Autor: sandric84

Kako dani postaju duži, a sunčevi zraci sve topliji, terasa se sve više pretvara u omiljeni kutak doma. Bilo da imate prostrani balkon ili malu terasu, ravan krov na zgradi ili baštu u dvorištu porodične kuće, sada je pravo vrijeme da je osvježite i pripremite za uživanje tokom kasnih proljećnih i ljetnjih mjeseci.

U nekoliko jednostavnih koraka, možete je pretvoriti u pravu oazu mira, idealnu za jutarnju kafu, čitanje knjige ili večernja druženja pod zvijezdama.

Kad je terasa uređena s pažnjom, ona postaje više od spoljnog prostora – pretvara se u dnevnu sobu pod vedrim nebom. Zato zasučite rukave i iskoristite prve tople dane da svoj kutak osvježite i prilagodite sopstvenom ukusu.

Kako biste ovog proljeća i ljeta što više uživali pod otvorenim nebom, uredite svoj spoljni prostor prema nekoj od sljedećih ideja:

Temeljno čišćenje

Počnite od osnovnog – uklonite prašinu, lišće i nepotrebne nagomilane predmete. Operite podove, obrišite ograde i staklene površine, a ako imate baštenski namještaj, očistite ga blagim sredstvom i toplom vodom. Tek nakon toga dolazi onaj kreativni dio – uređenje!

Oživite prostor biljkama

Zeleni kutak nikad ne izlazi iz mode. Cvijeće u saksijama, začinsko bilje ili viseće biljke ne samo da uljepšavaju prostor, već i stvaraju prijatnu, prirodnu atmosferu. Ne zaboravite na raznobojne saksije ili pletene korpe koje dodatno „podižu” cjelokupan izgled.

Udobnost na prvom mjestu

Kad je riječ o dizajniranju malih spoljnih prostora, važno je iskoristiti svaki centimetar prostora na najučinkovitiji način. Birajte zato multifunkcionalan namještaj, kao što je, na primjer, klupa koja služi kao prostor za sjedenje, a ujedno je i prostor za odlaganje jastuka ili baštenskog alata.

Osim funkcionalnosti, odabir kompaktnog ili sklopivog namještaja omogućiće vam da držite prostor vizuelno otvorenim i ne pretrpanim. Zgodna rješenja su i mali balkonski setovi, ležaljke i viseće fotelje.

Ako dodate jastučiće, prostirke, prekrivače i mekane detalje, dobićete prostor koji poziva na opuštanje. Ukoliko imate mjesta, ležaljka, atraktivni suncobran ili trosjed-ljuljaška mogu učiniti čuda za ambijent.

Rasvjeta za pravu atmosferu

Kada sunce zađe, prava čarolija tek počinje. Ukrasne lampice, fenjeri ili solarne lampe unijeće toplinu i romantičan duh u vašu večernju rutinu.

Svjetlost je element koji može značajno da transformiše bilo koji prostor, pa tako i spoljni. Klasične lampice u nizu su provjeren način stvaranja tople i prijatne atmosfere, a lampioni mogu da unesu dozu magije i romantike.

Birajte uvijek toplo žuto svjetlo, koje opušta i stvara prijatan ambijent.

Igre za djecu

Samo zato što imate malo prostora na raspolaganju, to ne znači da morate da žrtvujete prostor za dječiju zabavu. Čak i u malo dvorište ili na mali balkon, a pogotovo u veću okućnicu, možete dodati razne rekvizite za igru, koji ne zauzimaju mnogo prostora, poput ljuljaške, šatora, ploče za crtanje kredom, malog bazena na naduvavanje ili zida za penjanje. Uz malo mašte svaka površina može da postane mjesto za igru.

Kutak za bar

Ako želite da unesete dašak zabave i šarma u svoje dvorište ili na balkon, bar sa točkićima ili bez njih, savršen je način za to. Ovaj kutak za uživanje ne samo da će biti funkcionalan, nego će vaš prostor učiniti pravom oazom za opuštanje uz čašu vina, druženje s prijateljima ili uživanje u piću na svježem vazduhu, piše Kontenthaus.

Bar ukrasite elegantnim barskim priborom, čašama, salvetama, podmetačima, posudom za led i staklenim bocama svog omiljenog pića. Možete napraviti i jutarnji – bezalkoholni bar, gdje ćete čuvati sve što vam je potrebno za pravljenje kafe, čokoladnog mlijeka i čaja.

Detalji prave razliku

Ne zaboravite na detalje – ukrasni fenjeri, poslužavnici, lampioni, svijeće, vještački travnjak ili čak mali tepih, mogu dodatno da uljepšaju prostor i učine ga funkcionalnijim. Iako možda ne očekujete da ih vidite u dvorištu ili na balkonu, jedan od trikova koji mogu vizuelno da prošire prostor i učine ga svjetlijim jesu ogledala. Postavite ih na ogradu ili ih naslonite na zid, a za dugoročno održavanje odaberite ogledala koja su namijenjena za spoljašnju upotrebu ili ih postavite ispod nadstrešnice da biste ih zaštitili od kiše.

(Izvor vijesti: Politika)

Većina ljudi usporava s godinama, zamjenjujući odijela i rokove papučama i cjelodnevnim televizijskim programima. Ali, ne i dr Hauard Taker.

Neurolog rođen u Klivlendu liječio je pacijente gotovo osam decenija, ušavši u Ginisovu knjigu rekorda kao najstariji ljekar u praksi, neposredno prije svog 99. rođendana.

Sada, sa 102 godine, Taker je možda okačio bijeli mantil o klin, ali nije zakočio. Dane provodi držeći predavanja budućim ljekarima na Univerzitetu Kejs Vestern Rizerv i kao konsultant za medicinsko-pravne slučajeve, zahvaljujući diplomi prava koju je stekao kada je imao 67 godina. Postao je viralan i na TikToku dok je promovisao dokumentarac o svom životu pod nazivom „Šta je sljedeće“, koji je producirao njegov unuk.

Taker je nedavno otkrio recept za svoj izvanredan uspjeh — kako je ostao oštar, ambiciozan i aktivan, piše Njujork post.

„Penzija je, ja mislim, najveći neprijatelj dugovječnosti”, rekao je Taker nedavno Alu Rokeru u emisiji TODAY.

Dr Taker je nastavio da se bavi medicinom do 100. godine, prestajući tek kada je bolnica u kojoj je radio zatvorila svoja vrata 2022. godine. Da nije bilo zatvaranja, rekao je Taker za PEOPLE, „apsolutno” bi i dalje primao pacijente. On sada čak „traži” još jedan posao, iako priznaje da ga „niko ne želi u njegovim godinama”.

„Nastaviću da pokušavam”, rekao je.

Taker nema namjeru da se povuče sa svog trenutnog posla. Za svakoga ko razmišlja da odustane, ima savjet:

„Ako se penzionišu s posla, trebalo bi bar da se bave nečim kao hobijem, bilo da je to neki rad ili hobi sam za sebe“, rekao je za TODAY.

„Potreban vam je svakodnevni stimulans za mozak”, istakao je.

Umjerenost u jelu, alkoholu i sreći

Nauka ga podržava. Studije pokazuju da su osjećaj svrhe, kontinuirano učenje novih stvari i bavljenje aktivnostima koje zahtijevaju rješavanje problema, kreativnost i pažnju, ključni za očuvanje mentalne oštrine u starosti.

Prosječan životni vijek u Americi bio je 77,5 godina 2022. godine, a Taker je odavno prešao tu granicu. Njegovi roditelji su živjeli 84 i 96 godina, ali je rekao da su dobri geni samo dio jednačine.

„Nasljeđe i porodična istorija dugovječnosti su zdrav početak. Međutim, to mora da bude podržano umjerenošću u jelu, alkoholu i sreći”, napisao je Taker u svom Ginisovom podnesku.

Za Takera, sreća dolazi od posla, njegove supruge s kojom je u braku više od 70 godina, od njihovo četvoro djece, 10 unučadi i doživotne ljubavi prema sportovima u Klivlendu.

Istraživanja pokazuju da ljudi sa jakim društvenim vezama i pozitivnim pogledom na svijet imaju tendenciju da nadžive one koji su izolovani ili depresivni.

Za dr Takera je ostati aktivan – doživotni prioritet. Pišući za CNBC, on je rekao da je uvijek izbjegavao da sebi dozvoli da izgubi fizičku formu.

Šetnja kao prevencija prerane smrti

Odustao je od skijanja nakon pada u kasnim osamdesetim godinama života, koji ga je ostavio sa slomljenim vratom. Ipak, nastavlja da hoda sa krpljama i da trči na traci najmanje tri milje dnevno u svojoj kućnoj teretani.

Taker je primijetio da čak i male navike prave razliku, a studije sugerišu da samo 15 minuta hodanja dnevno može da smanji rizik od prerane smrti za skoro četvrtinu.

Njegova ishrana je jednostavna. U podkastu mindbodygreen, Taker je rekao da počinje dan sezonskim voćem, a ponekad i žitaricama, pije mlijeko od 2% i šolju čaja umjesto kafe.

Obično preskače ručak da bi ostao oštrog duha, a tipična večera mu je riba sa povrćem – posebno brokolijem – uz povremenu porciju mesa.

Taker i njegova supruga dan završavaju nečim slatkim, ponekad voćem, ponekad sladoledom. On rijetko pije, ali pravi izuzetak za svoj omiljeni koktel.

„Volim svoje martinije”, rekao je za Medical Economics.

Nikada nije zapalio cigaretu.

Iako mu se 103. rođendan bliži u julu, Taker ne gubi vrijeme brinući se o kraju.

„Nikada ne razmišljam o smrti”, rekao je za TODAY. „Biti živ znači znati da ćeš umrijeti, jer je život smrtonosna bolest. I zato ga živim.”

(Izvor vijesti: Politika)

Italijanski vulkan Etna na Siciliji početkom ove sedmice eruptirao je s izuzetnom snagom, izbacujući ogroman oblak pepela i dima koji se uzdigao više od 6 kilometara u visinu. Erupcija je izazvala paniku među turistima koji su se zatekli na planini, a ni stanovnicima, naviklim na erupcije Etne, nije bilo svejedno.

Prema izvještajima, erupcija je bila najmoćnija u posljednje četiri godine, sa snažnim eksplozijama i piroklastičnim tokovima koji su se spuštali niz padine vulkana.

I dok Etna redovno pokazuje svoju aktivnost, jedan drugi italijanski vulkan privlači veću pažnju i zabrinutost naučnika — supervulkan Kampi Flegrei, u blizini Napulja. Ova ogromna kaldera, poznata i kao „Plamena polja“, pokazuje znakove buđenja koji bi mogli imati ozbiljne posljedice po planetu.

Naučnici su u ovom području zabilježili više od 3.000 potresa u posljednjih šest mjeseci, što ukazuje na povećanu seizmičku aktivnost. Ovakvi potresi često prethode vulkanskim erupcijama, jer pritisak unutar vulkana raste, gurajući magmu ka površini, piše uniladtech.com.

Kampi Flegrei je dio Kampanskog vulkanskog luka, koji uključuje i poznati vulkan Vezuv, odgovoran za uništenje Pompeja 79. godine nove ere.

Katastrofalne posljedice potencijalne vulkanske erupcije

Više od četiri miliona ljudi živi u sjenci Kampi Flegreija, uključujući grad Napulj i obližnje gradove poput Pocuolija. To nisu udaljena planinska sela; to su gusto naseljeni urbani centri koji se nalaze na vrhu drevne kaldere.

Potencijalna erupcija Kampi Flegreija mogla bi imati katastrofalne posljedice. Tokovi lave, oblaci pepela i vreli piroklastični talasi mogli bi da unište infrastrukturu, zatrpaju naselja i ostave osnovne servise, poput vode i struje, u ruševinama.

Nije stvar samo u rastopljenoj stijeni. Vulkanski pepeo može prizemljiti avione, uništiti usjeve, začepiti motore i izazvati respiratorne probleme. U najgorem slučaju, može u narednim godinama promijeniti globalne vremenske obrasce.

Italijanske vlasti nisu olako shvatile prijetnju. Zvanični nivo uzbune za vulkan Kampi Flegrei podignut je 2012. godine sa zelenog (normalnog) na žuti (oprez). Protokoli za hitnu evakuaciju su izrađeni i revidirani, ali koordinacija masovnog kretanja miliona ljudi pod iznenadnom prijetnjom ostaje logistički izazov epskih razmjera.

Nauka stoji iza zabrinutosti

Tim koji predvodi dr Đanmarko Buono, istraživač na Univerzitetu Federiko Drugi u Napulju, nedavno je sproveo studiju u kojoj je analizirao emisije gasova iz Solfatare, jednog od mnogih vulkanskih otvora unutar Flegrejskih polja. Nalazi su zapanjujući: gotovo 80 posto ugljik-dioksida u tom području direktno je povezano s aktivnošću magme. Preostalih 20 posto dolazi od interakcija između vrućih fluida i podzemnih stijena, što je manje zloslutan fenomen.

Ova studija dodaje težinu teoriji da se magma polako približava površini, stvarajući sve veći pritisak ispod Zemljine kore. U kombinaciji s bubrenjem tla i stalnim zemljotresima, ova kombinacija signala je razlog za stvarnu zabrinutost.

Jedan od zanimljivijih alata u arsenalu naučnika je koncept pozajmljen iz inženjerstva: modeliranje mehaničkih kvarova. Tradicionalno korištena za procjenu naprezanja i stabilnosti vještačkih struktura, ova tehnika je prilagođena za procjenu kako se slojevi stijena ponašaju pod ekstremnim podzemnim silama. Prema nedavnim analizama, kora ispod Kampi Flegreija prelazi iz savijanja u pucanje – prelaz koji često prethodi vulkanskim erupcijama. Pukotine u stijenama mogu djelovati kao izlazi za bijeg, omogućujući magmi da lakše izbije naviše.

Šta nas uči istorija

Da bismo razumjeli potencijalne razmjere erupcije Kampi Flegreija, moramo se osvrnuti daleko unazad. Prije oko 40.000 godina, supervulkan je oslobodio jednu od najnasilnijih erupcija u istoriji Zemlje. Vjeruje se da je taj događaj izazvao masovne klimatske poremećaje, možda čak i ubrzao pad populacije neandertalaca u Evropi.

Posljednja erupcija Kampi Flegreija, relativno mala, dogodila se 1538. godine. Za samo nekoliko dana stvorila je novo brdo – Monte Nuovo. Od tada, vulkan je površinski ostao miran, ali su geolozi primijetili sve veće nemire od sredine 20. vijeka.

Uočen je jedan tekući fenomen poznat kao bradiseizam – sporo izdizanje i spuštanje tla uzrokovano podzemnim pomjeranjem magme i gasa. U Pocuoliju, tlo se podiglo za oko metar i po otkako je ova posljednja faza počela 2005. godine, što je siguran znak da se u podzemlju stvari mijenjaju. Ovo blago podizanje može djelovati bezopasno, ali je sve samo ne to.

To je kao da gledate balon kako se polako naduvava – i znate da neće tako ostati zauvijek.

Globalni domino efekat

Iako se nalazi u Italiji, erupcija Kampi Flegreija mogla bi ostaviti posljedice širom svijeta. Vulkanski pepeo koji se ispušta u gornje slojeve atmosfere može preći velike udaljenosti, potencijalno prekrivajući dijelove Evrope gustom, zagušljivom izmaglicom. Pored lokalnog razaranja, takva erupcija mogla bi poremetiti međunarodni vazdušni saobraćaj, uništiti poljoprivrednu proizvodnju u regionima i izazvati dugoročne atmosferske promjene.

Dovoljno snažna eksplozija mogla bi osloboditi dovoljno sumpora i pepela da smanji globalne temperature, slično onome što se dogodilo nakon erupcije vulkana Tambora u Indoneziji 1815. godine – katastrofe koja je dovela do „Godine bez ljeta“ 1816. godine.

Sličan hladni događaj danas bi mogao dodatno opteretiti već krhke lance snabdijevanja hranom i izazvati ekonomsku nestabilnost. Udarni talasi bi se osjetili daleko izvan Napulja.

Za sada, međutim, ne postoji jasan vremenski okvir za ono što bi moglo – ali ne mora – da se dogodi sljedeće. Vulkani su poznati po tome što su nepredvidivi. Iako se upozoravajući znakovi akumuliraju, tačno određivanje trenutka erupcije često ostaje nedostižno.

Ipak, naučnici nastavljaju pomno pratiti svaku tutnjavu, mjehurić i oblak gasa. Alati za daljinsko očitavanje, satelitski podaci, senzori za deformaciju tla i gasni spektrometri igraju ulogu u složenoj slagalici predviđanja vulkanskog ponašanja.

Ono što Kampi Flegrei čini posebno enigmatičnim jeste njegova dvostruka priroda: dok pokazuje sve klasične upozoravajuće znakove vulkanskih nemira, on je, također, pokazivao slične aktivnosti u prošlosti – ali bez erupcija. Trenutni nivo seizmičnosti, međutim, zajedno s malom dubinom magme i povećanom proizvodnjom gasa, sugeriše da bi ovaj put moglo biti drugačije, zaključuje Free Jupiter.

(Izvor vijesti: Magazin)

Oni koji traže pomoć na društvenim mrežama mogu se suočiti sa sumnjivim savjetima, kao što je prijedlog da se protiv anksioznosti borite tako što ćete pojesti narandžu pod tušem, a nije rijetkost ni promocija suplemenata sa ograničenim dokazima za ublažavanje anksioznosti kao što su šafran, magnezijum glicinat i bosiljak.

Među dezinformacijama koje se nalaze u najpopularnijem sadržaju na TikToku uz haštag #mentalhealthtips prednjače lažne tvrdnje, zloupotreba terapeutskog jezika i „brza rješenja“ za mentalne probleme.

Naići ćete i na metode liječenja traume u roku od sat vremena, a štetno je i to što se normalna emocionalna iskustva predstavljaju kao znak graničnog poremećaja ličnosti ili zlostavljanja.

Hiljade influensera plasiraju dezinformacije o mentalnom zdravlju na online platformama. Neki to rade iz naivnog uvjerenja da će njihovo lično iskustvo pomoći ljudima, ali ima i onih koji žele da povećaju broj pratilaca ili da prodaju proizvode.

U istraživanju koje je sproveo britanski Guardian, stručnjaci su na TikToku uočili dezinformacije u video-snimcima koje je pratio pomenuti haštag. Ovo su najčešće:

Patologizacija normalnih emocija

U nekoliko najpopularnijih video-snimaka o graničnom poremećaju ličnosti sugeriše se da su simptomi poremećaja zapravo svakodnevna iskustva poput osjećaja anksioznosti kad moramo da promijenimo planove, promjene raspoloženja ili straha od napuštanja.

Često se prikazuje da se depresija manifestuje na radnom mjestu kao nedostatak koncentracije, osjećaj umora, nizak nivo energije, gubitak apetita i razdražljivost.

„Iako se neki od tih simptoma preklapaju sa depresijom, oni mogu biti prisutni u nizu situacija u kojima se čovjek može naći“, istakao je Lijam Modlin, terapeut i istraživač sa Kraljevskog koledža u Londonu.

Zloupotreba izraza koje koriste terapeuti

Objašnjavajući uzrok promjene raspoloženja ljudi sa bipolarnim poremećajem, jedan influenser navodi da se njihovo „emocionalno klatno“ kreće više i brže nego kod većine. Međutim, ovo je pogrešno tumačenje jer ti ljudi doživljavaju produžene promjene raspoloženja tokom nekoliko sedmica, a ne brze „promjene raspoloženja“.

„Ovo je primjer zloupotrebe dijagnoze mentalnog zdravlja da bi se pogrešno objasnilo ili opravdalo ponašanje. Osoba sa bipolarnim poremećajem može smatrati da je ovo trivijalizacija iskustva života sa iscrpljujućom i ozbiljnom mentalnom bolešću“, objasnio je Dan Poulter, psihijatar i bivši britanski ministar zdravlja.

Profesorica psihijatrije na Kraljevskom koledžu u Londonu Rina Duta ukazuje na problematičnu upotrebu termina i dijagnoza u popularnom klipu u kojem se sugeriše da kada se osoba sprema za samoubistvo, postaje „skoro bipolarna“. Time se dodatno stigmatizuje mentalno zdravlje, istakla je prof. Duta.

U jednom snimku tvrdi se da su znaci zlostavljanja često izvinjavanje, raskid zbog malih nesuglasica, potreba za osjećajem sigurnosti, preosjetljivost na kritiku i skrivanje osjećanja.

„Ponašanja koja su opisana, iako su potencijalno prisutna u slučajevima zlostavljanja, nisu isključiva za zlostavljanje i mogu se pojaviti u raznim drugim kontekstima. Predstavljanjem ovih znakova bez dovoljno konteksta ili dijagnostičkih nijansi, podstiče se publika da sama postavlja dijagnoze ili pogrešno označava složene odnose kao zlostavljanje“, istakao je Modlin.

Predlaganje „sam svoj majstor“ terapija i lažne tvrdnje

Najčešći oblik dezinformacija u video-snimcima predstavljaju alternativni savjeti za rješavanje mentalnih problema.
Tako jedan korisnik TikToka promoviše metodu za koju kaže da je jeftinija od medicinske terapije i da ima manje nuspojava od antidepresiva, a uz to omogućava ljudima da se „izliječe od traume za sat vremena“. Tokom 15 minuta opisani su i primjeri traumatičnih iskustava.

„Nijedno istraživanje ne ukazuje na to da je ovo dovoljno za izlječenje, definitivno ne za sat vremena. Takođe, bez podrške iskusnog terapeuta postoji rizik da se osoba vrati u traumu“, rekla je Amber Johnston, akreditovani psihoterapeut.

Drugi snimak sugeriše da je plakanje umirujuće i dobro za obradu emocija, uključujući stimulisanje oslobađanja kortizola.

„Promjene nivoa kortizola povezane sa plakanjem su složene i ne mogu se mijenjati na ovaj način. Plakanje može donijeti olakšanje, ali ne uvijek. Može biti umirujuće, ali ako osoba negativno procijeni svoj plač, ona ne doživljava tu korist i može osjetiti akutni stid“, objašnjava Ejmi Durden, psihoterapeutkinja.

Nekoliko video-snimaka sadrži oštre motivacione poruke koje su stručnjaci ocijenili kao beskorisne.

Najčešće su:

„Ako se ne mijenjaš, ti biraš“,

„Kada osjećaš da te svi mrze – spavaj. Kada imaš utisak da mrziš sve – jedi. Kada imaš utisak da mrziš sebe – istuširaj se. A kada se osjećaš kao da svi mrze sve – izađi napolje“.

„Ovo je grubo pojednostavljenje načina na koji se rješavaju složena emocionalna stanja“, upozorila je Durden.

Specifična tehnika disanja za liječenje anksioznosti takođe je među najgledanijim sadržajima.

„Ne postoji jedinstvena, univerzalno efikasna tehnika disanja koja bi pomogla u svim slučajevima. Ako se izvode pogrešno, vježbe mogu biti ekvivalentne hiperventilaciji, što može biti izuzetno neprijatno i pogoršati anksioznost“, naglasio je neuropsihijatar David Okay.

Zavaravajuće poruke o uzrocima i „lijeku“ za depresiju

Neki influenseri sugerišu da depresiju izazivaju alkohol, duvan, mononatrijum glutamat (MSG), kofein, šećer i hidrolizovana pšenica.

Terapeut Lijam Modlin kaže da, iako faktori životnog stila mogu doprinijeti, „ovakvo uokviravanje je previše pojednostavljeno i potencijalno obmanjujuće“, jer depresiju izaziva niz isprepletenih faktora – od genetike i neurobiologije, do psihosocijalnih stresora, iskustava iz djetinjstva, medicinskih stanja i tipova ličnosti.

Suplementi i lična iskustva kao „dokaz“

U nekim sadržajima promovišu se suplementi poput šafrana, magnezijum glicinata i ekstrakta bosiljka za ublažavanje anksioznosti. Psihijatar Famija Askari priznaje da postoje neke studije koje pokazuju da ovi suplementi mogu biti korisni, ali naglašava da ne postoji dovoljno dokaza da bi postali dio kliničke prakse.

Takođe, postoji razlika između namenski pravljenih suplemenata i „prirodnih dodataka ishrani“.

Dvoje popularnih korisnika TikToka preporučuje prijem u psihijatrijske ustanove na osnovu ličnog iskustva. Jedan opisuje znatno poboljšanje nakon šest dana, dok drugi nudi šablon pomoću kojeg djeca mogu da zamole roditelje da ih pošalju u bolnicu.

Poulter naglašava da je ovo „obmanjujuće“ i da može „stvoriti pogrešne predstave“ o prednostima bolničkog liječenja.

„Stacionarni prijem zapravo može stvoriti i ojačati mehanizme neprilagođavanja. Takođe, vrlo je rijetko da se neko vozi u bolnicu za mentalno zdravlje na način koji je prikazan u snimku“, objašnjava Poulter.

Jedan snimak u prostoru koji izgleda kao psihijatrijsko odjeljenje prikazuje osobu koja izgovara: „Bio sam previše iskren prema svom psihijatru“.

Poulter upozorava da ovakvi snimci mogu biti štetni jer „potencijalno ohrabruju ljude da ne budu iskreni i otvoreni prema zdravstvenim radnicima po pitanju svog mentalnog zdravlja“.

Među strategijama za borbu s anksioznošću jedne korisnice TikToka nalazi se i konzumiranje narandže pod tušem.

„Ne postoje dokazi da citrusi pod tušem treba da se koriste kao sredstvo za smanjenje anksioznosti. Brine me da ovo prije može dovesti do učestalijeg neobičnog ponašanja“, zaključio je David Okay.

(Izvor vijesti: RTS)