Penzioneri iz Istočnog Sarajeva potpisali ugovor za banjsko liječenje

U Kulturnom centru Istočno Sarajevo  118 penzionera sa prebivalištem u Istočnom Novom Sarajevu potpisalo ugovor za banjsko liječenje.

Opština Istočno Novo Sarajevo podržala je 118 penzionera u banjskom liječenju uplativši im 50% od ukupne cijene u banjama širom Republike Srpske.

Pravo na banjsko liječenje imaju penzioneri sa prebivalištem u Istočnom Novom Sarajevu, a jedan od uslova je visina penzije, gdje prednost imaju oni koji primaju minimalne penzije.

Načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo, Jovan Katić, rekao je da je ova pomoć postala tradicionalna jer opština već drugu godinu zaredom finansira odlazak penzionera na banjska liječenja.

“Druženjem sa penzionerima došli smo do informacije da jedna od pomoći koja bi njima značila jeste da finansiramo ili sufinansiramo odlazak na banjska liječenja penzionera koji imaju prebivalište u Istočnom Novom Sarajevu. Mi smo prošle godine pokrenuli tu aktivnost i bilo je oko 100 prijavljenih penzionera koji su iskoristili popuste i sve što smo raspisali u javnom pozivu. Ove godine imamo 118 prijavljenih penzionera, iako mislim da je to nedovoljno jer imamo preko 3000 penzionera na teritoriji opštine Istočno Novo Sarajevo”  rekao je Katić.

Prema njegovim riječima, opština se trudila da informacija o sufinansiranju banjskog liječenja dođe do svih penzionera, kako bi se prijavio što veći broj, te da su na ovu aktivnost izdvojili nešto više od 50.000 KM.

(Izvor vijesti:Katera news)

Podijeli tekst sa drugima na:

Mnogi se pitaju: Ko u FBiH ima pravo raditi i zadržati penziju?

Brojni poslodavci u Federaciji BiH suočavaju se s problemom nedostatka radne snage. Sve češće se spominje potreba za uvozom radnika, dok se istovremeno razmatraju i mogućnosti angažmana domaće radne snage, uključujući i penzionere.

Penzioneri koji su ostvarili pravo na starosnu penziju mogu zasnovati radni odnos i nastaviti primati penziju, zahvaljujući izmjenama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju koje je usvojio Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH.

Izmjenama je, u skladu s presudom Ustavnog suda Federacije BiH, iz zakona izbrisan član 116, koji je do tada predviđao obustavu isplate penzije korisnicima koji stupe u obavezno osiguranje. Time je omogućeno da i korisnici prijevremene starosne penzije mogu raditi i primati penziju.

Ko sve ne može raditi uz penziju?

S druge strane, korisnici invalidske i porodične penzije, kao i oni koji su penziju ostvarili po osnovu Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca, i dalje ne mogu istovremeno biti zaposleni i primati penziju. U skladu s dopunama Zakona o PIO, isplata penzije tim osobama se obustavlja u slučaju kada zasnuju radni odnos.

Invalidska penzija se zasniva na potpunom gubitku radne sposobnosti (I kategorija invalidnosti), što je nespojivo sa zasnivanjem radnog odnosa, jer bi to značilo da osoba ipak posjeduje određenu radnu sposobnost. Uvođenje mogućnosti zapošljavanja za ovu kategoriju bilo bi protivno temeljnim principima sistema i otvorilo bi prostor za zloupotrebe

Sličan razlog važi i za korisnike porodične penzije, koja je zamišljena kao socijalna zaštita članova porodice umrlog osiguranika, pod uslovom da sami nisu u obaveznom osiguranju i ne ostvaruju prihod iz radnog odnosa.

Puna radna prava i dvostruki doprinosi

Penzioneri koji se zaposle ostvaruju ista prava kao i svi drugi radnici – uključujući pravo na godišnji odmor, bolovanje i plaćene doprinose. Za njih se uplaćuju doprinosi po osnovu radnog odnosa, a u isto vrijeme nastavljaju se uplate po osnovu statusa penzionera, što znači i dodatno fiskalno opterećenje.

Pravo na zapošljavanje imaju i bivši pripadnici oružanih snaga i policijski službenici koji su penziju ostvarili prema posebnim zakonima, a koji im omogućavaju da budu prijavljeni u obavezno osiguranje ukoliko se odluče vratiti na tržište rada, piše Tuzlainfo.

Takođe, pitanje angažmana penzionera koji su pravo na penziju ostvarili u inostranstvu zavisi od međudržavnih sporazuma i pojedinačnih slučajeva, te podliježe posebnoj proceduri.

Sličan razlog važi i za korisnike porodične penzije, koja je zamišljena kao socijalna zaštita članova porodice umrlog osiguranika, pod uslovom da sami nisu u obaveznom osiguranju i ne ostvaruju prihod iz radnog odnosa.

Izvor: tuzlainfo.ba

Podijeli tekst sa drugima na:

Život sve skuplji, za pet godina cijene drastično porasle

Da građani BiH sve teže podnose troškove života, pokazuje podatak da je iznos sindikalne potrošačke korpe za protekli mjesec bio 3.168,90 KM.

Radi se o minimalnim troškovima četveročlane porodice, čije kućne budžete najviše “guta“ hrana.

Ta stavka u potrošačkoj korpi je iznosila 1.421,10 KM.

Međutim, koliko su cijene dramatično porasle u posljednjih pet godina pokazuje činjenica da je potrošačka korpa u aprilu 2020. godine iznosila 1.987,72 KM.

Dostupni podaci

Tako su troškovi života za pet godina nabujali za gotovo 1.200 KM. Prije pet godina minimalni troškovi koje je četveročlana porodica izdvajala za hranu iznosili su 917,70 KM ili 503,40 KM manje u odnosu na trenutnu situaciju.

O kakvom skoku cijena hrane je riječ, pokazuju podaci dostupni na stranicama Federalnog ministarstva trgovine prema kojima je, naprimjer, prosječna cijena riže po kilogramu u Sarajevu, trenutno, 5,21 KM, a u Mostaru 6,81 KM.

U istom periodu 2020. godine kilogram riže u Sarajevu je u prosjeku koštao 3,79 KM, a u Mostaru 4,30 KM.

Kilogram hljeba u Mostaru je prije pet godina koštao 2,58 KM, a sada 3,59 KM, a u Sarajevu je ta cijena sada 4,52 KM, što je u odnosu na pet godina prije skuplje za 2,06 KM.

Drastično su porasle cijene mesa pa se tako kilogram junetine bez kosti prije pet godina kretao u rasponu od 11 do 13,50 KM, a sada je ta cijena oko 23 KM! Kilogram piletine se kreće od 6,50 do 7,50 KM, dok je prije pet godina taj raspon bio između 4,40 i 5,13 KM.

Voće je luksuz

Cijena jaja po komadu je u parilu 2020. godine iznosila 0,25 KM, a sada oko 0,45 KM.

Kilogram maslaca sada je, uglavnom, oko 40 KM, a prije pet godina ta se cijena kretala oko 22 KM. Litar mlijeka trenutno se kreće po cijeni od oko 2,40 KM, što je za marku više nego pet godina ranije.

Kada je riječ o voću, kako smo pisali, kilogram trešanja na sarajevskim, ali i pijacama širom Bosne je dostigao cijenu od 20 KM.

Istina, na hercegovačkim pijacama to voće ima prilično nižu cijenu, i to od trenutnih šest do sedam KM. Međutim, prije pet godina trešnje su prodavane po cijeni od tri do četiri KM po kilogramu.

Šišanje i feniranje

Poskupljenja su se, jasno, prelila i na brojne usluge. Tako je muško šišanje prije pet godina u prosjeku koštalo 6,50 KM, a sada je približno 12 KM.

Pranje kose srednje dužine s feniranjem prije pet godina je koštalo 10 KM, a sada od 12,50 do 20 KM.

(Izvor vijesti: Avaz)

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO/MIO: Zabilježen rast prihoda

Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje održao je sjednicu na kojoj je usvojio Godišnji izvještaj o radu za 2024. godinu, kao i Izvještaj o finansiranju poslovanja Zavoda u prva tri mjeseca 2025. godine.

Iz Federalnog zavoda PIO/MIO, naglašeno je zadovoljstvo činjenicom da je u prva tri mjeseca, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, zabilježen rast prihoda od doprinosa.

Upravni je odbor usvojio i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu Federalnog zavoda MIO/PIO.

Takođe, na inicijativu Esada Čengića, člana Upravnog odbora u ime Saveza udruženja penzionera, zaključeno je da će za sljedeću sjednicu biti pripremljena detaljna informacija o aktivnostima radne grupe zadužene za pripremu izmjena Zakona o MIO u vezi s formulom usklađivanja penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vještačka inteligencija brža i preciznija od meteorologa

Novi model vještačke inteligencije „Aurora“ nadmašuje trenutne metode u predviđanju kvaliteta vazduha, vremenskih obrazaca i tropskih oluja izazvanih klimatskim promjenama.

Novi sistem, nazvan Aurora, koji još nije ušao u komercijalnu upotrebu, generisao je desetodnevne vremenske prognoze i preciznije i brže predvidio putanje uragana od tradicionalnih metoda prognoze, uz značajno niže troškove, objavili su istraživači u časopisu Nejčer (Nature).

„Prvi put jedan sistem vještačke inteligencije može da nadmaši sve operativne centre u prognoziranju uragana“, rekao je vodeći autor Paris Perdikaris, vanredni profesor mašinskog inženjerstva na Univerzitetu Pensilvanije.

Aurora, koja je obučena isključivo na osnovu istorijskih podataka, uspjela je da preciznije od operativnih centara, kao što je američki Nacionalni centar za uragane, predvidi sve uragane u 2023. godini.

Tradicionalni modeli prognoziranja vremena zasnivaju se na fizičkim principima – poput očuvanja mase, impulsa i energije – i zahtijevaju ogromnu računarsku snagu.

Međutim, prema studiji, računarski troškovi rada Aurore bili su nekoliko stotina puta manji.

Ovi eksperimentalni rezultati dolaze nakon modela Pangu-Weather, kineskog sistema vještačke inteligencije koji je razvio tehnološki gigant „Huavej“ 2023. godine i mogli bi najaviti promjenu paradigme u načinu na koji glavne svjetske meteorološke agencije predviđaju vrijeme i potencijalno smrtonosne ekstremne događaje pojačane globalnim zagrijevanjem.

Sveti gral prognoze

„Vjerujem da se nalazimo na početku ere transformacije nauke o atmosferskim sistemima. U narednih pet do deset godina, sveti gral biće izgradnja sistema koji mogu direktno da obrađuju podatke iz daljinskih senzora kao što su sateliti i meteorološke stanice, kako bi generisali prognoze visoke rezolucije bilo kog dijela svijeta“, rekao je Perdikaris u video-prezentaciji koju je objavio Nature.

Prema tvrdnjama njenih tvoraca, Aurora je prvi model koji je konzistentno nadmašio sedam prognostičkih centara u predviđanju putanje razornih ciklona u periodu od pet dana.

Primjera radi, Aurora je u simulaciji četiri dana unaprijed tačno predvidela gdje i kada će tajfun Doksuri, koji se vodi kao najrazorniji zabilježeni tajfun u Tihom okeanu, pogoditi Filipine. Zvanične prognoze iz 2023. godine u to vreme ukazivale su na to da će tajfun proći sjeverno od Tajvana.

„Majkrosoftov“ model takođe je nadmašio model Evropskog centra za srednjoročno prognoziranje vremena (ECMWF) u 92 odsto slučajeva za globalne desetodnevne prognoze, na skali od približno 10 kvadratnih kilometara.

ECMWF, koji izrađuje prognoze za 35 evropskih zemalja, smatra se zlatnim standardom u tačnosti vremenskih prognoza.

U decembru je „Guglov“ model GenCast nadmašio tačnost Evropskog centra u više od 97 odsto od 1.320 klimatskih katastrofa zabilježenih 2019. godine.

Obećavajuće, ali i dalje eksperimentalne, performanse, zasnovane na stvarnim događajima, pažljivo prati naučna i meteorološka zajednica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u FBiH polovinom jula na ulicama

Penzioneri u Federaciji BiH ogorčeni su zbog minimalnog povećanja penzija koje su dobili u aprilu. Od Vlade Federacije BiH traže vanredno povećanje penzija i to minimum pet posto, a ukoliko

Vlada ne udovolji njihovom zahtjevu do kraja juna, polovinom jula izlaze na masovne proteste.

Ovo je rekao Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza penzionera FBiH i predsjednik Udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona.

Očekivali bar devet posto – inflacija pojela sve

“Ovo mizerno povećanje od 25 KM izazvalo je veći revolt među populacijom penzionera nego da nije ni bilo povećanja. Dogodilo se da se u sedam dana povećaju penzije za 25 KM, a političarima se poveća iznos za odvojeni život za 300 KM, iako dobro znamo da niko ne koristi taj “odvojeni život”, jer opet imaju i putne troškove”, kaže Trakić.

Ističe da su očekivali da će Vlada FBiH usvojiti izmjenu člana 79 koji je vezan za redovno usklađivanje penzija.

“Očekivali smo bar devet posto redovnog povećanja penzija. Čini mi se da bi to donekle ublažilo revolt među penzionerima i ublažilo inflatorni udar na cijene, posebno na artikle koje najviše koriste penzioneri”, navodi Trakić.

U FBiH više penzionera nego radnika: To nije naš problem

Naglašava da se ne može očekivati veliki procenat jer je mnogo penzionera.

“Ako znamo da imamo 461.000 penzionera u FBiH i da njih još 50.000 čeka rješenja do kraja godine, onda će odnos biti ne 1,1 radnik na jednog penzionera, nego 1,1 penzioner na jednog radnika. A to nije do penzionera. Ne mogu penzioneri zbog toga ispaštati, a vidimo da Vlada i parlamentarci redovno sebi podižu paušale, lične dohotke, iznose za odvojeni život, putne troškove – sve što mogu koriste”, kazao je Trakić.

Ističe da traže vanredno povećanje i da im je to jedina prilika, te da znaju da će biti i jednokratna pomoć.

“Mi smo tražili da to ide na procenat, međutim Vlada FBiH to ne dozvoljava. Tvrdili su da je jednokratna pomoć veći iznos nego kada se pretvori u procenat, ali znate i sami da jednokratne pomoći izazivaju ogroman revolt među penzionerima. Da je razlika pola marke, pa hajde, ali ovako izaziva veliko nezadovoljstvo. Znamo da je u finansijskom planu za ovu godinu planirano 70 miliona KM za jednokratnu pomoć. Ako je prošle godine bilo 30 miliona KM, pa je bilo po 100 KM pomoći, onda ove godine možemo dobiti dvije”, objašnjava Trakić.

Hoće procenat, Vlada neda

Kaže da su tražili da se 70 miliona KM pretvori u procenat, ali da to nije prihvaćeno.
“Ne daju, jer oni su Vlada i oni vladaju”, ističe Trakić i dodaje da, kada je u pitanju vanredno povećanje, očekuju najmanje pet posto.

“Tražimo izmjenu člana 80 Zakona o PIO, jer nam sada, po ovoj definiciji, ne mogu dati vanredno povećanje penzija. To se odnosi na to da u zadnje dvije godine BDP nije manji od tri posto. A mi sada tražimo da ta definicija kaže da Vlada FBiH može svojom odlukom vanredno povećati penzije, kao što je povećala lične dohotke i sebi ove paušale, ukoliko Vlada u zadnje dvije godine nije u deficitu, a znamo da nikad nije ni bila”, zaključuje Trakić.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

More raste nezaustavljivo, svijetu prijete masovne migracije

Povećanje nivoa mora izazvaće posljedice koje će biti nemoguće ublažiti već pri porastu temperature od samo 1,5 stepeni Celzijusa, što će dovesti do „katastrofalnih migracija“, upozorava nova studija.

Ovaj scenario mogao bi se ostvariti čak i sa prosječnim nivoom zagrijevanja u poslednjoj deceniji od 1,2 stepena.

Gubitak leda sa ogromnih ledenih pokrivača Grenlanda i Antarktika se učetvorostručio od 90-ih usljed klimatske krize i sada je glavni pokretač rasta nivoa mora.

Međunarodni cilj da se globalno zagrijevanje zadrži ispod 1,5 stepeni Celzijusa već je skoro nedostižan.

Međutim, nova analiza je pokazala da bi čak i ako bi emisije fosilnih goriva brzo bile smanjene u skladu sa tim ciljem, nivo mora bi rastao za jedan centimetar godišnje do kraja vijeka, brže nego što bi nacije mogle izgraditi obalske odbrane i nasipe.

Svetski trend ide ka porastu temperature od 2,5 do 2,9 stepeni Celzijusa, što bi gotovo sigurno dovelo do prelomne tačke za kolaps ledenih pokrivača Grenlanda i zapadnog Antarktika.

Otapanje tih ledenih pokrivača dovelo bi do zastrašujućeg porasta nivoa mora od 12 metara.

Danas, oko 230 miliona ljudi živi na visini od jedan metar iznad trenutnog nivoa mora, a milijardu ljudi živi do 10 metara iznad nivoa mora.

Čak i porast mora od samo 20 centimetara do 2050. godine doveo bi do globalnih šteta od poplava u iznosu od najmanje hiljadu milijardi dolara godišnje za 136 najvećih obalnih gradova na svijetu i ogromnih uticaja na živote i sredstva za život ljudi.

Međutim, naučnici su naglasili da je svaki podeljak stepena globalnog zagrijevanja koja se izbjegne klimatskom akcijom i dalje važna, jer usporava porast nivoa mora i daje više vremena za pripremu, smanjujući ljudsku patnju.

Migracije kakve do sada nismo vidjeli

Porast nivoa mora je najveći dugoročni uticaj klimatske krize, a istraživanja u posljednjim godinama pokazala su da se dešava mnogo brže nego što je ranije procjenjivano.

Granica od 1,5 stepeni Celzijusa smatrana je načinom da se izbjegnu najgore posljedice globalnog zagrijevanja, ali nova istraživanja pokazuju da to nije slučaj kada je riječ o porastu nivoa mora.

Istraživači su rekli da je „sigurnu granicu“ temperature za ledene pokrivače teško procijeniti, ali da će vjerovatno biti jedan stepen i ispod.

Porast nivoa mora od najmanje jednog do dva metra sada je neizbježan, poručuju naučnici.

„Ono što podrazumjevamo pod sigurnom granicom je ona koja omogućava neki nivo adaptacije, kako bi se spriječile katastrofalne prisilne migracije. Ta sigurna granica je otprilike jedan centimetar godišnjeg porasta nivoa mora. Ukoliko se pređe preko toga, onda postaje izuzetno izazovno za bilo kakvu vrstu adaptacije i vidjećete masovne migracije u razmjerama koje nismo nikada doživjeli u modernoj civilizaciji“, rekao je profesor Džonatan Bamber sa Univerziteta Bristol u Velikoj Britaniji.

Zemlje u razvoju najugroženije

Zemlje u razvoju, poput Bangladeša, biće u mnogo lošijoj poziciji od bogatih zemalja sa iskustvom u obuzdavanju talasa, poput Holandije, dodao je on.

Vođa studije profesor Kris Stouks sa Univerziteta u Duramu kaže da polako počinje da se primjećuje najgori scenarijo kako se gotovo pred našim očima ostvaruje.

Prosječna globalna temperatura dostigla je prvi put 2024. godine 1,5 stepeni Celzijusa iznad preindustrijskog prosjeka.

Međutim, međunarodni cilj mjeri se kao prosjek u periodu od 20 godina, pa se još uvijek ne smatra da je granica premašena.

(Izvor vijesti: RTS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ilija opčinjen proizvodnjom jagoda, sve proda na kućnom pragu

Ove sezone Ilija Kovačević, začetnik proizvodnje jagoda u Turjaku, jedini u ovom potkozarskom kraju ima dobar rod, bez obzira na nepovoljne vremenske uslove.

Posjeduje 2.500 sadnica, a računa na rod od dvije tone. Ovogodišnja cijena jagode je sedam maraka. Ilija kaže da ima siguran plasman jer kupci dolaze na kućni prag.

“Prethodnih godina, kada sam imao veću proizvodnju, angažovao sam više berača. Sada sve radim samostalno, od sadnje do berbe, osim povremenog angažovanja jednog radnika”, kaže Ilija.

On je po proizvodnji jagode postao uzor u svome kraju.

Ostali mještani Turjaka bave se proizvodnjom povrća i voća, kaže naš sagovornik, jer je to tradicija koju ne napuštaju.

Karakteristično je da se Kovačević prvi u turjačkom kraju, prije više od jedne decenije, opredijelio za intenzivnu proizvodnju jagoda.

“Živio sam nekoliko godina u okolini Laktaša, među mještanima koji decenijama uspješno proizvode jagodu. Tamo svaka kuća ima bar dunum pod jagodama. Za mene je to bila nepoznata grana poljoprivrede, ali sam bio veoma znatiželjan i uporan da od njih naučim kako se proizvode jagode”, opisao nam je Ilija Kovačević svoja prva iskustva u ovoj djelatnosti.

Dobri rezultati vidljivi su na njegovom posjedu i ove godine.

“Znanje je najveći kapital. To sam shvatio već na početku jer bez stalnog praćenja stručnih dostignuća ne može se mnogo postići. Proizvodnja jagode davno me opčinila i to radim sa velikom ljubavlju, upornošću i strpljenjem”, kazao nam je Kovačević.

U potpunosti je ovladao tehnologijom, a više puta je nagrađivan na sajmovima jagodara u Slatini i drugim mjestima u regionu. On smatra da je Potkozarje veoma pogodno za ovu proizvodnju zato što je priroda darežljiva, te zdravija nego u ravničarskim krajevima.

“Moji jagodnjaci su visoko na obroncima Kozare, gotovo u divljini, gdje nema mnogo štetnika. Zasade tretiram protiv plemenjače i lisne uši, prije cvjetanja, a poslije toga uopšte ne upotrebljavam hemiju. Zato su jagode ovdje veoma zdrave, mirišu i slatke su. Parcele prekrivam slamom koja zadržava vlagu i štiti sadnice koje ne dotiču prljavo tlo”, opisuje Kovačević iskustva u ovoj proizvodnji.

Sočne plodove bere već petnaestak dana.

“Ove godine rod je umanjen zbog mraza i hladnoće, ali i svakodnevne kiše. Ipak, zadovoljan sam jer je umanjen rod nadomjestila povoljna cijena”, kaže ovaj proizvođač jagode.
Osim jagode, Ilija Kovačević proizvodi i luk, krompir, krastavac, svakojako povrće, voće, uzgaja stoku.

Svojim primjerom pokazuje da se na selu vrijednim rukama i dobrim planiranjem može mnogo proizvesti, a od svog rada lijepo živjeti. Ovaj vrijedni mještanin Turjaka je svoje njive koje su godinama bile zapuštene pretvorio u plodne i ogledne parcele.

Proizvodnja jagode poljoprivrednicima donosi prvi novac u sezoni. Zarada je dobra, a ulaganja nisu velika i vraćaju se već s punim rodom, za godinu dana, smatraju stručnjaci.

“Za jagodu su najpovoljniji položaji koji nisu izloženi vjetru i akumulaciji hladnog vazduha. Za rane sorte najbolji su južni predjeli, gdje se ne javljaju kasni proljetni mrazevi jer je tu ranije sazrijevanje za desetak dana nego na sjevernim predjelima”, kažu stručnjaci.

(Izvor vijesti: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na:

Cvijeće koje voli sunce i uspijeva na 40 stepeni

Ako ste ljubitelj cvijeća, ali nemate puno vremena za zalivanje i održavanje, pravo je vrijeme da zasadite biljke koje podnose visoke temperature i bez problema cvjetaju čak i na direktnom suncu!

Ove vrste cvijeća idealne su za sunčane terase i bašte, jer ne samo da podnose sušu, već će vas nagraditi prelijepim cvjetovima do kasne jeseni.

Ljeto je pred nama, a s njim i dani kada sunce prži i temperatura raste i do 40 stepeni. Ali ne brinite – postoji cvijeće koje može da izdrži i te ekstremne uslove, a uz minimalnu njegu, vaš vrt ili terasa biće preplavljeni bojama i mirisima tokom cijele sezone.

Ako nemate vremena da svakodnevno zalivate i pazite na biljke, ovih nekoliko vrsta cvijeća su pravi izbor za vas. Neke od njih čak i podnose duže periode suše, dok će druge, uz malo pažnje, cvjetati do prvih mrazeva. Idealne su za sunčane dijelove bašte, ali i za terase koje tokom ljeta nemaju nijednu sjenku.

Posadite ih jednom, a obnavljaju se godinama!

Top 5 biljaka koje obožavaju sunce i podnose sušu:

Lavanda

Lavanda nije samo lijep miris, već i biljka koja se savršeno snalazi na sunčanim mjestima. Ne traži puno vode, a njeni prelijepi ljubičasti cvjetovi obilježiće vašu baštu sve do kraja ljeta.

Suncokret

Zbog svoje ljubavi prema suncu, suncokreti su savršen izbor za sunčane bašte i terase. Čak i na visokim temperaturama, suncokreti će se uzdizati prema nebu i donijeti nevjerovatan vizuelni efekat.

Zeleni mač (Agava)

Ova biljka ne samo da podnosi vrućinu, već je i izuzetno otporna na sušu. Sa svojim velikim, mesnatim listovima, agava može biti zapanjujući ukras za svaki vrt ili terasu.

Petunije

Petunije su predivne, jednostavne za gajenje i podnose i visoke temperature. Iako vole sunce, ne treba im previše vode, a u zamjenu za minimalnu pažnju biće prekrivene šarenim cvjetovima tokom cijelog ljeta.

Kelj pupčar (Kale)

Iako često zapostavljen, kelj pupčar je izuzetno otporan na visoke temperature i sušu. Njegovi zeleni plodovi i listovi mogu obogatiti svaki vrt, a cvjetovi dodaju posebnu dozu boje u vrelim danima.

Zašto ove biljke vole sunce?

Ove vrste cvijeća razvile su se da izdrže teške klimatske uslove, što ih čini savršenim za sunčane terase i bašte koje tokom dana nemaju nijednu sjenku. Njihova otpornost na visoke temperature i sušu omogućava im da prežive čak i u danima kada zaboravite da ih zalijete.

Kako ih njegovati?

Iako su otpornije na sušu, ovo cvijeće i dalje traži malo pažnje. Zalivanje dva do tri puta sedmično (u zavisnosti od temperature) i redovno uklanjanje uvelih cvjetova pomoći će im da duže traju i izgledaju ljepše.

Takođe, redovno obrezivanje i prihranjivanje mogu poboljšati njihov izgled i produžiti cvjetanje.

Zasadite ove predivne biljke već ovog maja i uživajte u njihovoj ljepoti tokom cijele ljetnje sezone – bez stresa oko održavanja. Vaša terasa ili bašta postaće prava oaza u kojoj sunce nije neprijatelj, već saveznik.

(Izvor vijesti: SrbijaDanas)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Razmijenili iskustva sa švajcarskim penzionim fondom

Predstavnici penzijskih fondova Švajcarske, Republike Srpske i Federacije BiH  razmijenili su informacije i iskustava s ciljem poboljšanja usluga tokom dvodnevnog sastanka u Ženevi, saopšteno je iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske.

Tema sastanka, koji je održan juče i u utorak, bila je saradnja u okviru sporazuma o socijalnom osiguranju između Švajcarske, Republike Srpske i FBiH, a predstavljeni su penzijski sistemi i djelovanje Centrale za kompenzaciju u Ženevi.

U okviru radionice, učesnici su razmijenili iskustva o obradi zahtjeva za švajcarske korisnike prava koji imaju prebivalište u Republici Srpskoj i FBiH, kao i za korisnike u Republici Srpskoj i FBiH sa prebivalištem u Švajcarskoj.

Dio sastanka bio je posvećen borbi protiv zloupotrebe u sistemu osiguranja, kao i elektronskoj razmjeni podataka o činjenici nastupa smrti, čije bi uspostavljanje omogućilo pouzdaniju administrativnu obradu i doprinijelo zaštiti finansijske stabilnosti sistema.

Sastanku je u ime Fonda PIO Republike Srpske prisustvovao pomoćnik direktora za ostvarivanje prava Radan Nikolić.

U saopštenju se ističe da razmjena informacija i iskustava doprinosi poboljšanju usluga za osiguranike i efikasnijem rješavanju problema, a zajedničkim radom dodatno se jačaju kapaciteti i pruža bolja podrška građanima.

Učesnici dvodnevnog sastanka iskazali su punu spremnost za unapređenje međusobne komunikacije, pojednostavljenje procedura i kontinuiran rad na pružanju blagovremene i efikasne usluge korisnicima.

Podijeli tekst sa drugima na: