Banane čuvaju srce, uravnotežuju krvni pritisak i tjeraju depresiju

Bez obzira na to da li jedemo svježe banane, od njih pravimo smoothie ili neku poslasticu, one, kako struka navodi, našem tijelu mogu osigurati brojne zdravstvene prednosti.

Jednostavni prirodni šećeri koje sadrže banana, fruktoza i glukoza, brzo se razgrađuju i tijelu daju energiju potrebnu za fizičku aktivnost.

Sadrži i veliku količinu kalijuma koji je od vitalne važnosti za kontrakciju mišića i pravilan rad nervnog sistema, dok kalijum i magnezijum pomažu kardiovaskularnom sistemu i doprinose boljem raspoloženju, odnosno tjeraju depresiju.

Stvaranje elektrolita u organizmu

Banane su prirodni izvor dnevnih potreba za kalijumom i magnezijumom, takođe poznatim kao esencijalni minerali koji čine elektrolite. To je kombinacija koju je teško naći u prirodi. Elektroliti prebacuju vodu i energiju u mišiće, umjesto u krvotok. To znači da mišići dobijaju “gorivo” koje im je potrebno za oporavak od vježbanja kako biste se mogli vratiti u teretanu s manje umora. Pojedite bananu nakon treninga, pijte puno tečnosti i vaši mišići će vam biti zahvalni.

Izvor kalcijuma

Jedna manja banana osiguraće našem tijelu oko 422 miligrama kalcijuma, što je oko devet odsto preporučenog unosa ovog minerala. Ako vam je potreban još veći unos kalcijuma na dnevnom nivou, banane su takođe usko povezane s mnogim drugim opcijama svježih proizvoda. Krompir, slatki krompir, špinat i leća imaju isto toliko ili znatno više kalcijuma nego banane.

Usporavaju probavu

Nezrela banana može pogoršati probleme sa opstipacijom. Zbog sporog varenja jedinstvenih molekula zelene banane – pektinskih vlakana i otpornog škroba – pojedinci koji već imaju sporu probavu trebalo bi da budu oprezni. Da biste bili sigurni, pijte puno vode kada jedete zelenije banane. S druge strane, oni koji se bore sa zatvorom ili rijetkim stolicama mogu imati koristi od dodavanja ovog vlaknastog voća u ishranu.

Uravnotežen krvni pritisak

Kalcijum u bananama i mnogim drugim vrstama voća i povrća balansira natrijum u tijelu, što direktno utiče na krvni pritisak. Budući da natrijum i kalcijum rade zajedno u tijelu, dodavanje banana prehrani sa visokim sadržajem natrijuma može pozitivno uticati na krvni pritisak.

Vlakna će vas držati sitim satima

Banane, posebno zelene, sadrže dvije vrste vlakana – pektina i otpornog škroba. Banana srednje veličine je dobar izvor vlakana jer sadrži tri grama ukupnih vlakana. Ona usporavaju probavu i duže vas drže sitima. Imajte na umu – što je banana pjegavija, to ima manje vlakana i brže ćete je probaviti.

Depresija i loše raspoloženje

Ako se osjećate tužnima, posegnite za bananom. Ona sadrži triptofan – aminokiselinu koju tijelo pretvara u serotonin, poznat po tome što opušta, poboljšava raspoloženje i daje osjećaj sreće. Ovo voće je dobar izvor vitamina B koji je neophodan za stvaranje serotonina u mozgu. Banana sadrži i magnezijum, čiji je manjak usko povezan sa pojavom depresije, tjeskobe, iritabilnosti i drugih poremećaja raspoloženja.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako bananama da produžite rok trajanja

Njega kože uz pomoć banane: Kako voće može da pomogne licu

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas isplata penzija u FBiH, obezbijeđeno 348,5 miliona KM

Isplata penzija za februar mjesec počela je danas u Federaciji BiH, saopšteno je iz Fonda PIO.

Penzije će biti isplaćene preko Jedinstvenog računa trezora FBiH i biće povećane za 0,06 posto u odnosu na januarsku penziju koja je povećana 11,2 posto.

Najniža penzija za penzionere koji su pravo stekli prije 1. januara ove godine iznosiće 666,76 KM. Garantovana penzija, umjesto 715,21 KM iznosiće 795,74 KM. Najviša penzija umjesto 2.996 KM iznosiće 3.333 KM.

Penzioneri koji su u penziju otišli od 1. januara primiće, a koji su imali manje od 20 godina staža dobiće 434 KM. Zagarantovana penzija za radnike sa 40 i više godina staža iznosiće 842,44 KM.

Penziju za februar primiće ukupno 465.965 korisnika. Za te namjene izdvojeno je 348,5 miliona KM.

Više o ovome:

U četvrtak isplata penzija u Federaciji BiH: Pogledajte iznose

Podijeli tekst sa drugima na:

Dobojski penzioneri učili o pčelarstvu i orezivanju voćaka

Dobojsko udruženje penzionera u saradnji sa Resorom za stručno pružanje usluga u poljoprivredi organizovalo je za svoje članove pčelarsko voćarski kurs.

Na kursu je bilo govora o proljećnim radovima u pčelinjaku, ali i orezivanju voća.

Milojko Stević, penzioner rekao je da su najbolje autohtone sorte koje ne treba ni orezivati, prskati ni okopavati.

Mana im je što treba čekati jako dugo da daju plod.

Simo Bilić, takođe penzioner, koji pet decenija već ima pčelinjak kaže da je nekada iz jednog suda pčele vadio tri puta po 20 kila, a sada je prosjek osam do deset kila.

Aleksandar Popović, iz Resora za pružanje stručnih usluga u voćarstvu kaže da je problem u principu  kako razlikovati rodne i ne rodne grane.

“U voćarstvu je rodna dvogodišnja i starija grana”, rekao je Popović.

Predavači na kursu bili su Borislav Beno, i inžinjeri Aleksandar Popović, i Radmila Cvijić.

Oni su u svojim izlaganjima predočili učesnicima koje radove je neophodno obavljati. Takođe, govorili su i koje mjere treba preduzimati u pčelinjacima i voćnjacima tokom godine.

Ova predavanja se organizuju duže od deset godina. Kurs je prošlo do sada više od 400 penzionera, i već tradicionalno, ovo im je prva aktivnost u ovoj godini. Za 8. mart za svoje članice organizovaće druženje, a tokom godine i brojna predavanja.

Možda vas interesuje i ovo:

Pčele kriju tajnu dugovječnosti

Nesvakidašnji potez penzionera koji je napravio “hotel” za pčele

Podijeli tekst sa drugima na:

Evo zašto vidite reklame za stvari o kojima ste razgovarali

Sigurno vam se barem jednom desila ova pomalo jeziva situacija: razgovarate s prijateljem o nekom specifičnom proizvodu, a samo nekoliko sati kasnije, ista ta stvar iskoči vam kao sponzorisana objava na društvenim mrežama.

Prva pomisao većine ljudi je logična i očekivana – pametni telefon nas potajno prisluškuje.

Iako tehnološki giganti poput Googlea i Mete oštro demantuju takve tvrdnje, insistirajući da ne koriste zvučne zapise uživo za ciljano oglašavanje, preciznost ovih reklama često djeluje previše tačno da bi bila puka slučajnost.

Šta se zapravo dešava u pozadini naših pametnih uređaja?

Duboko profiliranje: Vaši klikovi govore više od riječi

Sistemi za oglašavanje danas se ne moraju oslanjati na sirovo prisluškivanje mikrofona. Umjesto toga, oni koriste napredne prediktivne modele obučene na milionima vaših digitalnih tragova.

Kompanije svakodnevno prikupljaju ogromne količine informacija: vaše upite za pretraživanje, historiju lokacija, aplikacije koje koristite, pa čak i sekunde koje provedete zaustavljeni na određenoj objavi dok skrolate.

Na primjer, ako ste gledali video zapise o hrani, pratili određene influensere ili pretraživali recepte, moderni algoritmi mogu statistički predvidjeti šta ćete sljedeće poželjeti, čak i prije nego što to izgovorite naglas.

Vaš mozak automatski povezuje reklamu sa nedavnim razgovorom u stvarnom svijetu, ali istina je da je algoritam već odavno bio pripremljen da vam je prikaže.

Da li je mikrofon zaista isključen?

