Bivši gimnazijalci Sanskog Mosta proslavili 60 godina mature

Okupljanjem ispred zgrade Gimnazije u Sanskom Mostu, te kasnije cjelodnevnim druženjem, nekadašnji učenici te obrazovne ustanove obilježili su 60 godina od svoje mature, a rodila se i zanimljiva ideja.

Naime, kako je odlučeno na ovom druženju, sanskim vlastima će biti predloženo se proglasi Dan sanskih maturanata.

Gimnazijski dani najljepši period života

Bivši gimnazijalci su evocirali uspomene na, po jednoglasnoj ocjeni, najljepši period njihovih života.

“Za mene je ovo poseban doživljaj, susresti se ponovo sa ovim divnim ljudima, te podijeliti uspomene na školske dane. Činilo se kao da svi proživljavamo ponovo mladost i sve one školske dogodovštine, prijateljstva i intimne trenutke. Kao da je vrijeme stalo, kao da nije proteklo toliko decenija otkako smo se rastali”, kazala je Nevenka Ramić, nekadašnja gimnazijalka.

Dodaje da ih je životna sudbina poslije završene srednje škole razasula širom svijeta, najviše ih danas živi van Sanskog Mosta, a neki od njih, nažalost, nisu više među živima.

“Sudbina je htjela da iz rodnog grada odemo na sve strane svijeta, neki od naših prijatelja su u međuvremenu preminuli, ali tako je lijepo kada se sretnemo nakon svih ovih godina. Održavamo komunikaciju jedni s drugima, čujemo se s vremena na vrijeme i međusobno pomažemo koliko možemo”, kaže Ismet Seferović, koji penzionerske dane provodi u gradu na Sani.

Bivša zgrada Gimnazije srušena

Nekadašnji gimnazijalci se prisjećaju kako je njihova škole u to vrijeme bila elitna obrazovna ustanova, gdje se sticalo kvalitetno znanje, a mnogi koji su je pohađali kasnije su izrasli u vrhunske i cijenjene stručnjake u mnogim oblastima.

Prisjećaju se kako su oni nastavu pohađali u staroj zgradi Gimnazije, koja se nalazila na drugom mjestu, uz samu rijeku Sanu, na lijevoj obali grada.

“Nažalost, te zgrade više nema jer je srušena. Napravljena je ova sadašnja, ali su ostala sjećanja i uspomene, njih niko ne može da oduzme. Većina ljudi iz naše generacije postali su uspješni, izgradili svoje profesionalne karijere i porodice. To dokazuje koliko je obrazovni sistem kojeg smo nekada imali bio dobar i kvalitetan”, kaže Seferović.

Druženje nekadašnjih školskih drugova potrajalo je čitav dan i svi su se oni prepuni pozitivnih utisaka vratili svojim porodicama i kućama.

(Izvor vijesti: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na:

Test ličnosti: Koja životinja vas najviše privlači

U svakome od nas krije se posebna harizma – nevidljiva sila koja privlači ljude, ostavlja utisak i oduzima dah. Neko osvaja tišinom, neko prisustvom čim zakorači u prostor.

Vaš izbor nije slučajan. Privući će vas ona životinja čija energija najviše odgovara vašem unutrašnjem biću – možda onom dijelu vas koji rijetko pokazujete, ali drugi ga osjećaju. Harizma nije u izgledu ni riječima – već u vibraciji koju ostavljate. Bilo da ste tihi oslonac, vatreni vođa ili mudri posmatrač – vaša harizma je jedinstvena.

Pogledajte pažljivo sliku pred sobom, ne razmišljajte previše i izaberite životinju koja vas intuitivno najviše privlači. Vaš izbor će otkriti kakvu vrstu harizme zračite, iako možda toga niste ni svjesni.

1. Lav – Harizma lidera

Ako vas je najviše privukao lav, vi ste rođeni vođa. Ne morate da vičete da biste bili primjećeni – vaša pojava sama po sebi nosi autoritet. Ljudi vam vjeruju i slede vas, jer zračite sigurnošću, čak i kada u sebi imate dileme.

Vaša snaga je u samopouzdanju, hrabrosti i spremnosti da preuzmete odgovornost. Iako nekima možda djelujete strogo, drugi u vama osjećaju stabilnost i zaštitu.

