Želite krupan i zdrav krompir, ovo su ključni koraci

Krompir je jedna od najvažnijih povrtlarskih kultura u svijetu i kod nas. Priprema zemljišta za sadnju krtola počinje još na jesen a sije se od polovine marta do polovine aprila.

Pored ove važne agrotehničke mjere, preporučuje se primjena organskog, stajskog đubriva u cilju poboljšanja plodnosti zemljišta, vodno-vazdušnih osobina kao i mikrobiološke aktivnosti, hemijskih i fizičkih osobina zemljišta.

Na površini od jednog hektara treba unijeti 20 do 40 tona ovog organskog đubriva.

Predusjevi? Nikako paradajz i paprika

Proljetna priprema zemljišta za sadnju podrazumijeva tanjiranje, drljanje ili freziranje u cilju stvaranja rastresitog sloja, mrvičaste strukture, pogodne za razvoj biljaka.

Dobro pripremljeno zemljište podrazumijeva ravan površinski sloj, bez grudvi i pokorice. Primjena mineralnog NPK đubriva je od izuzetnog značaja zbog pravilnog vegetativnog porasta biljke, korijenovog sistema i razvoja krtola. Ipak, treba voditi računa o količini azota kako ne bi došlo do bujnog porasta nadzemne mase na račun prinosa krtola u zemljištu.

Nakon što se zemljište blagovremeno pripremi, slijedi formiranje bankova koji omogućavaju efikasnije oticanje suvišne vode, bolje zagrijavanje zemljišta kao i lakši razvoj krtola. Krompir treba saditi na međurednom rastojanju od 75 centimetara, sa razmakom u redu od 25 do 30 centimetara.

Temperatura zemljišta prilikom sadnje treba da bude oko 10 stepeni, dok previše hladno zemljište može imati negativan uticaj na sadni materijal. Najbolje uspijeva na lakšim i srednje teškim zemljištima čija je pH vrijednost između 5,5 i 6,5. Slabo podnosi zemljišta težeg mehaničkog sastava, zbijena i slabo drenirana.

Ovu povrtlarsku kulturu ne treba gajiti u monokulturi, a na istu parcelu se može posaditi tek nakon tri do četiri godine. Sadnja se ne preporučuje na parceli na kojoj su prethodno bili paradajz, paprika ili plavi patlidžan zbog zajedničkih bolesti i štetočina. Najbolji predusjevi su strna žita i leguminoze.

Kada je vrijeme za sadnju?

Izbor sadnog materijala podrazumijeva upotrebu zdravih, certifikovanih krtola. Ukoliko su velike, mogu se isjeći na komade, ali svaki komad mora imati jedan do dva okca. Prije sadnje potrebno je krtole ostaviti na svjetlu da proklijaju.

Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 10 do 15 stepeni. Međutim, ako je vrijeme hladnije, sporije će nicati, a može doći i do truljenja.

Krompir je osjetljiv na niske temperature. To znači da može da strada čak i na jedan do dva stepena ispod nule. Iz tog razloga treba voditi računa o vremenu sadnje, a to je u našim agroekološkim uslovima period mart-april.

Jedna od važnijih mjera njege tokom vegetacije je nagrtanje zemljišta.  Kada biljka dostigne visinu od 15 do 20 centimetara. Za dvije do tri sedmice treba obaviti još jedno.

Ova mjera je naročito značajna u sušnim godinama, jer se na taj način čuva vlaga u zemljištu, smanjuje isušivanje, a djeluje i kao štit od ekstremnih temperaturnih talasa.

Kombinacijom određenih agrotehničkih mjera kao i redovnom primenom hemijskih sredstava protiv bolesti i štetočina osiguravamo normalan rast i razvoj biljaka, kao i visok i stabilan prinos, piše Agrko klub.

Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženje penzionera iz Bijeljine članarinu podiglo na 4 KM

Udruženje penzionera Grada Bijeljina održalo je redovnu Skupštinu Udruženja.

Na sjednici je usvojen Izviještaj nadzornog odbora, zatim Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj za prošlu godinu. Dalje penzioneri su razmatrali i usvojili Finansijski plan za 2026. godinu, kao i Program rada u ovoj godini.

Usvojena i odluka o povećanju članarine na 4 KM.

Na sjednici je izražena zahvalnost Vladi Republike Srpske, Kabinetu predsjednika i Fondu PIO. Zahvalnost se odnosi na podršku za projekat banjske rehabilitacije penzionera. Na osnovu tog projekta 6.000 penzionera će ove godine koristiti besplatne banjske usluge.

Možda vas interesuje i ovo:

Na koji način penzionerska udruženja troše novac

Mlade Milić, direktor Fonda PIO koji je prisustvovao sjednici Skupštine rkeao je da je Fond opredjeljen za nastavak saradnje. To se kako je rekao, posebno odnosi na Udruženje penzionera Republike Srpske koje je od posebnog interesa za društvo i državni sistem Republike Srpske.

Sjednici Skupštine, kako prneosi Fond PIO, prisustvovao je i Spasoje Blagojević, rukovodilac Filijale Fonda PIO u Bijeljini.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ova hrana može da čuva zdravlje očiju i poboljša vid

Iako je mrkva obično prva asocijacija na hranu dobru za oči, nije jedina namirnica koja pomaže očuvati vid.

Na primjer, batat sadrži tri puta više vitamina A od mrkve, tamnozeleno lisnato povrće štiti mrežnjaču i može usporiti promjene vida povezane sa starenjem, a riba bogata omega-3 masnim kiselinama može ublažiti simptome suvog oka.

Za zdravlje očiju važni su i drugi nutrijenti, poput vitamina C i E, cinka i selena, navodi EatingWell.

Batat

Vitamin A važan je za zdravlje rožnjače, a sastavni je i dio pigmenta rodopsina, koji pomaže oku da svjetlost pretvori u signale koje mozak prepoznaje kao sliku.

Iako se mrkva često ističe kao dobar izvor vitamina A, batat ga sadrži čak tri puta više – jedan pečeni batat srednje veličine obezbjeđuje 150 odsto preporučene dnevne vrijednosti.

Za to su zaslužni karotenoidi provitamina A, poput beta-karotena, koji voću i povrću daju karakterističnu narandžastu, ali i tamnozelenu boju te djeluju kao antioksidansi.

Tamnozeleno lisnato povrće

Tamnozeleno lisnato povrće, poput kelja i špinata, odličan je izvor luteina i zeaksantina – dva karotenoida koji štite mrežnjaču.

Djeluju kao antioksidansi, upijaju dio plavog svjetla i tako sprječavaju da dopre dublje u oko i ošteti očne stanice.

Veći unos špinata, kelja i drugog tamnozelenog povrća, poput raštike ili lišća repe, povećava razinu luteina i zeaksantina u tijelu, što može usporiti razvoj makularne degeneracije i drugih promjena vida povezanih sa starenjem.

Jaja

Jaja su još jedan dobar izvor luteina i zeaksantina, posebno od kokoši čija je prehrana obogaćena tim nutrijentima. Iako jaja prirodno sadrže te tvari, obogaćena jaja ih imaju znatno više, a čini se i da ih tijelo lakše apsorbuje i iskorištava.
Redovna konzumacija takvih jaja može povećati nivo luteina i zeaksantina te tako pomoći u očuvanju vida.

Kamenice

Cink je važan za rad više od 300 enzima u tijelu, a neki od njih povezani su i sa zdravljem očiju.

Taj mineral pomaže održati strukturu i stabilnost proteina u mrežnjači te štiti stanice mrežnice, čime može pomoći u sprječavanju i usporavanju gubitka vida.

Iako je ozbiljan nedostatak cinka rijedak, istraživanja pokazuju da mnogi ljudi ne unose dovoljno tog minerala.

Zato je korisno u prehranu uključiti namirnice bogate cinkom, a kamenice su jedan od najbogatijih izvora. Osim cinka, sadrže i selen, bakar te omega-3 masne kiseline.

Ako ne volite kamenice, dobar izvor cinka mogu biti i meso, morski plodovi, perad, obogaćene žitarice, grah, orašasti plodovi i sjemenke.

Badem

Vitamin E snažan je antioksidans koji štiti stanice u cijelom tijelu, pa tako i one u očima.

Oksidativna oštećenja uzrokovana zagađenjem, dimom i štetnim zračenjem s vremenom mogu oštetiti stanice oka. Vitamin E pomaže neutralisati slobodne radikale i zaštititi ih od takvih promjena.

Zato je važno u prehranu uključiti namirnice bogate vitaminom E, poput badema.

Jedna porcija suvo prženih badema od oko 28 grama, odnosno otprilike 23 badema, obezbjeđuje 45 odsto dnevnih potreba za vitaminom E.

Dobri izvori su i sjemenke suncokreta, lješnjaci, maslac od kikirikija i avokado.

Masna riba

Ako su vam oči često suve i nadražene, moglo bi pomoći da dva do tri puta sedmično jedete masnu ribu.

Tuna, pastrmka, skuša, sardine i losos bogati su omega-3 masnim kiselinama.
Sindrom suvog oka povezan je sa nedovoljnom proizvodnjom suza.

Iako suze djeluju kao da su samo voda, one imaju i sluznu i uljnu komponentu, pa manjak esencijalnih masnih kiselina poput DHA i EPA može pridonijeti tim simptomima.

Istraživanja pokazuju da veći unos omega-3 masnih kiselina može znatno ublažiti tegobe. One potiču stvaranje suza i djeluje protuupalno.

Papaja

Papaja svoju ružičasto-narančastu boju duguje likopenu, karotenoidu koji može usporiti razvoj očne mrene.

Ipak, njena najveća prednost je vitamin C – jedna mala papaja obezbjeđuje više od 150 posto preporučenog dnevnog unosa.

Oči su metabolički vrlo aktivne, zbog čega se u njima brže stvaraju slobodni radikali. Zbog toga im treba više antioksidativne zaštite.

Vitamin C, osim što je i sam antioksidans, pomaže obnoviti vitamin E i druge antioksidanse u oku.

Zato su namirnice poput papaje, agruma, crvene paprike i bobičastog voća posebno korisne.

Grah

I vrsta ugljikohidrata koje jedemo može uticati na zdravlje očiju. Jedno istraživanje pokazalo je da su osobe koje su jele više namirnica sa visokim glihemijskim indeksom imale znatno veći rizik od gubitka vida uzrokovanog makularnom degeneracijom.

Zato je dobro rafinisane žitarice, grickalice i zaslađena pića češće zamijeniti namirnicama s nižim glihemijskim indeksom i više vlakana, poput graha i cjelovitih žitarica.

Osim što pomaže u regulaciji šećera u krvi, grah je i dobar izvor drugih važnih nutrijenata za oči, poput cinka i vitamina B grupe, prenosi Index.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kresojević: Penzije u Republici Srpskoj ne prate rast cijena

Bojan Kresojević, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske upozorio je da penzije u Srpskoj ozbiljno zaustaju za rastom cijena. Posebno kada je, kako je rekao, riječ o osnovnim životnim namirnicama i lijekovima.

“Cijene hrane i lijekova rastu svakog mjeseca, dok se penzije usklađuju tek jednom godišnje. Od pandemije virusa koronsa, cijene hrane porasle su za čak 50 odsto više nego penzije”, istakao je Kresojević.

On naglašava da vlast u Republici Srpskoj ne reaguje adekvatno na ekonomske pritiske koji najviše pogađaju penzionere. Kao dodatni udar na standard građana navodi i rast cijena goriva, koji, kako kaže, automatski pokreće lančana poskupljenja.

“Vlada Republike Srpske danas ne razmišlja da pomogne penzionerima u uslovima krize”, rekao je on.

Možda vas interesuje i ovo:

Više od pola penzionera u Srpskoj prima penziju od 552 KM

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Kresojević ukazuje i na regionalno zaostajanje Republike Srpske kada je riječ o rastu penzija u posljednjoj deceniji.

“U Federaciji BiH penzije su porasle 157 odsto, u Srbiji 138, u Hrvatskoj 130, dok je u Republici Srpskoj taj rast svega 103 odsto – najniži u regionu”, upozorava on.

Kresojević zaključuje da bez snažne i stabilne privrede nema ni održivog rasta penzija, te da će, kako kaže, nova vlast nakon izbora imati težak zadatak da oporavi ekonomiju Republike Srpske i obezbijedi dostojanstven život penzionerima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vikend vodič za uštedu: Gdje penzioneri mogu najpovoljnije pazariti?

Dragi naši penzioneri, pred nama je još jedan vikend koji donosi prilike za pametnu kupovinu i značajne uštede u domaćim marketima. Kako biste lakše planirali svoj kućni budžet, pripremili smo pregled najpovoljnijih artikala koji vam mogu biti od koristi za pripremu porodičnog ručka ili dopunu kućnih zaliha.

KORT marketi

 

Aktuelna kataloška akcija u Kort marketima nudi odlične prilike za uštedu pri svakodnevnoj kupovini, pa tako kilogram svinjske krmenadle sa kosti košta samo 7,85 KM. Na bogatom odjelu delikatesa izdvajaju se dimljeni vrat po cijeni od 13,99 KM za kilogram, te Pikova mortadela od 500 grama za 6,99 KM. Za brz i povoljan obrok, tu je Madi pileća hrenovka u pakovanju 3+2 za svega 1,39 KM, kao i Calvo tuna 3+1 gratis po cijeni od 8,45 KM. Uz ukusan ručak, kupci se mogu osvježiti i Zaječarskim pivom čije pakovanje od četiri limenke iznosi 4,29 KM.

Market AS

U Market AS marketima, od 3. 4. do 5. 4., očekuju vas odlične cijene za vikend kupovinu. Juneća rebra po cijeni od 18,49 KM i pileći file po 9,75 KM savršeni su za nedjeljni ručak. Uz to, možete se osvježiti Nectar Family sokom (1,5 l) za 2,75 KM ili Vitinka Exotic vodom za 0,95 KM. Ne propustite i ponudu Harmony ubrusa po 2,45 KM, kao i kiselu pavlaku Natura Milk (850 g) po sniženoj cijeni od 3,65 KM. Za ljubitelje slatkog, tu je posni Petit keks po cijeni od 3,15 KM.

Bingo marketi

U Bingo marketima, od 28. marta do 5. aprila 2026. godine, očekuju vas sjajni popusti povodom predstojećih praznika. Za ljubitelje suhomesnatih delicija, Gavrilović rolana šunka košta 18,45 KM, dok je Franca pečenica snižena na 21,45 KM po kilogramu. U ponudi su i vrhunski sirevi, poput Nordex Maasadama za 14,95 KM. Tu su i domaća vina Blatina i Kameno po cijeni od 14,65 KM. Ukoliko tražite poklon za najmilije, Nivea setovi su sniženi na 19,95 KM, a za prazničnu trpezu tu su i grožđice po cijeni od 6,95 KM za kilogram.

Tropic marketi

Vikend akcija u Tropic marketima, koja traje od 3. do 5. aprila, nudi odlične prilike za kupovinu svježeg mesa i povrća. Kilogram svinjske plećke bez kosti iznosi samo 6,99 KM. Kvalitetna PIK šunka snižena je na 19,99 KM. Za laganu salatu uz ručak, potražite krastavac salatar po cijeni od 2,39 KM i rotkvice za 1,39 KM. Posebno izdvajamo i mliječni program, gdje se bijeli sir u salamuri President Somborska (250 g) može kupiti po sniženoj cijeni od 2,99 KM.

Želimo vam ugodnu i povoljnu kupovinu, te miran i sretan vikend!

Priredila: S.Vukić

Fotografije preuuzete sa zvaničnih stranica nabrojanih marketa.

Podijeli tekst sa drugima na:

Više od pola miliona KM uplaćeno u PIO za radnike šest preduzeća

Za 159 radnika koji su ostali bez posla u šest preduzeća u procesu stečaja, privatizacije i likvidacije, danas je uplaćeno 552.130 KM. Ovj novac je za uplatu doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje, saopšteno je iz Ministarstva rada i boračko invaliske zaštite Republike Srpske.

Isplaćena sredstva raspoređena su Fondu PIO Republike Srpske. Iznos od 543.574 KM namijenjen je za uplatu doprinosa za 143 radnika. Doprinosi će biti uplaćeni za radnike preduzeća “Cvrcka” iz Kneževa, kao i  “Vodoprivreda Drina” iz Zvornika. Zatim, novac će biti uplaćen i za radnike Fabrike hidrauličnih dizalica “Hidraulik” iz Kneževa te “Ribnjak” u stečaju iz Prnjavora. Dio novca biće uplaćen i za radnike Javne zdravstvene ustanove “Apoteke” u stečaju iz Bileće.

Preostali iznos od 8.555 KM usmjeren je za djelimičnu uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za 16 radnika preduzeća “Sinjakovo” iz Jezera.

Ovom isplatom nastavlja se realizacija aktivnosti usmjerenih na socijalno zbrinjavanje radnika i obezbjeđivanje uslova za ostvarivanje prava na penziju.

Možda vas interesuje i ovo:

Konačno dočekali: Radnicima Gipsare Volari uplaćeni doprinosi

Podijeli tekst sa drugima na:

Proljećno uređenje cvijećnjaka: Prvi koraci ka rascvjetanoj oazi

Proljeće je rezervisano za nove početke, a za mnoge od nas nema ljepšeg osjećaja od buđenja prvih boja u dvorištu ili na balkonu.

Rad u bašti nije samo fizička aktivnost; to je svojevrsna terapija koja nas povezuje s prirodom, umiruje misli i donosi radost iščekivanja svakog novog pupoljka.

Priprema cvijećnjaka zahtijeva strpljenje i planiranje, ali uz prave korake, vaša bašta može postati prava mala oaza mira.

Čišćenje i priprema zemljišta kao temelj uspjeha

Prvi korak, koji se obično obavlja tokom aprila, jeste temeljno čišćenje. Potrebno je ukloniti ostatke suvog lišća, grančica i prošlogodišnjeg korova koji su preživjeli zimu.

Savjet struke je da se čišćenju pristupi pažljivo kako se ne bi oštetili izdanci trajnica koji već počinju da niču iz zemlje.

Prema agronomskim pravilima, zemlja se nakon zime često sabije i postane tvrda, pa ju je potrebno lagano prekopati i usitniti. Time se omogućava korijenu biljke da lakše prodre u dubinu i dobije dovoljno kiseonika.

Prilikom pripreme, preporučljivo je dodati organsko đubrivo ili kompost. To će tlu vratiti hranljive materije potrošene tokom prethodne sezone i biljkama dati potrebnu energiju za snažan start.

Šta saditi u aprilu: Vrijeme za otporne vrste

April je idealan mjesec za sadnju onih vrsta koje su otpornije na promjenljive temperature. To su prvenstveno dvogodišnje biljke poput dan i noći (maćuhica), koje svojim šarenim licima prve krase bašte i ne boje se laganih jutarnjih mrazeva.

Takođe, april je pravo vrijeme za polaganje lukovica koje će cvjetati tokom ljeta. Gladioli, ljiljani i kane sade se upravo sada kako bi do jula i avgusta dostigli svoj puni sjaj.

Prilikom sadnje, vodite računa o dubini – opšte pravilo struke je da se lukovica sadi na dubinu koja je dva do tri puta veća od njene visine.

Maj: Kraljevstvo boja i osjetljivih ljetnica

Kada prođe opasnost od kasnih mrazeva (obično nakon polovine maja), nastupa pravo vrijeme za najljepše ljetnice.

Tada u svoj cvijećnjak možete bezbjedno useliti petunije, begonije, kadifice, vinke i muškatle. One vole direktno sunce i uz redovno zalijevanje pružiće vam mnoštvo cvjetova.

Struka preporučuje da se prilikom sadnje u maju ostavi dovoljno razmaka između sadnica. Iako u početku cvijećnjak može izgledati prazno, biljke će se vrlo brzo razrasti i popuniti prostor.

Možda vas interesuje i ovo:

Jednostavan trik uz koji će cvijeće rasti kao iz vode

Redovno uklanjanje ocvalih cvjetova i prihrana tečnim đubrivom jednom u dvije sedmice osiguraće da vaša bašta ostane bujna sve do prvih jesenjih dana.

Uređenje cvijećnjaka je proces koji ne treba požurivati. Uživajte u svakom trenutku provedenom na svježem vazduhu, jer svaka posađena biljka je nagrada za trud koju ćete s ponosom posmatrati svakog jutra.

Podijeli tekst sa drugima na:

Obavezno osiguranje za komercijalno gazdinstvo 130,37 KM

Minimalan mjesečna obaveza osiguranika komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva po osnovu doprionsa za PIO u ovoj godini iznosi 130,37 KM.

Osnovicu za obračun doprinosa za poljoprivrednike u 2026. godini predstavlja 30 posto prosječne bruto plate u Republici Srpskoj. Ovo se odnosi na platu iz prošle godine. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku ta plata iznosila je 2.349 KM.

Dakle, 30 posto od toga je 704,70 KM. Kada se to pomnoži sa stopom doprinosa za PIO dobije se iznos od 130, 37 KM. (2.349,00 x 30% = 704,70 KM x 18,5% = 130,37 KM).

Obavezno osiguranje

Prema odredbama Zakona o PIO osiguranikom u obaveznom osiguranju smatra se lice koja obavlja poljoprivrednu proizvodnju I koje je upisano u Registar poljoprvrednih gazdinstava.

Uslov je da na dan prijave na osiguranje lice nije starije od 50 godina života, da ima opštu zdravstvenu sposobnost i da nije obavezno osiguran po drugom osnovu.

Dobrovoljno osiguranje

Isti Zakon kaže da lice koje nije osiguranik u obaveznom osiguranju može se osigurati na dobrovoljno osiguranje pod uslovom da ima prebivalište na teritoriji Republike Srpske ili Brčko distrikta.

Takođe mora imati opštu zdravstvenu sposobnost i da mora biti starije od 15, a mlađe od 65 godina života.

Za osiguranike u dobrovoljnom osiguranju, prema Zakonu o doprinosima, najnižu osnovicu za uplatu doprinosa u 2026. godini predstavlja 60% od prosječne bruto plate u prethodnoj godini. .To je iznos od 1.409,40 KM.

Kada se to  pomnoži sa stopom doprinosa dobije se iznos od 260,74 KM. (2.349 x 60% =1.409,40×18,5% = 260,74 KM).

Minimalna mjesečna obaveza osiguranika u dobrovoljnom osiguranju po osnovu doprinosa iznosi 260,74 KM.

Možda vas zanima i ovo:

Dobrovoljno osiguranje u FBiH u 2026. godini košta 418,88 KM

Sve više osiguranika

Prema Matičnoj evidenciji osiguranika na dan 31.12.2025. godine, u Republici Srpskoj je aktivno 2.570, odnosno 390 ili 17,89% više u odnosu na 31.12.2024. godine.

Prema Matičnoj evidenciji osiguranika na dan 31.12.2025. godine u Republici Srpskoj je evidentirano 1.630 osiguranika u dobrovoljnom osiguranju, što je za 115 ili 7,59% više nego na 31.12.2024. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

NASA poslala ljude ka Mjesecu, hoće li krenuti prema njemu?

NASA je uspješno lansirala misiju Artemis II, a letjelica Orion sa četvoročlanom posadom već se nalazi u orbiti oko Zemlje. U toku su ključni testovi, a već danas mogla bi biti donesena odluka da li će se krenuti ka Mjesecu.

Posada u orbiti, slijede ključne provjere

Nakon spektakularnog polijetanja iz Svemirskog centra Kenedi, letjelica Orion sa posadom uspješno je ušla u orbitu Zemlje, gdje će ostati najmanje jedan dan.

Tokom tog perioda astronauti provjeravaju sve sisteme kako bi se utvrdilo da li je bezbjedno nastaviti misiju ka Mjesecu.

Ako svi testovi budu uspješni, letjelica će dobiti zeleno svjetlo za nastavak putovanja.

Tehnički problemi prije i poslije lansiranja

Neposredno prije lansiranja zabilježeni su tehnički problemi, uključujući kvarove na sigurnosnim sistemima i baterijama, zbog čega je postojala mogućnost odlaganja.

NASA je uspjela brzo da riješi probleme, čak koristeći i opremu iz ranijih svemirskih programa.

Ni nakon polijetanja sve nije prošlo bez poteškoća – zabilježen je kratak prekid komunikacije, kao i problem sa toaletom u letjelici, koji je u međuvremenu otklonjen.

Astronauti testiraju letjelicu do krajnjih granica

Tokom boravka u orbiti, posada sprovodi niz testova kako bi provjerila sve ključne funkcije letjelice.

To uključuje provjeru navigacije, komunikacije, pogonskog sistema i uslova za život u kapsuli. Astronauti čak namjerno „opterećuju“ sistem kako bi vidjeli kako reaguje u različitim situacijama.

U slučaju bilo kakvih ozbiljnijih problema, NASA može odlučiti da prekine misiju i vrati posadu na Zemlju.

Misija bez slijetanja, ali istorijski domet

Artemis II neće sletjeti na Mjesec, ali će posada tokom desetodnevne misije obići njegovu orbitu i udaljiti se od Zemlje više nego bilo koja prethodna ljudska misija.

Ovo je ključni korak ka budućim misijama koje bi trebalo da vrate čovjeka na površinu Mjeseca.

Slijedi odluka koja mijenja tok misije

U narednih nekoliko sati trebalo bi biti odlučeno da li je letjelica spremna za takozvano „ubrizgavanje ka Mjesecu“, manevar koji posadu šalje u duboki svemir.

Ako sve bude u redu, Orion će krenuti na put dug stotinama hiljada kilometara od Zemlje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas isplata penzija u Federaciji BiH: Pogledajte iznose

U skladu sa Zakonom o PIO, penzije za mjesec mart bit će isplaćene danas (3. aprila) preko Jedinstvenog računa trezora Federacije BiH.

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026., najniža penzija iznosi 666,76 KM. Zagarantovana 795,74 KM, dok najviša penzija iznosi 3.333,79 KM.

Osnovica za izračun najniže penzije iz člana 81. stav 2. Zakona o o PIO, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. iznosi 724,36 KM.

Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 842,44 KM.

Porodična penzija iza osiguranika te invalidska penzija, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, ne može biti niža od 90 % prosječne penzije iz decembra 2025. godine usklađene u godini ostvarivanja prava, što iznosi 651,92 KM.

Penzije u brojkama

  • Za penzije treba 351,8 miliona KM
  • Najniža penzija prema posebnim propisima 666,76 KM
  • Prosječna starosna penzija za mart 850.05
  • Penziju za mart primi će  464.689 korisnika
Podijeli tekst sa drugima na: