Autor: Sandra Vukić

Hladno vrijeme može povećati rizik od srčanih i cirkulatornih problema, kao što su srčani i moždani udari, govore brojne statistike i istraživanja. Postavlja se pitanje možemo li smanjiti rizike.

Naše srce i krvni sudovi stalno se prilagođavaju okruženju i unutrašnjim procesima u tijelu. Cilj je da se obezbijedi dovoljan protok krvi, kiseonika i hranljivih materija. Kada nam je hladno, nervni sistem se aktivira kako bi spriječio pad osnovne tjelesne temperature i zaštitio vitalne organe.

U hladnim uslovima krvni sudovi u koži, prstima na rukama i nogama se sužavaju kako bi se smanjio gubitak toplote. Međutim, ovo suženje (vazokonstrikcija) povećava pritisak u ostatku cirkulacije, što znači da srce mora jače da radi, ubrzavajući rad i podižući krvni pritisak.

Možda vas zanima i ovo:

Četiri namirnice koje snižavaju krvni pritisak

To je normalna reakcija na hladnoću, ali dodatno opterećenje može izazvati simptome kod osoba koje već imaju srčane probleme, naročito tokom fizičke aktivnosti. Tokom vježbanja srce kuca brže i snažnije, a krvni sudovi koji snabdijevaju mišiće se šire kako bi propustili više krvi. Istovremeno, sudovi koji snabdijevaju druge dijelove tijela (poput sistema za varenje) sužavaju se, kako bi mišići dobili veći dio protoka krvi.

Ko je na udaru?

Osobe sa anginom pektoris mogu primijetiti pogoršanje simptoma tokom zimskih mjeseci ili smanjenu sposobnost za fizičku aktivnost na hladnoći. Uz to, krv može postati gušća i sklonija stvaranju ugrušaka, što povećava rizik od srčanog ili moždanog udara. Zato je za ljude sa srčanim oboljenjima veoma važno da se zimi dobro utople. Ako primijetite da vam hladnoća pogoršava stanje, ostanite u zatvorenom prostoru i vježbajte unutra, piše British Heart Foundation.

Savjeti za smanjenje rizika

Ovdje je važno uvesti zdrave životne navike. Redovna fizička aktivnost i boravak na suncu doprinose održavanju nivoa vitamina D, dok ishrana bogata zelenim lisnatim povrćem, orašastim plodovima, vlaknima i proteinima pomaže u očuvanju normalnog krvnog pritiska i holesterola.

Poželjno je izbjegavati pušenje i alkohol, jer mogu dodatno povećati krvni pritisak, kao i pretjeranu konzumaciju kafe koja stvara lažan osjećaj toplote.

Tokom težih fizičkih aktivnosti neophodno je praviti pauze kako bi se izbjeglo prenaprezanje, a za dodatne savjete preporučuje se konsultacija sa kardiologom i pridržavanje stručnih preporuka radi očuvanja zdravlja srca, piše Soncept medical, a prenosi B92.

Hladnoća presudna za loš protok krvi

U okviru jednog istraživanja, ispitanici su udisali hladan vazduh kroz masku, dok je mjeren protok krvi ka srcu. Kod osoba bez začepljenih arterija, hladan vazduh je povećao protok krvi ka srcu, što je zdrava reakcija. Međutim, kod osoba sa zapušenim arterijama došlo je do smanjenja protoka krvi ka srcu, kao i do smanjenog snabdijevanja srčanog mišića krvlju.

Kod nekih ispitanika sa začepljenim arterijama vožnja sobnog bicikla povećala je protok krvi. Međutim ako su istovremeno udisali hladan vazduh, dotok krvi ka srcu je opadao. Istraživači su zaključili da bi osobe sa anginom trebalo da izbjegavaju fizičku aktivnost na hladnom vazduhu. Mada, potrebna su još dodatna istraživanja na ovu temu.

Praznici su vrijeme radosti, okupljanja i bogate trpeze, ali često i trenutak kada zaboravimo da slušamo sopstveno tijelo. Srce tada radi pod dodatnim opterećenjem – zbog stresa, hrane, alkohola, hladnoće. Praznicima se treba radovati i slaviti, ali umjereno i bez gubljenja kontrole, a posebnu pažnju treba da obrate pacijenti s postojećim faktorima rizika.

Postoji sindrom „prazničnog srca“. To nije bolest, već skup problema koji mogu nastati kada se organizam izloži rizicima koji nisu uobičajeni.

“U prazničnom periodu karakteristično je da ima više emocija i stresa. Mnogo više i brže se jede, a dolazi i do povećane konzumacije alkohola, često i nekontrolisano. Češće iznenada izađemo napolje. Jednostavno, tokom praznika gubimo kontrolu i izlažemo svoj organizam i srce povećanom opterećenju”, kaže kardiolog, dr Dragan Simić.

Najugroženiji su ljudi s koronarnom bolešću, anginom pektoris, pa onda ljudi sa stentovima i bajpasovima. Naravno, oni s hipertenzijom, koja baš u ovakvim periodima varira i dolazi do nekontrolisanih skokova. Osim njih, ugroženi su i pacijenti s aritmijama.

Svi oni, ističe, moraju da vode računa.

“S druge strane, tu su pacijenti visokog rizika. To su gojazni ljudi, dijabetičari, oni s hipertenzijama koji ne znaju da ih imaju, kao i svi koji nisu ni u kakvoj fizičkoj formi. Sve su to pacijenti koji još na pravi način nisu dijagnostikovali zdravstvene probleme i oni su u povećanom riziku jer samo misle da su zdravi”, navodi Simić, a prenosi RTS.

Red stresa, red hrane, red alkohola

Veliki „problem“ kod prazničnih okupljanja nisu samo hrana i piće, već stres. Okupljanje ljudi, organizacija, strepnja da li će sve proteći kako treba.

Koliko god da je povod lijep, nesumnjivo je da je nivo stresa povećan, adrenalin se više luči, srce brže kuca, krvni pritisak raste, dolazi do veće šanse za rupturu plaka.

Zbog toga je izuzetno važno prepoznati i najmanje simptome, obaviti preglede i uz dijagnostičke metode utvrditi da li postoji problem.

Pažljivo se izlažite hladnoći

Tokom praznika se dešava i da iznenada izađemo napolje – da skoknemo nešto da završimo ili dokupimo nešto iz prodavnice.

Kada izađemo na hladan vazduh, krvni sudovi se skupljaju, a srce brže kuca i opterećuje se. Logično, dolazi do skoka krvnog pritiska. Ta dva faktora mogu dovesti do problema.

Svim pacijentima s postojećim problemima i stanjima se zbog toga savjetuje da prelaz na hladan zimski vazduh bude postepen i obavezno da stave šal preko usta, kako bi se vazduh malo ugrijao prije nego što uđe u pluća.

Umjerenost glavu čuva

Sve to čemu se izlažemo tokom praznika predstavlja, kako kaže gost Jutarnjeg programa, jeziv rizik, koji je potpuno bespotreban.

“Ključna riječ tokom praznika je – umjerenost. Jesti više proteina, povrća, umjereno piti, sporije jesti, više žvakati. Smanjite porcije za petinu, nemojte pretjerivati sa slatkišima, masnom i slanom hranom“, objašnjava kardiolog.

Između obroka se odmoriti, opustiti. Može se malo prošetati. Veliki broj ljudi je gojazan, ima visok indeks tjelesne mase, a još tokom praznika dobiju tri, četiri, pet kilograma.

Ako se prepozna bilo kakva nelagodnost u grudnom košu u vidu bola, stezanja, gušenja, pečenja i koja se širi na ramena i ruke i traje samo nekoliko minuta – to je alarm i signal da se obavezno ode na pregled.

Više na ovoj temi:

Razlozi zbog kojih srce kuca ubrzano: Nisu svi opasni

Osim što grije i umiruje organizam, čaj pomaže u održavanju dobre hidratacije, što je ključno za oporavak.

Određene biljke posebno se ističu po povoljnom djelovanju na imunitet i ublažavanje simptoma prehlade.

Čaj od ehinaceje

Ehinaceja je poznata po svom uticaju na jačanje imunog sistema. Sadrži jedinjenja koja mogu pomoći organizmu u borbi protiv virusa i upala, a pojedina istraživanja ukazuju na to da čaj od ehinaceje može biti djelotvorniji od kapsula.

Ipak, ne preporučuje se trudnicama, dojiljama i osobama sa određenim hroničnim bolestima bez prethodnog savjeta ljekara.

Čaj od zove

Bobice zove bogate su snažnim antioksidansima koji mogu doprinjeti ublažavanju simptoma prehlade i skraćivanju njenog trajanja. Iako su naučni dokazi o dejstvu čaja od zove ograničeni, dodaci ishrani na bazi bazge pokazali su ohrabrujuće rezultate. Važno je koristiti isključivo pravilno pripremljene, zrele bobice, jer su ostali dijelovi biljke otrovni.

Čaj od kamilice

Kamilica se generacijama koristi za ublažavanje kašlja i bola u grlu. Iako nema direktnih dokaza da liječi prehladu, poznata je po svom umirujućem dejstvu i sposobnosti da poboljša kvalitet sna. Dobar i kvalitetan san ima važnu ulogu u oporavku organizma, pa kamilica može biti dragocen saveznik dok se tijelo bori sa bolešću, prenosi B92.

Možda vas interesuje i ovo:

Šta je bolje piti, kafu ili čaj?

Čaj za prostatu i izbacivanje viška tečnosti