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost objašnjavaju da bi neprekidno snimanje i obrada zvuka za milijarde korisnika širom svijeta bili preskupi, pravno rizični i gotovo nemogući za sakriti od regulatornih tijela.

Međutim, glasovni asistenti (poput Google Assistanta ili Sirija) dizajnirani su tako da neprestano slušaju takozvane “riječi za buđenje”.

Iako nikada nije zvanično dokazano da se ti snimci koriste za plasiranje reklama, sitni print u ugovorima o korištenju često sugeriše da kompanije prikupljaju određene zvučne podatke. Za mnoge korisnike, to nije nimalo utješno.

Praćenje preko kućne Wi-Fi mreže

Jedan od najvećih aduta modernog digitalnog marketinga je umrežavanje. Ekosistemi prate vaše ponašanje na više uređaja istovremeno – od telefona i laptopa do pametnih televizora.

Sistem ide i korak dalje: povezuje različite uređaje koji koriste istu kućnu mrežu.

To znači da se ljudi u istom domaćinstvu grupišu na osnovu sličnih interesa.

Ako je vaš partner nakon vašeg razgovora na svom telefonu pretraživao proizvod o kojem ste pričali, velika je vjerovatnoća da će se ta ista reklama, preko dijeljene veze, ubrzo pojaviti i na vašem ekranu.

Kako zaštititi svoju digitalnu privatnost

Ako vas zabrinjava nivo hiper-ciljanog oglašavanja, stručnjaci savjetuju nekoliko praktičnih koraka za smanjenje digitalnog praćenja:

  • Pregledajte dozvole za mikrofon: Onemogućite pristup mikrofonu svim aplikacijama kojima on nije strogo nužan za rad.
  • Isključite historiju lokacije: Ugasite praćenje lokacije na svojim računima gdje god je to moguće.
  • Ograničite personalizaciju: U postavkama profila isključite opcije za personalizaciju oglasa.
  • Digitalna higijena: Redovno brišite kolačiće (cookies), koristite pretraživače usmjerene na privatnost i razmislite o korištenju VPN usluga.

Smanjenje količine podataka koje svakodnevno dijelite čini prediktivno profiliranje znatno manje preciznim.

Preuzimanje kontrole nad vlastitom privatnošću više nije paranoja, već razborita odluka, prenosi N1.

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene lijekova porasle do 150 posto, posebno ugroženi penzioneri

Dok građani Srpske, a posebno penzioneri, sve teže podnose rast cijena lijekova koji su prema tvrdnjama potrošača poskupjeli i do 150 odsto, iz nadležnih institucija pojašnjavaju da na konačne iznose u apotekama, uz globalne poremećaje, presudno utiče i činjenica da BiH jedina u regionu i dalje nema povlašćenu stopu PDV-a na medikamente.

Kao očigledan primjer ovog negativnog trenda izdvaja se lijek “prazine” (promazin), za koji je u apotekama, zavisno od proizvođača, potrebno izdvojiti i do 55 KM dok je prije koštao nešto više od 30 maraka.

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, maksimalna veleprodajna cijena u pakovanju od 100 mg ove godine trenutno je za skoro deset maraka viša u odnosu na 2023. godini kada je bila 29,50 KM.

Rast veleprodajnih cijena

Kako su naveli iz Agencije, maksimalna veleprodajna cijena ovog lijeka, obložene tablete 50 x 25 mg, trenutno iznosi 21,50 KM, dok je za jačinu 50 x 100 mg određena cijena 38 KM.

“U 2024. godini cijena za jačinu od 25 mg bila je identična, a za jačinu od 100 mg iznosila je 37,75 KM”, naveli su iz Agencije.
Ko formira cijene lijekova

U ovoj instituciji naglašavaju da njihova uloga nije da određuju konačne cijene u apotekama. U skladu sa zakonom, objavljuju maksimalne veleprodajne cijene na osnovu prosjeka cijena u referentnim zemljama.

“Agencija ne određuje cijene lijekova u BiH. Ona reguliše cijene kroz objavu godišnjeg izračuna maksimalnih veleprodajnih cijena. Konkretne cijene, koje ne smiju biti više od objavljenih maksimalnih, formiraju proizvođači, veleprometnici i fondovi zdravstvenih osiguranja”,  istakli su iz Agencije.

Tržište lijekova premašilo milijardu KM

Prema njihovim podacima, ukupna vrijednost tržišta lijekova u BiH u 2024. godini iznosila je 1,083 milijarde KM. Udio domaćih proizvođača bio je oko 18 odsto. Kako pojašnjavaju, rast prometa dijelom je posljedica dolaska novih i inovativnih lijekova, koji su često pod patentnom zaštitom i skuplji od starijih terapija.

PDV kao dodatni teret

Oni podsjećaju i da je BiH jedina zemlja u regionu koja ima PDV-a od 17 odsto na lijekove. Druge zemlje imaju povlašćene stope za medikamente, što direktno utiče na konačnu cijenu koju plaćaju građani.

Razlozi nestašica na tržištu

Kada je riječ o nestašicama, iz Agencije navode da prekidi u snabdijevanju mogu biti privremeni ili trajni. Najčešći razlozi problemi u proizvodnji, nabavci sirovina i globalni poremećaji u lancima snabdijevanja. U većini slučajeva postoje generičke paralele koje omogućavaju kontinuitet terapije.

„Prazine“ nije na listi FZO

Kada je riječ o finansiranju lijekova sa recepta, iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS podsjećaju da “prazine” nije na Listi lijekova koje Fond finansira.

“FZO nema direktne nadležnosti kada je u pitanju formiranje cijene lijekova. U  okviru raspoloživih mehanizama preduzimamo aktivnosti kojima nastojimo uticati na visinu cijena na našim listama”, naveli su iz Fonda.

Model referentne cijene

U ovoj instituciji ističu da već godinama primjenjuju model referentne cijene.

“Fond od 2008. godine primjenjuje referentnu cijenu za lijekove sa Liste. U potpunosti pokrivamo najjeftiniji lijek istog sastava i dejstva. Osiguranici koji se odluče za skuplji preparat plaćaju razliku u cijeni”, pojasnili su iz Fonda, a prenosi GlasSrpske.

Potrošači upozoravaju na talas poskupljenja

S druge strane, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja Snežana Šešlija ističe da je “prazine” samo jedan primjer u moru poskupjelih terapija.

“Lijekovi nisu luksuzna roba da možemo reći “nemojte to kupovati”. Za mnoge pacijente to je pitanje održavanja zdravlja, pa i života. Imamo situacije da su pojedini lijekovi u prošloj i ovoj godini poskupjeli i do 150 odsto. Posebno oni koji se kupuju bez recepta, poput lijekova protiv bolova i prehlade”,naglasila je Šešlija.

Cijenama najviše pogođeni penzioneri

Najveći teret nose hronični bolesnici

Ona dodaje da najveći teret snose hronični bolesnici i penzioneri, koji su primorani da značajan dio primanja izdvajaju za terapiju.

“Kada neki lijek košta 200 ili 300 maraka, a nije na listi, ljudi su primorani da daju pola penzije za terapiju. Udruženja mogu da ukazuju na problem i pokreću inicijative, ali odluke se donose na institucionalnom nivou. Lijekovi koji su neophodni za liječenje teških i hroničnih oboljenja moraju biti dostupniji građanima”, poručila je Šešlija.

Recepti

Iz FZO RS ističu da je u prošloj godini propisano oko 5,5 miliona recepata za lijekove u vrijednosti oko 72 miliona KM. U 2024. godini propisano oko 5,4 miliona recepata za lijekove u vrijednosti oko 69,9 miliona KM. Najčešće su propisivani lijekovi koji se, kako su naveli, koriste u terapiji liječenja dijabetesa tip dva. Zatim za bolesti srca i visokog arterijskog pritiska, te lijekovi za regulaciju povišenog holesterola i triglicerida.

Možda vas interesuje i ovo:

Građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regiji

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Santorini zabranio jahanje magarcima onima koji imaju preko 100 kg

Na Santoriniju, jednom od najposjećenijih grčkih ostrva, donesena je odluka koja jasno pokazuje da se pravila mijenjaju. Oni koji žele da jašu magarce od stare luke do Fire više neće moći to da rade ako imaju više od 100 kilograma.

Jahanje na magarcima uz strme kamene stepenice godinama je bila gotovo simbol Santorinija. Ruta od luke do vrha litice, duga oko 400 metara sa više od 500 stepenika, za mnoge turiste bila je dio “doživljaja ostrva”. Ali iza te slike realnost je bila drugačija.

Zašto su uvedena nova pravila?

Magarci su tokom sezone, posebno u periodima kada kruzeri iskrcaju hiljade ljudi, morali da rade bez prestanka. Nosili su turiste više puta dnevno, po velikoj vrućini, uzbrdo, često bez dovoljno odmora.

Nova pravila zasnivaju se na jednostavnom principu, životinja ne smije da nosi više od oko 20 odsto svoje tjelesne težine. Zbog toga je uvedena jasna granica od 100 kilograma za turiste.

Odluka nije donesena bez razloga. Posljednjih godina pojavili su se brojni izvještaji o povredama, problemima sa kičmom, ranama i iscrpljenosti životinja. U vrhuncu sezone, opterećenje je bilo toliko da su posljedice postale vidljive.

Uz ograničenje težine, uvedene su i dodatne mjere. Magarci moraju imati redovan pristup vodi, obavezne pauze i period bez rada. Planira se i stroži nadzor, uključujući evidenciju kako bi se pratilo stanje svake životinje.

Više od pravila, Grčka mijenja pristup

Magarci su decenijama bili dio svakodnevice na ostrvu. Prije puteva i žičara, oni su bili osnovni način transporta, nosili su materijal, hranu i ljude kroz strme djelove terena.

Danas su postali turistička atrakcija, ali i simbol problema koje donosi masovni turizam.

Santorini godišnje posjeti više od dva miliona ljudi, a ogroman dio njih dolazi kruzerima. To znači hiljade ljudi u kratkom periodu, svi na istom putu, na istoj ruti, sa istim očekivanjem.

Zbog toga su lokalne vlasti već počele da ograničavaju broj brodova koji dnevno dolaze, a briga o životinjama postala je dio šire priče o tome koliko turizma može da izdrži jedno mjesto. Ovo pravilo nije samo zabrana. Ovo je prvi jasan signal da se granica konačno povlači, prenosi b92.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Sukob na Bliskom istoku ruši standard u Bosni i Hercegovini

Sukob na Bliskom istoku već se odražava na tržište energenata, a posljedice će, upozoravaju stručnjaci, uskoro osjetiti i građani BiH kroz rast cijena goriva, plina i druge robe.

Izostanak sistemskih mjera dodatno produbljuje rizik

Ekonomisti ističu da povećanje minimalnih plata i penzija ne može pratiti ovakve oscilacije. Izostanak sistemskih mjera dodatno produbljuje rizik od pada životnog standarda.

Tokom marta može doći do ozbiljnog rasta cijena

Milenko Stanić, ekonomista, kaže za “Nezavisne novine” da zbog dešavanja na Bliskom istoku tokom marta može doći do ozbiljnog rasta cijena.

“Brzo se reaguje kada se povećaju berzanske cijene, a sporo kada je situacija drugačija. Nemamo robne rezerve i zbog toga bilo kakve oscilacije odmah osjetimo. Bilo bi korisno da u Savjetu ministara BiH imamo mehanizam putem kojeg bi se moglo intervenisati kroz akcize. Odnosno da se u ovakvim vremenima smanjuju akcize i pokuša ublažiti takav udar. Ovako smo blokirani i sve se prepušta distributerima. Oni svjetsku cijenu, koja raste, odmah implementiraju i prenesu na maloprodaju”, kazao je Stanić

Zemlje OPEK-a najavile znatno povećanje proizvodnje

Ističe da su zemlje OPEK-a najavile znatno povećanje proizvodnje tokom aprila. Ali čak i ako dođe do povećanja proizvodnje, udari koji će se desiti tokom marta već će ostaviti posljedice.

“Građane tokom marta očekuje znatan rast cijena naftnih derivata, a to će se sigurno preliti i na cijene sve ostale robe”, rekao je Stanić.

Kako je naveo, od početka ove godine već su primjetne više cijene svih proizvoda. Novi rast dodatno će se odraziti na životni standard građana.

Povećanje minimalne plate i penzija, ističe on, ne može pratiti ovakve poremećaje, posebno kada je riječ o ključnim proizvodima poput nafte i energenata, čije su cijene porasle početkom godine.

“Ne postoji mogućnost da plate ni približno prate takve oscilacije cijena. Naravno, životni standard će padati. Građani će pokušati da to kompenzuju većim zaduživanjem, a vidimo da je nivo duga već oko 5.000 KM po stanovniku”, kazao je Stanić.

Pad životnog standarda neminovan

Dodaje da je pad životnog standarda neminovan ukoliko ne dođe do sistemskih mjera koje bi ublažile rast cijena.

Zbog sukoba na Bliskom istoku cijena plina skočila je za 75 odsto, kazao je za Almir Bečarević, stručnjak za energetiku. Istakao je da se ide ka povećanju od 100 odsto, kako sada stvari stoje.

Dodao je da je u petak plin koštao 32 evra po megavat-satu, dok mu je sadašnja cijena 57 evra po megavat-satu.

“A što se tiče cijene nafte, ona je trenutno nešto preko 80 dolara po barelu. Nije doživjela takav skok cijene kao plin”, kazao je Bečarević.

Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je da se skok cijena goriva u Srpskoj očekuje u narednih nekoliko dana.

Panična reakcija kupaca

“Primjetno je da je na tržištu izazvana panična reakcija kupaca i svi su potrčali da nabave derivate. To će dovesti do smanjenja zaliha, a u međuvremenu se povećava cijena derivata u nabavci”, kazao je Savić.

Ističe da se cijena litra dizela na benzinskim pumpama trenutno u Banjaluci kreće od 2,39 do 2,42 marke. Kako kaže,  nove cijene će ići i više od 2,6 KM.

“Zbog dešavanja na Bliskom istoku rast cijena nafte na svjetskom tržištu je zabilježen u ponedjeljak, a nastavljen je i u utorak. U ovom trenutku ne možemo licitirati do kojeg iznosa cijene mogu ići naviše”, pojasnio je Savić i istakao da je jako teško prognozirati šta će se dalje dešavati.

Svjetski analitičari upozoravaju da bi dugotrajna blokada Ormuskog moreuza mogla da izazove haos na evropskom tržištu gasa i drastičan rast cijena.

Situacija je izazvana rasplamsavanjem sukoba na Bliskom istoku. Nakon toga su kompanije privremeno obustavile transport brodova kroz Ormuski moreuz, koji je ključna ruta za globalni transport nafte i LNG-a.

Podijeli tekst sa drugima na:

Bolovanje bez papira: Komisije u Srpskoj prešle na elektronski sistem

Osiguranici FZO Republike Srpske prilikom odlaska na komisiju za ocjenu bolovanja više ne moraju da nose papirnu medicinsku dokumentaciju. Porodični ljekari kroz Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS) dostavljaju isključivo elektronsku uputnicu i potrebnu dokumentaciju komisijama.

Takođe, kroz sistem se elektronski porodičnim ljekarima vraća nalaz, ocjena i mišljenje komisije, što je ocjenu bolovanja učinilo lakšom, bržom i efikasnijom, kako za ljekare, tako i za pacijente.

“Ovo je omogućeno integrisanjem Zavoda za medicinu rada i sporta Republike Srpske u IZIS. To je počelo još prošle godine, kao i novim Pravilnikom o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad koji se primjenjuje od ovog mjeseca”, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja.

U saopštenju se dalje navodi da, ukoliko se osiguranik nalazi na bolovanju neprekidno duže od 30 dana, kao i u drugim slučajevima, obaveza porodičnog doktora je da ga uputi na komisiju za ocjenu bolovanja. To čini slanjem elektronske uputnice komisiji, a osiguranik više ne mora sa sobom da nosi karton i papirnu dokumentaciju.

Nalaz komisije se vraća elektronskim putem

“Osiguranik će nakon ocjene privremene spriječenosti za rad, umjesto ranijeg nalaza, ocjene i mišljenja, dobijati obavještenje o ishodu ocjene. Nalaz, ocjena i mišljenje komisije elektronski, putem IZIS-a, biće vraćena i vidljiva porodičnom doktoru. Dakle, osiguranik ne mora lično da vraća dokumentaciju porodičnom doktoru, što će smanjiti broj odlazaka u zdravstvene ustanove. Takođe, za nepokretne i teško pokretne osiguranike, trudnice i druge koji ne moraju lično da odlaze na komisiju više nije potrebno.  Ni članovi porodice ne treba da donose dokumentaciju u njihovo ime”, saopšteno je iz FZO.

Naglašavaju i da su sve ustanove koje su uvezane u IZIS, uključujući i one na sekundarnom i tercijarnom nivou, obavezne da unose nalaze u IZIS kako bi elektronska razmjena funkcionisala i kako bi komisije mogle nesmetano da sprovode ocjene bolovanja, jer se ne smije dešavati da se od osiguranika traži da nose nalaze.

“Važno je napomenuti da osiguranici više neće dostavljati poslodavcu nalaz, ocjenu i mišljenje komisije, već samo doznaku za bolovanje. To je važno i sa stanovišta zaštite ličnih podataka osiguranika. Prilikom predaje zahtjeva za refundaciju naknade za vrijeme bolovanja radnika, poslodavci Fondu, takođe, pored ostale potrebne dokumentacije, dostavljaće doznaku, bez nalaza. Nalaz, ocjena i mišljenje komisije nadležnim radnicima Fonda će biti vidljivi kroz definisane setove podataka u IZIS-u. Inače, za poslodavce je pripremljeno i novo Uputstvo o sadržaju medicinske i finansijske dokumentacije za povrat isplaćene naknade plate i novčane naknade, koje je objavljeno u “Službenom glasniku” (broj 15/26), a dostupno je i na internet stranici Fonda”, navodi se u saopštenju Odjeljenja za odnose s javnošću.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nesanica nakon 60.: Mora li biti tako?

Gotovo polovina starijih od 65 godina redovno se bori s nesanicom, ali stručnjaci upozoravaju da loš san nije neizbježna posljedica starenja.

Uoči Svjetskog dana spavanja 13. marta, stručnjaci poručuju da poremećaje sna ne treba automatski pripisivati godinama. Iako se struktura sna s vremenom mijenja, kvalitet se može očuvati pravilnim navikama i odgovarajućom terapijom.

Prema podacima British Geriatrics Society, oko 40 odsto osoba starijih od 65 godina redovno pati od nesanice, dok ih do 75 procenata ima neki oblik poremećaja spavanja.

Više činioca rizika nakon šezdesete

Profesor Džejson Elis iz Univerziteta Nortumbria upozorava da se starijim osobama često pogrešno sugeriše kako je loš san “normalan”. ‘U šezdesetima se povećava niz činioca ranjivosti – hronične bolesti, terapije, životni gubici. Ali, to ne znači da je kvalitetan san nedostižan”, ističe.

S godinama raste i rizik od problema s disanjem tokom noći, naročito uz porast tjelesne težine. Kod žena dodatni uticaj ima menopauza jer pad estrogena i progesterona može narušiti stabilnost sna.

Manje melatonina, više buđenja

Nivo melatonina, hormona koji reguliše ciklus spavanja i budnosti, počinje opadati već nakon puberteta. Taj proces postepeno mijenja strukturu sna. Od srednjih dvadesetih smanjuje se udio dubokog sna ključnog za fizički oporavak. U kasnijim godinama san postaje plići i osjetljiviji na buku, svjetlo i druge nadražaje.

Možda vas interesuje i ovo:

Koliko treba da traje popodnevno spavanje

Najbolji “lijek” za nesanicu

“Starije osobe i dalje trebaju sedam do devet sati sna, ali njegov kvalitet može biti drugačiji”, napominje Lisa Artis iz “The Sleep Charity”.

Unutrašnji sat i penzija

S godinama dolazi do pomaka cirkadijalnog ritma pa se mnogi osjećaju pospano ranije naveče i bude se vrlo rano. Taj “fazni pomak” čest je u starosti.

Promjene načina života, naročito odlazak u penziju, dodatno utiču na san. Nestanak dnevne rutine, češće drijemanje, manje kretanja i slabija izloženost dnevnom svjetlu mogu pogoršati noćni odmor.

Terapije bez tableta

Tablete za spavanje danas nisu prvo rješenje. Kod nesanice se često preporučuje kognitivno-bihevioralna terapija, usmjerena na promjenu navika i uvjerenja povezanih sa snom.

Kod apneje, poremećaja kod kojeg tokom noći dolazi do prekida disanja, može pomoći terapija kontinuiranim pozitivnim pritiskom vazduha (CPAP), koja održava disajne puteve otvorenima.

Stručnjaci zaključuju da je ključno prepoznati uzrok problema i prilagoditi terapiju.

Kvalitetan san važan je za tjelesno zdravlje, mentalne sposobnosti i emocionalnu stabilnost u svakoj životnoj dobi, prenosi “Tportal”.

Podijeli tekst sa drugima na:

U četvrtak isplata penzija u Federaciji BiH: Pogledajte iznose

Penzije za mjesec februar bit će isplaćene preko Jedinstvenog računa trezora Federacije BiH u četvrtak, 5. marta.

Penzije se usklađuju za 11,26 odsto s primjenom od 1. januara ove godine. Odlukom o konačnom iznosu usklađivanja penzija zamjenjuje se ranije donesena Odluka kojom su penzije uvećane za 11,2 odsto.

Razlika između iznosa penzije po akontacijskom i konačnom usklađivanju bit će isplaćena uz penziju za februar.

Na navedenu odluku saglasnost je Zaključkom dala Vlada Federacije.

“Odluka o konačnom usklađivanju penzija donesena je na osnovu podatka o rastu prosječne bruto plate u 2025. godini (16,3 odsto). Zatim porasta indeksa potrošačkih cijena (3,7 odsto), te primjenom formule  u omjeru 60:40 u korist povoljnijeg faktora. Na osnovu toga dolazimo do iznosa 9,78 odsto prosječne plate i 1,48 odsto indeksa potrošačkih cijena. To zbrojeno daje iznos od 11,26 odsto konačnog usklađivanja penzija za prvo polugodište 2026.”, pojasnili su iz Zavoda.

Iznosi penzija po novom obračunu

Na osnovu navedenog, za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026. godine, najniža penzija umjesto 599,28 KM iznosi 666,76 KM. Zagarantovana penzija umjesto 715,21 KM iznosi 795,74 KM. Najviša penzija umjesto 2.996,40 KM iznosi 3.333,79 KM.

Osnovica za izračun najniže penzije iznosi 724,36 KM.

Iznos penzije u skladu s godinama staža

a) za manje od 20 godina penzijskog staža ne može biti niža od 60 odsto
(651,05 + 11,26 odsto = 724,36 x 0,6 = 434,62 KM)

b) za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 25 godina ne može biti niža od 65 odsto
(651,05 + 11,26 odsto = 724,36 x 0,65 = 470,83 KM)

c) za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina ne može biti niža od 70 odsto
(651,05 + 11,26 odsto = 724,36 x 0,7 = 507,05 KM)

d) za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina ne može biti niža od 75 odsto
(651,05 + 11,26 odsto = 724,36 x 0,75 = 543,27 KM)

e) za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina ne može biti niža od 85 odsto
(651,05 + 11,26 odsto = 724,36 x 0,85 = 615,71 KM)

f) za 40 godina penzijskog staža i više ne može biti niža od 95 odsto
(651,05 + 11,26 odsto = 724,36 x 0,95 = 688,14 KM)

Iznosi penzija za one koji su se penzionisali nakon 1. januara 2026.

Iznos zagarantovane penzije za korisnike od 1. januara i sa 40 i više godina staža iznosi 842,44 KM.

Porodična penzija, kao i invalidska penzija, ne može biti niža od 90 odsto prosječne penzije iz decembra 2025. godine i iznosi 651,92 KM.

Iz Zavoda naglašavaju da su prikazani samo najniži iznosi penzija, koji se osiguravaju korisnicima kojima penzija. Visina penzije obračunava na osnovu ostvarenog staža i visine plata i može iznositi znatno više od navedenog.

Najniža penzija korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima, izmjenama navedenih zakona, utvrđena je u iznosu od 666,76 KM.

Penziju za februar primit će ukupno 465.965 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 348,5 miliona KM.

 

Podijeli tekst sa drugima na: