U kojim branšama penzioneri najčešće rade?

Djelatnosti u kojima korisnici prava na penziju, sa statusom osiguranika, najčešće rade su: građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrije, telekomunikacije, rudarstvo i dr. gdje se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom, naveli su iz Fonda PIO RS.

Dodaju da su tu i poslovi u oblasti zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gazdinstva, ljekari, advokati, zajednice etažnih vlasnika i dr., ali u manjem broju.

“Najčešće su to lica sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama, koji su kao takvi potrebni poslodavcima čija se djelatnost ne može odvijati a da nemaju zaposleno lice tog profila”, ističu u FOndu.

Elektroinženjeri, mašinski inženjeri, građevinski inženjeri, hemijsko-tehnološki inženjeri, inženjeri drvoprerade ali i ljekari-vještaci, pri sudovima, stomatolozi, pravnici, to su penzioneri koji i poslije 65 imaju zagarantovan posao.

Ima i lica sa SSS, npr. zaposlenih u različitim udruženjima, takođe i NK radnika na poslovima obezbjeđenja ili čuvanja objekata i slično.

Najveći broj zaposlenih penzionera je u Banja Luci, Bijeljini, Prijedoru, Doboju, Trebinju, Istočnom Sarajevu, ali ih ima i u manjim opštinama.

Zaključno sa 31.12.2023. u Republici Srpskoj je bilo 8.053 zaposlenih penzionera, od kojih korisnike starosne penzije 93,5% (7.530), dok je korisnika invalidske penzije znatno manje, 6,5% (523).

Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženje penzionera Donji Vakuf organizuje potpisivanje peticije

Udruženje penzionera Opštine Donji Vakuf organizuje potpisivanje peticije kojom se traži ispunjenje zahtjeva penzionera prema Vladi FBiH.

U cilju realizacije ovog projekta na području Opštine će biti postavljen štand 12., 15.  i 16. jula.

Štand će biti postavljen u periodu 9– 13 sati ispred prostorija Udruženja gdje će penzioneri i drugi građani moći potpisati navedenu peticiju.

Štand će biti obilježen plakatima koji sadrže informacije o razlozima potpisivanja peticije, a na štandu će biti prisutne dvije osoe.

Za penzionere Mjesne zajednice Torlakovac biće organizovan obilazak penzionera po domaćinstvima.

(Izvor: radiodonjivakuf.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko i kome je dozvoljeno jesti lubenicu

Lubenica, omiljena ljetna poslastica, nije samo ukusna već i izuzetno zdrava.

Ovo povrće ne samo da hidrira tijelo tokom vrelih ljetnih dana, već je i bogata vitaminima, mineralima i antioksidansima koji pružaju brojne zdravstvene koristi.

Međutim, za osobe koje žive sa dijabetesom, konzumacija lubenice zahtijeva određeni stepen opreza.

Dr. Natalija Petrova, priznata ruska stručnjakinja za ishranu, ističe važnost balansiranja unosa lubenice, posebno za osobe koje se bore sa dijabetesom ili drugim metaboličkim problemima.

Lubenica je poznata po visokom sadržaju fruktoze, prirodnog šećera koji može brzo povećati nivo šećera u krvi. Stoga, iako se smatra niskokaloričnim povrćem sa niskim glikemijskim indeksom, važno je da osobe sa dijabetesom ograniče unos lubenice i pažljivo prate količinu koju konzumiraju.

Prekomjerna konzumacija fruktoze može dovesti do različitih zdravstvenih problema, uključujući masnu degeneraciju jetre. Ovo je posebno važno za osobe koje već imaju rizik od metaboličkih sindroma ili drugih bolesti jetre.

Dr. Petrova savjetuje svoje pacijente da uživaju u lubenici u razumnim količinama kao dio balansirane ishrane, ali da se konsultuju sa svojim ljekarom ili nutricionistom kako bi prilagodili svoju ishranu prema individualnim potrebama, prenosi Glas Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najviša penzija za jun u Republici Srpskoj 3.228,64 KM

U Republici Srpskoj isplaćene su junske penzije za 285.528 korisnika penzijskog fonda Srpske, a iznos najviše penzije za jun u Republici Srpskoj je 3.228,64 KM

Iz Fonda za penzijsko i invalidsko osigiranje Republike Srpske je saopšteno da je isplatom obuhvaćeno 229.624 korisnika u Republici Srpskoj, a van Republike 55.904 korisnika prava.

Za isplatu penzije za jun potrebno je 148,23 miliona KM u neto iznosu, odnosno 150,05 miliona KM u bruto iznosu.

Prosječna penzija iznosi 592,71 KM i čini 42,26 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 601,35 KM ili 42,86 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za jun iznosi 884,21 KM, što je 63,06 odsto od prosječne plate u Republici.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u junu bio je 117,06 miliona KM.

Strukturu korisnika prava Fonda za jun čine starosne penzije sa 62,72 odsto, porodične sa 24,95, invalidske 12,27 i ostala prava sa 0,06 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Grmečka kosidba na Stanića brdu okupila staro i mlado

Na lokalitetu Stanića brdo, petnaestak kilometara od Lušci Palanke, Općina Sanski Most, u danima proteklog vikenda održana je deveta po redu “Grmečka kosidba”, a organizator ovoga događaja bilo je Zavičajno udruženje Sanjana “Grmeč” sa sjedištem u Banjaluci.

Cilj ove manifestacije, koja je i ove godine okupila veliki broj sudionika, je očuvanje tradicije i kulture života žitelja podgrmečkog kraja, a vremenom je događaj postao tradicionalan i održava se svake godine početkom jula.

“Nažalost, podgrmečka sela su danas pusta i ovakvi događaji su prilika da im bar nakratko udahnemo nekadašnji život i ilustrujemo kako je to nekada izgledalo”, istakao je Mile Crnomarković, jedan od kosaca.Na ovogodišnju kosidbu iz daleke Australije, gdje živi već dugih četrdeset godina, doputovao je Jovo Predojević, inače rođen i odrastao na Stanića brdu. “Vjerujte, ovo je za mene poseban dan jer me je vratio u moje djetinjstvo i mladost kada sam bio kosac. Živim daleko, preko velikog okeana, ali su moje srce i duša uvijek u zavičaju”, kaže Predojević.

On je u rodni kraj po prvi put doveo i uučad kako bi ih upoznao sa tradicijom i načinom života u podgrmečkim selima, kada su djeca, za vrijeme trajanja kosidbe, donosila vodu i hranu koscima.

Mnogi su iskoristili ovu manifestaciju da doputuju, mahom s područja Republike Srpske i Srbije, ali i brojnih stranih zemalja gdje sada žive, kako bi oživjeli uspomene i tradiciju svojih predaka, a neki su se i oprobali u kosidbi.

Ova seoska aktivnost je bila jedan od najtežih fizičkih poljskih radova kojeg su obavljali isključivo muškarci, dok su žene pripremale hranu za učesnike. Također, to je bio i prvorazredni društveni događaj koji je okupljao mještane podgrmečkih sela svih starosnih uzrasta.

Kosce je pozivao domaćin, vlasnik imanja, a pozivani su snažni i iskusni seljani vični ovom poslu. Kao u nekadašnja vremena, učesnici kosidbe na Stanića brdu su na livadu došli u jutarnjim satima, kako bi pripremili, poklepali i naoštrili svoje kose.

Potom su se podijelili su u grupe od po desetak kosaca ili takozvane kosačke mobe koje su predvodile kosidbaše, brzi i vješti kosci sa najširim otkosom ili mavom.

Zadatak kosidbaše je da daje ritam i tempo ostalim članovima mobe koji ga moraju pratiti te kositi složno i sinhronizovano.

Tokom kosidbe potrebno je naoštriti kose, a trenutak za to određuje sam kosidbaša.

Kada on počne oštriti kosu, tada isto rade i svi ostali kosci, a istovremeno to je prilika za odmor i predah.

Inače, Zavičajno udruženja Sanjana “Grmeč”, osim što njeguje ljubav prema zavičaju i prenosi je na nove generacije, redovno organizuje veliki broj humanitarnih akcija kako bi materijalno pomogli siromašnim povratničkim porodicama. Među akcijama koje redovno provode su i uređivanje lokalnih puteva, grobalja i javnih mjesta u podgrmečkim selima.

(Izvor i foto: Nezavisne novine)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovo može biti znak da ste hakovani

Ukoliko ste se nekada zapitali na koji način možete da znate da li vam je telefon “probijen” i hakovan, evo nekih naznaka.

Spor rad uređaja je obično prvi znak da nešto nije u redu i da je možda došlo do toga da se neko neprimjetno “ušunjao”. Ostali “alarmi” uključuju previše brzo pražnjenje baterije, i aplikacije koje ne rade kako bi trebalo.

Pomenuti simptomi su oni koji najčešće ukazuju na to da je telefon možda hakovan, a napadi se u najvećoj mjeri izvode preko skrivene instalacije zlonamjernog softvera.

Softver tog tipa do smartfona dolazi putem interneta ili preko kablovske veze s drugim računarom. Na primjer, do ovoga može doći kada telefon u neregistrovanom servisnom centru dajete na popravku.

Hakeri pokušavaju da prodru u mobilni telefon pomoću programa koji nisu zahtjevni za performanse uređaja i punjenje baterije, prenosi b92.

U početku telefon možda neće pokazivati znakove da je hakovan, a jedina indikacija biće obavještenja u aplikacijama i na društvenim mrežama.

Međutim, kasnije će telefon sam početi da daje signale o tome da je “probijen”. Počeće prekidi u njegovom radu ili će doći do nekih drugih problema.

Kako da se zaštitite? Proizvođači preporučuju da se instaliraju aplikacije preuzete isključivo iz bezbjednih izvora i izbjegavanje povezivanja s nepoznatim računarima.

Ako sumnjate da je vaš pametni telefon već hakovan, stručnjaci savjetuju da pozovete korisničku službu proizvođača ili prodavca uređaja. Objasniće vam gdje možete da obavite dijagnostiku na telefonu i oslobodite se sumnji da li ste hakovani.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri se družili uz kulturni i sportski program

U organizacji Udruženja penzionera/umirovljenika opštine Doboj Istok u subotu održana manifestacija „Mujanov Mezar 2024. godine“.

Pozdravljajući sve prisutne, u ime penzionera/umirovljenika opštine Doboj Istok, manifestaciju je otvorio Koordinator manifestacije Rifet Mrkanović.

U ime saveza penzionera Tuzlanskog kantona sve prisutne je pozdravio Haso Halilović te istakao da je ova manifestacije rijetka, te da je u ovom momentu teško govoriti o problemamtici penzionera. Dodao je da se u rješavanje problematike penzionera više uključuju lokalne zajednice i kantonalne vlasti nego vlast na Federalnom nivou.

Prisutnima se obratio i opštinski načelnik Kemal Bratić koji je rekao penzionerima da se bore za svoja prava, te da je opština tu uz njih.

Za kulturni sadržaj pobrinula su se mnogobrojna kulturna i sportska udruženja sa područja opštine Doboj Istok i šire.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner zbog jednog evra izgubio pravo na besplatan prevoz

Hiljade zadarskih penzionera ostalo je bez prava na besplatan prevoz. Nekada ih je bilo oko 5.000, a sada ih je samo oko 1.700.

Razlog leži u niskoj stopi poreza od 397 evra, koja se godinama ne mijenja. Zato su penzije promijenjene zbog usklađivanja, pa cenzus penzionera Ive sada prelazi samo jedan evro.

Penzioner Ive (80) je deset godina imao je besplatnu kartu za autobus. Međutim, od 1. maja stvari su drugačije. Naime, granica penzije je 397 evra za ostvarivanje tog prava, a on ima evro više, 398, pišu “vijesti.hrt.hr”.

“Nisam dobio besplatnu kartu. Jedan evro je veći od moje penzije. Ne, sad smo bogati” rekao je gospodin Ive za “HRT”.

Kada su odlučili da digitalizuju karte, odlučeno je da 397 evra bude maksimalni iznos penzije za besplatno vožnju. Pošto su penzije penzionerima u međuvremenu rasle zbog rasta cijena i zarada, značajan dio njih ostao je bez besplatnog prevoza.

“Prije nekoliko godina prijavilo se preko 5.000 penzionera. Trenutno imamo oko 1.700 penzionera koji ispunjavaju ove kriterijume”, rekao je za “vijesti.hrt.hr” načelnik Uprave za promet i poslovanje Liburnije, Slobodan Erslan.

Oni koji ne ispunjavaju uslove moraju da plate 20 evra mjesečno ili da sjednu na bicikl. Međutim, nisu svi toliko vitalni da mogu da se kreću po gradu na biciklu.

Erslan kaže da postoje indicije da bi gradska uprava mogla da koriguje taj cenzus, s obzirom na rast penzija redovnim usklađivanjem, prenosi “Telegraf”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako ekstremna vrućina utiče na vaš mozak?

​Ekstremne vrućine značajno utiču na dijelove tijela. Rastuće temperature ne uzrokuju samo bolesti povezane s vrućinom, već i oštećuju rad mozga.

Nedavni komentar međunarodnih istraživača u “The Lancet Neurology” naglašava da povećanje temperature dovodi u pitanje sposobnost tijela da reguliše toplotu i remeti funkcije nervnog sistema. Očekuje se da će klimatske promjene pogoršati neurološka i psihijatrijska stanja kao što su Alchajmerova bolest i šizofrenija.

Istraživanja pokazuju da kognitivne sposobnosti počinju opadati na 26°C. Neki stručnjaci vjeruju da više temperature mogu smanjiti aktivnost parasimpatičkog nervnog sistema i nivoa kiseonika u krvi, što dovodi do smanjene kognitivne funkcije.

Naš nervni sistem funkcioniše poput mreže električnih kabela, a toplota može uticati na električnu vodljivost, objasnio je Bekelis. Naglasio je važnost praćenja mentalnog zdravlja tokom toplotnih valova jer se stanja poput depresije i tjeskobe mogu pogoršati.

Dugotrajno izlaganje toploti može dovesti do toplotnog udara, što ima posljedice za fizičko i mentalno zdravlje.

Tokom toplotnih valova ključno je boraviti na klimatizovanim mjestima i hidrirati se. Onima koji imaju problema s regulacijom toplote rashladni prsluci mogu pomoći u snižavanju tjelesne temperature.

Bekelis je primijetio da, iako su rasprave o sigurnim temperaturnim rasponima za rad mozga u toku, ne postoji konačan siguran prag za sve. Ljudi koji žive u toplijim klimama, poput Floride, često se prilagođavaju višim prosječnim temperaturama, iako su ekstremne temperature i dalje izazovne.

Jun Vu, profesor okoline i zdravlja na radu na Univerzitetu Kalifornia-Irvin, istakao je ograničenu dostupnost rashladnih skloništa i njihovu neadekvatnu distribuciju. Mnoga skloništa rade u ograničeno vrijeme, što možda neće zadovoljiti potrebe onih najugroženijih.

Vu je naglasio potrebu za promjenama politike i infrastrukture kako bi se ublažili zdravstveni rizici povezani s vrućinom. Lokalne vlasti mogu pomoći sadnjom drveća, bojenjem krovova i cesta u svjetlije boje te sprovođenjem zelenog planiranja za smanjenje toplote i pročišćenja vazduha, prenosi “KreniZdravo”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Počela isplata penzija u Srpskoj

U Republici Srpskoj danas je počela isplata junske penzije za koju je ukupno obezbijeđeno 148,2 miliona KM neto iznosa.

Budžetom Republike Srpske za 2024. godinu za isplatu penzija je obezbijeđeno 1,785 milijardi KM, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Od 1. januara redovnim godišnjim usklađivanjem ukupan iznos penzija povećan je za 9,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

U prošloj godini je izvršeno redovno usklađivanje kojim su penzije povećane za 13,32 odsto, a vanredno su povećane za 0,18 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na: