Sutra isplata penzija u Federaciji BiH

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec maj biće isplaćene preko jedinstvenog računa trezora FBiH u srijedu, 4. juna, objavio je Federalni zavod MIO/PIO.

Najniža penzija za maj iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok je najviša penzija 2.996,40.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za maj 371.465, iznosi 759,71 KM.

Penziju za maj primiće ukupno 458.152 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 313 miliona KM.

Prema ranije potpisanom Sporazumu o načinu isplate jednokratne pomoći, korisnici najniže penzije s područja Opštine Novo Sarajevo primiće dodatak u iznosu od 70 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Emotivna priča: Umjesto hljeba u torbi nosio papire

Emotivna priča zabilježena na štrajku radnika ŠG “Vučevica” koji mjesecima ne dobijaju plate ili ih ostvaruju sudskim putem.

Na šumskom radilištu jedan radnik sjekač je stalno nosio torbu sa “doručkom” ali se kad je bila pauza za to, nalazio u poslu i odlazio daleko od drugova. Kolege su jednom zavirile u njegovu torbu, u njoj našli gomilu papira, ali ni komada hljeba nije bilo.

Radnici su jutros napustili šumu i radilište i okupili se pred zgradom uprave preduzeća sa jasnim zahtjevima.

“Tražimo isplatu svih plata i drugih potraživanja za prošlu godinu i to odmah kao i uplatu zarađenih plata za februar i mart 2025.godine. Radnici su se složili da se zahtjeva povećanje cijene rada sa dosadašnjih 150 na 200 KM i da se iznađu sredstva za nabavku HTZ opreme”, rekao je predsjednik Sindikalne organizacije preduzeća Vučeta Lončar.

Jedan od zahtjeva odnosi se i na pitanje ekonomske održivosti ŠG “Vučevica”.

Na štrajku je istaknuto da su i danas neki radnici vraćeni iz bolnice u Foči jer im nisu uplaćeni doprinosi za socijalno osiguranje.

Štrajkači se pitaju kako to da plate dobijaju oni zaposleni koji tuže preduzeće i odakle, a da se ova primanja ne mogu dobiti redovnim putem.

Naglašava se da je “Vučevica”, ne tako davno, bila najbolje preduzeće iz ove oblasti u Republici Srpskoj, a danas spada u najgore.

U ovom šumskom gazdinstvu su česte smjene rukovodećih kadrova i direktora.

(Izvor vijesti: BN)

Podijeli tekst sa drugima na:

Nezahtijevna biljka neobičnog imena i ljupkih cvjetova

Zijevalica, za mnoge omiljeno ljetno cvijeće, odlikuje se upečatljivim bojama i neobičnim oblikom cvijeta, te je divan ukras svakog dvorišta, balkona, cvjetnjaka…

Zijevalica je vrlo nezahtjevna biljka koja će svaki vrt ili balkon pretvoriti u očaravajući cvjetnu oazu. Ne treba puno pažnje, a uz minimalan trud nagrađuje bujnim i dugotrajnim cvjetanjem, i to već prve godine sadnje.

Još nije kasno posaditi zijevalice kako biste uživali u ovim divnim cvjetovima budući da je moguća i direktna sjetva na gredicu u maju ili čak i kasnije.
Zijevalica (latinski naziv: Antirrhinum majus) svoje je neobično ime dobila po tome što njeno otvaranje cvijeta podsjeća na zijevanje.

Uzgoj zijevalice

Zijevalica najbolje uspijeva na sunčanim ili polusjenovitim položajima, na laganom, dobro dreniranom i hranivom tlu. Nikako joj ne odgovara sjeverna strana vrta ili balkona, gdje je malo sunca i vlažnije tlo. Odrasle biljke su otporne na sušu, ali mlade sadnice je potrebno redovito zalijevati, posebno u sušnim periodima.

Ukoliko volite uzgajati biljke od samog sjemena, dobra je vijest da je zijevalice vrlo lako uzgojiti. Tokom svoje cvatnje iz same cvjetne čašice ispada sjeme, koje se lako može pokupiti i zasijati krajem zime.

Nakon presađivanja ili nakon što biljka naraste oko 10 cm, preporučuje se uklanjanje vrha kako bi se podstakao grmolik rast i razvijanje bočnih izboja. Redovnim uklanjanjem ocvalih cvjetova postiže se bujnije i duže cvjetanje. Gnojidba je moguće svake dvije sedmice, ali nije nužna jer zijevalica obično pronađe dovoljno hranjiva u vrtnom tlu.

Biljka se često sama zasijava, pa se u vrtu može pojaviti i sljedeće godine.

Cvjetovi zijevalice pojavljuju se od juna pa sve do oktobra, u raznim bojama: bijela, crvena, ružičasta, žuta, narandžasta i ljubičasta, a postoje i dvobojne sorte. Zijevalica je idealna za gredice, posude, balkone, ali i za rez – cvjetovi dugo izdrže u vazi.

(Izvor vijesti: Tportal)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzije iz Srpske idu i na druge kontinente

Penzije iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske ne stižu samo na adrese penzionera od Novog Grada do Trebinja, jer svakog mjeseca Fond isplaćuje zasluženu naknadu hiljadama ljudi širom svijeta.

Prema njihovim podacima, u aprilu ove godine, Fond je isplatio penzije van teritorije Republike Srpske za ukupno 56.835 korisnika u 34 države, pa tako penzije iz Srpske stižu i na druge kontinente.

Osim penzionerima u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, one liježu i na račune građana koji penzionerske dane provode u zemljama bivše Jugoslavije, ali i u Rusiji, Austriji, Njemačkoj, Švedskoj, Australiji, SAD, Češkoj, Švajcarskoj, Italiji, Kanadi, Francuskoj, Norveškoj, Velikoj Britaniji, Španiji, Belgiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Danskoj, Finskoj, Luksemburgu, Slovačkoj, Mađarskoj, Turskoj, Ukrajini, Irskoj, Islandu, Lihtenštajnu i Maroku.

“Najveći broj isplata u inostranstvu zabilježen je u Srbiji, 21.501 korisniku, zatim u Hrvatskoj, za 14.082 korisnika, u Federaciji BiH, za 12.725 korisnika, Austriji, za 2.112 korisnika, i u Crnoj Gori, za 1.685 korisnika”, navode iz Fonda.
Sa druge strane, kako kažu, najmanji broj isplata zabilježen je u Lihtenštajnu, Turskoj, Irskoj, Maroku i Islandu, gdje odlazi po jedna penzija iz Srpske.

Ove zemlje slijedi Španija, gdje se nalaze dva korisnika, dok po tri penzije stižu u Ukrajinu i Veliku Britaniju.

U Finskoj i Mađarskoj penziju iz Srpske primaju po četiri korisnika, a u Rusiji šest.

Granica za isplatu penzije 318,64 KM

Kada je riječ o iznosima penzija, iz PIO RS kažu da su oni različiti i da zavise od dužine staža, visine uplaćenih doprinosa i zakonskih kriterijuma.

“U slučajevima kada je staž kraći, isplate se vrše u iznosima koji odgovaraju propisanoj donjoj granici u sistemu penzijskog osiguranja, što u praksi predstavlja najmanji mjesečni iznos koji se može isplatiti. Ta granica, određena aktuelnom odlukom Vlade Republike Srpske, trenutno iznosi 318,64 KM za penzijski staž do 15 godina. Sa druge strane, najveći iznos u aprilu 2025. godine, isplaćen je u visini od 3.029,81 KM u inostranstvo”, navode oni i dodaju da upravo ovi podaci ukazuju na širok obuhvat korisnika penzijskog i invalidskog sistema Srpske.

Osim što penzije iz Republike Srpske odlaze širom svijeta, zanimljivo je da isto tako i dolaze u BiH, pa tako i Srpsku iz drugih zemalja.

Prema nedavno objavljenim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u prošloj godini najviše penzija koje su otišle u inostranstvo isplaćeno je upravo u BiH i Srbiji i to 129.000.

“Najveći broj inostranih penzija odlazi u Bosnu i Hercegovinu, tačnije njih 67.263, te Srbiju, ukupno 61.757. Tako se najveći iznos isplaćuje upravo u dvije susjedne zemlje. U BiH ide preko 192 miliona evra, što nije daleko od polovine ukupnog iznosa isplaćenih inostranih penzija. Hrvatska penzionerima u Srbiji isplaćuje više od 158 miliona evra. Ove dvije zemlje od ukupnog broja inostranih penzija čine oko 129.000, dok ih je 2023. godine bilo oko 126.000”, pokazuju nedavno objavljeni podaci, a nakon BiH i Srbije, najviše penzija iz Hrvatske odlazi u Njemačku, a zatim i u Sloveniju.

(Izvor: Nezavisne novine)

Podijeli tekst sa drugima na:

Vježbanje bolje od lijekova u sprječavanju povratka raka

Vježbanje može smanjiti rizik od smrti kod pacijenata oboljelih od raka za trećinu, spriječiti povratak tumora i biti čak efikasnije od lijekova, prema rezultatima revolucionarnog kliničkog ispitivanja koje bi moglo promijeniti zdravstvene smjernice širom svijeta.

Decenijama ljekari preporučuju fizičku aktivnost kako bi se smanjio rizik od razvoja raka. Međutim, do sada je bilo malo dokaza o uticaju takvog načina života nakon dijagnoze, pa nije bilo mnogo podrške za njeno uvođenje u rutinu pacijenata.

Najnovije ispitivanje, koje je obuhvatilo pacijente iz SAD-a, Velike Britanije, Australije, Francuske, Kanade i Izraela, pokazalo je da strukturisani režim vježbanja nakon liječenja može drastično smanjiti rizik od smrti, povratka bolesti ili razvoja novog oblika raka.

Rezultati su predstavljeni u Čikagu na godišnjoj konferenciji Američkog društva za kliničku onkologiju, najvećem svjetskom kongresu o raku, i objavljeni u časopisu New England Journal of Medicine.

Prvi put postoje jasni dokazi da je vježbanje efikasnije u prevenciji povratka raka i smrti od mnogih lijekova koji se trenutno propisuju pacijentima, izjavila je jedna od vodećih svjetskih onkologinja dr Džuli Grejlou, glavna medicinska službenica ASCO-a, koja nije učestvovala u ovom desetogodišnjem istraživanju.

Ipak, onkologinja ističe da su rezultati „dokazi najvišeg nivoa“ i da će dovesti do „velikog pomaka u razumijevanju važnosti podsticanja fizičke aktivnosti tokom i nakon liječenja“.

Pacijenti koji su započeli strukturisani režim vježbanja uz pomoć ličnog trenera ili zdravstvenog savjetnika nakon završetka liječenja imali su 37 posto manji rizik od smrti i 28 posto manji rizik od povratka raka ili razvoja novog oblika, u poređenju s onima koji su dobijali samo zdravstvene savjete.

Bolje od lijeka

Na pitanje da objasni uticaj vježbanja na ishod kod pacijenata oboljelih od raka, Džuli Grejlou je rekla:

“Nazvali smo prezentaciju ‘Jednako dobro kao lijek’. Ja bih je preimenovala u ‘Bolje od lijeka’, jer nema sve one neželjene efekte.“

“Radi se o istoj veličini koristi kao kod mnogih lijekova koji se odobravaju – 28 posto smanjen rizik od pojave, 37 posto smanjen rizik od smrti. Lijekovi se odobravaju i za manje koristi, a pritom su skupi i toksični. Kada sam počinjala prije tri decenije, još je vladalo mišljenje da treba biti blag i reći pacijentima: Nemojte se previše naprezati dok ste na hemoterapiji. Danas je to potpuno promijenjeno. Rekla bih da je vježbanje bolje od lijeka“, navodi onkologinja.

U istraživanju je učestvovalo 889 pacijenata s rakom debelog crijeva između 2009. i 2023. godine. Većina (90%) imala je rak stadijuma tri. Pacijenti su nasumično podijeljeni u dvije grupe – jednu od 445 koji su učestvovali u strukturisanom programu vježbanja i drugu od 444 koji su dobili samo brošuru o zdravom načinu života.

Pacijenti u grupi za vježbanje sarađivali su s ličnim trenerom dva puta mjesečno kroz konsultacije i nadgledane treninge, a kasnije jednom mjesečno, tokom ukupno tri godine.

Cilj tri do četiri šetnje u toku sedmice

Grupa za vježbanje imala je podršku i vođenje u ostvarivanju ciljeva fizičke aktivnosti. Njihov nedjeljni cilj bio je ekvivalent tri do četiri šetnje u trajanju od 45 do 60 minuta, ali su pacijenti mogli sami birati kako će biti fizički aktivni – neki su, na primjer, išli na kajak ili skijanje.

Nakon pet godina, pacijenti iz grupe za vježbanje imali su 28 posto manji rizik od povratka raka ili razvoja novog oblika nego pacijenti iz druge grupe. Nakon osam godina, imali su i 37 posto manji rizik od prerane smrti.

“Nakon operacije i hemoterapije, oko 30 posto pacijenata s visokorizičnim rakom debelog crijeva stadijuma dva i tri će doživjeti povratak bolesti“, rekao je vodeći autor studije, dr Kristofer But s Univerziteta Kvin u Kingstonu, Kanada.

“Kao onkolozi, jedno od najčešćih pitanja koje dobijamo od pacijenata jeste: ‘Šta još mogu da uradim da poboljšam svoj ishod?’ Rezultati ove studije nam daju jasan odgovor – program vježbanja koji uključuje ličnog trenera smanjuje rizik od vraćanja raka, čini da se osjećate bolje i pomaže vam da živite duže“, dodao je But.

(Izvor vijesti. RTS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u FBiH traže tematsku sjednicu parlamenta

Jedna od najosjetljivijih populacija u našem društvu traži da im se obezbijedi ono minimalno – da dostojanstveno provode svoje penzionerske dane

Hoće li jedna od najosjetljivijih kategorija društva imati priliku da pred najvišom zakonodavnom vlašću u Federaciji BiH – Zastupničkim domom – govori o problemima i zatraži pomoć, znat će se u narednim danima.

Savez penzionera Federacije BiH uputit će zahtjev Draganu Miokoviću, predsjedavajućem Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, da zakaže tematsku sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o mogućnostima da se penzionerima u ovom entitetu omogući dostojanstveniji život.

Inflacija je “pojela” penzije, a odluka Vlade Federacije BiH da poveća minimalnu platu na 1.000 KM ostavila je većinu penzionera da razmišljaju da li da kupe hljeb ili lijek.

Jedna od najosjetljivijih populacija u našem društvu traži da im se obezbijedi ono minimalno – da dostojanstveno provode svoje penzionerske dane, da imaju za ono osnovno.

“U srijedu imamo sastanak u Vladi FBiH s resornim ministarstvom. Tražimo vanredno povećanje, inflacija nam je pojela penziju, ovako više ne može”,  kaže Mustafa Trakić, član Saveza penzionera FBiH i predsjednik Udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona.ž

Borba za dostojanstvo

Ističe da je rok za redovno usklađivanje penzija Vladi FBiH bio kraj marta, te da se ništa nije desilo i da je Vlada zanemarila taj rok.

“Iako su nam obećali, nikada ništa nisu uradili, samo su nam dali onu “sadaku” od redovnog usklađivanja. Na Skupštini Saveza penzionera donijeli smo zaključak da se što prije traži sastanak s Vladom FBiH, da se hitno mijenja član 80 koji je vezan za vanredno povećanje penzija, kako bi u ovoj godini mogli ostvariti barem vanredno povećanje penzija, što bi donekle ublažilo ovaj inflatorni udar na „džepove“ penzionera. Dat je rok do kraja šestog mjeseca, a znamo da bi odluka o vanrednom povećanju trebala biti krajem jula, pa bi to trebali dobiti u augustu ili septembru”, objašnjava Trakić.

Tvrdi da prijedloge penzionera nikada niko iz Vlade FBiH nije delegirao u Parlament, pa su pomoć zatražili od zastupnika Admira Čavalića iz Naše stranke, koji je ujedno i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku, te Almedina Aliefendića, zastupnika.

“Na tom sastanku s parlamentarcima donijeli smo zajednički zaključak da se obratimo predsjedavajućem Zastupničkog doma FBiH Draganu Miokoviću sa zahtjevom za organizaciju tematske sjednice po pitanju izmjena i dopuna Zakona PIO/MIO. Također, donijeli smo zaključak da ne tražimo onaj drugi parametar – potrošačku korpu – nego da idemo na indeks povećanja prehrambenih proizvoda, režijskih troškova i lijekova, tako da ni njima procenat ne bi bio nedostižan, a nama bi to dobro došlo – objasnio je Trakić.

Hljeb ili lijek

Kaže da vjeruje da će tematska sjednica biti uskoro.

Almedin Aliefendić, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH kaže da je penzionerska populacija trenutno u najtežoj ekonomskoj situaciji, a razlog je to što je odluka Vlade FBiH o minimalnoj plati proizvela hiperinflaciju, a Vlada nije adekvatnim mjerama pružila podršku penzionerima.

“Minimalna penzija je s 31. decembrom ili zadnjim danom prošle godine bila na nivou minimalne plaće u FBiH. Vlada je povećala minimalnu plaću na 1.000 KM, a zadržala minimalnu penziju skoro na istom nivou kao što je i bila. To najbolje oslikava trenutnu situaciju kada su u pitanju penzioneri. Znači, oni su sada u kategoriji socijalnih slučajeva, gdje biraju između kupovine hljeba i lijeka – i to je svima jasno “,  kazao je Aliefendić.

Ideja je, kaže on, da se održi tematska sjednica na kojoj bi se govorilo o tome šta treba uraditi da bi se stanje popravilo.

“Traži ćemo od predsjedavajućeg Doma da zakaže tematsku sjednicu, a ukoliko to ne želi – jer je u prethodnom periodu pokazao da nije želio razgovarati ni o fiskalnoj reformi – mi imamo mogućnost da sa potpisom 20 zastupnika zakažemo sjednicu – zaključuje Aliefendić, dodavši da se zalažu za povećanje penzija ili njihovo usklađivanje s ekonomskim rastom, te da minimalna penzija treba biti najmanje 80 posto od prosječne federalne plaće kako bi penzioneri mogli zadovoljiti svoje osnovne potrebe.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijena trešanja ne opada: Kilogram i do 20 KM

Počela je sezona berbe trešanja u Hercegovini. Ovogodišnja cijena nikad veća. Kilogram prvih trešanja koštao je 20 maraka, a ovih dana cijena je par maraka niža.

U voćnjaku Danila Škera, u trebinjskom naselju Pridvorci, očekivani rod trešanja na oko 400 stabala je oko četiri tone.

Kada se uporedi trud i rad koji se uloži, tome još doda i posao oko berbe, problem sa pronalaskom berača, Danilo kaže, da je i cijena zadovoljavajuća.

“Mjesec dana traje berba, razmišljao sam da dam oglas u medije da tražim radnike. Nudim solidnu cijenu od osamdeset feniga po kilogramu, dnevno se može zaraditi do 80 maraka”, navodi Škero za RTRS.

U voćnjaku posla ima cijele godine.

Da bi imali dobar rod i sačuvali kvalitet, od proljeća do jeseni provode dnevno i po 12 časova.

Voćnjak je zasadio na inicijativu sina.

“Zahvaljujući mom sinu, on je bio inicijator, ja protivnik, tako da je sve njegov plod. Ovo je izuzetna sorta “patuljaste trešnje”, koja u punom rodu rađa do 15 kilograma. Već treću godinu ubiremo plodove”, dodaje Škero.

Da su trešnje najslađe voće, potvrđuje Danilova unuka Lana Škero, koja pomaže oko berbe.

“Obožavam trešnje, posebno što znam koliko je ljubavi deda uložio u njih, još su mi slađe”, ističe djevojčica.

Јedini je na ovim prostorima koji pravi rakiju od trešanja. Da je svaki trud isplativ dokaz su i medalje.

Na nedavnom festivalu rakija u Novoj Crnji dobio je najveća priznanja za rakiju od trešanja, koja bi se uskoro mogla, uz lozu i dunju, naći na ponudi hercegovačkih rakija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Čavalić: Trezorski sistem penzija neodrživ

Admir Čavalić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH rekao je da penzioni sistem nije održiv jer je trezorski.

“Prešao je na trezor jer je bio u problemima. Dolaskom PIO fonda na budžet, penzioneri mogu mirno spavati jer budžet garantuje stabilnost”, rekao je Čavalić.

Govoreći o alternativama penzionom sistemu, objasnio je i pojam dobrovoljnih penzionih osiguranja.

“To tržište je kičma svake ekonomije. Na primjer, kada gledamo u Americi da kuće sruše uragan, naši ljudi kažu ‘kako će sada’. Nema ‘kako će sada’, kuća je bila osigurana. To nama treba, ali zbog političke situacije, nepovjerenja, nemamo razvijeno tržište osiguranja. Apsolutno preporučujem dobrovoljna osiguranja”, smatra Čavalić.

Generalno, ističe, preporučuje alterative i dobrovoljna osiguranja. Naveo je i kako sam plaća takvo osiguranje.

“Morate sami procijeniti šta se isplati, a šta ne. Otac sam tri djevojčice i suprug i mirno spavam”, naveo je on.

Čavalić pojašnjava da, na primjer u inostranstvu, poslodavac uz uplaćivanje dobrovoljnog osiguranja privlači radnike.
“Bilo bi dobro da kreiramo fiskalne zakone koji stimulišu ne toliko radnika, već poslodavca da to uradi”, dodao je on.

Republika Srpska, na primjer, ima olakšice za ovu vrstu osiguranja dok Federacija BiH nema.

“Ako ostvarite pozitivan ishod, recite hvala, a ako ne, ne preuzimam odgovornost”, naveo je Čavalić.

(Izvor vijesti: Klix)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovih pet stvari ne objavljujte na mrežama

Na raznim društvenim mrežama i platformama, kao što su Instagram, Facebook, Linkedin, X (bivši Twitter) i raznim drugim aplikacijama, većina ljudi danas je aktivni učesnik.
Bilo da učestvuju u žestokim raspravama na platformi X, ili žele da ojačavaju svoj profil na Linkedin-u koristeći AI alate, korisnici moraju da znaju da će početi da ostavljaju neke informacije (htjeli to ili ne), koje mogu da ugroze njihovu bezbjednost i da na taj način dovedu u opasnost sebe ili svoju porodicu.

Shodno tome, u nastavku pročitajte kojih je to pet stvari koje nikada ne bi trebalo da dijelite na društvenim mrežama, kako biste pomenute rizike izbjegli.

Ne treba nikako da zaboravimo da sve što napišemo, komentarišemo, ili podijelimo neku fotografiju ili video zapis, ostaje zauvijek na internetu.

Kada previše dijelimo o sebi na društvenim mrežama, na određeni način “crtamo metu na leđima” i tako sebe činimo ranjivijim na sve vrste rizika, kao što su krađa identireta, prevare, lični napadi i slično.

Ovo su neki od predloga, koje je na listu onoga što ne treba da dijelimo na društvenim mrežama rasporedio portal SlashGear.

Lični podaci

Vaša privatnost je ključna, pa shodno tome izbjegavajte da dijelite osetljive informacije kao što su datum rođenja, adresa stanovanja ili detalji o ličnom životu, koje mogu da zloupotrebe potencijalni prevaranati. Nisu vam svi prijatelji sa veba “baš prijatelji” na koje se možete osloniti i kojima možete vjerovati. Prevaranti uvijek traže informacije na društvenim mrežama koje im mogu pomoći da urade stvari kao što su provale u naloge ili prijave za kreditnu karticu na vaše ime.

Takođe, treba da izbjegavate objave koje se odnose na gradove u kojima ste živjeli, školu koju ste završili, vaše godine ili adresu. Prevaranti mogu i da iskoriste ove podatke za “fišing” poruke kojima vas mame da objavite još više svojih ličnih informacija, što poslije koriste za različite sajber napade.

Planovi za putovanje

Većina korisnika društvenih mreža je uzbuđena kada je u pitanju putovanje i to žele da podijele sa prijateljima. Definitivno je velika greška uraditi tako nešto, jer ostavljate vrata “na izvol’te”. Takve vrste informacija ukazuju kriminalcima da ste odsutni od kuće i čini vaš dom dobrom metom za provale. Takođe, dok ste na putu, ne dijelite podatke sa vaših računa iz restorana, jer oni sadrže barkodove i QR kodove sa kojih se lako može ustanoviti gdje se trenutno nalazite.

Takođe ne dijelite fotografije koje otkrivaju vašu lokaciju (koliko god to zvučalo loše), bar ne dok ste u tom trenutku na toj lokaciji, a ako baš morate da dijelite fotografije sa putovanja, barem nemojte da obilježavate lokaciju na kojoj se nalazite, već to učinite nakon što sa nje odete. Najsigurnija opcija u ovom slučaju je da to fotografije ipak dijelite kada se vratite sa puta.

Fotografije i informacije o djeci

Prilikom objave fotografija i informacija o djeci, recimo na mreži Facebook ili Instagram, važno je da zapamtite da ne možete imati kontrolu šta se dalje dešava sa tim fotografijama i šta drugi rade sa podjeljenim informacijama. Osim gomile lajkova, rizik može da bude mnogo veći kada su u pitanju djeca. Čak i nakon što promijenite podešavanja na Facebooku, dobra je ideja da ograničite ono što objavljujete. Ne zaboravite, da ne možete imati kontrolu nad tim gdje će i za šta da završi fotografija vašeg djeteta.
Pristup vašoj objavi mogao bi da otkrije raznim predatorima stvari kao što su ime vašeg djeteta, datum rođenja ili lokaciju, i tako ih dovede u različite vrste opasnosti.

Sadržaji koji mogu da ugroze vašu bezbjednost

Ne dijelite detalje o tome gdje se nalazite ili šta posjedujete. Opet, kao neizbježna činjenica imamo to da ljudi vole da se pohvale na mrežama o tome gdje su, šta rade i šta su kupili. Ako ste pomislili da vaši kontakti i prijatelji već znaju gde živite i radite pa je vrlo bezazleno da to i objavite, možda grešite. Tako otvarate mogućnost da vas prate “loši momci”, koji mogu da saznaju više o vašim kretanjima i interesovanjima, i to kasnije zloupotrebe.

Ne dijelite informacije o vašim dragocjenostima na društvenim mrežama, kao što su novi automobil ili nešto slično, jer je to definitivno vrlo loša opcija. Djeljenje ovakvih informacija mogu da vas učine metom za krađu. Isto važi za sve ostale dragocenosti koje uključuju nakit, elektroniku, umjetnička djela i slično.

Lažne vijesti ili prevara

Budite oprezni pri djeljenju informacija i provjerite činjenice prije nego što podjelite neku vijest ili učestvujete u onlajn aktivnostima koje bi mogle da budu prevare. Skoro je nemoguće da se izbjegnu lažne vijesti i prevare na društvenim mrežama, a u doba kada su AI alati dostupni svima, prevaranti su usavršili svoju umjetničku formu do te mjere da je često vrlo teško napraviti razliku pravog od lažnog.

Problem je što i algoritmi društvenih mreža često pokupe ove laži i prevare i šire ih dalje. Budite skeptični prema senzacionalističkim i dramatičnim vijestima i čekajte potvrdu da su istinite prije nego ih podjelite na društvenim mrežama. Takođe, budite obazrivi kada su u pitanju nagrade i razna druga davanja u vidu poklona, jer je to često samo još jedna od sajber prevara.

Zapamtite da niko ne poklanja ništa na Internetu, a da zauzvrat ne traži nešto drugo. Dobar primjer za to su prevare koje uključuju poklone na Facebooku ili Instagramu, u kojima se od vas traži da podjelite objavu ili je komentarišete da biste dobili šansu za poklon. Pametno korišćenje društvenih mreža može da vam pomogne da ostanete povezani sa drugima, ali je važno da budete svjesni potencijalnih rizika i vodite računa o onome što dijelite.

(Izvor vijesti: Kurir)

Podijeli tekst sa drugima na:

Zeleni čaj: Prirodan lijek za mnoge bolesti

Ako tragate za malom, ali značajnom promjenom koja može da unaprijedi vaše zdravlje i dobrobit, šoljicu zelenog čaja uvedite u svoju dnevnu rutinu. Ovaj drevni napitak postaje sve popularniji među ljudima koji žele više energije, bolju koncentraciju, zdravije srce i pomoć pri regulisanju tjelesne težine – i to sve bez potrebe za skupim suplementima.

Stručnjaci sa portala SheFinds izdvojili su nekoliko razloga zašto bi zeleni čaj trebalo da postane dio vaše svakodnevice. Najbolje ga je piti ujutru, kada može da doprinese boljem varenju i da podigne nivo energije, dok njegovo redovno konzumiranje dugoročno može imati izuzetno povoljan uticaj na opšte zdravstveno stanje.

Prirodni saveznik srca

Jedna od najvećih prednosti zelenog čaja je njegov pozitivan uticaj na kardiovaskularni sistem. Naučna istraživanja ukazuju da polifenoli – snažni antioksidansi prisutni u ovom napitku – mogu značajno da smanje rizik od bolesti srca i krvnih sudova.

Studija iz 2022. godine pokazala je da redovno konzumiranje zelenog čaja doprinosi boljoj regulaciji tjelesne težine, krvnog pritiska, nivoa glukoze u krvi i lipidnog statusa – posebno kada se pije uz uravnoteženu ishranu i fizičku aktivnost. Osim toga, zeleni čaj može da bude odlična zamjena za jutarnju kafu, zbog svog blagostimulativnog efekta i doprinosa stabilnijem krvnom pritisku.

Podrška u mršavljenju

Zeleni čaj se već decenijama preporučuje osobama koje žele da smršaju. Zahvaljujući svom sastavu, pomaže da se metabolizam ubrza i podstiče razgradnju masnih naslaga.

Nutricionista Kris Ganars za Healthline navodi podatke iz studija rađenih 2020. godine, prema kojima svakodnevni unos od najmanje 500 miligrama ekstrakta zelenog čaja tokom 12 sedmica može da dovede do smanjenja tjelesne težine i indeksa tjelesne mase (BMI). Međutim, ključ uspjeha je u njegovom kombinovanju sa zdravom ishranom i redovnim vježbanjem.

Više energije bez kofeina

Mnogi ljudi teško se odriču jutarnje šoljice kafe, uvjereni da zeleni čaj ne može da im pruži jednaku dozu budnosti i fokusa. Zeleni čaj, međutim, ipak sadrži između 30 i 50 miligrama kofeina po šoljici – što je tek nešto manje nego prosječna šoljica kafe, ali sa mnogo blažim efektima na organizam.

Ukoliko dnevno popijete dvije do tri šolje, dobićete stabilan i postepen nalet energije bez naglog skoka i pada karakterističnog za kafu. Osim što osvježava, zeleni čaj ima pozitivan uticaj i na mozak. SheFinds navodi studiju iz 2020. godine koja pokazuje da je redovna konzumacija čaja, a naročito zelenog, povezana sa smanjenim rizikom od kognitivnih oštećenja kod sredovječnih i starijih osoba.

Kako se pravilno priprema zeleni čaj

Za maksimalnu korist od zelenog čaja, najvažnije je da birate kvalitetne suve listiće i pripremate ga svježe, umjesto da posežete za gotovim industrijskim proizvodima koji često sadrže dodatne šećere i vještačke arome.

Idealna priprema uključuje sljedeće korake: prokuvajte vodu i ostavite je da se blago ohladi (na oko 80°C), zatim prelijte čaj i ostavite da odstoji najmanje pet minuta. Na taj način se iz čajnih listića oslobađaju dragocjeni antioksidansi koji doprinose vašem zdravlju. Možete ga piti topao, ali i ohlađen kao osvježavajući ledeni čaj – samo izbjegavajte zaslađivanje da biste sačuvali njegove korisne osobine.

Podijeli tekst sa drugima na: