Autor: Sandra Vukić

Oblačenje za ljetne vrućine nije samo u tome da nosimo što manje odjeće. Naučnici i stilisti kažu da oblačenje za ljeto nije tako jednostavno i podrazumijeva promišljen izbor materijala, boja i kroja.

Kada temperatura poraste, mnogi ljudi osjećaju potrebu da se oslobode što više odjeće kako bi se rashladili.

Iako je tačno da ćemo oslobađanjem slojeva odjeće zadržavati manje toplote, izlaganje većeg dijela kože olakšava suncu da direktno zrači toplotu u naše tijelo – i povećava rizik od opekotina od sunca.

Takođe, ljetnji trend šorceva, malih ljetnjih majica, haljina bez rukava i leđa, ne odgovara svačijem stilu ili osjećaju udobnosti, niti su adekvatni za sve prilike. Umjesto toga, naučnici i stilisti se slažu da se radi o promišljenom izboru tkanina, kroja i boja.

Tkanine

Naučnici koji proučavaju vlakna i tkanine na molekularnom nivou kažu da je lan najhladniji izbor za ljetne vrućine. Prirodna vlakna dobro „dišu“, odvode znoj sa kože i omogućavaju mu da lako ispari.

Ipak, modni stilisti su podijeljenog mišljenja po pitanju lana. Pojedini smatraju da je odlična opcija, dok neki tvrde da jeste da će nas lan hladiti, ali da ćemo izgledati kao zgužvana papirna kesa za pet minuta. Zato preporučuju liocel – tkaninu napravljenu od piljevine drveta, koja se često naziva tensel – i koja nas hladi poput lana, ali bez gužvanja.

Takođe se preporučuje i plisirana pamučna tkanina koja je često tanka i prozračna, kao i sva prirodna vlakna, posebno bambus, koji ostaje hladan na sličan način kao lan. Dobro je potražiti i alternative teškim tkaninama poput teksasa – šambre, odnosno batist, dobra je alternativa za one koji vole teksas ili farmerke tokom ljeta.

Širok kroj

Široka odjeća omogućava veću cirkulaciju vazduha preko kože, što nas može rashladiti i učiniti da se osjećamo manje ljepljivo. Dobra vijest je, ističu stilisti, da je široka odjeća u modi – bez obzira na godine ili pol. Zato bi, na primjer, lanena košulja dugih rukava, šireg kroja, bila odličan izbor. Takođe, predimenzionirana košulja od organskih vlakana i široke pantalone. Široko ne znači da će loše da vam stoji, napominju stilisti.

I oblik rukava može biti od pomoći na vrućinama. Postoje različiti oblici rukava koji su širi od tradicionalnih krojeva, kao što su valoviti rukavi, balon rukavi i lepršavi. Ženama se preporučuju lepršavi odjevni predmeti kao što su maksi haljine ili haljine širokog kroja.

Boje

Poznato je da tamnija odjeća apsorbuje više toplote od sunca nego svjetlija. Zato stilisti preporučuju prelazak na svjetlije boje ljeti. Ljeto je stvoreno za kremaste, svijetle pastelne boje, bijelu, boju kože ili slonovače i hladnu plavu. Vatreno crvena može doprineti da se psihološki osjećamo toplije – modni savjet koji podržavaju i neka naučna istraživanja o vezi između percepcije boje i temperature.

Suština je, kažu stilisti i naučnici, da treba izabrati ljetnu garderobu u kojoj se osjećamo udobno na vrućini i u svojoj koži. To može značiti isprobavanje nove vrste tkanine ili odjeće sa širim krojem, ali to ne znači da morate da nosite nešto što vam djeluje neprirodno i neadekvatno.

(Izvor vijesti: RTS)

Toplotni talas nastavlja sei širom južne Evrope, a nije pošteđena ni Bosna i Hercegovina.

Vrhunac vrućina, s temperaturama i do 40°C u Francuskoj, Italiji, Španiji i Portugalu, očekuje se u idućim danima.

Toplotli talas zahvatio je i Hrvatsku, a očekuje se da će trajati sve do kraja sljedeće sedmice. U BiH visoke temperature najavljuju u sedmici koja je pred nama.

Uzrok vrućinama je fenomen poznat kao toplotna kupola.

Šta je toplotna kupola?

Toplotna kupola je meteorološki fenomen u kojem se velika masa vrućeg vazduha zarobljava iznad određenog područja, što uzrokuje ekstremne temperature. Uobičajeno topli vazduh, budući da je rjeđi od hladnog, ima tendenciju da se diže u vis.

Međutim, snažan sistem visokog pritiska može spriječiti to dizanje i širenje i prisiliti topli vazduh da ostane zarobljen blizu površine u određenom području.

Kako nastaje toplotna kupola?

Sistemi visokog pritiska u tom smislu djeluju poput poklopca ili kupole nad određenim područjem.

Atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor sa zagrebačkog PMF-a, tumači da “pojačana supsidencija u jakom anticiklonalnom polju zraka ne dozvoljava duboku mokru konvekciju i isparavanje, već svojim jakim ‘poklopcem’ čini obrnuto – koči miješanje zraka i provjetravanje”.

“To se najčešće događa kad je mlazna struja, polarna ili suptropska, preslaba, a to slabljenje je nešto što se zbiva u ovim aktualnim klimatskim promjenama”, rekao je lani Grisogono.

Začarani krug

Sunčeva energija zagrijava tlo, a to zagrijano tlo potom zagrijava vazduh iznad sebe. Bez mogućnosti da se podigne i rasprši, zagrijani vazduh ostaje blizu tla, gdje se nastavlja zagrijavati. On se pod kupolom zbija, a kako je njegova ukupna toplina zarobljena u manjem volumenu, temperatura mu dodatno raste.

Visoki pritisak takođe spriječava formiranje oblaka i oborina, što znači da područje pod toplotnom kupolom ostaje suho i sunčano, a to, pak, dodatno povećava temperaturu.

Primjeri toplotnih kupola

Jedan od ekstremnih primjera toplotne kupole dogodio se 2021. godine u Sjevernoj Americi, kada su zapadni dijelovi SAD i Kanade doživjeli rekordne temperature koje su premašivale 40°C uzrokujući brojne zdravstvene probleme ljudi i šumske požare.

Toplotne kupole postajaće sve češće i trajnije

Razumijevanje toplotnih kupola ključno je za pripremu i odgovor na toplotne talase, koji će s klimatskim promjenama postajati sve učestaliji i intenzivniji.

Studija objavljena u časopisu Nature Climate Change analizirala je toplotnu kupolu iz 2021. godine u zapadnoj Kanadi i SAD te zaključila da su klimatske promjene značajno povećale vjerovatnost takvih događaja. Prema toj studiji, ako globalne temperature porastu za 2°C iznad predindustrijske razine, toplotne kupole, poput one iz 2021., mogle bi se pojavljivati svakih deset godina.

“Veza između ekstremnih vrućina i prosječne temperature može se djelomično objasniti povratnom spregom između vlažnosti tla i atmosfere. Očekuje se da će se vjerojatnost ekstremnih vrućina sličnih onima iz 2021. godine povećati zbog općeg zagrijavanja, pojačane povratne sprege između vlažnosti tla i atmosfere te slabe, ali ipak značajno povećane vjerojatnosti cirkulacije slične toplinskoj kupoli”, pišu autori u sažetku.

Toplotne kupole već su postale vjerovatnije

Bulletin of the Atomic Scientists objavio je 2023. da su zbog klimatskih promjena toplote kupole postale pet puta vjerovatnije.

Klimatske promjene utiču na dinamiku atmosfere, uključujući promjene u obrascima visokog i niskog tlaka. Jači i trajniji sistemi visokog pritiska mogu dovesti do češćeg formiranja toplotnih kupola. Takođe, klimatske promjene mogu oslabiti mlazne struje, odnosno jet streams, što omogućuje sistemima visokog pritiska da duže ostanu na jednom mjestu.

Smanjenje reflektivnosti (albeda)

Kako se polarni ledeni pokrovi tope, a površine pokrivene šumama i travom zamjenjuju površinama poput asfalta i betona, reflektivnost Zemljine površine se smanjuje. Tamnije površine reflektiraju manje topline u svemir, odnosno apsorbiraju je više, zbog čega se vazduh iznad njih snažnije zagrijava. To, pak, može podstaknuti češće formiranje i duže trajanje toplotnih kupola.

Urbanizacija povećava vjerovatnost toplotnih kupola

Gradovi zbog urbanog toplotnog efekta dodatno pogoršavaju učinke toplotnih kupola. Beton, asfalt i drugi građevinski materijali apsorbiraju i zadržavaju više topline od livada i šuma, što može pojačati intenzitet toplotnih valova unutar urbanih područja.

Suša i smanjenje vlažnosti tla

Klimatske promjene takođe doprinose učestalijim i jačim sušama. Suho tlo i manjak vlage smanjuju mogućnost hlađenja površine kroz isparavanje, što opet pojačava učinak toplotnih kupola. Manjak vlage u vazduhu takođe smanjuje količinu oblaka, što omogućava da još više sunčeve energije dođe do tla i zagrije ga.

Trajanje toplotnih kupola

Toplotne kupole s klimatskim bi promjenama mogle postajati sve dugotrajnije.

Kako smo već naveli, klimatske promjene mogu uzrokovati slabljenje visinske struje i smanjenje razlike u temperaturama i pritisku između polarnih i tropskih krajeva jer se polarni krajevi zbog otapanja refleksivnog leda brže zagrijavaju.

To, pak, može uzrokovati sporije gibanje atmosferskih sistema, što znači da se sistemi visokog pritiska, koji stvaraju toplotne kupole, mogu duže zadržavati iznad određenih područja.
Produžene suše smanjuju količinu vlage u tlu, što dodatno stabilizuje visoki pritisak i omogućuje toplotnim kupolama da duže traju.

(Izvor vijesti: Nezavisne)