Kategorija: Edukacija

Za mnoge ljudi kafa je neizostavan dio jutarnje rutine – poboljšava budnost, daje energiju i često je prvi korak u novom danu.

Ali prema neurolozima, postoji način da se to učini još korisnijim za zdravlje mozga.

Dodavanjem određenih začina, kafa može postati moćan saveznik u očuvanju mentalnih funkcija i prevenciji neurodegenerativnih bolesti.

Poznat po svojim antiinflamatornim svojstvima i sposobnosti da poboljša cirkulaciju, đumbir može pomoći u održavanju zdravih neurotransmitera, što doprinosi boljoj koncentraciji i mentalnoj oštrini.

Dodavanje đumbira u kafu može pružiti dodatni energijski podsticaj za početak dana.

Kurkuma

Ovaj začin sadrži kurkumin, jedinjenje koje povećava nivo neurotrofnog faktora (BDNF), ključnog za stvaranje novih neurona i zaštitu mozga od degenerativnih procesa.

Kurkuma ne samo da poboljšava ukus kafe, već takođe pruža snažnu podršku kognitivnom zdravlju.

Cimet

Bogat antioksidansima, cimet pomaže u zaštiti moždanih ćelija od oksidativnog stresa, koji može ubrzati starenje i smanjiti kognitivne sposobnosti.

Pored toga, cimet pomaže u stabilizaciji nivoa šećera u krvi, što može poboljšati mentalnu jasnoću.

Muškatni oraščić

Ovaj aromatični začin sadrži jedinjenja koja mogu zaštititi neurone i poboljšati pamćenje. Umjereno dodat kafi, može biti ukusan i koristan dodatak.

Crni biber

Iako se retko povezuje sa kafom, crni biber igra ključnu ulogu u povećanju apsorpcije kurkumina iz kurkume, čime se pojačava njegov efekat na mozak.

Zašto kafi dodati začine?

Kombinacija ovih začina ne samo da poboljšava ukus kafe već i povećava unos antioksidanata i antiinflamatornih jedinjenja, koja su ključna za održavanje zdravog mozga.

Redovna konzumacija ovako obogaćene kafe može doprineti boljoj koncentraciji, zaštiti od neurodegenerativnih oboljenja i dugotrajnom očuvanju mentalnih funkcija.

U svijetu feng šuija, biljke nisu samo lijepe dekoracije, već i moćni simboli koji mogu privući pozitivnu energiju u vaš dom.

Raskošno cvijeće obožavamo zbog dekoracije, ali i nekih drugih zanimljivih stvari u koje želimo da vjerujemo.

Ako želite da poboljšate svoj ljubavni život, privučete više novca ili jednostavno unesete više sreće u svakodnevicu, postoje tri biljke koje će vam u tome pomoći.

Svaka od njih ima specifične osobine koje mogu da podstaknu harmonične promjene u vašem životu. Upoznajte biljke koje prema feng šui principima donose blagoslov i dobrostanje u svaki kutak vašeg doma.

Bambus

Bambus je poznat kao biljka koja privlači sreću i pozitivnu energiju. Feng šui stručnjaci vjeruju da uvijena verzija bambusa donosi uspjeh, dok dva bambusa u jednoj vazi mogu pomoći u privlačenju ljubavi i stabilnog braka.

Za veću količinu uspjeha i novca u domu, preporučuje se držanje tri ili devet bambusa. Najbolje mjesto za njih je lijevi dio kuće, što je što dalje od ulaznih vrata.

Orhideja

Orhideja je čaroban cvijet koji feng šui koristi za privlačenje nove ljubavi. Ako ste usamljeni, stavite orhideju u spavaću sobu, pored kreveta na noćnom ormariću, kako bi iskoristili njenu magiju.

Zlatni bršljan

Zlatni bršljan je dekorativna biljka koja odbija negativnu energiju.

Feng šui savjetuje da ga stavite u “mrtve” uglove u domu, poput praznih polica, jer on odbija negativnosti i privlači svjetlost.

Napokon je malo ugrijalo, a sa sunčaanim danima dolaze nam i radovi u vrtu i bašti. Ovo su neke od preporuka šta možete posaditi u martu.  Preporuka je  da se sadi povrće koje je otporno na hladnije temperature i koje brzo raste.

Evo nekoliko predloga:

1. Luk (sjetva luka) – Luk može da se sadi u martu, posebno u toplijim dijelovima zemlje. Sadi se u redove i treba mu puno svjetlosti.

2. Rotkvice – Rotkvice su brzorastuće biljke i mogu da se sade u martu, čak i na otvorenom ako nije previše hladno. Mogu se posaditi direktno u zemlju.

3. Brokoli – Brokoli je povrće koje podnosi niže temperature i može da se sadi rano u proljeće. Sadi se iz sjemena, ali u hladnijim predjelima može biti potrebno da se posije u kontejnere i da se presadi kasnije.

4. Špinat – Otporan na hladnoću i može se sijati direktno u zemlju u martu. Dobro uspjeva u hladnijim uslovima.

5. Grašak – Grašak je još jedno povrće koje voli hladnije vrijeme, pa se može sijati u martu. Brzo raste i nije previše zahtjevan.

6. Kelj – Kelj je otporan na mraz i može se sijati u martu. Potrebno je dovoljno svjetlosti, ali može da izdrži niske temperature.

7. Peršun – Peršun se može sijati ranije u proljeće, a ako imate u planu gajiti ga, mart je dobar period za početak.

Preporučuje se da se biljke u martu sade na mjestima gdje su zaštićene od hladnih vjetrova i mraza, kao i da se koriste odgovarajući agrotehnički postupci za zaštitu mladih biljaka od niskih temperatura.

Koliko dugo možemo živjeti zavisi ne samo od genetike, već i od načina ishrane, tvrdi Den Bitner, istraživač Plavih zona – područja u svijetu gdje ljudi najčešće dožive stotu.

Analizirajući navike dugovječnih zajednica iz Japana, Italije, Grčke, Kostarike i SAD-a, Den Bitner i njegov tim otkrili su jednu zajedničku nit – pasulj na meniju svakog dana.

“Jedena šolja pasulja dnevno povezana je s oko četiri dodatne godine životnog vijeka. Dakle, ako želite da saznate šta je neka stogodišnjakinja jela kako bi doživjela sto godina, morate znati šta je jela tokom cijelog svog života – kao djevojčica, kao majka, u srednjim godinama i nakon odlaska u penziju”, ističe Bitner na svom Instagram profilu i dodaje:

“Za potrebe pisanja knjige ‘The Blue Zones Kitchen’ sproveli smo ono što se naziva meta-analiza. Pronašli smo 155 istraživanja o ishrani sprovedenih u posljednjih 100 godina u svih pet Plavih zona. I kada pogledate čime su se ljudi tradicionalno hranili, otkrivate da su pasulj jeli gotovo svakog dana – otprilike jednu šolju dnevno. A zasebno gledano, znamo da je jedna šolja pasulja dnevno povezana s oko četiri godine dužim životnim vijekom.”

Šta kaže nauka?

Njegovi zaključci potvrđuju ono što nauka već dugo sugeriše – mahunarke su bogate vlaknima, proteinima i antioksidansima, a istovremeno pomažu u regulaciji šećera u krvi i smanjuju rizik od hroničnih bolesti, prenosi Kurir.

Često nam je potrebna detoksikacija organizma, pa s vremena na vrijeme treba obratiti pažnju koju vrstu hrane unosimo u organizam.

Kada je riječ o jetri, to je organ koji se sam regeneriše, ali je potrebno posebno voditi računa koje namirnice njoj odgovaraju, jer je ona jedan od najvažnijih organa u našem tijelu.

Da biste se riješili masnoće u jetri, počnite da pijete sok od mrkve.

Koja je funkcija jetre?

Jetra pomaže u različitim vitalnim funkcijama kao što su varenje, metabolizam, detoksikacija i slično, a otprilike 25 odsto svjetske populacije je pogođeno bolestima jetre koje mogu biti različitih tipova kao što su hepatitis, ciroza, bolest masne jetre ili nealkoholna masna bolest jetre, piše “Sarvoday a hospital”.

Bolesti jetre, ako se ne otkriju na vrijeme i ne liječe, mogu dovesti do oštećenja funkcije jetre i postati fatalne.

Osigurajte njeno nesmetano funkcionisanje napitkom od mrkve koji treba da pijete ujutru na prazan stomak.

Mrkva je bogata beta-karotenom, koji se u tijelu pretvara u vitamin A. Vitamin A je neophodan za zdravlje jetre, jer pomaže u zaštiti jetre od oštećenja.

Sok od mrkve takođe pomaže u poboljšanju varenja i detoksikacije.

Šta vam je potrebno?

• Mrkve ( oko šest komada)
• Jedan manji komad đumbira
• Jedan veći limun 200 ml vode

Priprema soka od mrkve:

• Mrkve oljuštite, operite pod mlazom vode, đumbir oljuštite, a limun ogulite.
• Sve sastojke, (limun bez kore), stavite u blender i dobro izblendirajte.
• Kada se sve lijepo sjedini, dobili ste napitak koji treba da pijete na prazan stomak, a poslije kog će vam jetra biti zahvalna,

Proljeće je pravo vrijeme za uživanje u prirodi, ali i za pripaziti na zdravlje, osobito kod starijih osoba. Evo nekoliko preporuka za starije osobe u proljeće:

1. Proljetno čišćenje i organizacija

Proljeće je savršen trenutak za čišćenje prostora i organizaciju doma. To može poboljšati mentalno zdravlje, smanjiti stres i učiniti prostor ugodnijim. Osigurajte da su staze i hodnici slobodni od prepreka, a tepisi ili prostirke učvršćeni kako bi se spriječili padovi.

2. Povećanje tjelesne aktivnosti

Šetnje u prirodi: Svježi zrak i šetnje u parku ili prirodi mogu poboljšati cirkulaciju, snagu mišića i opće zdravlje. Preporučuje se 30 minuta lagane šetnje dnevno.
Lagane vježbe: Ako je moguće, uključite lagane vježbe za fleksibilnost i ravnotežu, poput joge ili tai chija, kako biste smanjili rizik od padova i poboljšali mobilnost.

3. Uzimanje dovoljne količine vitamina i minerala

Proljeće je vrijeme kad se počinju pojavljivati svježi plodovi i povrće. Preporučuje se konzumirati hranu bogatu vitaminima, osobito vitaminom D (koji je važan za kosti) i vitaminom C (koji pomaže u jačanju imuniteta). Dobar izvor kalcija su mliječni proizvodi, dok će sezonske voće i povrće poput jagoda, naranči i šparoga biti odličan izbor.

4. Zaštita od sunca

Iako proljetno sunce može biti ugodno, potrebno je zaštititi kožu od UV zraka. Nošenje kape, sunčanih naočala i lagane, ali zaštitne odjeće te korištenje kreme za sunčanje pomaže smanjiti rizik od opekotina i prijevremenog starenja kože.

5. Proljetne alergije

Ako starija osoba pati od sezonskih alergija (poput peludne groznice), može se pojaviti kihanje, kašalj, svrbež očiju ili nosne kongestije. Preporučuje se konzultirati liječnika radi preporuka za upravljanje alergijama, poput antihistaminika.

6. Hidratacija

Iako proljeće nije vruće kao ljeto, važno je održavati hidrataciju, jer tijelo i dalje gubi vodu kroz znoj, posebno dok se krećemo na svježem zraku. Pijenje dovoljno vode ključno je za održavanje energije i dobrog zdravlja.

7. Pripaziti na promjene vremena

Proljetno vrijeme može biti nestabilno, s čestim promjenama temperature. Starije osobe trebaju biti oprezne kod previše naglih temperaturnih skokova, jer to može utjecati na zdravlje, osobito na srce i krvni tlak. Topla i udobna odjeća prilagođena vremenskim uvjetima može pomoći.

8. Mentalno zdravlje i društvene aktivnosti

Proljeće je savršeno za izlazak iz kuće i sudjelovanje u društvenim aktivnostima. Organizirajte druženja s prijateljima i obitelji, ili uključite stariju osobu u lokalne aktivnosti, kao što su klupski susreti, kreativne radionice ili volonterski rad.

Stariji ljudi mogu uživati u svim ljepotama proljeća, uz nekoliko opreznih koraka koji će im pomoći da ostanu zdravi i sigurni.

Kada je u pitanju mlijeko, danas postoji širok izbor, a svako od njih, kao što su bademovo, sojino, ovseno, pirinčano, kokosovo i druga biljna mleka, nude jedinstveni ukus.

Uprkos sve većoj ponudi biljnih alternativa, kravlje mlijeko je posebno nutritivno bogato iz nekoliko razloga, pre svega zbog sadržaja proteina. Naime, ovo mlijeko sadrži više proteina po porciji od većine drugih vrsta mleka, što ga čini odličnim izborom za ljude koji žele da povećaju unos proteina.

Kravlje mlijeko ne samo da obezbjeđuje veću količinu proteina, već ih obezbeđuje i u efikasnijem obliku. Amino kiseline u mliječnim proteinima su u idealnom odnosu za stimulisanje rasta mišića, njihovu obnovu i opšte zdravlje.

Pored toga, mlijeko sadrži vitamin D i kalcijum, koji su neophodni za zdravlje kostiju i rade sinergijski sa proteinima kako bi podržali funkciju mišića i sprečili gubitak koštane mase.

Kazein i proteini surutke pružaju visokokvalitetan, kompletan proteinski profil koji sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina. Tijelo ih ne može proizvesti samo, već se moraju unositi ishranom. Kravlje mlijeko se smatra potpunim proteinom jer sadrži sve esencijalne aminokiseline u pravim razmerama.

Demencija je sve veći globalni zdravstveni problem, a broj oboljelih neprestano raste. Međutim, istraživanja pokazuju da određene životne navike mogu da smanje rizik.

Prema studiji iz 2024. godine, trenutno 120 miliona ljudi pati od kognitivnog pada i Alchajmerove bolesti, a očekuje se da će taj broj dosegnuti 150 miliona do 2030. i 190 miliona do 2050. godine.

Srećom, istraživanja pokazuju da određene životne navike mogu da smanje rizik od razvoja demencije, a jedna od ključnih mjera je fizička aktivnost, prenosi B92.

Novo istraživanje sa Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health pokazalo je da samo 35 minuta nedjeljno fizičke aktivnosti, odnosno pet minuta dnevno, može da smanji rizik od demencije za prosječno 41 odsto.

Ovo vrijedi bez obzira na godine ili nivo snage, pa čak i stariji i slabiji ljudi mogu da imaju koristi od lagane aktivnosti poput šetnje ili plivanja.

Povećanje fizičke aktivnosti, čak i samo pet minuta dnevno, može da smanji rizik od demencije.

Studija je otkrila da se rizik dodatno smanjuje s povećanjem vremena vježbanja.

Ispitanici koji su vježbali 35 do 69.9 minuta nedjeljno (pet do deset minuta dnevno) imali su smanjenje rizika od 60 odsto, dok je kod onih koji su se bavili 70 do 140 minuta nedeljno (10-20 minuta dnevno) rizik smanjen za 63 odsto.

“Naša otkrića sugerišu da povećanje fizičke aktivnosti, čak i samo pet minuta dnevno, može da smanji rizik od demencije kod starijih odraslih”, istakao je jedan od autora studije, istraživač i naučnik dr. Amal Vanigatunga za Parade.

Ovo istraživanje dodatno potvrđuje da je bilo kakva fizička aktivnost, bez obzira koliko mala, bolja nego nikakva, pogotovo kad se radi o bolesti za koju trenutno ne postoji lijek.