Autor: Sandra Vukić

Prerada konoplje bila je naporna, ali je dobijena tkanina dugo trajala i sve se stvaralo bez ikakvog otpada.

U vrijeme kada se cijeli svijet okreće održivim izvorima i vraća prirodi, čini se da odgovori na mnoga pitanja nisu u tehnološkoj budućnosti, već u prošlosti. Jedan od najupečatljivijih primjera tog tradicionalnog znanja jeste upotreba konoplje.

Danas se o njoj govori u kontekstu eko-mode, organske proizvodnje i biorazgradivih materijala, ali malo ko zna da je ova biljka nekada bila sastavni dio svakodnevice u Srbiji. I to baš u onom dijelu domaćinstva koji je bio nevidljiv, ali presudan – ženskom svijetu.

Šta tradicija može da ponudi modernom društvu, otkriva Marina Cvetković, muzejski savjetnik Etnografskog muzeja u Beogradu:

“Ljudi su vijekovima živjeli u dubokoj povezanosti s prirodom. Umjesto otpada, postojala je upotreba do krajnjih granica. Umjesto bacanja – obnavljanje. Umjesto brze proizvodnje – strpljivi, dugotrajni procesi. Taj odnos prema životu nije izgubio svoju vrijednost, samo smo mi zaboravili da ga slušamo.”

Ona podsjeća i da u tradicionalnoj kulturi konoplja nije bila luksuz, već osnovni resurs. Od nje se tkalo za kuću i odjeću: čaršafi, ponjave, košulje, zavjese, peškiri, ali i elementi oglavlja.

“Cijelokupan proces od sjetve do tkanja bio je u rukama žena. To je bio težak, mukotrpan posao. Zato je u narodu i dobila nadimke kao što su ‘mučenica’ i ‘težina”, kaže Marina Cvetković.

Iako je prerada konoplje bila duga i složena – sa fazama kao što su topljenje u vodi, sušenje, čukanje, češljanje, predenje i tkanje – rezultat je bio vrijedan: tkanina koja je dugo trajala, bila je otporna i prirodna. I sve to bez ikakvog otpada.

“U eri kada modna industrija predstavlja jednog od najvećih zagađivača, vrijeme je da se zapitamo: šta smo izgubili napuštanjem ovakvih znanja?”, pita Cvetkovićeva.

Upravo zato se u savremenom svijetu konoplja ponovo vraća na scenu kao dio zelenih inicijativa i ekosvjesnog dizajna. U okviru tzv. spore mode sve više dizajnera bira organske sirovine, a konoplja, zahvaljujući svojoj ekološkoj održivosti, ponovo dobija na značaju. Ona brzo raste, ne traži pesticide, prilagođava se različitim uslovima, a tekstil napravljen od nje je izuzetno trajan.

“U zapadnom svijetu već se koristi ne samo u modi, već i za izradu organskog papira, plastike, termoizolacionih materijala, pa čak i u farmaciji. Kod nas se polako vraća u fokus, ali je važno da razumijemo i kulturni kontekst u kojem je ta biljka postojala, jer ona nije samo materijal, već i simbol jednog načina života”, naglašava Cvetkovićeva dodajući da nas konoplja u svijetu koji žudi za brzim rješenjem, uči strpljenju, poštovanju prirode i radu koji traje.

(Izvor vijesti: Politika)

Uspostavljanje dosljednih, zdravih navika tokom naznačenog perioda može značajno smanjiti dugoročni rizik i poboljšati kvalitet života.

Neko vrijeme ne brinemo o zdravlju, ali dođu i faze kada je fokus potpuno na toj temi. Organizam ne funkcioniše kao ranije, pa su potrebne korekcije ponašanja i navika. Tako su istraživači iz Finske ispitali ovu temu i došli do zaključka da je decenija između 36. i 46. godine kritično vrijeme za oblikovanje budućeg zdravlja.

“Decenija, odnosno godine između 36. i 46. godine su važne jer predstavljaju most ka kasnijim godinama života”, rekla je dr Anđela Vilson, ginekolog, prenosi New York Times, navodeći da se rizik od raznih bolesti povećava, a prevencija, rana dijagnoza i intervencija su od najveće važnosti upravo u tom periodu.

Studija je pratila nekoliko stotina djece rođene u finskom gradu Jivaskila 1959. godine, sve do njihovih ranih 60-ih, a podaci o mentalnom i fizičkom zdravlju prikupljani su kada su učesnici imali 27, 36, 42, 50 i 61 godinu.

Alkohol, duvan i manjak fizičke aktivnosti štetni

Istraživači su procjenjivali njihov krvni pritisak, obim struka, nivo šećera u krvi, holesterol i druge masnoće u krvi, dok su učesnici odgovarali na pitanja o svom psihološkom blagostanju.

Autori studije su bilježili da li su pušili, prekomjerno konzumirali alkohol ili vježbali manje od jednom sedmično, u bilo kom trenutku. Ove tri navike podstakle su mentalne i fizičke tegobe, koje su se često osjećale već u 36. godini.

“Nalazi ističu važnost rješavanja rizičnih zdravstvenih ponašanja, kao što su pušenje, prekomjerno pijenje i fizička neaktivnost, što je ranije moguće, kako bi se spriječilo da se šteta koju nanose nagomila tokom godina, kulminirajući lošim mentalnim i fizičkim zdravljem u kasnijem životu“, rekla je vodeća autorka studije Tija Kekalainen, zdravstvena naučnica koja se bavi starenjem.

Smanjenje unosa alkohola smanjuje rizik od hipertenzije, bolesti jetre, određenih vrsta raka i poboljšava san i mentalno zdravlje. Prestanak pušenja smanjuje kardiovaskularni rizik, rizik od raka, poboljšava funkciju pluća i produžava očekivani životni vijek.

“Kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti ili dijabetes, na primjer, oni koji žele da smanje svoj rizik obično se fokusiraju na faktore ponašanja kao što su ishrana i fizička aktivnost”, rekla je epidemiolog Majan Jičak-Sade.

Sitnice koje puno znače

Prema njenim riječima, čak i male promjene u svakodnevnom životu – kao što je poboljšanje ventilacije tokom kuvanja ili hodanje umjesto vožnje kada je to moguće – mogu značajno smanjiti ove štetne izloženosti i posljedično smanjiti kardiovaskularni rizik.

Internista dr Sandžaj Sinha rekao je da je važno izbjegavati pušenje i alkohol te uspostaviti dobre navike kada je riječ o vježbanju, ishrani i spavanju – ali ne nužno samo između 36. i 46. godine. Čak i male fizičke aktivnosti mogu pomoći u poboljšanju fizičkog i mentalnog zdravlja.

“Ne slažem se da postoji magična decenija za ozdravljenje, već – što ranije, to bolje”, rekao je za The Post, dodajući da je ključno biti proaktivan prije nego što nivoi hormona prirodno opadnu, što otežava promjenu rutina.
Niži nivo testosterona „može dovesti do postepenog smanjenja mišićne snage ili nivoa energije“, objasnio je Sinha.

“Većina žena još nije u menopauzi, ali kada se to desi – a prosječna starost je oko 51 godine – mogu se javiti problemi sa spavanjem, bolovi u zglobovima, manjak energije, mentalna magla. Uobičajeno je da se osjete kumulativni efekti životnih izbora, poput povećanja tjelesne težine, povišenog pritiska, umora i ukočenosti, između 36. i 46. godine, a ključ nije u savršenstvu – već u preduzimanju akcije”, navela je Sinha.

(Izvor vijesti: Politika)

Kada temperature pređu 30 stepeni, naše tijelo instinktivno traži nešto lagano, osvježavajuće i bogato tečnošću.

Ipak, mnogi od nas i dalje posežu za hranom koja dodatno zagrijava organizam, dehidrira ga ili ga nepotrebno opterećuje.

Ako vam je stalno vruće, osjećate se tromo ili naduveno, možda je vrijeme da obratite pažnju na to šta jedete i šta biste mogli da promijenite – makar tokom ljetnjih mjeseci.

Evo nekoliko namirnica koje bi trebalo da izbjegavate tokom ljeta – i zdravije alternative koje možete izabrati umjesto njih:

1. Teška, masna i pržena hrana

Primjeri takve hrane su: pohovano meso, ćevapi, hamburgeri, pomfrit, burek…

Ova hrana zahtijeva dosta energije za varenje i dodatno zagrijava tijelo. Često se konzumira uz bijeli hljeb i gazirane napitke, što dodatno doprinosi osjećaju težine i umora.
Umjesto toga, birajte lakše izvore proteina kao što su grilovana piletina, tunjevina iz konzerve, jaja ili sočivo. Uparite ih sa svježim salatama, kus-kusom, integralnom tjesteninom ili kuvanim povrćem. Odličan izbor su i hladne salate sa kinoom ili pirinčem.

2. Slatkiši i deserti puni šećera

Čokoladice, industrijski kolači, krofne i sladoledi puni pavlake – sve su to poslastice koje volimo, ali ljeti nisu najbolja opcija.

Rafinisani šećer može izazvati dehidraciju i nagli pad energije poslije kratkog “šećernog skoka”. Ako ih često jedete tokom ljeta, osjećaj umora i žeđi biće izraženiji.

Zdravije opcije su: smrznuto voće, domaći smuti, svježa lubenica, breskva ili nekoliko kockica crne čokolade.

Probajte i tzv. “nice cream” – brzinski sladoled od zamrznute banane i malo kakao praha, bez dodatog šećera.

3. Alkohol i jako zaslađena pića

Pivo, kokteli, gazirani sokovi i kupovni ledeni čajevi samo dodatno dehidriraju tijelo i opterećuju ga, posebno ako ste izloženi suncu. Kratkoročno mogu djelovati osvježavajuće, ali ubrzo izazivaju iscrpljenost i pojačanu žeđ.

Bolje alternative su: hladna voda sa limunom, domaća limunada bez šećera, kokosova voda, blagi biljni čajevi (npr. od nane), kao i prirodni voćni smutiji bez dodataka.

Odličan trik je i domaća “infused water” – voda sa kriškama krastavca, lubenice ili listićima mente iz frižidera. Osvježava, hidrira i izgleda sjajno.

(Izvor vijesti: CdM)