Nije do posla do ekrana je: Kako nam tehnologija iscrpljuje mozak

Svakodnevni život danas podrazumijeva neprestano prebacivanje između različitih digitalnih platformi i aplikacija – od čitanja i slanja imejlova, obavještenja, video poziva, do praćenja školskih i ličnih obaveza pomoću telefona ili kompjutera.

Takav stalni tok prekida i prelaza između misli i aplikacija iscrpljuje mozak jer nije evolutivno prilagođen brzom prebacivanju fokusa sa jednog na drugo. Dok fizički umor možemo lako osjetiti, mentalni se nagomilava neprimjetno, sve dok ne počne da nam ometa život.

Stručnjaci ističu tri glavna izvora ovog mentalnog zamora: Prvi je prebacivanje između digitalnih alata i aplikacija. Na primjer, prelazak sa jedne platforme za video konferencije na drugu zahtijeva prilagođavanje različitim interfejsima i koracima. Iako svi alati djeluju slično, svaki prelazak zahtijeva mali dodatni mentalni napor koji se vremenom nakuplja i iscrpljuje nas.

Drugi tip je prebacivanje između digitalnih zadataka. Na primjer, kada nas nešto prekine u radu na jednom programu, mozak mora da “isključi” fokus za taj zadatak i ponovo se angažuje na drugom. To zahtijeva značajan kognitivni napor, a svaki prekid nam troši energiju i povećava umor.

Treći tip je prebacivanje između različitih oblasti života. Bilo da je riječ o porukama iz škole, pozivima za kućne popravke, digitalnom bankarstvu ili drugim privatnim obavezama, takvi prekidi nam potpuno remete koncentraciju.

Društvene mreže pojačavaju zamor

Ovo je posebno iscrpljujuće jer nije samo tehnički, već i emocionalno zahtijevan zadatak.

Pored toga, društvene mreže dodatno pojačavaju zam18or. One istovremeno troše našu pažnju, zahtijevaju da neprestano donosimo zaključke na osnovu nepotpunih informacija i izazivaju emocionalne reakcije.

Postajemo ljubomorni, frustrirani ili nezadovoljni kada gledamo tuđe objave ili čitamo uznemirujuće vijesti.

Iako tehnologija više nije nešto čega se možemo odreći, možemo da je koristimo pametnije – tako da radi za nas, a ne protiv nas.

Kada smo u kancelariji, spontani razgovori i fizičko kretanje nam daju kratak predah, ali kod kuće toga često nema, pa moramo svjesno da pravimo pauze od ekrana, bilo da završavamo obaveze ili samo gledamo sadržaj na društvenim mrežama, prenosi Si-En-En.

Manje prebacivanja između alata, manje paralelnih zadataka i više fokusiranih perioda rada omogućavaju mozgu da se odmori i sačuva energiju. Prelasci s jednih programa na druge su neminovni, ali možemo birati kako ćemo ih rasporediti i sačuvati energiju.

(Izvor vijesti: RT Balkan)

Podijeli tekst sa drugima na:

FSA: Krompir čuvajte u frižideru i produžite mu vijek trajanja

Agencije za bezbjednost hrane (FSA) je saopštila da bi se krompir trebao čuvati u frižider jer se tako produžava vijek trajanja i do tri sedmice.

“Prije smo savjetovali čuvanje na hladnom, suhom i tamnom mjestu, ali nova istraživanja pokazuju da skladištenje u frižideru može spriječiti klijanje i propadanje”, navodi FSA.

Prije su stručnjaci upozoravali da niske temperature mogu pretvoriti škrob u šećer, što bi moglo dovesti do stvaranja akrilamida — tvari povezane s povećanim rizikom od raka kada se krompir prži ili peče na visokim temperaturama.

Međutim, novo istraživanje FSA pokazalo je da nivo akrilamida ne raste značajno ako se krompir drži u frižideru.

Na službenim stranicama agencije se navodi da da ako želite smanjiti bacanje hrane, možete odabrati skladištenje krompira u frižideru ili na hladnom i tamnom mjestu.

Drugim riječima, frižider je sigurna opcija — i uz to pomaže da krompir duže ostane čvrst i svjež, jer hladno i suho okruženje usporava truljenje i klijanje.

Iako će u frižideru trajati duže, krompir se može čuvati i na sobnoj temperaturi — ali pod određenim uslovima. Važno je da bude udaljen od svjetlosti i vlage, jer sunčeva svjetlost potiče stvaranje klorofila, zbog čega krompir može pozelenjeti, proklijati i postati otrovan za jelo. Najbolje ga je čuvati u podrumu ili zatvorenom kuhinjskom ormariću, gdje je tamno i suho. Izbjegavajte ga držati ispod sudopera ili pokraj elektrinog šporeta, jer su ta mjesta topla i vlažna — što znači da će krompir početi propadati u samo nekoliko dana.

(Izvor vijesti: Vecernji list)

Podijeli tekst sa drugima na:

Greške u reprodukciji izazvale globalni pad YouTube

YouTube platforma se suočila sa velikim prekidom rada širom svijeta juče, tokom kojeg korisnici nisu mogli da puštaju video snimke. Prilikom pokušaja reprodukcije, na ekranu su se pojavljivale poruke poput “Playback error” ili “Something went wrong”, dok su neki korisnici prijavljivali da se sajt učitava veoma sporo ili uopšte ne reaguje.

Prema podacima sajta DownDetector, problemi su zabilježeni u Sjedinjenim Američkim Državama, Evropi, Indiji, Japanu, Australiji i brojnim drugim regionima.
YouTube – Globalni prekid rada, uzrok još uvijek nepoznat

I dalje nije poznato šta je tačno izazvalo prekid rada, moguće je da se radi o problemima sa serverima, tehničkom održavanju ili o greškama u mrežnim sistemima, a moguće je i da ima veze sa uvođenjem nove verzije plejera.

YouTube se do sada nije zvanično oglasio, ali prema posljednjim informacijama, platforma se postepeno vraća u funkciju nakon kratkog zastoja.

Ovo je još jedan u nizu incidenata koji podsjećaju koliko su digitalne platforme osjetljive na globalne tehničke probleme, čak i kada je riječ o gigantima kao što je YouTube

(Izvor vijesti: BenchMark)

Podijeli tekst sa drugima na:

Windows 10 je zvanično ugašen, šta dalje?

Poslije deset godina, Windows 10 je zvanično ugašen. Microsoft je prekinuo podršku, što znači da korisnici više neće dobijati bezbjednosne zakrpe, nove funkcije ni tehničke ispravke. Iako će računari i dalje raditi, svaki dan korištenja ovog sistema povećava rizik od virusa, hakovanja i gubitka podataka.

Kada je lansiran 2015. godine, Bil Gejts i njegov tim iz Microsofta tvrdili su da će to biti “posljednja verzija Windowsa”. Danas, kompanija u potpunosti usmjerava korisnike na Windows 11, dok milioni ljudi širom svijeta ostaju na sistemu koji više nije bezbijedan za rad na internetu.

Stručnjaci upozoravaju da nastavak korištenja Windows 10 sistema za osjetljive aktivnosti, poput onlajn plaćanja ili poslovne prepiske, nosi ozbiljan rizik jer bezbjednosne rupe više neće biti zakrpljene.
Šta možete da uradite

Ako vaš računar još koristi Windows 10, imate nekoliko izbora. Najbolja opcija je prelazak na Windows 11, ali to zavisi od hardverskih mogućnosti. Novi sistem zahtijeva modernije procesore i TPM 2.0 čip, pa stariji uređaji često ne ispunjavaju uslove. U podešavanjima sistema možete provjeriti da li je nadogradnja dostupna i, ako jeste, prije toga obavezno sačuvajte sve važne fajlove.

Ako vaš računar nije kompatibilan sa Windows 11, alternativa je prelazak na Linux. Savremene distribucije kao što su Ubuntu ili Mint nude jednostavno okruženje, veću stabilnost i ugrađenu zaštitu. One su danas mnogo pristupačnije nego ranije i omogućavaju obavljanje svih svakodnevnih zadataka.

Treća opcija je kupovina novog računara, jer većina novih uređaja dolazi sa Windows 11 sistemom i bržim komponentama. Ako ne planirate da ga mijenjate, možete svoj stari računar iskoristiti kao uređaj za gledanje filmova, pisanje ili čuvanje dokumenata, ali bez povezivanja na internet.

Bez obzira na izbor, obavezno napravite kopiju svih podataka na eksterni disk ili u cloud, jer prelazak na novi sistem uvijek nosi rizik gubitka fajlova.

(Izvor vijesti: Telegraf)

Podijeli tekst sa drugima na:

Šegrt ili kolega: Vještačka inteligencija i majstorima postaje desna ruka

I majstori su počeli da se obraćaju četbotovima za pomoć na radnom mjestu. Sektor zanatskih poslova sve više prihvata vještačku inteligenciju kako bi se povećala produktivnost, smanjili troškovi, pa čak i automatizovala, odnosno zamijenila administrativna podrška.

Oko 20 vodoinstalatera preduzeća “Oak Creek Plumbing & Remodeling” u oblasti Milvokija, u američkoj saveznoj državi Viskonsin, danas ne nose samo alat, aparate, kragnu i ljepljivu traku u kuće onih koji su ih pozvali zbog curenja, zapušenja ili ugradnje slavina. Oni takođe nose i tablet opremljen najnovijom verzijom ChatGPT-ja.

Tehnologija pomaže ovim majstorima da automatski naprave fakture, prijedloge za radove, pa čak i da razmišljaju o tome kako da riješe komplikovane vodoinstalaterske probleme, rekao je za Si-En-En direktor preduzeća Den Kalis.

ChatGPT izbacuje listu preporuka

Sve što treba da urade je, na primjer, da fotografišu pokvareni bojler ili napišu svoja zapažanja u promptu, a ChatGPT će izbaciti listu preporuka.

„Definitivno se isplatilo ulaganje. Neki od naših starijih majstora su naučili da postavljaju ChatGPT-ju prava pitanja i pomalo su zapanjeni nekim odgovorima koje daje“, navodi Kalis.

Od oblasti kancelarijskih zadataka do rješavanja problema na terenu, sektor zanatskih poslova sve više prihvata vještačku inteligenciju kako bi povećao produktivnost, smanjio troškove, pa čak i zamijenio administrativne uloge podrške.

Neki koriste popularne softvere zasnovane na vještačkoj inteligenciji kao što su ChatGPT i Microsoft Copilot, dok drugi koriste platforme posebno prilagođene zanatima, kao što su “ServiceTitan” i “Housecall Pro”.

„To utiče na obje strane našeg preduzeća, na terenu i interno u našoj kancelariji“, objašnjava Kalis.

Vještačka inteligencija majstorima sve privlačnija

Zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, od trenutka kada klijent zatraži usluge od preduzeća “Gulfshore Air Conditioning & Heating” u Najsvilu na Floridi do dolaska tehničara u njegov dom, ljudi nisu uključeni.

A kada tehničar stigne, koristi vještačku inteligenciju da dijagnostikuje problem i prikupi tehničke informacije u roku od nekoliko sekundi, što je ranije zahtijevalo pregledanje čak pet priručnika od 60 stranica, istakla je Krista Landen, menadžerka za marketing i informacione tehnologije u preduzeću.

Anketa koju je, početkom ove godine, sprovelo preduzeće “Housecall Pro” među više od 400 majstora i tehničara koji vrše razne vrste popravki širom Sjeverne Amerike, pokazala je da je više od 70 odsto ispitanika reklo da je isprobalo alate vještačke inteligencije, a oko 40 odsto da ih aktivno koristi.

Mlađi profesionalci prednjače u tome, pokazala je anketa, iako i stariji radnici isprobavaju nove mogućnosti.

Uticaj vještačke inteligencije zavisi od zanata

Integracija i uticaj vještačke inteligencije variraju u zavisnosti od zanata. Anketa pokazuje da vodoinstalateri najčešće ocjenjuju da je vještačka inteligencija pomogla rastu njihovog preduzeća; zaposleni angažovani za profesionalno čišćenje najviše su prihvatili VI, dok su električari najviše bili „zadovoljni“ asistiranjem vještačke inteligencije.

Škole i drugi edukativni centri za ovakve poslove takođe su primijetili da vještačka inteligencija može biti korisna.

Džejson Altmajer, predsjednik i izvršni direktor “Career Education Colleges and Universities”, trgovinskog udruženja koje predstavlja više od 800 privatnih stručnih škola širom zemlje, rekao je da nekoliko institucija uključuje vještačku inteligenciju u svoj nastavni plan i program u saradnji sa poslodavcima.

“Oni žele da njihovi diplomci budu spremni za poslove koji će biti dostupni u budućnosti, a ne za poslove koji su postojali prije pet godina”, rekao je Altmajer.

Ipak, neke zanatlije su skeptične u pogledu toga kako nova tehnologija funkcioniše i kako se može primijeniti na realne zadatke.

“Postoji izvesno oklevanje, tako da ne bih rekao da su svi za, ali plima definitivno dolazi”, ocijenio je Edvard Mekfarlan, predsjednik upravnog odbora kompanije “Air Conditioning Contractors of America”.

Uticaj nove tehnologije

Vještačka inteligencija polako mijenja sliku zanatskih uslužnih djelatnosti.

Kada je riječ o zanatima koji pri pružanju usluga primjenjuju vještačku inteligenciju, primjetna je veća produktivnost, što omogućava majstorima da preuzmu više poziva ili poboljšaju kvalitet svojih usluga, rekla je Laura Ulrih iz kompanije “Job Site Indeed”.

“Ljudi se bave zanatima jer vole da obavljaju sam praktični posao, a ako se neki od administrativnih zadataka mogu automatizovati, onda bi to trebalo da pomogne tim radnicima da se okrenu zadacima koje vole i to tako da ih mogu uraditi brže, bolje i pametnije”, precizirala je Laura.

Vještačka inteligencija je već ostvarila mjerljiv uticaj u preduzeću Gulfshore, koje je zabilježilo povećanje prihoda od 370.000 dolara i to 30 dana nakon jedne nadogradnje zasnovane na vještačkoj inteligenciji koja automatizuje marketinške kampanje.

Firma je saopštila da je takođe zabilježila povećanje prihoda od 150 dolara po korisniku nakon implementacije alata vještačke inteligencije koji su pomogli tehničarima da brže obavljaju administrativne zadatke i omogućili im da prodaju dodatne usluge ili proizvode.

Krista Landen, takođe iz firme “Gulfshore Air Conditioning & Heating”, istakla je da bi veći prihod, ako se održi, na kraju trebalo da se pretvori u veće plate za tehničare.

Vještačka inteligencija smanjuje broj radnika

“Koristimo ove proizvode vještačke inteligencije od juna, tako da bi trebalo da vidimo veću korist u narednih šest mjeseci kako bismo uveli nove pakete nadoknada (za tehničare),” dodala je Landenova.

Den Kalis iz preduzeća “Oak Plumbing & Remodeling” kaže da je ChatGPT omogućio kompaniji da “smanje troškove i pruže bolje usluge ili bolju vrijednost”.

Ekonomisti i vlasnici preduzeća kažu za Si-En-En da bi rastuća primjena vještačke inteligencije u oblasti zanata mogla da znači da preduzeća možda neće morati da zapošljavaju toliko kancelarijskih radnika za oblast marketinga i primanje poziva.

To tim preduzećima pruža priliku da smanje takve troškove.

Za sada postoji široka saglasnost da vještačka inteligencija neće preuzeti poslove tehničarima, barem ne dok robotska tehnologija ne bude znatno napredovala. VI se uglavnom pokazala kao koristan alat za zanatlije.

“Svi naši tehničari rade efikasnije i manje su pod stresom”, zaključila je Krista Landen.

(Izvor vijesti: RTS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako prepoznati dobru, sočnu i slatku mandarinu

Mandarine su jedno od omiljenih sezonskih voćki, posebno tokom jeseni i zime, a njihova sočnost i prirodna slatkoća čine ih savršenim zalogajem ili dodatkom jelima i desertima.

Iako se često oslanjamo samo na izgled, postoje načini kako prepoznati jesu li mandarine zaista slatke i sočne.

Puno govori i težina voćke

Boja kore je dobar pokazalac, tamnije, jednolično narandžaste mandarine obično su zrelije i slađe, dok one koje zadržavaju zelene nijanse mogu biti manje sočne.

Težina voća takođe puno govori; mandarina koja je teža u odnosu na svoju veličinu gotovo uvijek znači da je puna soka, dok lagane mandarine često imaju manje mesa i više bijelog, vlaknastog dijela.

Tekstura kore isto tako može puno otkriti o kvalitetu mandarine. Glatkija, sjajna kora najčešće ukazuje na zrelost, slatkoću i sočnost, dok gruba, suha ili naborana kora može značiti da je voće manje sočno ili prezrelo.

Osim toga, kora mandarine upozorava šta je unutra. Potražite voće sa mekom, ali elastičnom kožicom koja je blago odvojena, to je znak da se unutra nalazi sočno i slatko meso. Previše tanka i ljepljiva koža ukazuje na malu količinu soka.

Oblik i veličina igraju ulogu

Još jedan jednostavan trik je osjetiti miris, slatka i zrela mandarina mirisaće intenzivno i voćno, dok one koje nemaju izražen miris često nisu dovoljno zrele.

Oblik i veličina voća takođe igraju ulogu, jer blago spljoštene ili ovalne mandarine obično imaju više mesa u odnosu na kožu, dok velike, previše okrugle mandarine ponekad mogu biti manje sočne.

Kad je riječ o unutrašnjem bijelom dijelu, tanak i mekan sloj ispod kore sugeriše dobru sočnost, dok debeo i vlaknast može značiti manje mesa i manjak soka.

Na kraju, sezonalnost je ključna, mandarine koje su brane u sezoni, obično su slađe i sočnije od onih koje su dugo transportovane ili skladištene, stoga je dobro pripaziti od koga, gdje i kada kupujete mandrine.

Kombinacija svih ovih elemenata, boje, mirisa, težine, teksture kore i sezonalnosti omogućuje da gotovo uvijek odaberete sočne i slatke mandarine koje su spremne da osvježe vaš tanjir ili posluže kao zdrava grickalica.

(Izvor vijesti: Jutarnji)

Podijeli tekst sa drugima na:

WhatsApp priprema veliku promjenu: Moguće korištenje bez broja telefona

WhatsApp priprema veliku promjenu koja će korisnicima omogućiti korištenje platforme bez telefonskog broja.

Ova opcija već je dostupna u testnoj verziji za Android, ali još nije poznato kada će biti dostupna svim korisnicima.

Dosad je za registraciju i povezivanje s drugim korisnicima bio potreban telefonski broj, no u budućnosti će WhatsApp, po uzoru na aplikacije poput Telegrama i Signala, uvesti korisnička imena. Umjesto dijeljenja broja telefona, korisnici će moći stupiti u kontakt s drugim osobama unosom njihovog korisničkog imena, što bi trebalo povećati privatnost.

Iako WhatsApp još nije službeno objavio datum uvođenja novosti, posljednje testne verzije za Android otkrivaju opciju rezervacije korisničkih imena. Kada opcija postane dostupna svim korisnicima, oni koji rezervišu svoje ime moći će ga odmah koristiti.

Postoje pravila za izbor imena: korisničko ime ne smije počinjati s “www”, mora sadržavati barem jedno slovo (samo mala slova su dozvoljena), a može uključivati i brojeve i tačke.

Prema procjenama portala GSM Arena, proći će još nekoliko mjeseci prije nego što opcija bude službeno dostupna. Do tada korisnici mogu razmisliti o imenu koje žele i pripremiti se da ga rezervišu. S obzirom na više od 3 milijarde aktivnih korisnika WhatsAppa, popularna i učestala imena vjerovatno će brzo biti zauzeta.

(Izvor vijesti: Vecernji)

Podijeli tekst sa drugima na:

Hobi koji doprinosi dugovječnosti

Sveti gral dugovječnosti žele da otkriju svi. I osim ishrane važan je i stil života, a veruje se da jedan hobi posebno doprinosi da budete što duže vitalni.

U pitanju je baštovanstvo. Sijanje, sađenje, čupanje, orezivanje i svi radovi u bašti omogućava vam da ostanete u pokretu i aktivnostima niskog intenziteta i punog opsega pokreta — plus, značajno ublažavaju stres.

“Nakon što sam 20 godina proučavao najdugovečnije ljude na svetu, mogu sa sigurnošću reći: najbolja fizička aktivnost je baštovanstvo. Zašto? Zato što je to nešto što ćete nastaviti da radite. Zasadite svoju baštu, brinite o njoj svakodnevno i uživajte u blagodetima svežeg povrća. A kada je u pitanju dugovečnost, ako to nije nešto što ćete raditi dugo vremena, zaboravite na to”, kaže stručnjak Dan Buter koji se bavi pitanjem vitalnosti i kvaliteta ljudskog života.

(Izvor vijesti: Politika)

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta je “teorija mrtvog interneta”?

Suosnivač Redita, Aleksis Ohanian, i suosnivač OpenAI, Sem Altman, posljednjih nedjelja na društvenim mrežama upozoravaju na ono što nazivaju “teorija mrtvog interneta”. To je ideja da internetom više ne dominiraju ljudi već botovi. Stručnjaci koji su ranije tu teoriju odbacivali kao teoriju zavjere sada upozoravaju da bi mogla biti stvarna, s obzirom na ubrzani razvoj vještačke inteligencije.

“Da li je vrijeme da vas opet podsjetim na teoriju mrtvog interneta?”, napisao je Ohanian u nedjelju na mreži X. Reagovao je na objavu o tome kako su mnogi korisnici Redita bili prevareni serijom postova o gojaznoj mački po imenu “Pound Cake”. Ona je navodno bila na dijeti – da bi se ispostavilo da je mačka zapravo generisana pomoću AI.

Ohanian je posljednjih mjeseci sve glasniji po ovom pitanju. Još u junu je na mreži X upozorio da “pitanje nije da li je većina onoga što vidimo na internetu kreirano pomoću AI, već da to već jeste”.

Nalozi na društvenim mrežama

Na panelu “Wall Street Jouranal” u junu rekao je da “već dugo vjeruje u teoriju mrtvog interneta”. Priznao je da se prije desetak godina smatrala teorijom zavjere. Danas je “vrlo stvarna pojava” zbog širenja botova na društvenim mrežama i činjenice da ljudi sve češće koriste AI za kreiranje i širenje sadržaja.

Altman je takođe upozorio na ovu pojavu. U septembru je na mreži X napisao da “nikada nije previše ozbiljno shvatao teoriju mrtvog interneta, ali da izgleda kao da sada zaista postoji mnogo Tviter naloga koje vode LLM-ovi (modeli velikog jezika)”.

Kreiranje botova u zlonamjerne svrhe

Procenat internet saobraćaja koji su u 2024. generisali botovi, a ne ljudi, iznosi 51 odsto, prema podacima kompanije za sajber bezbjednost Imperva. To je prvi put u posljednjih 10 godina da je aktivnost botova premašila onu ljudsku. Kompanija je to pripisala “rastu AI tehnologija i modela velikog jezika (LLM), koji su pojednostavili kreiranje i umnožavanje botova u zlonamjerne svrhe”.

Prije nego što su se pojavili ovi modeli, mnogi su teoriju mrtvog interneta smatrali neutemeljenom. Međutim, posljednjih godina stručnjaci sve češće tvrde da postaje sve uvjerljivija.

Dipfejk i kreiranje reklama

Kejrolin Busta, osnivač firme Nju Models iz Njemačke, koja proučava uticaj tehnologije na kulturu, izjavila je 2021. za časopis “Atlantic” – u članku pod naslovom “Teorija mrtvog interneta je pogrešna, ali djeluje istinito” – da su neki aspekti teorije “paranoične fantazije”, ali da se slaže s “opštim utiskom” da internet danas djeluje mnogo “praznije” nego prije 10 godina.

Istraživači sa švajcarskih univerziteta objavili su prošle godine rad o teoriji mrtvog interneta. Naveli su da je prije 10 godina bila “više spekulativna”, ali da se “sa pojavom generativne vještačke inteligencije sada može posmatrati iz prve ruke”. Oni su istakli da korisnicima postaje sve teže da razlikuju sadržaj koji su napravili ljudi od onog koji je generisao AI. Navode kao primjer porast “dipfejk” videa.

Dodali su i da su društvene mreže postale “manje namijenjene povezivanju ljudi, a više usmjerene na konzumiranje sadržaja i izazivanje dopaminskih reakcija u mozgu”, pri čemu se generativna AI koristi čak i u maloprodaji za kreiranje reklama i prodaju proizvoda.

Mask krivac za sve lošije stanje?

Džejk Renzela, predavač računarstva na Univerzitetu Novog Južnog Velsa, i Vlada Rozova, istraživač mašinskog učenja na Univerzitetu u Melburnu, opisali su “začarani krug vještačkog angažovanja”, gdje AI botovi stvaraju slike koje zatim promovišu i ponovo dijele drugi AI nalozi. Ciklus koji “više uopšte ne uključuje ljude”. Kao primjer naveli su viralnu objavu “Škamp Isus” (Shrimp Jesus). To je AI-generisana sliku koja je 2024. postala popularna na Facebooku.

Tehnološki urednik “The Guardiana” Aleks Hern takođe je optužio Ilona Maska i njegovu platformu X da pogoršavaju ovaj fenomen. Smatra da je Mask omogućio da verifikovani nalozi zarađuju više novca sa većim brojem interakcija. Hern tvrdi da je Mask time “učinio profitabilnim kupovinu plave oznake, povezivanje s modelom velikog jezika i puštanje da takav nalog divlja odgovarajući na viralni sadržaj”.

Internet je prazan i bez ljudi

Tim istraživača sa Univerziteta u Cirihu kreirao je AI botove koje su postavili na popularni sabredit r/changemyview. Testirali su mogu li da ubijede korisnike da promjene mišljenje o kontroverznim temama. Redit je zaprijetio tužbom, pa studija nikada nije objavljena.

“Teorija mrtvog interneta” postala je viralna krajem 2010-ih i početkom 2020-ih na forumima poput Redita i drugih sajtova. Jedan korisnik pod imenom IlluminatiPirate objavio je post koji je imao više od 362.000 pregleda. U njemu je tvrdio da je internet “prazan i bez ljudi”. I da je većina “navodno ljudskog sadržaja” zapravo kreirana pomoću AI.

(Izvor vijesti: Forbes)

Podijeli tekst sa drugima na:

Čudna karta Evrope: Zemlje regiona žute i narandžaste (FOTO)

Na platformi Reddit pojavila se pomalo neuobičajena karta Evrope, na kojoj su zemlje obojene različitim nijansama narandžaste, plave, žute i tamno crvene boje.

Riječ je o prikazu kada tačno lišće u pojedinim zemljama počne mijenjati boju i padati tokom jeseni.

Zanimljivo je vidjeti gdje se u ovu priču uklopila BiH i pojedini dijelovi zemlje, ali i susjedne države.

Dijelovi Evrope u sivoj zoni

Podaci su podijeljeni po mjesecima – avgust, septembar, oktobar i novembar.

Zanimljivo je i vidjeti kako su neki dijelovi Evrope u ‘sivoj zoni’, što prema karti prikazuje područja u kojima nema previše sezonske vegetacije.

Bosna i Hercegovina potpuno je žuta, što znači da ovdje pravi jesenji ugođaj počinje u oktobru, a Srbija je, kao i Hrvatska, miks narandžaste i žute, što znači da lišće primarno pada u septembru i oktobru.

Narandžasta je sjeverna Srbija, dok se južni dio žuti. Sjeverniji dio Hrvatske, Zagorje, prikazano je u žutoj boji, što znači da tamo lišće opada malo kasnije tokom oktobra, dok su Lika i Slavonija čvrsto narandžaste, što ih svrstava u septembarske oblasti.

Situacija u Italiji malo složenija

Slovenija je žuta, dok je situacija u Italiji malo složenija. Južni dijelovi Italije, uključujući Siciliju, obojeni su tamno crvenom bojom, što označava jesenji ugođaj već u avgustu.

Evropski dio Rusije prikazan je tamno narandžastom bojom – kod njih vizuelna jesen počinje u septembru. Zemlje Skandinavije kreću u septembru i oktobru, baš kao i Njemačka, Francuska, Velika Britanija i velika većina zemalja u Evropi.

Ipak, izuzeci su Ibersko poluostrvo, koji je poprilično crven i svrstava se u septembarske oblasti, dok su veliki dijelovi poluostrva u sivim zonama.

When leaves change colour and fall across European vegetation
byu/nohup_me inMapPorn

Ljeto u južnoj Evropi vruće i suvo

Neko je u komentarima objasnio zašto sjeverne i južne zemlje imaju razlike u padu lišća i mijenjanju boja na stablima:

“Ljeto u južnoj Evropi je stvarno vruće i suvo. Nekoliko listova počinje opadati tokom ljeta jer se potpuno osuše. Masovno opadanje događa se kasnije, oko novembra, zavisno od vremena. Nije da dođete u Španiju u avgustu i vidite drveće s jesenjim bojama i lišćem po tlu. Pretpostavljam da su sjeverna područja vlažnija i sa umjerenim ljetima, tako da lišće zaista ne umire i ne opada tokom običnog ljeta.”

(Izvor vijesti: Dnevno)

Podijeli tekst sa drugima na: