Kategorija: Edukacija

Ovo su najčešće bolesti starije dobi, a mi vam donosimo šta možete učiniti kako biste ih izbjegli ili bolje držali pod kontrolom nakon 50. godine.

Artritis

Artritis je vjerovatno jedna od najčešćih bolesti s kojima se susreću osobe starije od 65 godina. Naime, iako se najčešće razvija u dobi od 30 do 60 godina, učestalost sa starenjem raste pa tako, prema procjenama američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, pogađa čak 49,7 osoba starijih od 65 godina. Radi se o bolesti koja može uzrokovati jaku bol te znatno smanjiti kvalitet života. Iako vas artritis može obeshrabriti u tome da budete aktivni i u starijoj dobi, to nastojte spriječiti tako da u dogovoru sa svojim ljekarom napravite personalizirani program aktivnosti koji će vam, s ostalim terapijama, pomoći da se osjećate bolje i da dulje budete pokretni.

Srčane bolesti

Poznato je da su srčane bolesti glavni uzrok smrti u populaciji starijoj od 65 godina. Kako stare, ljudi imaju sve više rizičnih faktora, poput visokog krvnog pritiska i povišenog holesterola, koji povećavaju rizik za razvoj srčanih bolesti te za srčani ili moždani udar.

Savjet ljekara: vježbajte, zdravo se hranite i dobro se naspavajte. Jesti zdravo pritom znači hraniti se tako da se održava optimalna tjelesna težina. Taj savjet je, osim za prevenciju srčanih bolesti, koristan i općenito za očuvanje dobrog zdravlja u starijim godinama.

Rak

To je drugi vodeći uzrok smrti među ljudima iznad 65 godina, no ako se preventivnim pregledima, kao što su mamogram, kolonoskopija ili pregled kože, otkriju na vrijeme, mnogi oblici raka su izlječivi. Rak se, nažalost, ne može uvijek prevenirati, no ako živite s tom bolešću, to ne znači da ne možete povećati kvalitet svog života, čak i ako prolazite kroz teške terapije. U tome će vam pomoći opći savjeti za zdrav život u trećoj dobi i savjeti liječnika koji vas prati.

Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest je najčešći uzrok demencije, koja postaje sve veći javnozdravstveni izazov povezan s globalnim starenjem stanovništva. Stručnjaci smatraju da slabljenje kognitivnih funkcija u svakom slučaju ima znatan utjecaj na zdravlje osoba starije dobi te donosi probleme kao što su pitanje sigurnosti, samostalnosti ili eventualnog smještaja u dom penzionera ili neku drugu instituciju u kojoj bi mogli dobiti odgovarajuću skrb.

Osteoporoza

Osteoporoza može dovesti do smanjene pokretljivosti, a ako dođe do pada i prijeloma kuka ili koljena, i do invalidnosti. Iako se nekoć smatralo da je to “ženska” bolest, procjene pokazuju da među oboljelima danas ima oko 30 posto muškaraca, ali i da se promjena gustoće kostiju javlja sve ranije.

Borovnice stručnjaci često označavaju kao najzdravije voće, a sezona ovih bobica uskoro počinje. Mada se oni koji obožavaju, na primjer, banane, jabuke ili lubenice ne bi složili, postoji nekoliko razloga zašto borovnice zaslužuju titulu naj-voća.

Borovnice su posebno bogate antioksidansima, poput flavonoida, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala u tijelu. Ovo smanjuje rizik od hroničnih bolesti i usporava proces starenja ćelija.

Antioksidansi i fitonutrijenti u borovnicama smanjuju oštećenja DNK i sprečavaju rast ćelija raka. Antioksidansi, posebno antocijanin, smanjuju oksidaciju lošeg LDL holesterola, što je ključni faktor u razvoju bolesti srca. Redovno konzumiranje borovnica povezano je zato sa poboljšanim zdravljem srca.

Studije su pokazale da ove bobice poboljšavaju i kognitivne funkcije i memoriju. Antioksidansi u borovnicama stvaraju bolju komunikaciju između moždanih ćelija.

Visok sadržaj vitamina C, K i B6, kao i folne kiseline u bobicama igra ključnu ulogu u jačanju imunog sistema, zgrušavanju krvi i održavanju zdravlja mozga.

Jedna šolja borovnica sadrži oko 4 grama vlakana, što je važno za zdravlje sistema za varenje. Vlakna pomažu u održavanju regularnosti stolice i mogu da smanje rizik od bolesti srca.

Mada se u današnje vrijeme sve više promoviše upotreba sirove hrane i minimalnog kuvanja namirnica na pari, kako bi se iz njih izvuklo što više nutrijenata, ponekad je namirnicu potrebno termički obraditi kako bi postala zdravija.

Da bi se iskoristile sve hranljive materije, mrkvu, cveklu, karfiol, tikvice i bundevu je potrebno skuvati. To je povrće čiji se antioksidansi bolje apsorbuju u tijelu ako su prethodno bili na visokoj temperaturi.

Kuvanje, međutim, nema pozitivan učinak na bolju apsorpciju nutrijenata iz svog povrća. Ono koje je bogato vitaminima C i B, poput brokolija, graška, špinata i zelene salate, zdravije je kada se jede sirovo. Povrće bogato antioksidansima koje je, takođe, zdravije jesti sirovo, su bijeli luk, korijen peršuna i praziluk, a od začina – zeleni biber u zrnu.

Vitamini rastvorljivi u mastima, A, D, E i K, su stabilniji, dok su vitamini rastrvorljivi u vodi, kao što su C i B, osjetljiviji na kuvanje i lako se gube. Zato, ako vam ostane voda od kuvanja povrća, koristite je u supama ili sosovima, jer sadrži sve hranljive materije.

Kad jedete kuvani paradajz, apsorbovaćete veći nivo likopena, koji ima odlična antioksidantna svojstva i smanjuje rizik od nastanka raka, nego ako jedete paradajz salatu. Iako kuvanje paradajza smanjuje sadržaj vitamina C za 30 odsto, važno je što se sadržaj likopena povećava za više od 50 odsto u roku od 30 minuta kuvanja.

Zagrijavanje pečuraka, bilo da pravite sos, roštilj ili varivo, oslobađa kalijum, koji je važan u izgradnji i održavanju zdravlja mišića. Međutim, nakon jedne termičke obrade nije poželjno ponovo ih podgrijavati.

Ako špinat kratko prokuvate, lakše ćete apsorbovati kalcijum, gvožđe i magnezijum. Špinat u salati možete jesti i svjež, naročito kad je mlad, ali će se tako mnogo teže apsorbovati njegove hranljive materije. Ovo povrće, baš kao i pečurke, nije poželjno kasnije podgrijavati.

Grickajući svježu mrkvu apsorbovaćete manje od pet odsto antioksidansa – karotena, dok ćete, s druge strane, unijeti i do pet puta veću količinu istog sastojka iz kuvane mrkve. Istraživanja, međutim, pokazuju da kuvanjem ovog povrća dolazi do potpunog gubitka isto tako važnog antioksidansa – polifenola, pa tako termička obrada, pozitivno djeluje na jedne, a negativno na druge sastojke.

Paprike su odličan izvor antioksidanasa, posebno beta-karotena, beta-kriptoksantina i luteina. Toplota razbija ćelijske zidove, čineći karotenoide lakšim za apsorpciju.

Kao i kod paradajza, vitamin C se gubi kada se paprika kuva, jer odlazi u tečnost, tako da je bolje da se paprika ispeče, prenosi “Politikin magazin”.

Visoki krvni pritisak ili hipertenzija jedan je od nekoliko ključnih faktora rizika za srčane bolesti. Obično ga je teško otkriti jer nema mnogo vidljivih znakova ili simptoma.

Dobra vijest je da se krvnim pritiskom može upravljati promjenama životnog stila, kao što je smanjenje stresa, fizička aktivnost, izbjegavanje cigareta i zdrava ishrana.

Što se tiče ishrane, American Heart Association preporučuje jedenje primarno biljne hrane i ribe. Predlažu ograničavanje zasićenih i trans masti, alkohola, natrijuma, masnog mesa i dodatih šećera.

Ipak, određena hrana ima ključne hranljive materije ili jedinstvena svojstva koja snižavaju krvni pritisak. Dijetetičari su otkrili nekoliko takvih namirnica koje preporučuju za snižavanje krvnog pritiska, a koje mnogi zanemaruju.

Cvekla

“Ovo povrće bogato je nitratima koje tijelo pretvara u azot-suboksid, hemijsko jedinjenje koje opušta i širi krvne sudove te poboljšava protok krvi”, kaže dijetetičarka i nutricionistkinja Marija Silvester Teri za EatingWell. Nitrati takođe smanjuju količinu rada koju srce mora da obavi da bi pumpalo krv kroz naš sistem, objašnjava dijetetičarka Čarli Sen-Loren Beucejor. Ona preporučuje dodavanje cvekle u salate ili smutije.

Krompir

Često odbačen zbog previsokog glikemijskog indeksa, krompir je zapravo hrana bogata hranljivim materijama koju vrijedi uključiti u ishranu za dobar krvni pritisak. Marija Teri navodi da jedan krompir sadrži 515 miligrama kalijuma, koji pomaže tijelu da izluči natrijum i smanji napetost u krvnim sudovima, što zauzvrat pomaže u snižavanju krvnog pritiska. “Osim toga, kada se priprema s korom i kuva u ulju, kao što je maslinovo ili ulje avokada, dobijamo prednosti vlakana i masti zdravih za srce”, dodaje Teri.

Bijeli luk

Bilo da ga volimo u prahu, ekstraktu, ulju ili cijelom obliku, uključivanje bijelog luka u ishranu ukusan je način za snižavanje krvnog pritiska. Zapravo, i Teri i dijetetičarka Mici de Ma preporučuju jedenje ovog povrća. “Bijeli luk može pomoći u snižavanju krvnog pritiska kod ljudi koji već imaju visok krvni pritisak, zbog jedinjenja poput alicina i S-alil-L-cisteina (SAC). Mogu se boriti protiv upala, djelovati kao antioksidansi i proširiti krvne sudove, što je dobro za protok krvi”, objašnjava Mici de Ma.

Bobičasto voće

Mnogi su ljudi zbunjeni i ne znaju treba li da jedu voće zbog sadržaja šećera u njemu. Međutim, bobičasto voće posebno je korisno za hipertenziju. De Ma ističe: “Bobičasto voće bogato je antocijaninima i nekim flavonolima. Antocijanini su ono što bobičastom voću daje boju i pomažu u prevenciji srčanih bolesti.” Osim toga, jedno istraživanje je pokazalo da jedenje otprilike 150 grama borovnica dnevno poboljšava protok krvi.

Kada je u pitanju zdravlje crijeva, naša ishrana igra glavnu ulogu. I to ide dalje od doručka, ručka i večere – grickalice su takođe veoma važne.

Ako želimo da jedemo nešto hrskavo, znamo da su štapići od povrća bolji od čipsa, a ako želimo nešto slatko, voće je zdravija opcija od kolača.

Međutim, osim očiglednih „nezdravih” grickalica koje bi trebalo da ograničimo, postoje i one koje bi trebalo da jedemo češće.

Gastroenterolog dr Sara Mezili otkrila je jednu takvu užinu, koju čak i ona jede nekoliko puta nedeljno i tvrdi da joj je omiljena.

„Smatram grickalice normalnim dijelom svoje svakodnevne ishrane. Jogurti su moji omiljeni, bilo obični ili pomješani sa svježim voćem. Jogurt nudi mnogo hranljivih sastojaka poput proteina, kalcijuma, fosfora, vitamina B12 i vitamina D“, rekla je dr Mezili za Parade.

Probiotičke bakterije koje se nalaze u nekim jogurtima mogu da spriječe nadimanje i zatvor.

Kalcijum u jogurtu može pomoći u regulisanju mišića u digestivnom traktu, podstičući redovno varenje, a proteini u jogurtu mogu doprinjeti osećaju sitosti i smanjiti iskušenje da se jede manje zdravih opcija, prenosi Danas.

Takođe, imaju velike koristi za sistem za varenje regulacijom mikrobiote u crijevima.

Probiotičke bakterije, koje se nalaze u nekim jogurtima, su ono što može pomoći u regulisanju mikrobiote i može sprečiti neprijatne probavne sporedne efekte kao što su nadimanje i zatvor, dodaje dr Mezili.

Neke odlične opcije jogurta uključuju običan grčki jogurt, skir, kefir ili jogurt sa niskim sadržajem masti.

Doktorka savetuje da izaberete obične ili minimalno zaslađene sorte, jer neki jogurti sa ukusima mogu da sadrže veliku količinu šećera,

Sobno cvijeće, kao i sezonsko ljetnje cvijeće koje raste u saksijama, s vremena na vrijeme može da zaostane u rastu.

Ukoliko primijetite da su listovi sobnog bilja počeli da klonu i gube boju, a da cvjetnice odjednom prestaju da budu bujne iako dobijaju neophodnu prihranu, problem se uglavnom krije u sabijenoj zemlji.

Da biste riješili ovaj problem, ne morate da presađujete cvijeće u veće saksije, niti da mu mijenjate zemlju.

Sve što bi trebalo da uradite jeste da običnom drvenom olovkom ili drvenim štapićem za kinesku hranu dobro izbušite zemlju i tako pospješite protok vazduha.

Naime, što zemlja duže stoji u saksiji i što cvijeće dobija veću količinu vode, to zemlja počinje više da se stvrdnjava, pa ponestaje prostora koji je potreban da bi kiseonik mogao da cirkuliše kroz zemlju.

Laganim pokretima spustite drvenu olovku ili drveni štapić u saksijsku zemlju što dublje možete. Ukoliko čujete kako korijenčići biljaka pucketaju, nemojte da vas to zavara – samo nastavite da olovkom ili štapićem prolazite kroz zemlju, piše Telegraf.

Kada na ovaj način tretirate zemlju u saksiji, za šta vam po saksiji neće biti potrebno više od pet minuta, biljku zalijte manjom količinom vode koja je odstojala na sobnoj temperaturi. Biljka će upiti vodu, a korijenčići koje ste presjekli prilikom tretiranja zemljišta će se lagano oporavljati.

Ovaj postupak primjenjujte jednom mjesečno. Ako biljka i dalje zaostaje u rastu, presadite je u veću saksiju, a za sadnju koristite novu zemlju, prenosi Krstarica.

Usljed intenzivnog stresa mnogi ljudi zloupotrebljavaju sedative, lijekove koje bi trebalo da preporuči i prepiše isključivo ljekar.

Koji prirodni preparati u situacijama uznemirenosti i nervoze mogu da opuste i smire kao klasični sedativi objasnila je za RTS magistar farmacije Andrijana Cvijetinović.

Da li prirodni preparati mogu da pomognu kod stanja uznemirenosti i nervoze?

U prirodi možemo da nađemo rješenje gotovo za sve, naglašava Adrijana Cvijetinović.

“U zavisnosti odakle potiče anksioznost ili depresija, a često i ne znamo uzrok, prvo ćemo krenuti sa čajevima, zatim imamo tablete i kapsule na prirodnoj bazi, kapi, razne biljne mješavine i slično”, dodaje farmaceutkinja.

Koji čajevi mogu da umire?

Kamilica i nana mogu da umire kod blažih stanja stresa, straha i nesanice. Kod težih stanja, možemo potražiti pomoć u bosiljku, matičnjaku, anisu, glogu u obliku čaja i drugim mješavinama.

“Bosiljak se smatra prirodnim antidepresivom i on nas uvodi brže u stanje sna, a čim nas uvede brže u san, to znači da više nismo depresivni jer spavamo. Ista priča je i kod ruzmarina. Zbog prijatnog mirisa, a i bogat je eteričnim uljima, isto povoljno utiče jer nas dovodi do stanja opuštenosti i mi brže utonemo u san, a tada smo manje anksiozni i depresivni”, naglašava Cvijetinović.