Autor: sandric84

Dve šake badema dnevno smanjuju nivo lošeg LDL holesterola za gotovo deset procenata.

Svakodnevno uzimanje šake pečenih badema u medu možda zvuči kao čisto uživanje, ali može biti i zdrav način da poboljšate nivo holesterola u krvi.

Dve nove studije sugerišu da med i bademi pojedinačno imaju specijalna svojstva koja pomažu da se zaštitimo od srčanih bolesti. To, međutim, ne znači da sada možemo da se bacimo na poslastice kao što je baklava, u nadi da ćemo sniziti holesterol.

Med i bademe polako uvoditi u ishranu

Umjesto toga, kažu naučnici, med i bademe treba polako uvoditi u ishranu i njima zamenjivati drugu kaloričnu hranu, da bismo iskoristili sve dobrobiti bez dobijanja viška kilograma.

U prvoj studiji, istraživači sa Univerziteta Ilinois su otkrili da med sadrži istu količinu antioksidanasa kao voće i povrće, uključujući špinat, banane, narandže i jagode. Međutim, potrebno je da pojedete značajnu količinu meda da biste dobili istu dozu antioksidanasa koju dobijate jedenjem komada voća.

Možda to i zvuči kao velika količina meda, ali autor studije dr Niki Endžset kaže da dodavanje male količine meda može da poveća efekat namirnica dobrih za srce i tako održava nivo holesterola pod kontrolom.

“Med može da zamjeni šećer i druge zaslađivače koji se inače koriste, i da se tako unesu značajne količine antioksidanasa”, tvrdi dr Endžset.

Ona i njene kolege su otkrili da je unošenje mješavine 4 supene kašike meda sa dve šolje vode povećalo nivoe antioksidanasa u krvi 25 muškaraca koji su učestvovali u njihovoj petonedjeljnoj studiji. Istraživači kažu da je to prvi put pokazalo da med ima antioksidativno dejstvo kod ljudi.

Taman med ima više antioksidanasa

Jedna ranija laboratorijska studija istog istraživačkog tima pokazala je da taman med ima veću koncentraciju antioksidanasa. Njihovi nalazi predstavljeni su nedavno na godišnjem sastanku Američke hemijske asocijacije, a studiju je finansirao Nacionalni bord za med.

U odvojenom istraživanju, kanadski naučnici su otkrili da bademi mogu značajno da snize tzv. loš (LDL) holesterol. Iako su ranije studije pokazale da ishrana bogata orašastim plodovima može da smanji rizik od kardiovaskularnih bolesti, nije bilo poznato koliko komada je potrebno pojesti da bi se to postiglo.

Testirane tri dijete

U ovoj studiji, koju je finansirao Odbor za badem Kalifornije, istraživači su testirali tri dijete na 27 muškaraca i žena sa visokim holesterolom u periodu od tri mjeseca.

Za mjesec dana, učesnici su jeli veliku dozu badema (oko 2 šake) što je iznosilo nešto manje od četvrtine njihovog ukupnog dnevnog unosa kalorija.

U narednih mjesec dana, jeli su manje doze (jednu šaku) badema, dok su u posljednjih mjesec dana, jeli su integralni kolač mafin sa niskim sadržajem masti, koji je imao istu količinu kalorija, proteina i masti (zasićenih i polinezasićenih) kao bademi.

Nakon poređenja nivoa holesterola tokom i poslije svakog režima ishrane, istraživači su otkrili da su nivoi LDL smanjeni u prosjeku za 4,4% kod dijete sa manjim udjelom badema i 9,4% kod dijete sa većim porcijama.

“Bili smo veoma impresionirani – kaže autor studije dr Dejvid J.A. Dženkins, direktor Centra za kliničku ishranu i faktore rizika u bolnici St. Majkl u Torontu, u svom saopštenju.

Pored toga, odnos LDL i HDL („dobrog“) holesterola promjenio se u korist „dobrog“ za gotovo 8% kada je uzimano pola doze badema i za 12% kod pune doze, tokom perioda od četiri nedjelje.

Bademi imali pozitivan uticaj

To znači da su bademi imali dobar uticaj na LDL holesterol bez smanjenja količine HDL. Nasuprot tome, nivo holesterola nije se značajno promjenio poslije faze sa mafinom.

Orašasti plodovi su dobar izvor proteina i nemaju holesterol, ali Američka asocijacija za srce ističe da oni, ako se samo dodaju uobičajenoj ishrani, mogu učiniti više štete nego koristi, jer imaju mnogo masti i kalorija.

Pored badema i ostalo koštunjavo voće, uključujući orah, pekan, kikiriki, makadamija orah i pistaći, takođe, utiču na smanjenje nivoa holesterola.

Dr Dženkins kaže da su, iako nema dovoljno istraživanja koja bi pokazala da svi orasi imaju jednaku zdravstvenu vrijednost, bademi naročito dobro istraženi.

Njegova studija je objavljena naučnom časopisu Američke asocijacije za srce.

(Izvor vijesti: Magazin)

Treće doba je posebno razdoblje u životu koje donosi mnoge promjene, ali i prilike za lični rast, uživanje i ispunjenje. Mnogi ljudi misle da stariji život znači povlačenje i snižavanje aktivnosti, no istina je da treće doba može biti najuzbudljiviji dio života. U ovom članku istražit ćemo različite načine kako možete aktivno provoditi treće doba te uživati u zdravlju, sreći i ispunjenju.

Fizička aktivnost: Temelj zdravlja u trećem dobu

Fizička aktivnost ključna je za održavanje zdravlja i vitalnosti. Redovno vježbanje pomaže u jačanju mišića, poboljšanju cirkulacije i održavanju zasićenosti energijom.

Evo nekoliko ideja za tjelesnu aktivnost:

• Šetnje u prirodi: Dugačke šetnje u prirodi ne samo da pružaju tjelesnu aktivnost, već i osvježavaju duh. Pronađite obližnji park ili šumsku stazu i redovno idite u šetnje.
• Grupni sportovi: Pridružite se lokalnoj seniorskoj ekipi. To može biti nešto poput boćanja, plivanja, planinarenja, tenisa itd… Grupe pomažu ne samo fizičkoj aktivaciji, već i socijalizaciji.
• Joga i pilates: Ove aktivnosti potpomažu fleksibilnost, ravnotežu i mir, a vrlo su prilagodljive za sve uzraste. Mnogi fitness centri nude posebne časove za starije osobe.
• Volontiranje u zajednici: Pomoću volontiranja možete se uključiti u razne aktivnosti koje pružaju fizičku aktivnost, poput uređenja parkova ili pomoći starijim komšijama.

Mentalna stimulacija: Održavanje uma oštrim

Održavanje mentalne stimulacije jednako je važno kao i fizička aktivnost. Kvalitetni mentalni izazovi mogu unaprijediti kognitivnu funkciju i smanjiti rizik od demencije.
Evo nekoliko prijedloga:

• Čitanje: Uživite se u knjige, časopise ili novine. Stvaranje čitateljskih grupa može proširiti iskustva i omogućiti raspravu o pročitanom.
• Igre s riječima i brojevima: Rješavanje križaljki, sudoku ili drugih logičkih zagonetki odlična su vježba za mozak. Brojne aplikacije za telefon nude ove igre.
• Učenje novih vještina: Nikad nije kasno za učenje! Prijavite se na kurs slikanja, sviranja instrumenta ili čak učenje novog jezika.
• Sudjelovanje u radionicama: Radionice za starije osobe pružaju priliku za sticanje novih znanja i vještina, a istovremeno omogućuju i upoznavanje drugih ljudi s istim interesima.

Socijalna povezanost: Jačanje odnosa i prijateljstava

Socijalna povezanost igra ključnu ulogu u mentalnom i emocionalnom zdravlju. Izolacija može dovesti do osjećaja usamljenosti i depresije, stoga je važno održavati kontakte sa porodicom i prijateljima.

• Organizacija druženja: Redovno organizirajte porodična okupljanja ili okupljanja s prijateljima. Bez obzira na to radi li se o večeri, rođendanskoj proslavi ili jednostavnom druženju uz kafu, važno je ostati u kontaktu.
• Prijateljstva kroz hobi: Pridružite se klubovima koji se bave vašim hobijima. Bilo da se radi o vrtlarstvu, fotografiji ili nečemu drugom, zajednički interesi mogu potaknuti nova prijateljstva.
• Online društvene mreže: U današnje vrijeme, digitalne platforme omogućavaju povezivanje s ljudima širom svijeta. Isprobajte društvene mreže kako biste se spojili s drugim ljudima koji dijele slične interese.
• Putovanja s prijateljima ili porodicom: Planiranje putovanja može biti odličan način jačanja veza s voljenima. Istraživanje novih mjesta može donijeti svježe uzbuđenje u život.

Kreativnost: Izražavanje sebe

Kreativne aktivnosti pružaju priliku za izražavanje i oslobađanje emocija. Bilo da se radi o slikanju, pisanju ili nečemu drugom, važno je dati prostor svojoj kreativnosti.

• Slikanje ili crtanje: Evenetualno se pridružite lokalnim radionicama ili uzmite vremena za stvaranje vlastitih umjetničkih djela.
• Pisanje: Pisanje dnevnika, pjesama ili čak romana može biti terapeutski i donijeti olakšanje.
• Ručni radovi: Pletite, šivajte ili stvarajte rukotvorine koje možete pokloniti ili koristiti u svojoj svakodnevici.
• Muzika: Sviranje instrumenta, pjevanje u zboru ili čak slušanje muzike može poboljšati raspoloženje i općenito osvježiti dušu.

Zdravlje i njegovanje tijela

Biti aktivan ne znači samo vježbanje, već i briga o tijelu kroz pravilnu prehranu i redovne medicinske preglede.

• Pravilna prehrana: Uključite više voća i povrća u vašu prehranu. Omega-3 masne kiseline, cjelovite žitarice i dovoljna hidratacija također su bitni.
• Redovni medicinski pregledi: Nemojte zaboraviti na važno praćenje zdravlja. Redovne preglede i konsultacije s doktorom mogu pravovremeno otkriti potencijalne probleme.
• Mindfulness i meditacija: Ove prakse smanjuju stres i poboljšavaju emocionalno zdravlje. Dajte sebi vremena za opuštanje uz meditaciju ili disanje.
• Spavanje: Kvalitetan san je ključan za zdravlje. Potrudite se regulisati svoje navike spavanja kako biste osigurali dobar san.

Zaključak

Treće doba može biti vrijeme ispunjeno radošću, aktivnostima i održavanim odnosima. Uživanje u ovom razdoblju života zahtijeva predanost vlastitom zdravlju, društvenim vezama i kreativnom izražavanju. Uložite trud u svoje fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje i uživajte u svim čarima trećeg doba. Kroz sve navedene ideje, moguće je živjeti ispunjen i aktivan život čak i u zlatnim godinama.

Prihvatite nove izazove, budite otvoreni za nove mogućnosti i uživajte u svakodnevnim radostima.

U savremenom svijetu neprestano nam se govori da će nas bogatstvo i dostignuća učiniti srećnim. U zapadnom svijetu, uz pomoć savremenih sila, kao što su mediji, stiče se utisak da treba da se oslonimo na svoj posao, a da ćemo se osjećati srećno kada postignemo ono što smo zacrtali.

Mnoge značajne ličnosti su, međutim, otkrile da ih to šro su postali bogati i slavni nije učinilo srećnijim, a istraživanja to potvrđuju.

Kako onda treba da trošimo svoju energiju i šta treba da nam bude prioritet u životu da bismo sebi dali najbolju šansu da budemo srećni?

Harvardska studija o razvoju odraslih je najšira studija o životu ljudi koja je ikada sprovedena.

Prije više od 85 godina, 1940. godine, tim istraživača je počeo da prati živote 724 muškarca. Naučnici su pratili svaki dio njihovog života od početka, raspitujući se o njihovim kućnim navikama, poslu, porodici, odnosima i bilo čemu drugom relevantnom za njihove živote.

Vrlo malo studija ove vrste opstaje veoma dugo iz nekoliko razloga: ljudi napuštaju studiju, zaustavlja se finansiranje ili istraživači postaju nezainteresovani (ili umiru). Kombinacijom sreće i upornosti nekoliko generacija istraživača, studija je preživjela.

U 2015, oko 60 od prvobitna 724 muškarca je još uvek bilo živo i učestvovalo je u studiji. Dodato je još 2.000 muške djece, koji su sada, takođe, deo studije.

Prvobitni učesnici su poticali iz dve grupe. Jedna grupa je uključena u studiju kada su bili studenti druge godine na Univerzitetu Harvard. Ovi ljudi su se borili u Drugom svjetskom ratu kada su diplomirali.

Drugu grupu su činili pojedinci iz nekih od najsiromašnijih naselja u Bostonu.

Učesnici su intervjuisani i opsežno testirani kada su se prvi put pridružili studiji. Oni su zatim odrasli i postali ljekari, advokati, vozači, a jedan učesnik je čak postao i predsjednik Sjedinjenih Država (Džon F. Kenedi).

Neki učesnici studije, međutim, postali su alkoholičari, a kod drugih se razvila šizofrenija. Neki ljudi su otišli sa dna društvene ljestvice na vrh, a neki u suprotnom smjeru.

Da bi dobili što precizniju sliku, istraživači im nisu samo poslali upitnike. Vadili su im krv, radili skeniranje mozga, razgovarali sa njihovom djecom i prijateljima, dobijali njihove medicinske kartone, pa čak i video zapise kako razgovaraju sa svojim suprugama. Na kraju su i njihove supruge i druge žene postale predmet istraživanja.

Usamljenost je ubica

Posmatrajući ljudska bića tokom čitavog njihovog odraslog života, tim istraživača je dobio dragocjen uvid u ono što čini srećan i zdrav život.
Za početak, ljudi koji su više društveno povezani sa porodicom, prijateljima i zajednicom su fizički zdraviji, srećniji i žive duže.

Usamljenost je ubica. Ljudi koji su više izolovani od drugih nego što to žele da budu, otkrivaju da su manje srećni, da im je zdravlje ranije narušeno u srednjim godinama, da im funkcija mozga opada ranije i da žive kraće od ljudi koji nisu usamljeni.

Tužna činjenica je da je usamljenost, posebno među stanovništvom u bogatijim zemljama, veoma rasprostranjena. To je uobičajeno među starijim građanima, ali i mlađi ljudi su, takođe, veoma podložni ovom osjećaju.

Druga najznačajnija lekcija iz studije bila je da je kvalitet bliskih odnosa među ljudima od suštinskog značaja za njihovu sreću. Studija sugeriše da su konfliktni brakovi, bez mnogo ljubavi, loši za zdravlje ljudi i možda čak i gori za njihovo blagostanje od razvoda.

Nasuprot tome, dobri odnosi štite naše zdravlje i dobrobit. Gledajući unazad na živote ljudi, oni koji su imali zdrave odnose najbolje su prošli kada su ostarjeli.

Ljudi koji su bili najzadovoljniji u svojim vezama sa 50 godina, bili su najzdraviji sa 80 godina.

Stariji ljudi u dobrim vezama su izjavili da su im raspoloženja bila jednako dobra čak i kada su iskusili fizički bol. Kada su ljudi koji su bili u nesrećnim vezama osjetili fizički bol, njihov emocionalni bol ga je uvećavao.

Najsrećniji su imali dobre veze, ne dobar posao

Još jedna lekcija iz studije bila je da dobri odnosi nisu dobri samo za naša tijela, već su dobri i za naš mozak. Ljudi koji su bili u bezbjednim vezama, gdje su otkrili da se mogu osloniti na svoje partnere u trenucima potrebe, duže su zadržali svoja sjećanja.

Oni koji su bili u vezama, a osjećali da ne mogu da računaju na drugu osobu, ranije su iskusili gubitak pamćenja.

Vrste odnosa koje su uticale na ljudska sjećanja nisu bile definisane stalnom harmonijom bez ikakvih prepirki. Ono što je bilo važno je da li se osjećaju kao da mogu da se oslone na drugu osobu.

Koje je najsrećnije životno doba

Studija Univerziteta Harvard imala je za cilj da odredi i tačnu starost u kojoj se postiže srecća. Pokazalo se da su kada napune 60 godina ljudi najsrecćniji.

„Proučavane su zdravstvene putanje učesnika i njihov život uopšte, uključujucći njihove trijumfe i neuspjehe u karijerama ili brakovima. Rezultati su pružili iznenađujuće lekcije, ne samo za istraživače već i za čovječanstvo”, navodi se u saopštenju čuvenog američkog univerziteta.

Studija ističe tri suštinska aspekta: biti voljen, imati trajan brak i voditi računa o svom tijelu.