Kategorija: Edukacija

Zahvaljujući niskom intenzitetu i fleksibilnosti, ova rutina se lako uklapa u svakodnevne obaveze. Iako se često preporučuje dnevni cilj od 10.000 koraka, sat vremena brzog hodanja donosi oko 5500 koraka, što je već više od pola tog cilja.

Na društvenim mrežama sve više pažnje privlači novi fitnes trend pod nazivom 6-6-6 izazov. Riječ je o jednostavnoj, ali efikasnoj rutini hodanja koja ne traži nikakvu posebnu opremu niti komplikovana pravila. Cilj izazova je podstaći ljude na redovno kretanje, čak i ako imaju gust raspored, piše New York Post.

Pravila izazova su vrlo jasna

Svaki dan preporučuje se 60 minuta brzog hodanja, idealno u 6 sati ujutru ili 6 sati uveče. Osim toga, uključuje se i šest minuta zagrijavanja prije šetnje te šest minuta istezanja i smirivanja nakon nje.

Zahvaljujući niskom intenzitetu i fleksibilnosti, ova rutina se lako uklapa u svakodnevne obaveze. Iako se često preporučuje dnevni cilj od 10.000 koraka, sat vremena brzog hodanja donosi oko 5500 koraka, što je već više od pola tog cilja.

Hodanje, osim što pomaže u kontroli tjelesne težine, pozitivno djeluje i na gustinu kostiju, insulinsku osjetljivost, krvni pritisak, cirkulaciju i zdravlje srca.

Takođe, utiče na raspoloženje i olakšava varenje. Prema preporukama američkog Ministarstva zdravlja, odrasli bi trebalo da imaju najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično – što ovaj izazov u potpunosti pokriva.

Jutarnje šetnje doprinose boljem snu

Stručnjaci ističu kako i jutarnje i večernje šetnje imaju svoje prednosti. Hodanje nakon jela pomaže u regulaciji šećera u krvi i poboljšava zdravlje organa za varenje i kardiovaskularnog sistema, dok jutarnje šetnje, zbog izloženosti prirodnom svjetlu, doprinose boljem snu.

Večernje šetnje, s druge strane, pomažu u oslobađanju od stresa nakupljenog tokom dana.

Trenerica Lindsey Bomgren kaže da je glavni cilj izazova pomoći ljudima da usvoje redovnu naviku kretanja i da im određeno doba dana, poput 6 sati, posluži kao podsjetnik da je vrijeme za šetnju. Njen kolega Matt Dustin dodaje da vrijeme dana nije presudno, već dosljednost.

Za one koji žele dodatno pojačati svoj trening, preporučuje se dodavanje treninga snage dva do tri puta sedmično ili korišćenje prsluka s utezima tokom hodanja – ako im to odgovara.

(Izvor vijesti: Oslobođenje)

Da li sreća može da se kupi? Za većinu ispitanika jednog novog istraživanja u Americi, odgovor je „da”, ali po visokoj cijeni. Šest od deset učesnika ankete konsultantske firme Empover vjeruje da novac može da kupi sreću, ali da im je za takav efekat potrebna plata od oko 284.000 dolara godišnje, iako je prosječna plata u SAD oko četiri puta manja.

Teret rasta cijena osjeća 81 posto ispitanika

Kada je riječ o vrijednosti imovine koja bi bila dovoljna za osjećaj blagostanja i zadovoljstva, ona iznosi 1,2 miliona dolara, što je daleko veći iznos od prosječne vrijednosti američkih domaćinstava procijenjene na oko 192.000 dolara.

Novo istraživanje sprovedeno je u teškom periodu za američku ekonomiju, djelimično zbog uticaja inflacije koja raste već duže od godinu dana, a prema anketi, 81 posto ispitanika priznalo je da osjeća teret rasta cijena, piše Si-Bi-Es.

Dok je prosječan godišnji iznos koji bi mogao da „kupi sreću” iznosio 284.000 dolara, milenijalci među ispitanicima, odnosno pripadnici generacije rođene između 1981. i 1996, imali su najveće apetite i njihov prosječan željeni iznos bio bi veći od pola miliona dolara.

Empover navodi da su njihove težnje vjerovatno izazvane time što su najveći dio života bili suočavani s različitim vidovima ekonomske krize, poput Velike recesije, baš u vrijeme kada je veliki dio njih počeo da se zapošljava.

Nobel za studiju o novcu i sreći

Može li novac da kupi sreću tema je naučnih istraživanja već decenijama, a ove godine je Nobelovom nagradom za ekonomiju nagrađen upravo Danijel Kaneman, koji je u nedavnoj studiji sa kolegama sa Prinston univerziteta otkrio da kontinuirani povraćaj neke investicije u iznosu od pola miliona dolara godišnje može da utiče na zadovoljstvo životom, ali da veći iznos od toga ne predstavlja veliku razliku u percepciji.

Ipak, za mnoge Amerikance sreća se ne postiže samo kroz veliko bogatstvo, ističe Empover.

Prema studiji, 67 posto ispitanika je navelo da bi bili srećniji kada bi na vrijeme mogli da plaćaju sve račune i zaduženja, a više od polovine kada ne bi imali dugove i mogli da bez brige sebi priušte neke luksuzne stvari.

Za 45 procenata najveća sreća bila bi posjedovanje sopstvenog doma, a sedam od deset ispitanika reklo je da bi više novca moglo da riješi većinu njihovih problema.

(Izvor vijesti: Politika)

Iako najčešće završi u smeću čim iscijedimo njegov sok, limun je zapravo pravo čudo za čišćenje doma – i to potpuno prirodno.

Ono što mnogi ne znaju jeste da i sam iscijeđeni limun može imati višestruku upotrebu, često efikasniju od mnogih hemikalija koje držimo ispod sudopere.

1. Sudopera i slavine – sjaj bez mrlja

Iscijeđenim limunom jednostavno pređite po površinama od inoxa – uključujući slavine, sudoperu i ručke – a potom prebrišite suvom krpom. Uklanja kamenac, vodene mrlje i daje prirodan sjaj.

2. Osvježivač daske za rezanje

Drvena daska za rezanje upija mirise i lako se uprlja. Pređite po njoj polovinom limuna posutom sa malo soli ili sode bikarbone. Dezinfikuje, izbjeljuje i uklanja neprijatne mirise.

3. Unutrašnjost mikrotalasne pećnice

Iscijeđeni limun stavite u činiju s vodom i zagrijte u mikrotalasnoj 3–5 minuta, dok se ne stvori para. Ostavite još nekoliko minuta zatvoreno, a zatim samo prebrišite krpom. Masnoće i mrlje nestaju bez ribanja.

4. Osvježivač frižidera

Jednu polovinu korištenog limuna stavite na mali tanjirić i ostavite u frižideru. Neutralizuje neprijatne mirise, a prostor ostaje svjež i prirodno dezinfikovan.

5. Za uklanjanje kamenca sa kuvala i čajnika

Iscijeđene kore ubacite u vodu i prokuhajte u kuvalu ili čajniku. Ostavite da odstoji pola sata pa isperite. Kamenac se topi bez imalo agresivnih sredstava.

6. Prozori i ogledala bez tragova

Dodajte ostatke limuna u bočicu s toplom vodom i malo sirćeta – i dobićete savršen prirodni sprej za čišćenje staklenih površina bez tragova.

Limun je višestruko koristan – i za zdravlje, i za dom. Sljedeći put kad iscijedite limun za čaj ili limunadu, nemojte ga baciti. Iskoristite ga do kraja – i neka vaš dom zablista prirodnim sjajem,

(Izvor vijesti: Ebrod)

Domaći mljeveni paradajz je nezaobilazan dio zimnice.

Za razliku od soka od paradajza, koji se često kuva, ovaj recept omogućava da spremite paradajz bez kuvanja, a da pritom sačuvate svježinu i ukus, uz dug vijek trajanja – čak do dvije godine.
Zašto je domaći mljeveni paradajz dobar izbor za zimnicu?

Mljeveni paradajz je savršen za pripremu raznih jela tokom zime: supa, paprikaša, sosova i variva. Priprema bez kuvanja štedi vrijeme i čuva prirodni ukus i hranljive materije. Korišćenje konzervansa poput vinobrana i soli garantuje dugotrajnost, dok peršun dodaje svježinu i aromu.

Sastojci:

10 kg svježeg paradajza
5 ravnih supenih kašika soli
1 kesica vinobrana (prirodni konzervans)
2 vezice svježeg peršunovog lišća

(Opcionalno) nekoliko ljutih papričica za one koji vole pikantno

Korak po korak: Kako napraviti domaći mljeveni paradajz bez kuvanja

Priprema paradajza: Operite paradajz i odstranite dio oko peteljki. Paradajz krupno isijecite.

Mljevenje: Sameljite paradajz na mašini za meso koristeći najkrupnije sito. Cilj je da paradajz ne postane tečan kao sok, već da zadrži teksturu.

Dodavanje začina: U veliku šerpu sipajte samljeveni paradajz. Dodajte so, vinobran i sitno isjeckano peršunovo lišće. Dobro promiješajte drvenom varjačom.

Odležavanje: Ostavite smjesu da odstoji najmanje 2 sata na sobnoj temperaturi. Ovo pomaže da se ukusi prožmu i da vinobran djeluje.

Punjenje tegli: Još jednom promiješajte i sipajte u čiste tegle ili staklene flaše sa širokim otvorom.

Zatvaranje i čuvanje: Hermetički zatvorite i čuvajte na hladnom, tamnom mjestu

(Izvor vijesti: Krstarica)

Ako volite da eksperimentišete s biljkama kod kuće, trik sa smokvama koji postaje viralan mogao bi da vas oduševi.

Sve što vam je potrebno jesu četiri svježe smokve i malo zemlje – i ubrzo ćete imati nove sadnice bez mnogo truda i bez skupih alata. Ova jednostavna metoda razmnožavanja smokve postaje hit među baštovanima širom svijeta.

Šta se dešava kada zakopate smokve u saksiju?

Razmnožavanje smokava pomoću plodova je prirodan i veoma učinkovit način da dobijete novu biljku. Zakopavanjem četiri smokve u vlažnu zemlju i uz stvaranje mikroklime, možete stimulisati razvoj korijena i rast mladica u roku od nekoliko sedmica.

Sve više ljubitelja biljaka dijeli svoje uspjehe na mrežama, prikazujući kako su im iz smokava počele nicati male sadnice koje se potom razvijaju u zdrava stabla. Ova metoda se posebno preporučuje početnicima koji žele jednostavan i brz način za uzgoj korisnih voćki kod kuće.

Zašto baš smokva?

Smokva (Ficus carica) je mediteranska biljka poznata po svojim slatkim i hranljivim plodovima. Osim što je izuzetno ukusna, smokva je i bogata vitaminima, vlaknima i antioksidansima. Može rasti kao drvo ili grm, a uspijeva i u saksijama na terasama, balkonima i manjim dvorištima.

Ukoliko je pravilno njegujete, smokva može rađati svake godine i donijeti vam obilje plodova čak i u urbanim uslovima.

Kako zakopati smokve i započeti uzgoj: korak po korak

Odaberite saksiju: Koristite dublju saksiju (minimum 30–40 cm dubine) s otvorima za drenažu.

Pripremite zemlju: Koristite mješavinu plodne baštenske zemlje, pijeska i komposta za optimalan protok vode.

Pripremite smokve: Uz pomoć noža, odstranite vrh svake smokve, ostavljajući dio stabljike koji ćete zakopati.

Zakopajte plodove: Rasporedite četiri smokve ravnomjerno u zemlju, na dubinu od 5–8 cm, i prekrijte ih zemljom.

Zalijte i pokrijte: Zemlju blago zalijte i saksiju pokrijte providnom plastičnom posudom ili folijom kako biste stvorili efekat staklene bašte.

Sačekajte nicanje: Nakon 3 do 4 sedmice, primijetićete prve izdanke. Kada narastu do 10 cm, presadite ih u posebne saksije.

Briga o mladim sadnicama smokve

Kada se pojave prvi izdanci, važno je obezbijediti dovoljno svjetla i topline. Idealna temperatura za rast je između 20 i 30°C. Zalivajte umjereno, samo kada je gornji sloj zemlje suv. U početku ih ne izlažite direktnom suncu.

Za brži razvoj, možete ih jednom mjesečno prihranjivati organskim đubrivom. Veoma je važno zaštititi mlade biljke od insekata i gljivica, pa povremeno prskanje prirodnim preparatima može pomoći.

Iznenađujuće jednostavan trik za domaći uzgoj smokvi

Ova metoda ne samo da je jednostavna, već daje odlične rezultate bez velikih ulaganja. Ako imate četiri smokve viška – nemojte ih baciti! Zakopajte ih u saksiju, obezbijedite osnovne uslove i posmatrajte kako iz ničega nastaje nova biljka. Smokva ne samo da će ukrasiti vaš dom, već će vam uzvratiti zdravim i ukusnim plodovima.

(Izvor vijesti: Ona.rs)

Način na koji spavamo može mnogo toga da otkrije o našem opštem zdravlju. Ali dok mnoge brine samo dužina sna, važno je i kada idemo na spavanje.

Stalno nas podsjećaju novinski članci i objave na društvenim mrežama da bi trebalo više da spavamo. Vjerovatno ne morate ponovo da čujete – nedovoljno sna je loše za vaš mozak, srce i opšte zdravlje, a da ne pominjemo kožu.

Jedna studija povezuje šest karakteristika vezanih za spavanje i rizik od 172 bolesti. Kako se navodi u istraživanjima, grupa ljudi sa lošim snom ima 2,8 puta veći rizik od dobijanja Parkinsonove bolesti i 1,6 puta veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

U istraživanju učestvovalo 88.000 ljudi

Koliko nam je sna potrebno? I šta nam puno spavanja zaista može reći o našem zdravlju?

Rezultati su dobijeni na osnovu podataka više od 88.000 ljudi koji su učestvovali u studiji.

Naučnici sa Univerziteta u Pekingu i Univerziteta vojne medicine u Kini proučavali su zdravstvene efekte šest karakteristika vezanih za san: dužinu, početak, ritam, obim, efikasnost sna i učestalost buđenja tokom noći.

Tokom prosječnog praćenja od 6,8 godina, otkriveno je da su 172 bolesti bile povezane sa ovim karakteristikama spavanja, a mnoge su bile vezane samo za jednu osobinu.

Da bi sve analize bile potpune, u istraživanjima je korišćena baza podataka Nacionalnog istraživanja o zdravlju i ishrani Sjedinjenih Država (NHANES).

Ispostavilo se da je ritam spavanja tri puta u većoj korelaciji sa bolestima nego trajanje i početak sna.

Termin „ritam spavanja“ odnosi se na cikluse budnosti i sna, od trenutka kada osoba ode u krevet do trenutka kada se budi svakog dana.

Viši autor i epidemiolog Šengfeng Vang sa Univerziteta u Pekingu napominje da je „vrijeme da proširimo našu definiciju dobrog sna izvan samog trajanja“.

„Postojeća literatura se nesrazmjerno više bavila trajanjem sna nego drugim karakteristikama spavanja“, pišu autori studije, predvođeni Đimeng Vangom sa Kineskog vojnomedicinskog univerziteta.

Najnepravilniji ritmovi spavanja, za razliku od onih najdosljednijih, bili su, prema rezultatima studije, povezani sa dijabetesom tipa 2, primarnom hipertenzijom, hroničnom opstruktivnom bolešću pluća, akutnom bubrežnom insuficijencijom i depresijom.

Kvalitet sna povezan sa nekoliko bolesti

Najjača povezanost između bolesti i sna, odnosno poremećaja sna, bila je kod Parkinsonove bolesti.

Početak i kvalitet sna bili su povezani sa nekoliko bolesti. Ljudi koji su odlazili u krevet poslije 00.30 imali su 2,6 puta veću vjerovatnoću da razviju cirozu jetre u poređenju sa onima koji su odlazili u krevet prije 23.30.

Podaci dobijeni u istraživanju rezultat su monitora za san koji se mogu nositi, kao i subjektivnih izvještaja.

Skoro četvrtina samoproglašenih „dugospavača“ zapravo je spavala manje od šest sati noću. Rezultati ukazuju da oslanjanje isključivo na ankete, kao što su to činile prethodne studije spavanja, možda nije pouzdano.

„Kao što pokazuju naše analize, ova dramatična pogrešna klasifikacija trajanja spavanja unijela je značajnu pristrasnost u procjeni veličine efekta za brojne bolesti, uključujući moždani udar, ishemijske bolesti srca, kardiovaskularne bolesti i depresivnu epizodu i rekurentni depresivni poremećaj. Naši nalazi naglašavaju zanemareni značaj pravilnosti spavanja“, rekao je Đimeng Vang sa Kineskog vojnomedicinskog univerziteta.

(Izvor vijesti:RTS)