Skrivena moć: Inspirišete ljude da vjeruju u sebe i da se oslone na vas.

2. Sova – Tajanstvena harizma mudrosti

Ako ste izabrali sovu, vaša harizma dolazi iz dubine, tišine i mudrosti. Niste od onih koji puno govore, ali kada progovorite – svaka riječ ima težinu. Ljudi u vašem prisustvu osjećaju mir i poštovanje.

Imate moć da „pročitate” stvari koje drugima promiču. Vaša intuicija i oštar um često vas čine osobom koju drugi potajno cijene i slušaju.

Skrivena moć: Duboka pronicljivost koja uliva povjerenje.

3. Konj – Harizma slobodnog duha

Ako vas je najviše privukao konj, vi ste oličenje slobode, snage i dostojanstva. Ne volite ograničenja i uvijek tragate za sopstvenim putem, bez obzira na tuđa očekivanja.

Ljudi vas vide kao osobu koja je svoja, autentična i nepokolebljiva. U vašem prisustvu se drugi ohrabre da krenu svojim putem i budu ono što jesu.

Skrivena moć: Vaša nezavisnost inspiriše druge da pronađu sopstvenu snagu.

4. Lisica – Harizma pameti i zavodljivosti

Ako vas je privukla lisica, harizmatični ste na način koji kombinuje šarm, inteligenciju i britak um. Znate tačno kada da progovorite, kako da ostavite utisak i šta da kažete da biste zadobili pažnju.

Vaša nepredvidivost i sposobnost da „osjetite atmosferu” čine vas fascinantnim. Ljudi vam se često obraćaju za savjet, jer znaju da kod vas nema površnosti.

Skrivena moć: Kombinacija lukavosti i intuicije koja osvaja i intrigira.

5. Slon – Tiha harizma srdačnosti

Ako ste izabrali slona, vaša harizma izvire iz dobrote, emocionalne snage i stabilnosti. Vi ste osoba od povjerenja, neko uz koga se drugi osjećaju sigurno i shvaćeno.

Ne namećete se, ali vaš uticaj je dubok i trajan. U svetu buke i haosa, vi ste tišina koja liječi i pruža utjehu.

Skrivena moć: Vaše prisustvo donosi smirenost i osjećaj pripadnosti.

6. Tigar – Divlja harizma strasti

Ako ste se najviše povezali sa tigrom, vaša harizma je sirova, snažna i neukrotiva. Ne pokušavate da se uklopite – vi ste jednostavno to što jeste i zbog toga vas mnogi pamte i poštuju.

Imate moćnu unutrašnju vatru i ne zadržavate se na pola puta. Vaša energija je zarazna, ponekad zastrašujuća, ali uvijek autentična.

Skrivena moć: Nepokolebljiva volja i iskonska snaga ličnosti.

(Izvor vijesti: odmorimozak.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Neophodna reforma, na jednog zapslenog u FBiH dva penzionera

Penzioni sistem Federacije Bosne i Hercegovine suočava se s ozbiljnim izazovima – trenutno na svakog novog zaposlenog dolaze čak dva nova penzionera, pokazali su najnoviji podaci koji će biti razmatrani na sjednici Parlamenta FBiH 23. jula.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić pojasnio je da, iako ukupan omjer još uvijek ide blago u korist zaposlenih (1:1,19), trendovi su alarmantni. U odnosu na 2018. godinu, broj zaposlenih jeste porastao za nešto više od 21.000, ali broj penzionera je porastao dvostruko brže – za više od 41.000. To znači da se tržište rada ne razvija dovoljnom dinamikom da bi održalo sistem.

“Na svakog novog zaposlenog u FBiH dolaze dva penzionera. To nije problem sam po sebi – prirodno je da broj penzionera raste – problem je što ne raste broj zaposlenih. Čak imamo i pad zaposlenosti – 4.397 manje zaposlenih u odnosu na kraj 2024. godine”, upozorava Čavalić.

Ovakav omjer ozbiljno prijeti održivosti sistema, jer se penzije isplaćuju iz doprinosa trenutno zaposlenih.

Prvi korak usvajanje nove formule za obračun penzija

Zbog toga su i iznosi penzija ostali na niskom nivou – od 2018. do danas prosječna penzija porasla je svega 253 KM, a realno, kada se uračuna inflacija, to je i manje.

Analitičari smatraju da bi jedan od prvih koraka trebalo biti usvajanje nove formule za usklađivanje penzija. Umjesto sadašnjeg modela, preporučuje se uključivanje rasta prosječne plate i samo onih troškova koji najviše pogađaju penzionere – kao što su hrana, zdravstvo i komunalne usluge.

Neophodna šira reforma PIO sistema

Usklađivanje penzija moglo bi se raditi dva puta godišnje, kako bi se sistem bolje prilagodio stvarnim ekonomskim uslovima.

Dugoročno, neophodna je šira reforma PIO sistema. Prijedlog uključuje jačanje finansiranja iz indirektnih poreza, kao i aktivaciju građanske štednje kroz uvođenje drugog i trećeg stuba osiguranja, što bi dodatno rasteretilo budžet i donijelo veću sigurnost za buduće penzionere.

“Bez snažnog rasta zaposlenosti, sve reforme ostaju nedovoljne. Nama ne treba minus od 4.000 radnika, nego plus od 50.000 do 100.000 novih zaposlenih. To je jedini pravi garant stabilnog i pravednog penzionog sistema”, zaključio je Čavalić.

Podsjetimo, penzioneri već godinama zahtijevaju izmjene Zakona o PIO, tražeći pravedniju raspodjelu i veću sigurnost svojih primanja. Najnoviji podaci samo potvrđuju da je vrijeme za konkretne poteze – jer penzioneri su, kako navodi Čavalić, „trenutno najviše oštećena društvena kategorija u Federaciji BiH“.

(Izvor vijesti: Klix)

Podijeli tekst sa drugima na:

U roku od deset godina roboti bi mogli operisati ljude samostalno

U roku od deset godina roboti bi mogli početi operisati ljude samostalno.

Naučnici kažu da bi automatizovna hirurgija mogla biti testirana na ljudima u roku od deset godina, nakon što je robot obučen umjetnom inteligencijom, opremljen alatima za rezanje, šišanje i hvatanje mekog tkiva, uspješno uklonio žučne mjehure svinja bez ljudske pomoći.

Roboti hirurzi su obučeni kroz videosnimke ljudskih medicinara.

U istraživačkom proboju osam operacija na organima svinja sa stopostotnom stopom uspjeha izveo je tim predvođen stručnjacima sa Univerziteta Johns Hopkins u Baltimoreu u SAD-u.

Kraljevski koledž hirurga u Velikoj Britaniji nazvao je to “uzbudljivim razvojem koji pokazuje veliko obećanje”, dok je John McGrath, vodeći stručnjak za robotsku hirurgiju u Velikoj Britaniji, rezultate nazvao “impresivnim” i “novim” te rekao da nas to “vodi dalje u svijet autonomije”.

To otvara mogućnost masovnog repliciranja vještina najboljih hirurga na svijetu.

Roboti sporiji od ljudi ali i precizniji

Tehnologija koja omogućava robotima da rukuju složenim mekim tkivima poput žučnih mjehura, koji oslobađaju žuč kako bi pomogli probavi, ukorijenjena je u istoj vrsti kompjuterizovanih neuronskih mreža koje su osnova široko korištenih alata umjetne inteligencije poput Chat GPT-a ili Google Geminija.

Hirurški roboti su bili nešto sporiji od ljudskih doktora, ali su bili manje trzavi i iscrtavali su kraće putanje između zadataka.

Roboti su takođe bili u stanju da više puta ispravljaju greške tokom rada, traže različite alate i prilagođavaju se anatomskim varijacijama, prema recenziranom radu objavljenom u časopisu Science Robotics.

Zahvati robota pod ljudskim nadzorom

Autori sa univerziteta Johns Hopkins, Stanford i Columbia nazvali su to “prekretnicom ka kliničkoj primjeni autonomnih hirurških sistema”.

Gotovo svih 70.000 robotskih zahvata koji se godišnje izvode u Nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS) u Engleskoj u potpunosti su kontrolisani pod ljudskim nadzorom, a samo je rezanje kostiju za operacije kuka i koljena bilo poluautonomno, rekao je McGrath.

Prošlog mjeseca, ministar zdravlja Wes Streeting rekao je da je povećanje robotske hirurgije u srži desetogodišnjeg plana za reformu NHS-a i smanjenje lista čekanja. U roku od deset godina, saopštila je NHS, devet od deset svih “ključaoničarskih” operacija biće izvedeno uz pomoć robota, u odnosu na jednu od pet danas.

U ispitivanju na Univerzitetu Johns Hopkins, robotima je trebalo nešto više od pet minuta da izvrše operaciju, koja je zahtijevala 17 koraka, uključujući odvajanje žučne kese od njene veze s jetrom, postavljanje šest kopči određenim redoslijedom i uklanjanje organa.

Roboti su u prosjeku ispravljali kurs bez ikakve ljudske pomoći šest puta u svakoj operaciji.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Osniva se Vijeće penzionera: Kome će služiti, Vladi ili penzionerima?

U Federaciji Bosne i Hercegovine je nešto više od 460.000 penzionera i mnogi od njih se pitaju zašto se osniva Vijeće penzionera pored Saveza udruženja penzionera FBiH, da li da bi Vlada Federacija bolje kontrolisala ovu populaciju jer sporazum o osnivanju treba da potpiše i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić.

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže kako je vijeće potrebno da se više ne bi događalo da predstavnici penzionera čekaju po četiri mjeseca da ih prime u Vladu FBiH i saslušaju njihove zahtjeve.

Vijeće bi, prema njegovim riječima, imalo neprestanu komunikaciju sa resornim ministarstvom, Vladom FBiH.

“Dugo smo se prepirali sa Vladom i tražili kako to vijeće treba da funkcionira. Kada je udovoljeno našim zahtjevima, potpisali smo sporazum. Predviđeno je da u Vijeće idu tri predstavnika kantonalnih saveza i jedan iz županijskih udruga. Mi ćemo birati te predstavnike. Sa vijećem se ne umanjuje značaj Saveza i sve upute će dobijati putem saveza u FBiH. Naše komisije za pravna, kadrovska i statutarna pitanja će birati predstavnike na način kako se to odredi pravilnikom” kaže Trakić.

Svi kantonalni savezi biće zastupljeni

Kaže kako se ne zna kako će ići rotacija kantonalnih saveza u vijeću.

“Da li će se u toku godine rotirati, u dvije ili četiri godine, ne znam. Primjera radi, ako u prvom mandati člana u vijeću ima predstavnik penzionera Saveza Zeničko-dobojskog kantona, u drugom ne može, tako da će svi kantonalni savezi morati biti zastupljeni kroz Vijeće penzionera. Tako je u sporazumu. Vijeće mora sjesti i odrediti mandat. Ništa još nije dogovoreno, još vijeće nije konstituisano. Predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH neće sjediti u vijeću – govori Trakić.

Pitali smo zašto je potrebno ovo vijeće.

“Zato što čekamo po četiri mjeseca da se primi naša delegacija u Vladu FBiH. Ovako će Vijeće biti u stalnoj vezi sa Vladom FBiH, to ima svugdje u regionu”, govori Trakić.

Osvrnuo se na pitanje do koga je “šum u komunikaciji” Vlade FBiH i penzionera.

“Niti sam ovlašten, niti mogu reći do koga je. Naravno, predstavnici Vlade ne čekaju samo zahtjeve penzionera. Ja sam predstavnik kantonalnog saveza i ne može mene premijer Vlade ZDK primiti kada god ja hoću, nego kada se steknu uvjeti za to. Ali, s druge strane, nas je 460.000, polovina se nalazi u teškom položaju i valjda smo zaslužili pažnju vlasti”, kaže Trakić.

Savjetodavno tijelo Vlade FBiH

Dodaje da, ukoliko penzioneri ne budu zadovoljni sporazumom, da vijeće penzionera ne mora biti ni imenovano.

Između ostalog, sporazum predviđa da je Vijeće penzionera savjetodavno tijelo Vlade FBiH koje o pitanjima iz svoga djelokruga rada, područja penzijskog i zdravstvenog osiguranja i socijalne politike prati, razmatra i ocjenjuje uticaj socijalne politike i mjera na razvoj i socijalnu stabilnost penzijskog sistema i položaj penzionera.

Također, razmatra i predlaže izmjenu propisa iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, preporuke, informacije, mišljenja i zaključke dostavlja Vladi putem resornog ministarstva, podstiče mirno rješavanje svih pitanja iz oblasti penzijskog i invalidskog sistema, razmatra nacrte zakona, podzakonskih akata, programa i drugih dokumenata iz djelokruga svog rada i svoja mišljenja o tim dokumentima putem resornog ministarstva dostavlja Vladi.

Vijeće prati i primjenu propisa i ostvarivanje prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, te predlaže nadležnim organima i institucijama mjere za ostvarivanje i unapređivanje tih prava.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Detaljno upustvo: Očistite keš memoriju na vašem telefonu

Google je nedavno objavio Android 16 za Pixel telefone i izabrane druge uređaje, donoseći brojne performansne nadogradnje i vizuelne promjene u okviru Material You dizajna. Možda ćete se iznenaditi koliko vaš uređaj može postati brži nakon što očistite keš memoriju.

Ako želite da isprobate ovu verziju, ali vam se čini da je vaš telefon ili tablet već usporen, čišćenje keš memorije aplikacija i browsera može mu dati novi život i osloboditi prostor za skladištenje.

Zašto čistiti keš memoriju?

Vremenom, keširani podaci mogu da se nakupe, pokvare ili postanu zastarjeli, što može usporiti vaš telefon. Iako restartiranje uređaja pomaže, ciljano čišćenje keša je brži način da povećate odzivnost sistema bez kupovine novog telefona.

Kako očistiti keš memoriju aplikacija na Androidu

Šta vam treba: bilo koji Android uređaj (koraci mogu neznatno da variraju u zavisnosti od proizvođača telefona).

Prikaz svih instaliranih aplikacija

• Otvorite Podešavanja (Settings)
• Idite na Skladište (Storage)
• Tapnite na Aplikacije (Apps)
• Ako ne vidite tu opciju, koristite polje za pretragu u podešavanjima i ukucajte “Apps” ili “Aplikacije”.

Savjeti:

Neki uređaji imaju i opciju “Free up space” u okviru Google Files aplikacije.

Otvorite Files > meni (tri linije) > Clean, i pratite predloge za brisanje nepotrebnih fajlova (velike datoteke, duplikati, aplikacije koje se ne koriste).

Očistite keš za pojedinačne aplikacije

• Tapnite na aplikaciju (izbjegavajte sistemske aplikacije)
• Izaberite “Skladište i keš (Storage and cache)”
• Tapnite “Očisti keš (Clear cache)”
• Nemojte birati “Clear storage“ osim ako ne želite da potpuno resetujete aplikaciju.

Ponavljajte po potrebi

Počnite od aplikacija koje koriste najviše prostora, kao što su:

• Društvene mreže (Facebook, Instagram, TikTok)
• Streaming servisi (YouTube, Netflix)
• Na nekim verzijama Androida možete sortirati aplikacije po veličini:
• Idite na meni (tri tačke gore desno) > Sortiraj po veličini (Sort by size)

Kako da očistite keš iz Chrome browsera

Šta vam treba: aplikacija Chrome na Android 16 uređaju.

• Otvorite podešavanja istorije u Chrome-u
• Pokrenite Chrome
• Tapnite na meni (tri tačke) > Istorija (History) > Obriši podatke pregledanja (Clear browsing data)
• Izaberite šta brišete
• Izaberite vremenski period (npr. “Last 7 days“ ili “All time“)
• Označite “Cached images and files”
• Po želji dodajte i druge stavke (npr. kolačiće, istoriju)
• Tapnite “Clear data”
• Chrome prikazuje objašnjenja za svaku opciju. Na primjer:
• Brisanje kolačića vas odjavljuje sa sajtova.
• Brisanje keširanih slika može usporiti učitavanje stranica prilikom prvog otvaranja.
• Brža alternativa (na novijim verzijama Chrome-a)
• Tapnite na meni (tri tačke)
• Odaberite “Clear browsing data” direktno
• Otvoriće se pop-up prozor gdje možete odmah izabrati šta želite da obrišete
• Izaberite “More Options“ za detaljnije podešavanje

Redovno čišćenje keš memorije može znatno poboljšati brzinu vašeg Android uređaja, osloboditi prostor i produžiti njegovu funkcionalnost bez potrebe za hardverskim nadogradnjama

(Izvor vijesti: PCPress)

Podijeli tekst sa drugima na:

Najviše novca iz inostranstva dođe kroz penzije

Da bez novca iz inostranstva koji šalje dijaspora ne bi mogli preživjeti ni građani, ni ekonomija Bosne i Hercegovine, smatraju naši sagovornici, a da je tako govore i podaci o sve većoj količini novca koja stiže u BiH.

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u Bosni i Hercegovini iznosili su 1.246 milijardi maraka, od čega se 931,39 miliona maraka odnosi na novčane doznake iz inostranstva.

Poredeći sa istim kvartalom lani, ove godine u BiH je stiglo više novca kroz doznake iz inostranstva i to 72,94 miliona maraka više.

Kada je riječ o ostalim tekućim transferima, oni u prvom kvartalu ove godine iznose 315,04 miliona maraka, od čega se na socijalna davanja odnosi 287,49 miliona maraka.

Nema zvaničnih procjena po zemljama

Poredeći sa prvim kvartalom prošle godine, kroz ostale tekuće transfere stiglo je manje novca, pa tako i kroz socijalna davanja.

“Centralna banka Bosne i Hercegovine ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka, jer još uvijek nema zvanične procjene istih po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, navode iz Centralne banke BiH.

Da bez ovog novca mnogi građani BiH ne bi mogli preživjeti, kao ni ekonomija, smatra Igor Gavran, ekonomista.

“Rast doznaka vječno trajati, jer će broj članova porodica kojima se novac šalje biti manji, a povratnika će biti vrlo malo i uglavnom u penzionerskim godinama”, kaže Gavran.

Doznake najvećim dijelom penzije

Iako nema preciznih podataka, pretpostavke su da najveći dio doznaka iz inostranstva čine upravo penzije, odnosno najviše novca se slije u džepove penzionera koji su svoj radni vijek proveli u nekoj od zemalja EU, a danas žive u Bosni I Hercegovini.

“Ako se posmatra visina dohotka, od minimalne plate, a posebno minimalnih penzija, i izuzetno velikog broja penzionera na minimalnim penzijama, teško je objasniti kako održavaju tekuću egzistenciju, odnosno kako obezbjeđuju dovoljno sredstava za prehranu, lijekove, komunalije i sve ono što je poskupjelo u posljednjim mjesecima. Realno objašnjenje je da se to pokriva doznakama iz inostranstva, odnosno tim sistemima neformalne solidarnosti od strane naših predstavnika dijaspore”, objašnjava on i dodaje da, pored formalnih transfera koji su evidentirani kroz račune Centralne banke BiH, postoji vjerovatno i toliki iznos neformalnih transfera.

(Izvor vijesti: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na:

Gmail pokazuje ko vam zatrpava inbox i nudi opciju za isključenje

Google je počeo da uvodi novu opciju u Gmailu pod nazivom Manage Subscriptions, koja bi mogla da označi kraj za svakodnevno zatrpavanje inboxa.

Nova funkcija Manage Subscriptions omogućava da na jednom mjestu vidite sve mejling liste na koje ste prijavljeni, uključujući i one za koje vjerovatno nikada niste dali saglasnost.

Na listi su prikazani svi pošiljaoci, kao i učestalost slanja poruka. Oni koji šalju najviše mejlova biće odmah na vrhu. Klikom na bilo kojeg pošiljaoca otvara se pregled svih njihovih poruka, ali i dugme za odjavu, koje automatski šalje unsubscribe zahtjev.

Više ne morate da tražite sitan link u dnu mejla

Ako pošiljalac ne podržava direktno odjavljivanje, Gmail će ponuditi opciju da ga blokirate, čime se neželjena pošta zaustavlja na licu mjesta. Na ovaj način, čak i oni najtvrdokorniji spam pošiljaoci ostaju bez pristupa vašem inboxu.

Nova funkcija se prvo uvodi na web verziji Gmaila, a potom stiže i na Android i iOS aplikacije. Svi korisnici širom svijeta trebalo bi da je dobiju u narednim nedjeljama.

Usputna ironija – dok je Google predstavljao ovu opciju, pozvao je korisnike da se prijave na njihovu mejling listu. Ali sada, barem, imate kontrolu da to odmah otkažete.

Jednostavniji put do praznog Gmail inboxa

Koncept Inbox Zero, gdje inbox ostaje prazan ili skoro prazan, možda više nije popularan kao ranije, ali i dalje ima smisla znati ko vam svakodnevno šalje mejlove bez vašeg pristanka.

Mnogi pošiljaoci tvrde da ste im sami dali dozvolu, ali realnost je često drugačija. Upravo zato ova funkcija može značajno da smanji digitalni haos i pomogne da se lakše izborite sa svakodnevnom preopterećenošću informacijama,

(Izvor vijesti: Telegraf)

Podijeli tekst sa drugima na:

Nesvakidašnji ispraćaj kolegice u penziju

JU Visoka medicinska škola Prijedor na nesvakidašnji način ispratila je radnu kolegicu Snježu u penziju.

Snježani su za odlazak u penziju organizovali bijeli oldajmer koji se rijetko viđa na ulicama, a uz buket cvijeća i osmijeh ovaj gest radnih kolega sigurno će pamtiti do kraja života.

“Nakon mnogo godina posvećenog rada, i predanosti naša draga kolegica Snježana odlazi u zasluženu penziju”, objavila je JU Visoka medicinska škola na svom Fejsbuk profilu.

U objavi, Snježani su poželjeli puno zdravlja, radosti i lijepih trenutaka u ovom kako su naveli “novom poglavlju života”.

“I da znaš, vrata naše ustanove ti uvijek ostaju otvorena – sada više za kafu i smijeh nego za obaveze. Srećn, Snježo”

Podijeli tekst sa drugima na:

Inovativnom metodom uzgojio lubenice slatke kao med

Prve lubenice uzgojene na poljima oko Sanskog Mosta ovih dana dozrijevaju na parcelama Suada Mehinagića, poljoprivrednog proizvođača iz sela Čaplje, udaljenog nekoliko kilometara od grada na Sani. Svi koji su probali ove plodove posvjedočiće o njihovom izuzetnom ukusu i slatkoći.

Sistem niskih tunela

Mehinagić kaže kako bostan na ovim prostorima dospijeva obično u augustu, te dodaje kako je proces uzgoja ubrzao inovativnom metodom proizvodnje.

“Uzgojili smo domaći bostan primjenjujući sistem niskih tunela, tako da smo ga zasadili već u aprilu. Niski tuneli su zapravo mali plastenici koji omogućuju da biljka preživi niske temperature i mrazeve i skidaju se negdje polovinom maja, tako da se rana lubenica dobija već početkom jula”, kaže Mehinagić.

Dodaje kako je ove godine tom kulturom zasijao negdje oko šest dunuma zemljišta, te očekuje oko desetak tona plodova.
“Ne znamo još kakvo nas vrijeme očekuje, ali su ove kiše došle u pravi čas, tako da će to uticati na kvantitet, ali i kvalitet plodova. Prve reakcije kupaca su odlične i nadamo se dobroj sezoni”, kaže Mehinagić.

Proizvodio i jagode

Inače, ovaj poljoprivrednik je godinama bio poznat po proizvodnji ukusnih i sočnih jagoda, ali kaže kako je bio primoran prekinuti tu vrstu proizvodnje i preorijentisati se na nešto drugo.

“Prije svega to je zbog toga što je gotovo nemoguće pronaći radnu snagu za berbu jagoda. Bila je to porodična proizvodnja, ali kćerke su se poudale i to je spalo na mene i suprugu. Zbog toga sam se odlučio na intenzivnu proizvodnju bostana”, objašnjava Mehinagić.

Trenutno se na ovdašnjem tržištu nalazi lubenica uvezena iz Grčke, Albanije i Sjeverne Makedonije, a ovaj poljoprivrednik kaže kako će uskoro dospjeti i bostan iz Hercegovine.

“Moram odmah reći kako će moja lubenica cijenom biti nešto viša u odnosu na uvoz, ali ono što garantujem je kvalitet proizvoda. Ove godine sam se odlučio na uzgoj sorti beduin, mersini, romansa i karistan. To su jako dobre i slatke vrste lubenice”, kaže Mehinagić.

Prema njegovim riječima, zemljište oko Sanskog Mosta je izuzetno pogodno za ovu vrstu kulture, a ono što pogoduje proizvođačima su i vremenske prilike koje su se značajno promijenile u proteklim godinama i pogoduju ovoj kulturi.

(Izvor vijesti: Nezavisne novine)

Podijeli tekst sa drugima na: