Autor: Sandra Vukić

Italijanska kuhinja uvrštena je na Uneskovu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva.  Nakkon što je Međuvladin komitet organizacije, na sastanku u Nju Delhiju, zvanično danas potvrdio odluku. Riječ je o prvom slučaju u kojem je jedna nacionalna kuhinja, kao cjelina, dobila ovako prestižan status.

Ceremoniji je prisustvovao i italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, koji boravi u Indiji radi jačanja političkih i ekonomskih odnosa dviju zemalja.

Reakcije iz Italije: ponos i zadovoljstvo

Premijerka Italije Đorđa Meloni uputila je video-poruku u kojoj je istakla da je ovo „istorijska pobjeda italijanske nacije“, naglašavajući da kuhinja predstavlja ključni dio identiteta zemlje.

„Za nas Italijane, kuhinja nije samo hrana ili skup recepata. Ona je kultura, tradicija, rad i bogatstvo“, navela je Meloni, podsjećajući da se iza svakog jela kriju kvalitetne poljoprivredne prakse, održivost i znanje koje se prenosi kroz generacije. Takođe je naglasila da će priznanje doprineti jačanju zaštite italijanskih proizvoda na globalnom tržištu i borbi protiv imitacija.

Ministar Tajani istakao je da je uspjeh rezultat timskog rada: „Svaki naš recept govori o teritoriji sa koje dolazi, promoviše održivu mediteransku ishranu i predstavlja snažan pokretač razvoja i prosperiteta.“

Šta Unesko prepoznaje u italijanskoj tradiciji

Prema odluci Međuvladinog komiteta Uneska, italijanska kuhinja je „kulturna i društvena mješavina kulinarskih tradicija“. To je i način da se brinemo jedni o drugima, izrazimo privrženost i povezujemo sa sopstvenim korijenima. Kulinarske prakse omogućavaju zajednicama da dijele svoje priče, identitet i pogled na svijet.

Ovo priznanje ne odnosi se samo na čuvena jela poput paste, pice ili rižota, već na jedinstven kulturni sistem koji uključuje regionalne tradicije, sezonalnost, raznovrsnu poljoprivredu i snažan duh zajedništva.

Italija je još 2023. godine podnijela kandidaturu „Italijanska kuhinja: održivost i biokulturna raznolikost“. Stručni komitet Uneska je u novembru 2025. već dao pozitivnu ocjenu, čime je otvoren put za konačno usvajanje koje je sada potvrđeno jednoglasno.

Ekonomski i turistički značaj

Pored simboličnog prestiža, priznanje bi moglo da donese i konkretne koristi italijanskoj ekonomiji. Očekuje se porast turističkih posjeta, posebno u regionima poznatim po gastronomiji, kao i dodatna podrška malim proizvođačima, poljoprivrednicima i ugostiteljima koji čuvaju autentične lokalne tradicije.

Ovaj status takođe jača međunarodnu zaštitu italijanskih proizvoda i doprinosi očuvanju kulturne raznolikosti u vrijeme kada globalizacija često vodi ka uniformisanju ukusa.

Trenutno je na listi nematerijalnog nasljeđa 788 elemenata iz 150 zemalja. Sa novim priznanjem, Italija sada ima 19 elemenata u Listi reprezentativnog nasljeđa i jedan u Registru dobrih praksi očuvanja.

Italijanska kuhinja ocijenjena je kao inkluzivna, pristupačna i održiva, od borbe protiv bacanja hrane do odgovornog korišćenja resursa. Unesko posebno ističe i ulogu italijanske agro-prehrambene industrije kao „ambasadora“ kulture i životnog stila zemlje širom svijeta.

Uvrštavanje italijanske kuhinje na Uneskovu listu potvrđuje njenu jedinstvenu ulogu u povezivanju zajednica, porodica i regiona. Riječ je o živom nasljeđu koje se neprestano razvija, a istovremeno vjerno čuva svoje korijene.

Vitamin D je izuzetno važan za ljudski organizam – on jača imunološki sistem, bori se protiv infekcija, poboljšava raspoloženje i smanjuje rizik od dobijanja nekih hroničnih bolesti.

Ključan je i za apsorpciju kalcijuma u tijelu što dovodi do zdravijih kostiju i zuba.

Najvažniji izvor vitamina D je sunčeva svjetlost, odnosno izlaganje kože lica i tijela suncu u trajanju od barem 15 do 30 minuta dnevno.

Ne čudi zato što je do njega lakše “doći” u ljetnim mjesecima, nego zimi. Zato je hrana zimi ključna.

Hrana je takođe dobar izvor vitamina D, a pogotovo u zimskim mjesecima kada ne vidimo sunce onoliko često kao što bismo željeli, i kada većinu tijela prekrivamo odjećom te tako sprečavamo sintezu ovih esencijalnih organskih tvari.

1. Riba

Najbolji prehrambeni izvori vitamina D su masne ribe poput lososa, sardina, pastrva, tuna i skuša. Jedna porcija lososa zadovoljava čak 80 odsto dnevnih potreba za vitaminom D.

Ne samo da ove vrste riba obiluju vitaminom D već sadrže i značajane količine omega 3 masnih kiselina koje su ključne za zdravlje mozga, srca i venskog sistema. Ova hrana zimi treba bude na jelovniku nekoliko puta sedmično.

2. Jaja

Jaja su dobar prirodni izvor vitamina D. Tačnije, žumanjak je dobar izvor ovog vrijednog elementa – on je pravo blago hranjivih tvari, a sadrži sve od B kompleksa, preko vitamina A i E do mineralnih tvari poput željeza, cinka, selena i kalcijuma. Bjelanjak, s druge strane, sadrži tek protein.

Dobro je znati da ćete najviše hranjivih tvari naći u jajima kokoši koje su uzgajane na otvorenom, prenosi Pun Kufer.

3. Gljive

Gljive su jedinstveni biljni izvor vitamina D, a posebno vrganji, šampinjoni i shiitake gljive. Imajte na umu da će više vitamina D imati one vrste koje su bile izložene diretnom UV zračenju, nego one koje su uzgajane pod umjetnim UV lampama.

Savjet plus:

Na tržištu se može naći i industrijski procesirana hrana koja je obogaćena vitaminom D. Pažljivo čitajte deklaracije jer se vitamin D može naći i u mliječnim proizvodima, jogurtima i vrhnjima, biljnim zamjenama za mlijeko od soje, zobi i badema, margarinima, žitnim pahuljicama i sličnim proizvodima.

Ljudi bi u prosjeku trebali unositi od 400 do 800 IU vitamina D dnevno, a ta brojka zavisi od dobi, boji kože, ali i specifičnim zdravstvenim potrebama pojedinca.

Ako niste sigurni koliko vitamina D treba unositi, posavjetujte se s ljekarom.

Nemojte uzimati suplemente vitamina D bez nadzora liječnika jer je moguće unijeti i previše ovog vitamina.

Tijelo ne može izlučiti višak, a prekomjeran nivo može dovesti do oštećenja bubrega, srca i vena.

Pročitajte još na ovu temu:

Riješite problem masne jetre: Stručnjaci predlažu jelovnik

Tri vrste povrća koje usporavaju starenje i jačaju imunitet

Zdravlje srca zavisi od prehrane, pazite šta večerate

Zdravlje srca uveliko zavisi od prehrane. Uz genetiku i navike poput izbjegavanja cigareta, smanjenja stresa i redovitog kretanja. Kardiolog Kunal Lal naglašava da je najvažnije birati namirnice koje su stvarno dobre za srce.

“Važno je da hrana koju jedemo bude zdrava za srce. Cilj je slijediti prehranu s malo natrijuma, trans masti i zasićenih masti. Na taj način bismo smanjili rizike poput visokog holesterola, povišenog pritiska ili kardiovaskularnih bolesti”, rekao je za EatingWell.

Tek kada se te preporuke primijene na tanjiru, može se vidjeti kako izgleda obrok koji podržava zdravlje srca.

Najbolja večera za zdravlje srca

Prema dr Lalu, jedna od najboljih večera za zdravlje srca je pečeni losos s dimljenim slanutkom i zelenim lisnatim povrćem. Ovaj obrok kombinuje zdrave masti, niži udio natrijuma, vlakna i nutritivno bogate biljne namirnice.

Možda vas zanima i ovo:

Razlozi zbog kojih srce kuca ubrzano: Nisu svi opasni

Kardiolog: Pistacije snižavaju krvni pritisak

Tri najveće greške koje ljudi prave poslije infarkta

Dr Lal ističe ovu večeru jer pruža ravnotežu ključnih sastojaka i pokazuje kako praktično izgleda zdrava večera koju je lako pripremiti kod kuće, prenosi Index.hr.

Losos je posebno koristan jer je bogat omega-3 masnim kiselinama. Lal objašnjava da je “riba bogata omega-3 masnoćama izvrstan dodatak prehrani zbog svoje poznate sposobnosti snižavanja triglicerida u tijelu”.

Natrijum je tihi ubica

Omega-3 masnoće takođe mogu pomoći u smanjenju upale, što može usporiti proces začepljenja arterija i povoljno uticati na krvni pritisak, holesterol, inzulinsku rezistenciju i trigliceride.

Ovaj obrok sadrži i relativno malo natrijuma, a dr Lal upozorava: “Natrijuma je tihi ubica u prehrani, a njegovo smanjivanje uvelike poboljšava zdravlje srca.

“Okus se postiže začinima i biljem umjesto solju, dok slanutak i kelj dodaju vrijedna vlakna. Lal naglašava da je “prehrana bogata vlaknima važna jer može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti smanjujući LDL kolesterol i krvni pritisak”.

Kako bi se ideje iz ovog obroka primijenile na svakodnevnu prehranu, dr Lal potiče uključivanje više povrća, izgradnju uravnoteženog tanjira i korištenje zdravih masnoća poput maslinovog ulja. Takođe, preporučuje dodavanje okusa bez soli, na primjer citrusima, začinskim biljem i začinima. Takve male, ali dosljedne promjene mogu znatno pridonijeti dugoročnom zdravlju srca.