće biti prema dosadašnjem bruto domaćem proizvodu i indeksu potrošačkih cijena već kako su penzioneri tražili, to će biti usklađivanje penzija koje prati procenat porasta plaća u Federaciji BiH u kombinaciji s porastom cijena prema formuli 60:40 u korist parametra koji je povoljniji za penzionere.

Penzije bi se povećavale 1. januara i 1. jula. Penzioneri traže da primjena izmijenjenog zakona počne 1. januara 2026. godine.

Pažnju javnosti izazvala je izmjena člana 81. koji se odnosi na najniže penzije pa tako onaj ko naredne godine ode u penziju sa, primjera radi, 15 godina staža i 65 godina života imat će penziju nekih 390 KM prema sadašnjim parametrima, a ko pod istim uvjetima ode u penziju ove godine, imat će penziju 599 KM.

Najniža penzija zavisi od dužine staža

U predloženim izmjenama stoji da najniža penzija zavisi od dužine penzijskog staža i određuje se u procentu od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava.

Za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije. Sada prosječna penzija iznosi 650 KM, a 60 posto od tog iznosa je 390 KM.

Pojedini predstavnici penzionera tvrde kako nije tačno da će se kod najniže penzije uzimati prosječna penzija, nego prosječna samostalna penzija koja je sada 760 KM.

Te njihove tvrdnje opovrgavaju predložene izmjene Zakona o PIO-u gdje jasno stoji da se najniža penzija izračunava prema prosječnoj penziji, a da zagarantovana penzija pripada osiguraniku koji je ostvario pravo na penziju sa 40 godina staža osiguranja i više i da ona predstavlja iznos prosječne samostalne penzije isplaćene za decembar 2024. godine.

Zaštiti se od malverzacija i zloupotreba

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, koje je predlagač ovih izmjena, kao obrazloženje navodi kako su predstavnici penzionera ukazali na potrebu da se sistem penzijskog osiguranja u Federaciji BiH treba zaštiti od malverzacija i zloupotreba, koje su evidentne, prema kojem “osiguranici manipulišu sistemom kroz postojeću odredbu gdje svjesno idu na minimalan broj godina osiguranja (15 godina staža), za koji se vrše minimalne uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje”.

“Izračunata penzija u tom slučaju je cirka 200 do 300 KM, ali usljed postojeće odredbe stava 1. člana 81. takvim osiguranicima se isplaćuje iznos ne manji od najniže penzije odnosno cirka 590 KM”, stoji u obrazloženju izmjena Ministarstva.

Niko ne ide svjesno na 15 godina staža

“Ja još nisam upoznala nekoga ko svjesno ide na 15 godina staža, ali znam ljude koji su počeli raditi odmah po završetku agresije i umjesto da imaju sada 28 godina staža, oni imaju jedva 16 godina. Zašto? Pa zato što ih poslodavci nisu prijavljivali, a radnik ne može birati i reći: “Ja neću raditi ako mi nećete uplaćivati doprinose”. Ko ga pita, to je situacija “uzmi ili ostavi”. I ti moji prijatelji, kao i ja, sa 65 godina će imati, ako budu sve do tada radili, 26 godina staža i sad bi Ministarstvo da od nas pravi socijalne slučajeve, na nama da uštedi. Pa zar to nije sramotno? Ja cijeli život radim čestito i pošteno i treba neko da mi uništi život kada ostarim, ako doživim penziju” kaže jedna od penzionerki iz Sarajeva.

Penzioneri nisu tražili izmjenu člana 81.

Predstavnici penzionera u više navrata kazali kako oni nisu tražili ovakvu izmjenu člana 81, ali su tražili da istu penziju ne može imati neko sa 15 i 40 godina staža.

U finansijskoj projekciji Federalnog ministarstva rada i socijalne politike stoji kako će u prvim godina primjene izmjena Zakona o PIO-u u članu 81. biti veoma mali iznosi smanjenih troškova za isplatu penzija, dok će “protokom godina, npr. za 10 godina te uštede biti značajnije”.

Kreatori izmjena i dopuna Zakona o PIO-u, prema onome što stoji u obrazloženju, ne znaju ni koliko sada iznosi zagarantovana penzija pa je kod njih ona 680 KM, a ustvari je 715,21 KM.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ruter svijetli crveno poslije ponoći: Kada treba da se zabrinete

Ako ste ikada primetili da vam ruter svjetli crveno dok svi u kući spavaju, niste jedini.

Sve više korisnika prijavljuje da uređaji “ožive” noću, bez ijednog aktivnog uređaja na mreži.

Iako zvuči bezazleno, razlog za to često nije ni slučajan ni nevažan.

U većini modernih rutera crveno svjetlo se pojavljuje kada uređaj pokušava da uspostavi vezu sa udaljenim serverom.

Ono što mnogi ne znaju jeste da većina proizvođača rutera, posebno oni iz Kine, koristi takozvane firmware pingove kako bi provjerili da li je uređaj aktivan, da li ima novu verziju softvera i da li je povezan na mrežu.

Ti pingovi se često šalju u kasnim noćnim satima jer tada mreže imaju najmanje opterećenje.

Ipak, problem nastaje kada ruter ne može da pronađe “matični” server, pa signalna dioda postane crvena.

U prevodu, vaš uređaj pokušava da kontaktira proizvođača, ali ne uspjeva. U nekim slučajevima to je samo rutinska provjera.

U drugim, znak da ruter koristi sporne servere koji se nalaze van Evropske unije, što znači da vaši podaci, makar na nivou telemetrije, mogu završiti na mjestima na kojima ne želite da budu.

Kako da provjerite da li vaš ruter zaista komunicira sa spoljnim serverima

Najjednostavniji način da provjerite šta se dešava jeste da otvorite administratorski panel rutera i pogledate logove aktivnosti. Ako primjetite da ruter svake noći u isto vrijeme pokušava da se poveže sa IP adresom koja ne pripada vašem provajderu, vjerovatno se radi o automatskom firmware upitu.

Kod nekih modela (TP-Link, Tenda, D-Link) to se može isključiti ručno, ali opcija je često sakrivena duboko u menijima pod nazivima kao što su “Auto maintenance”, “Smart diagnostics” ili “Cloud check”.

Ako ruter svjetli crveno duže od nekoliko minuta, to može značiti da se ruter resetovao ili da je izgubio autentifikaciju kod provajdera.

U tom slučaju vrijedi ručno restartovati uređaj i provjeriti da li se lampica vraća u zeleno. Ako se situacija ponavlja svake noći, rješenje može biti jednostavno: promijenite vremensku zonu u podešavanjima. Neki ruteri greškom tumače vrijeme servera i pokreću ažuriranje u pogrešnom trenutku.

Druga, rjeđa ali ozbiljnija mogućnost jeste da ruter svjetli crveno jer je došlo do pokušaja spoljnog pristupa. Kod određenih modela, crveno svjetlo označava blokiranu konekciju prema nepoznatom izvoru. U tom slučaju obavezno ažurirajte firmware, promijenite administratorsku lozinku i isključite mogućnost daljinskog pristupa (Remote Access).

U praksi, većina ovih situacija nije znak hakovanja, ali jeste pokazatelj da vaš uređaj komunicira više nego što bi trebalo. A kada uređaj koji povezuje sve vaše telefone, televizore i računare ima naviku da “priča” sa svijetom dok spavate, to nikada nije dobar znak

(Izvor vijesti: Telegraf)

Podijeli tekst sa drugima na:

473 ugljevička penzionera dobila po 100 KM

Ugljevički penzioneri, njih 473 sa penzijama nižim od 500 KM, dobili su po 100 KM povodom krsne slave opštine – Svete Petke, saopšteno je iz opštinske uprave.

Načelnik opštine Ugljevik Dragan Gajić rekao je da je za ovu namjenu iz lokalne kase izdvojeno 43.500 KM, a ostatak novca prikupljen je iz budžeta opštinskog Udruženja penzionera.

Gajić, koji je danas sa zamjenikom načelnika Draženom Jugovićem posjetio Dom penzionera i razgovarao sa ovom najstarijom populacijom, istakao je da opština kontinuirano prati stanje socijalnih prilika kompletnog stanovništva.

“Kao što smo se potrudili da obradujemo jedan broj naših penzionera, tako ćemo nastojati da dođemo do svake kuće i da pomognemo onoliko koliko je objektivno moguće”, rekao je Gajić.

Predsjednik Uruženja ugljevičkih penzionera Bojana Đukić kaže da u ovoj podmajevičkoj opština ima ukupno 2.027 penzionera, a ovo udruženje ima 1.127 članova.

“Veliku zahvalnost upućujem načelniku Ugljevika Draganu Gajiću za podršku, razumijevanje i ovako lijep gest”, rekla je Đukićeva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Znakovi da ste pod velikim stresom: Oslušnite organizam

Stres je normalan dio života, ali kada postane pretjeran, može ozbiljno da utiče na vaše emocionalno zdravlje.

Od stalne nervoze i anksioznosti do promjena raspoloženja i osjećaja praznine, signali da je tijelo i um preopterećeno često prolaze nezapaženo. Evo na šta treba da obratite pažnju – i kako da se izborite sa tim:

Upornost tuge i depresivni osećaji

Ako se osjećate stalno umorno, obeshrabreno ili izgubili interesovanje za stvari koje ste nekada voljeli, moguće je da stres utiče na vašu hormonsku ravnotežu, posebno na kortizol i serotoninski balans. Male promjene, poput redovne fizičke aktivnosti, plesa ili opuštajućih šetnji s prijateljima, mogu znatno poboljšati raspoloženje. A kada je potrebno, stručna podrška i terapija su uvijek dobar izbor.

Anksioznost i stalna napetost

Hronični stres često vodi do prekomjernog straha, napetosti i brige. Kortizol drži tijelo stalno u „alert“ modu, što povećava osjećaj iscrpljenosti i tjeskobe. Vježbe disanja, meditacija ili mindfulness mogu pomoći da se um smiri i tijelo opusti.

Nervoza i kratka pamet

Kada stres traje dugo, strpljenje nestaje, a male frustracije lako prerastaju u nervozu ili razdražljivost. Vježbe za upravljanje bijesom i tehnike relaksacije pomažu da se stabilizuje raspoloženje i vrati mir u svakodnevicu.
Problemi sa koncentracijom i pamćenjem

Zaboravnost, teškoće u fokusiranju ili „ispadanje iz ritma“ često su znakovi visokog stresa. Kortizol direktno utiče na mozak, ali kvalitetan san, pravilna ishrana i smanjenje alkohola i cigareta mogu znatno poboljšati mentalnu jasnoću.

Tvrdoglave navike i kompulsivno ponašanje

Preterani stres može izazvati ponavljajuće i nelogične radnje, od stalnog pranja ruku do stalne provjere stvari. U težim slučajevima javljaju se i zavisnosti. Prava kombinacija je stručna pomoć i zdrave dnevne rutine.

Promjene raspoloženja

Stres može izazvati nagle emotivne promjene – od bijesa do tuge ili zabrinutosti u istom danu. Ako se ovo često događa, probajte mindfulness, boravak u prirodi i opuštajuće aktivnosti.

Smanjenje stresa počinje sa malim promjenama u svakodnevici. Redovno vježbanje, kvalitetno vrijeme sa dragim ljudima i distanca od stresnih faktora mogu napraviti veliku razliku. Ako osjećate da ne možete sami, stručna podrška je najbolji izbor.

(Izvor vijesti: NovostiMagazin)

Podijeli tekst sa drugima na:

Krupa na Vrbasu pored Banjaluke na listi najboljih sela na svijetu

Krupa na Vrbasu uvrštena je na listu najboljih turističkih sela svijeta za 2025. godinu.

Iz Turističke organizacije grada Banjaluke saopštili su da je ovaj jedinstveni prirodni i kulturni biser zvanično postao dio prestižnog programa Best Tourism Villages (BTV) 2025, koji dodjeljuje UN Tourism (bivši UNWTO).
Svečana ceremonija održana je u kineskom gradu Hužou, gdje je nagradu primila direktorica Turističke organizacije Banjaluka, Minja Šurlan.

Priznanje su joj uručili Gao Dženg, ministar kulture i turizma Narodne Republike Kine, te Zurab Pololikašvili, generalni sekretar UN-a za turizam.

“Ovo globalno priznanje potvrđuje izuzetan turistički potencijal Krupe na Vrbasu, kao i našu posvećenost održivom razvoju, očuvanju kulturne baštine i prirodnih resursa. Krupa na Vrbasu sada je zvanično dio globalne mreže najboljih ruralnih destinacija. Čestitamo cijeloj zajednici i svima koji su doprinijeli ovom izvanrednom uspjehu”, poručili su iz Turističke organizacije grada Banjaluke.

Kako doći u Krupu na Vrbasu

Krupa na Vrbasu se nalazi na 25 km od Banjaluke. Smještena je u dolini Vrbasa u Krupskoj kotlini, na putu ka Jajcu ili Mrkonjić Gradu.

Najbolji način dolaska je sopstvenim autom, biciklom, motorom ili nekim drugim ličnim prevoznim sredstvom. Javni prevoz ne nudi adekvatan red vožnje i trasu u skladu sa kojom biste mogli na efikasan način obići sve znamenitosti koje mjesto nudi.

U centru Krupe na Vrbasu, na magistralnom putu, postoje oznake za skretanje ka slapovima, crkvi brvnari i manastiru. Ne morate brinuti da ih nećete uočiti.
Posjetu je najbolje započeti od slapova Krupe.

Podijeli tekst sa drugima na:

Susreti penzionera u Brčkom: Cilj saradnja i razmjena iskustava

Gradonačelnik Brčko distrikta BiH Siniša Milić prisustvovao je “Susretima penzionera“ koje je organizovalo Udruženje penzionera Brčko distrikta, korisnika PIO Republike Srpske, u okviru obilježavanja Međunarodnog dana starijih lica.

Tokom obraćanja prisutnima, gradonačelnik je istakao važnost podrške starijoj populaciji i podsjetio na značajnu ulogu koju penzioneri imaju u izgradnji i razvoju zajednice, saopšteno je iz Vlade Brčkog.

“Brčko distrikt ostaje opredijeljen da kroz institucionalnu podršku obezbijedi bolji kvalitet života za naše najstarije sugrađane. Vlada Brčko distrikta je i ove godine obezbijedila značajna finansijska sredstva za rad naših udruženja penzionera. Obezbijeđeno je oko 100.000 KM za redovan rad Udruženja penzionera, isto toliko za banjsko-klimatsko liječenje, kao i oko 1.450.000 KM za subvencionisanje cijena komunalnih usluga. Sve je to u prijedlogu budžeta i siguran sam da će to podržati i poslanici“, rekao je gradonačelnik Milić.

On je dodao da će i ubuduće, u saradnji sa udruženjima penzionera, nastojati da se na adekvatan način odgovori na rast životnih troškova.

Susret je organizovan s ciljem jačanja saradnje i razmjene iskustava. Tim povodom u Brčko su stigli penzioneri iz beogradske opštine Mirijevo, predstavnici Udruženja penzionera regije Bijeljina, Lopara i Pelagićeva, kao i predstavnici udruženja penzionera iz Federacije BiH, te rukovodstvo Udruženja penzionera Republike Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Njega kože uz pomoć banane: Kako voće može da pomogne licu

Banane spadaju u jedan od najboljih izbora za obrok (užinu) ako vam nedostaje kalijuma ili vlakana u ishrani. Ipak, neke od koristi banana ne odnose se samo na njihovo konzumiranje. Njega kože je jedna od tih koristi. Sve više, banane se koriste za spoljašnju primjenu na koži, jer mogu riješiti brojne dermatološke probleme.

Smatra se da maske za lice od banane mogu poboljšati stanje kože zbog prilično hranljivog sastava i odgovarajućeg sadržaja silicijum dioksida. Međutim, takve koristi nisu široko proučavane u kliničkim uslovima.

Njega kože kod starenja

Jedan od najznačajnijih sastojaka koji banane sadrže je silicijum dioksid, koji može pomoći u povećanju proizvodnje kolagena — prirodnih proteina koji regulišu održavanje hidratacije i glatke kože. Banane sadrže još i kalijum, vitamin B-6, vitamin C i manje količine vitamina A.

Kako starimo, prirodno je da gubimo kolagen u koži. Gubitak kolagena može učiniti kožu manje zategnutom i povećati pojavu finih linija i bora. Smatra se da maska za lice od banane može pomoći u povećanju kolagena putem silicijum dioksida, čime se smanjuje pojava bora. Ipak, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdila ta veza.

Banane su bogate antioksidansima koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala u tijelu. Nanošenje antioksidanasa na kožu može pomoći u zaštiti od oštećenja izazvanih slobodnim radikalima.
Kada je riječ o njezi masnije kože, iako banane nemaju iste sastojke za borbu protiv bubuljica kao ulje čajevca, benzoil peroksid ili salicilna kiselina, smatra se da pomažu kod akni smanjujući upalu kože djelovanjem vitamina A. Fenoli u bananama takođe mogu sadržavati antimikrobna sredstva pogodna za tretman lezija nastalih od akni.

Banane mogu smanjiti hiperpigmentaciju kože uz pomoć vitamina A i C. Ovo bi moglo koristiti u tretmanima ožiljaka od akni, kao i protiv sunčevih pjega.

Njega kože i zaštita od sunca

Iako maska za lice ne može zamijeniti dnevnu kremu za sunčanje, banane sadrže antioksidanse koji mogu poboljšati prirodnu sposobnost vaše kože da spriječi oštećenje od sunca. Vitamini A, C i E su najznačajniji u tom procesu.

Prema brojnim iskustvima, banane mogu pomoći kod suve kože. To bi vjerovatno moglo biti povezano sa sadržajem vitamina B-6 i kalijuma. Ipak, i za to su potrebna dodatna istraživanja.

Iako je rijetko, moguće je razviti alergijsku reakciju na maske za lice od banana. Ako ste alergični na banane ili lateks, trebalo bi u potpunosti da izbjegavate masku za lice od banana. Alergije na polen takođe mogu povećati rizik od alergija na banane. Znaci alergijske reakcije mogu uključivati svrab kože, crveni osip ili koprivnjaču, otok, kijavicu, znake astme i zviždanje u grudima.

Teška alergijska reakcija na banane je životno ugrožavajuće stanje poznato kao anafilaksa, koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Simptomi uključuju otežano disanje, otok lica i nesvjesticu. Zato se savjetuje da budete posebno oprezni s bananama ako ste ikada imali reakciju na jabuke, avokado, kivi, krompir, paradajz, celer, šargarepu, dinju, papaju ili kestenje.

Kako napraviti i nanijeti masku za lice od banane

Ključni sastojak svake maske za lice od banane je zrela, izgnečena banana. Neki ljudi takođe trljaju kore od banane na kožu i prenose iskustva o tome kako im takva redovna praksa izbjeljuje mrlje.

Možete pojačati efekte maske od zrele banane dodavanjem drugih sastojaka, u zavisnosti od ciljeva u njezi kože. Pasirana banana dobro funkcioniše s medom za suvu kožu, a za masnu kožu i akne dodatni sastojak bila bi medicinska glina — takva maska pomaže u skidanju viška masnoća i čišćenju pora.

Nekad se u pasiranu bananu dodaju male količine soka od limuna ili pomorandže, kako bi se osvijetlili ožiljci, a pasirani avokado koristi se za nadoknadu izgubljene vlažnosti kože. Jogurt pomiješan s bananom dobar je za hidrataciju i ima umirujuće djelovanje na kožu.

Možete koristiti i kurkumu u prahu za smanjenje tamnih mrlja i akni, a istovremeno povećati sjaj kože.

U zavisnosti od željenih efekata i odabranih dodataka, pomiješajte sve sastojke u činiji, dodajući vodu po potrebi da dobijete gustu teksturu. Nanesite mješavinu na čistu, suhu kožu u ravnomjernom sloju. Ostavite da djeluje 10 do 15 minuta prije nego što isperete mlakom vodom. Osušite kožu tapkanjem i nanesite hidratantnu kremu. Ponavljajte rutinu dva do tri puta nedjeljno.

Obratite se dermatologu ako primijetite crvenilo ili osip nakon upotrebe maski od banane. Možete unaprijed uraditi test na malom dijelu kože kako biste bili sigurni da niste osjetljivi na ovo voće.

Uz dobre navike njega kože, korišćenje maske za lice od banana nekoliko puta nedjeljno može pomoći u poboljšanju opšteg zdravlja kože.

Maska od banane je samo jedna od mnogih opcija kada je riječ o preparatima koje možete sami napraviti kod kuće, prenosi RTS.

Više o ovoj temi:

Kako korom od banane nahraniti biljke

Podijeli tekst sa drugima na: