Osim što je donijelo promjenljivo vrijeme, proljeće je ove godine nekima donijelo i osjećaj umora, iscrpljenosti, nedostatka energije…
O tome – kako da prepoznamo, ali i pobijedimo proljetni umor, kome najviše smetaju vremenske promjene i koji ih simptomi prate, govorio je profesor dr Dragan Hrnčić, fiziolog s Medicinskog fakulteta u Beogradu.
Vremenske promjene i turbulencije kojima smo izloženi u posljednje vrijeme najviše osjećaju osobe koje zovemo meteoropatama.
„Veliki broj naših sugrađana osjeća promjene u svom ponašanju i u zdravstvenom smislu, a to su prije svega hronični bolesnici, najčešće kardiovaskularni, neurološki, oni koji imaju respiratorna oboljenja, kao i naši stariji sugrađani i djeca; zapravo – svi oni iz kategorija stanovništva kod kojih je sposobnost održavanja unutrašnje ravnoteže smanjena prilikom promjena u vanjskoj sredini“, objasnio je fiziolog, doktor Dragan Hrnčić.
Između ostalog, mnogi ljudi se žale na takozvani proljetni umor. Osim toga, prijavljuju da su razdražljivi i da gube koncentraciju.
„Porast dnevnih temperatura uz promjene vlažnosti atmosferskog zraka su svakako parametri koji doprinose tome da se proljetni umor pojavi. Ono što još pogoduje i zapravo jeste uzrok nastanka tog proljetnog umora, kada naše tijelo zapravo osjeti nedostatak energije, jeste zapravo produženje trajanja dana. Znači veća količina dnevne svjetlosti tokom dana u odnosu na prethodne zimske mjesece, porast temperature i sve zajedno – to utiče i na neke naše hormonske promjene koje se dešavaju u tijelu, tako da zapravo u tom periodu mi osjetimo da smo, da kažemo, energični, odnosno osobe osjećaju da imaju nedostatak energije“, dodao je doktor Hrnčić.
Kaže da je u pitanju česta pojava, odnosno prolazno stanje koje nas zapravo – aklimatizira u tranziciji vremenskih prilika.
Između 30 i 50 posto evropskog stanovništva osjeća simptome proljetnog umora. U Njemačkoj je taj postotak oko 30 posto, a u nekim skandinavskim zemljama ide i do 50 posto.
Žene su podložnije poremećajima uslijed promjena vremena
Među simptomima koji ukazuju na proljetni umor su nedostatak energije, pospanost tokom dana, bezvoljnost, razdražljivost, pad koncentracije.
Kod hroničnih bolesnika ovo stanje može biti praćeno poremećajima u kardiovaskularnom sistemu, pa je nekada potrebna i korekcija terapije.
„Kada govorimo o osjetljivim osobama, onda je odnos prema polovima u korist žena. Znači, žene su osjetljivije na proljetni umor i dramatičnije ga podnose i doživljavaju“, objasnio je sagovornik i dodao da proljetni umor obično traje dvije, tri sedmice, najviše šest.
Doktor Hrnčić kaže da, ako traje duže, to je znak da treba potražiti neki drugi uzrok lošeg stanja organizma, odnosno da je tada neophodno konsultirati ljekara.
Stabilizacija vremenskih prilika donosi olakšanje onima koje muči proljetni umor. Osim toga, konkretnije, na osjećaj umora utiče i količina sunčeve svjetlosti koju primimo tokom određenog perioda, ali i vrsta hrane koju konzumiramo.
„Skorija istraživanja su pokazala da zapravo i postoji jako suptilna veza koju mi zovemo mozak-crijevo osovina, i da zapravo promjene u mikrobiomu koje mogu nastati uslijed različitog unosa različite hrane mogu itekako da imaju posljedice na funkcionisanje našeg mozga i mentalno zdravlje“, kaže doktor Hrnčić i savjetuje prelazak na sezonsku ishranu, odnosno više sezonskog voća i povrća.
„Važno je da hrana ima dosta vlakana, da bude fermentisana, upravo zbog ovog mikrobioma koji može da se promijeni, i da bude dosta lagana, da bude bogata omega-3 masnim kiselinama, bogata vitaminima B kompleksa, vitaminom C…“, naglasio je. Dodaje da je poželjno da se unosi više ribe, naročito masne, orašastih plodova, i naravno – vode.
Tokom stanja proljetnog umora, jedan od karakterističnih simptoma jeste i pospanost tokom dana. Sagovornik objašnjava da je uzrok u tome što se nismo privikli na veću količinu dnevne svjetlosti, koja je od velike važnosti za ispravan ritam spavanja i budnosti.
Okružite se prijateljima
Zdrave životne navike mogu nam pomoći u prevenciji i otklanjanju simptoma proljetnog umora.
„U ovom periodu moramo biti nježni prema svom tijelu, a kada govorimo o tim faktorima životne sredine i životnog stila, onda moramo biti svjesni da zdravi životni stilovi nisu trka na sto metara, nego zapravo jedan maraton koji od nas očekuje posvećenost u njihovoj primjeni i konstantnost u primjeni svakog dana da bi oni dali rezultate na duge staze. U tom smislu fizička aktivnost, spavanje i ishrana predstavljaju osnovna tri stuba zdravlja i prevencije i proljetnog umora“, zaključio je dr Hrnčić.
Osim navedenog, kako dodaje, poželjno je biti okružen prijateljima, pa će sve metode ukupno učiniti da se nivo serotonina i melatonina poveća, a smanji nivo „hormona stresa“ – kortizola.
(Izvor vijesti: RTS)
