Vlada Federacije BiH osigurala je 2,5 miliona KM za banjsko liječenje penzionera, a Unsko sanskom kantonu dodijeljeno je 118.000 KM.
Ova sredstva omogućiće da više od 100 penzionera iz tog kantona, koji su članovi Kantonalnog saveza penzionera, ove godine ostvari pravo na liječenje u banjskim centrima.
U Gatu će već u maju biti upućeno 25 penzionera dok će ostali tokom godine po grupama biti raspoređeni u Fojnicu.
(Izvor: Dnevni avaz)
Iako se još uvijek čeka na konačnu odluku Upravnog odbora Zavoda PIO/MIO, prema pokazateljima rasta BDP-a i potrošačkih cijena, usklađivanje ove godine iznosiće 4,48 posto.
Za zvanično usklađivanje penzija čekaju se podaci Federalnog zavoda za statisku koji će biti objavljeni 31. marta, ali već sada je poznato da će najniža penzija umjesto 573,53 KM iznositi 599,22 KM.
Takođe, uz aprilska primanja koja će biti isplaćena u maju penzioneri će dobiti i razliku za prva tri mjeseca, s obzirom na to da se penzije redovno usklađuju s primjenom od 1. januara.
U konačnici penzioneri s najnižim primanjima će u maju dobiti ukupan iznos, zajedno sa tromjesečnim razlikama , od 676,30 KM.
S obzirom na iznos uvećanja, zagarantovana penzija će u maju biti isplaćena u iznosu od 715 KM, umjesto dosadašnjih 684,48 KM.
Uz najveće bogatstvo, ljubav i slogu djece, unuka i praunuka, njihove osmijehe i zagrljaje, baka Ljubica Gavrić iz Osinje proslavila je juče 102. rođendan.
Ovaj veliki dan najstarija Dervenćanka, proslavila je i kao najstarija korisnica Gerontološkog centra. U svom drugom domu boravi oko dvije sedmice, a pričama i savjetima koje nesebično dijeli, već je postala jedna od omiljenih korisnica.
Baka Ljubica kroz osmijeh pokazala je sreću zbog proslave rođendana i okupljanja svih njenih najmilijih.
“Imam dosta djece, sve su ovo moji, a voljela bih da ih bude još više” rekla je Gavrićeva ne žaleći se ni na zdravlje.
“Zdravlje me dobro služi, ne mogu da se požalim, a 102 godine su brzo prošle. Ono što je dobro obično brzo prođe” rekla je najstarija sugrađanka.
Baka Ljubica tokom cijelog života isticala se vrijednim radom. Bavila se poljoprivredom i vodila domaćinstvo, a kako je istakla njena kćerka Milka Durmiš, voljela je i da izrađuje rukotvorine.
“Uglavnom se bavila poljoprivredom i vodila je domaćinstvo, a završila je i kurseve šivenja, pa dvadesetak godina zahvaljujući tom poslu, nas djecu je školovala. Mjesto okupljanja je uvijek bilo kod nje” rekla je Durmiš objasnivši da je baka tek nedavno postala korisnica ovog centra.
Osim majčinstva, baka Ljubica je i ponosna baka i prabaka. Od četvoro djece, dva sina i dvije kćerke, baka je dobila osmoro unučadi i devetoro praunučadi.
“Ja sam bila omiljena među unucima, pa sam bila možda malo privilegovana da me paze i maze, tako da na baku ali i na, pokojnog djeda, imam jako lijepe uspomene. Baka je uvijek bila ta koja mi je ispunjavala želje da pripremi nešto slatko, da mi sašije nešto, a takođe mi je usadila ljubav prema rukotvorinama i starinama, što me zainteresovalo i dan danas se bavim folklorom. Uvijek je znala da nas zainteresuje pričama kako je prije bilo, kako se izlazilo, a za sebe je isticala učešće u „znanju i imanju“ u Osinji” rekla je jedna od unuka Slađana Prijević.
Da je baka Ljubica posebna istakli su i u Gerontološkom centru.
“Baka Ljubica nam je došla nedavno, prije 15-ak dana, i jako nam je drago što je naša najstarija korisnica ujedno i najstarija Dervenćanka. Jako smo ponosni što sada imamo dvije korisnice koje imaju više od 100 godina i čuvamo ih „kao malo vode na dlanu“, zaista su posebne” rekla je psiholog Irena Teofilović dodavši da najstarija korisnica najviše vremena provodi u razgovoru.
(Izvor: Derventski list)
Žana Luiza Kalman (februar 1875 — avgust 1997) je bila Francuskinja, najstarija potvrđena osoba u istoriji čovječanstva.
Njen životni vijek je trajao nevjerovatne 122 godine i 164 dana. Cijeli život provela je u Francuskom gradu Arlu. Nadživjela je supruga, ćerku i unuka.
Jedina je osoba za koju je zvanično potvrđeno da je živjela više od 120 godina.
Bila je svjedok promjena u razdoblju od tri vijeka, od pronalaska automobila do uspona interneta.
Ono što njenu priču čini zaista fascinantnom je to što nije slijedila konvencionalne zdravstvene savjete. Pušila je skoro cijrli vijek, uživala u čokoladi u velikim količinama, svakodnevno je pila vino porto i nikada nije bila opsjednuta strogim dijetama ili rutinama vježbanja.
Ipak, ostala je aktivna, vozila bicikl i kad je imala više od 100 godina i mačevala se do svojih 80-ih. Mnogi vjeruju da je njena dugovječnost bila mješavina dobrih gena, aktivnog načina života i bezbrižnog stava.
Često se šalila o starenju, jednom rekavši: „Uvijek sam imala samo jednu boru, i sjedim na njoj”.
Naučnici su opširno proučavali njen slučaj, i dok su se pojavile neke kontroverze, zvanični zapisi su potvrdili njenu autentičnost.
Javnost je za nju prvi put čula 1988. godine kada se u njenom rodnom gradu obiljeležava stogodišnjica dolaska znamenitog slikara Vinsenta van Goga, a Žana je bila jedini živi svjedok tog događaja.
Dve godine kasnije učestvovala je u kanadskom filmu „Vinsent i ja”, postavši tako najstarija osoba koja se ikada pojavila na filmu.
Bila je udata za svog rođaka i imali su jednu ćerku.
Kalmanova je prestala da vozi bicikl tek u stotoj godini. Živjela je sama sve do svoje 110 godine, kada je odlučeno da mora da pređe u starački dom.
Imala je 114 godina i 11 mjeseci kada je pala i polomila butnu kost, što je zahtijevalo operaciju. Poslije toga je morala da koristi invalidska kolica.
Svoju dugovječnost i relativno mladalački izgled za svoje godine pripisivala je maslinovom ulju kojim je začinjavala gotovo svu hranu, ali i njegovala kožu, kao i ishrani sa lukom i vinom.
Žana Kalman je 11. maja 1990. godine nadmašila dotadašnji rekord od 115 godina i 79 dana, koji je prethodno postavila Augusta Holc. Postala je tako najstarija osoba u istoriji čovječanstva koja je na dokumentovan način doživela više od 120 godina.
Žanin rekord još uvek nije oboren i traje pune 34 godine.
(Izvor: Magazin)
Uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penzinju neće se više mijenjati po Zakonu o penzijsko – invalidskom osiguranju Republike Srpske koji je u primjeni od 1. januara 2012. godine, izjavio je direktor Fonda za penzijsko-invalidskog osiguranja Srpske Mladen Milić.
“Korisnici u ovoj godini mogu ostvariti pravo na penziju sa minimalno 15 godina staža i 65 godina života ili 60 godina života i minimalno 40 godina staža osiguranja. To važi i za žene i za muškarce. Naravno, žene osiguranici imaju pravo tzv. prijevremene starosne penzije koja im omogućava da je ostvare sa navršenih 58 godina života i minimalno 35 godina staža osiguranja” objasnio je Milić.
Milić je potvrdio da i dalje važi pravilo da se ženama majkama umanjuje potrebni staž za jednu godinu za svako rođeno dijete .
(Izvor:RTRS)
Pravo na subvencije za vodu i kanalizaciju u Prijedoru lani je ostvarilo 248 korisnika, za šta je iz budžeta grada izdvojeno 13.322 KM, izjavila je šef gradskog Odsjeka za strateško planiranje, upravljanje projektima i razvojem Zinajda Hošić.
Ona je najavila unapređenje odluke o uvođenju subvencija za korisnike vodnih usluga koju grad Prijedor provodi od početka 2018. godine, s obzirom na to da je došlo do izmjena cijena vode.
“Uveden je i fiksni dio računa od pet KM, sa PDV-om to je skoro šest, što je mnogo više od cijene metra kubnog vode koja sada iznosi oko 1,80 KM. Stoga je potrebno razmotriri povećanje subvancija, kao i uvođenje eventualno još nekih kategorija”, rekla je Hošićeva.
Pravo na ove subvencije imaju korisnici novčane pomoći putem Centra za socijalni rad, penzioneri sa 70 i više godina života koji, osim najniže samostalne penzije, nemaju drugih primanja, korisnici dodatka za pomoć i njegu drugog lica koji nemaju drugih redovnih mjesečnih primanja, korisnici stambenih jedinica Centra za socijalni rad i djeca zbrinuta u hraniteljske porodice.
Postupak za ostvarvanje prava na subvencionisanje javnih vodnih usluga provodi Centar za socijalni rad, subvencionišu se po tri metra kubna vode i kanalizacije po članu domaćinstva mjesečno, a iz budžeta grada godišnje se za ovu namjenu izdvaja 15.000 KM.
Penzionerima u Federaciji BiH u petak će dobiti penziju za mart, ali već sljedećeg mjeseca te penzije će biti uvećane.
“Redovno usklađivanje u aprilu će biti ali će to biti toliko malo da nije vrijedno pomena, čak i po svim procjenama, ako je inflacija 2% ako je rast BDP-a izuzetno nizak onda možda nije ni pet posto, znači negdje ispod 4% bi moglo biti redovno usklađivanje 15. aprila. Mi na to ne bi smjeli pristati”, rekao je Haso Halilović, predsjednik Saveza udruženja penzionera TK.
Prema dosadašnjim pokazateljima rast penzije iznosiće između 4 i 5 posto. Penzioneri su već ranije tražili izmjene i dopune Zakona o PIO, naročito u dijelu koji se odnosi na usklađivanje, zahtijevajući da se penzije ubuduće usklađuju prema rastu plata, a ne BDP-a.
“Računamo da bi na osnovu toga ako se veže i ako se uspije do kraja marta ići u Parlament da se izvrše ove izmjene da bi penzioneri mogli očekivati veći postotak redovnog usklađivanja a takođe bi se omogućilo lakše vanredno usklađivanje ili vanredno povećanje penzija, mogli bi očekivati malo bolje dane za penzionere”, smatra Halilović.
Ukoliko bi se ovi zahtjevi usvojili, najniža penzija bi sa sadašnjih 573 KM mogla porasti na 859 KM, ali penzioneri ne polažu velike nade u to.
“Nema šanse da se to prihvati. Trebalo bi 2,5 milijardi KM friškog novca „upumpati“ u Fond PIO. Nema niko taj novac ani budžet FBiH ne bi mogao izdržati da minimalna penzija iznosi 850 KM“, istakao je Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Udruženja penzionera FBiH.
Međutim, sve za sada ostaje pod znakom pitanja s obzirom na to da je radna grupa usaglasila nacrt Zakona o PIO-u ali su rokovi probijeni.
Podsjećamo, u federalnom budžetu za 2025. za penzije je osigurano 337 miliona KM više nego prošle godine.
Ranija obećanja, poput jednokratne pomoći i dodatnih sredstava za banjsko liječenje u iznosu od dva miliona maraka već su ispunjena.
(Izvor: RTV Slon)
Postoje biljke koje su blagotvorne za naš organizam, bilo da smo u njihovoj blizini, da ih koristimo kao čaj, u ishrani ili osjećamo njihov miris, pomažu nam da se opustimo. Sve je više naučnih dokaza da biljke igraju osnovnu ulogu u oblikovanju našeg mentalnog stanja i smanjenju rizika od mentalnih i fizičkih bolesti.
Svjetska banka je procijenila da će do 2050. godine sedam od deset ljudi živjeti u gradovima i da će pristup biljkama u njihovom prirodnom okruženju postati izazovniji. Sve smo više odvojeni od prirode. Ali uprkos svim opcijama za udobnost i slobodno vrijeme koje nam tehnologija 21. veka nudi, čini se da ne možemo da ostanemo po strani.
Većina ljudi cijeni biljke kao lijepo cvijeće i drveće, uz saznanje da su neophodne za proces fotosinteze. Malo njih zna da je mentalna i fizička veza sa biljnim svijetom dublja nego što bismo očekivali. One mogu smanjiti simptome depresije, anksioznosti i poremećaja raspoloženja, smanjiti nivo hormona stresa kortizola.
Nekoliko studija je pokazalo da hortikulturna terapija može pomoći da se poboljša kvalitet života. Rezultati studije navode da sobne biljke mogu da pomognu u smanjenju stresa i krvnog pritiska.
Poznata po opojnom mirisu koji smiruje um. Koristi se vijekovima, a bogata je lijepim ljubičastim cvjetovima i aromatičnim lišćem. Raste kao grm koji se lako uzgaja, najbolje je saditi lavandu u proleće, uspjeva na sunčanom mjestu i cvjeta u kasno proljeće i ljeto.
Ovo je biljka koja je uvek na vrhu liste kao prirodno sredstvo protiv anksioznosti. Lavanda je izvor jednog od najpopularnijih eteričnih ulja. Njen miris koristi se za smanjenje anksioznosti, poboljšanje kratkoročne memorije, za dobar i kvalitetan san. Cvjetovi se koriste i kao čaj.
Biljka koja ima lijepe bjele cvjetove, drvenasta je, ali može da raste i kao puzavica. Cvjeta i tokom ljeta i tokom toplih zima. Zimski jasmin raste kao grm, a njegovi cvjetovi su žuti.
Sve vrste ove biljke imaju male cvjetove u obliku zvijezda sa slatkim i karakterističnim mirisom. Ovaj miris je poznat po tome što pomaže tijelu da se oslobodi anksioznosti. Kada smo okruženi jasminom, prije svega se osećamo mirnije. Jasmin je najbolje saditi na sunčanom, toplom i zaštićenom mjestu.
Pripada porodici mente. To je žbunasta, višegodišnja biljka sa ovalnim listovima i mirisom limuna, ima zaobljen cvijet. Nazivaju ga još i melisom, što je grčka riječ za pčelu. Matičnjak je bogat polenom, listovi se koriste za čaj i kao aroma začina u različitim jelima. Ova biljka ima snažna opuštajuća svojstva i koristi se za borbu protiv stresa, anksioznosti i nesanice.
Višegodišnja biljka, poznata u medicini od davnina. Koristi se i u većini mediteranskih kuhinja kao začin. Vijekovima se upotrebljava u tradicionalnoj medicini. Raste kao žbun i voli sunce, ima mirisne igličaste listove. Često se njegov miris povezuje sa mirisima Mediterana. Istraživanja pokazuju da miris esencijalnog ulja ruzmarina može smanjiti nivoe hormona stresa kortizola u krvi.
Cvjetaju krajem ljeta. Višegodišnje su biljke i otporne na hladne zimske dane. Cvjetovi ove vrste nude čitavu paletu boja i ukras su svakog doma. Donose osjećaj radosti i mira u naše bašte i domove, pomažući da se umanje simptomi brige i stresa. Ubraja se u biljke koje prečišćavaju vazduh i pomažu u opuštanju.
Jedna od čestih biljaka u našim domovima je i dracena, koja ima desetak različitih vrsta. Jedna od poznatijih je dracena sa crvenim ivicama. Ova vrsta dracene smanjuje stres i uklanja toksine iz vazduha.
Postoji još mnogo biljaka koje su korisne u našem svakodnevnom životu – bosiljak, nana, kamilica…
Biljke nisu luksuz, deo su našeg svijeta. Zato ne treba da nas iznenadi to što se reč „biljka” na mnogim jezicima prevodi kao „oni koji se brinu o nama”.
(Izvor: RTS)
Načelnik Čelinca Vlado Gligorić i predsjednik opštinskog Udruženja penzionera Nikola Kovačić potpisali su ugovor o dodjeli 31.000 KM za sufinansiranje projekta materijalne pomoći penzionerima.
Kovačić je rekao da će ova sredstva biti utrošena za novčanu pomoć penzionerima.
On je istakao da je Udruženje već završilo proljećnu akciju podjele jednokratne novčane pomoći socijalno ugroženim članovima, dok će ostale godišnje akcije biti organizovane prema godišnjem planu rada i ustaljenoj dinamici.
Gligorić je rekao da se i ove godine prilikom planiranja budžeta vodilo računa o penzionerskoj populaciji, te da će sredstva granta najbrojnijem čelinačkom udruženju biti doznačavana na osnovu javnog poziva koji je bio otvoren u februaru.
Udruženje penzionera opštine Čelinac broji 2.952 člana.
Vlada Republike Srpske utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima.
Ovim izmjenama i dopunama unapređuje se sistem dobrovoljnog penzijskog osiguranja kao trećeg stuba penzijskog sistema, kako bi se obezbijedila dodatna finansijska sigurnost u starosti, te povećao iznos dodatne penzije članova dobrovoljnog penzijskog fonda, dok se na duži rok očekuje povećanje broja njegovih članova, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.
Predloženo je da se, radi kapitalnog jačanja društva za upravljanje, minimalni osnovni kapital poveća sa 2.000.000 KM na 3.000.000 KM u periodu od tri godine od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima.
Razlozi za izmjene i dopune sadržani su u potrebi unapređenja poslovanja društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima i daljem rastu i razvoju tržišta dobrovoljnog penzijskog osiguranja, kao značajnog segmenta finansijskog sektora Republike Srpske.
Iz Vlade navode da je s ciljem prilagođavanja tržišnim prilikama i dugoročne održivosti svih segmenata finansijskog sektora prepoznata spremnost društava za upravljanje da, uz ispunjavanje dodatnih zahtjeva i pribavljanje dozvole Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske, dobiju mogućnost da osnuju i upravljaju otvorenim investicionim fondom sa javnom ponudom.
Predloženo je proširivanje djelatnosti društava za upravljanje, te omogućavanje fizičkim licima da učestvuju u osnovnom kapitalu do 10 odsto, uz utvrđene uslove, budući da savremeni oblici akcionarstva podrazumijevaju uključivanje i zaposlenih u vlasničku strukturu radničko akcionarstvo.
Nacrtom zakona je izvršeno usklađivanje pojma kvalifikovano učešće sa direktivom EU, te je propisano utvrđivanje kriterijuma za sticanje kvalifikovanog učešća i pravne posljedice, kao i razlozi za oduzimanje saglasnosti za sticanje kvalifikovanog učešća, dodaje se u saopštenju.
(Izvor: Vlada Republike Srpske)
