Kategorija: Edukacija

Ljuska bijelog luka obiluje fenilpropanoidima koji su puni antioksidansa. Zato je odlična za imunitet i ima antikancerogena svojstva.

Mnogi stručnjaci se slažu da ljuska ima više vrednih materija od samog luka.

Bogata je i specifičnim flavonolima koji snižavaju krvni pritisak i sprečavaju taloženja na arterijama. Sadrži i puno vlakana. Svi ovi sastojci odlični su za zdravlje srca, probavne probleme i snižavanje holesterola, te nekih tipova karcinoma.

Prilikom korišćenja ljuske bijelog luka pazite da ona bude organska, jer ćete u protivnom unositi pesticide u ishranu.

Ljuske su dobre, ni manje ni više, nego za supu. Jednostavno je dodajte svim sastojcima za supu i skuvajte. Izvadite je tokom cijeđenja supe. Ako se bojite prejakog ukusa, dodajte samo kašičicu do dvije ljuski, a ako volite jak ukus bijelog luka možete staviti i cijelu šaku.

Supu možete da skuvate i samo od ljuski bijelog luka. Gotova je već za 10-15 minuta nakon što voda počne da vri. Tečnost koju ovako dobijete možete iskoristiti i za kuvanje pirinča ili dodatak raznim sosevima, a možete je odmah pojesti kao supu, uz dodatak rezanaca ili knedli po želji.

Riba bi trebalo bar dva puta nedeljno da se nađe na tanjiru, poručuju doktori i nutricionisti, ali kako znati koja je najbolja za naš organizam?

Riba nam nije uvijek dostupna, a mora se priznati da nije ni mnogo popularna hrana u našim krajevima.

Riba i morski plodovi važan su izvor brojnih vitamina i minerala. Bogati su vitaminom D i omega-3 masnim kiselinama, koje, između ostalog, pomažu dobrom radu srca.

Evo koje su najzdravije ribe na svijetu:

Sardine su odličan izbor, navode mediji. Prepune su omega-3 masnih kiselina kojih sadrže čak i više nego hvaljeni losos, a osim toga su i odličan izvor vitamina D i kalcijuma, neophodnog za zdravlje kostiju.

Losos, mnogima omiljen, ali ne baš jeftin, takođe sadrži veliki broj hranjivih sastojaka. Naučnici su otkrili da bioaktivni spojevi specifični za lososa pozitivno utiču na zdravlje.

Otkriveno je da su osobe sa visokim nivoom tih materija u krvi imale manje ukupnog holesterola, holesterola lipoproteina niske gustoće, triglicerida i apolipoproteina B, markera bolesti srca.

Ako pastrmku jedete samo jednom nedeljno, možete da smanjite holesterol, ojačate krvne sudove i nerve, ali i da izbjegnete probleme s pamćenjem u starijem dobu.

Bakalar pruža dovoljno proteina i esencijalnih B vitamina, a blagog je ukusa i odlično se slaže s raznim jelima, pa je dobar izbor za one koji baš i ne luduju za ribom, a željeli bi da povećaju unos te namirnice.

Mediteranski brancin je nemasni izvor proteina i vitamina D, a uz to podržava imunološku funkciju i apsorpciju kalcijuma. Jedna je od omiljenih riba na našim trpezama.

I zubatac se smatra izuzetno korisnim jer sadrži obilje fosfora, kalijuma, kalcijuma, natrijuma i gvožđa.

Skuša ima bogat, specifičan ukus, i spada među najhranljivije ribe. Bogat je proteinima, vitaminima B2, B3, B6 i B12, kao i izuzetno važnim vitaminom D.

Istraživanja su pokazala da ljudi koji redovno jedu skušu imaju niži krvni pritisak i manje holesterola. Zahvaljujući vitaminu D dobra je i za zdravlje kostiju.

Za gustinu kostiju važni su bakar i selen, kojih takođe ima u ovoj ribi.

Ako želite da dodatno poboljšate svoje zdravlje, razmislite o dodavanju jabukovog sirćeta u svoju ishranu.

Dijetetičarka Džulija Zumpano otkriva koliko je jabukovo sirće zaista korisno i da li postoje rizici povezani sa njegovom konzumacijom.

Jabukovo sirće se proizvodi fermentacijom jabuka i sadrži vitamine B i C, sirćetnu kiselinu (koja pomaže u borbi protiv štetnih bakterija), prirodne probiotike i antioksidante. Pored toga, ima i nekoliko zdravstvenih prednosti.

Smanjuje holesterol

Istraživanja su pokazala da konzumiranje jabukovog sirćeta na prazan stomak može smanjiti ukupan holesterol i trigliceride, kao i nivo glukoze u krvi. Takođe povećava nivoe HDL-a ili dobrog holesterola, što pomaže u uklanjanju lošeg holesterola iz krvotoka i smanjuje rizik od srčanih oboljenja.

Reguliše nivo šećera

Prema studijama, redovna konzumacija jabukovog sirćeta na prazan stomak duže od osam nedelja može smanjiti nivo glukoze u krvi. Sirće usporava proces varenja, što usporava oslobađanje glukoze u tijelu.

Podržava zdravlje crijeva

Pošto je jabukovo sirće probiotik, ono podstiče rast dobrih bakterija u crijevima. Ovo može pomoći u održavanju redovnog varenja, jačanju imuniteta i smanjenju problema sa refluksom.

Koristi se kao dezinfekciono sredstvo
Jabukovo sirće može eliminisati određene vrste patogena iz tijela, iako nije efikasno protiv svih njih. Istraživanja su pokazala da se efikasno bori protiv bakterija poput MRSA i E. coli.

Nema dovoljno dokaza da jabukovo sirće pomaže u gubitku težine, ali studija iz 2024. godine pokazala je da njegova dnevna konzumacija može smanjiti tjelesnu težinu, BMI i nivo glukoze, triglicerida i holesterola, piše Yahoo Life.

Prevencija

Jedna do dve supene kašike je dovoljna, kaže Zumpano, a ponekad je i manje od toga korisno. Možete početi sa jednom kašičicom i postepeno povećavati dozu na jednu do dvije supene kašike dnevno.

Zumpano preporučuje miješanje sa vodom kako bi se lakše konzumirao. Možemo ga uzimati prije ili odmah poslije jela da bismo olakšali varenje.

“Kako ćete to prihvatiti zavisi od toga koliko dobro tolerišete i šta želite da postignete”, kaže. Možemo ga koristiti i za prelive za salatu.

Koji su rizici konzumiranja jabukovog sirćeta?

Ako se ne razblaži, može oštetiti sluznicu jednjaka i zubnu gleđ. Takođe može izazvati probavne smetnje i smanjiti nivoe kalijuma, što može ometati efekte određenih lijekova.

Iako je jabukovo sirće bezbjedno kada se konzumira na pravi način – razblaženo, u malim količinama, konsultujte se sa ljekarom da biste bili sigurni da neće ometati lijekove koje uzimate ili pogoršati postojeće zdravstvene probleme.

Postoje jela koja zaista mirišu na neka prošla vremena. Najčešće podsjećaju na neke lijepe trenutke i osoboe koje smo voljeli. Danas ih se prisjećamo, a kako bi vaš dom zamirisao baš kao u najljepšim danima djetinjstva donosimo vam recept za te pomalo zaboravljeni specijalitet.

Popara – recept za ukusno zaboravljeno jelo

Za poparu kažu da je jedno od najukusnijih “sirotinjskih” jela. Glavni njegov sastojak je hljeb koji stoji nekoliko dana. Domaćice su ovo jelo izmislile kako ne bi bacale stari hljeb što se na našim prostorima smatra grijehom.

Kako se priprema popara?

U šerpu sipajte vodu do visine nekoliko prstiju. Možete staviti i više vode, sve zavisi koliku količinu popare želite da napravite. Mjera od 2dl vode i 250 do 300 grama hljeba (oko pola vekne hljeba) je mjera za jednu do dvije porcije.

Uključite ringlu na šporetu na srednju jačinu. Stavite lončić ili šerpu sa vodom na uključenu ringlu, kako bi se voda ugrijala. U vodu ubacite komadić maslaca ili margarina (oko 50 grama). Hljeb izlomite na manje komadiće. Kada voda provri komadiće hljeba ubacite u šerpu. Mješanjem postignite da smjesa bude srednje gusta odnosno da hljeb upije vodu. Ipak budite oprezni da je ne upije previše jer će izgubiti svoj ukus. Kada skuhate hljeb dodajete sir, kravlji, ovčiji ili koziji u zavisnosti koji više volite. Popara se uvijek jede dok je vruća.

Muči vas kašalj? Niste usamljeni, u ovom periodu većina ljudi dijeli iste muke.

Podijelićemo sa vama jedan stari recept protiv kašlja od samo pet sastojaka. Lako se sprema, a veoma je efikasan.

Potrebno je:

• 3 kašike bijelog šećera
• 3 kašike vode
• 3 kašike limunovog soka
• 3 kašike prirodnog meda
• 1 kašika maslinovog ulja

Priprema

Na suvo propržiti šećer da bude boje pržene kafe, tada uliti vodu i ušpinovati kao za slatko. Smjesu ohladiti, a u međuvremenu pripremiti limunov sok, med i maslinovo ulje. Sve dobro promiješati i sjediniti sa ušpinovanim šećerom u glatku masu.

Način upotrebe
Uzimati tri puta dnevno po kašičicu, prije jela. Ovo je doza za pet-šest dana i koja će pomoći da se kašalj značajno smiri,

Za mnoge od nas, kafa je jedini jutarnji napitak koji dolazi u obzir. Kafu obično i vezujemo za jutro, mada mnogi tokom dana popiju i po nekoliko šoljica.

Sada je naučno dokazano koje je to vrijeme najbolje za dnevnu kafu. Stimulativni kofein se uz odmor i spavanje uglavnom spominje u upozorenjima da podiže energiju i razbuđuje, pa bi ga se već od popodnevnih sati trebalo izbjegavati.

Klinički psiholog i stručnjak za spavanje dr Mihael J. Breus kaže kako je kofein „najbolji prijatelj popodnevnom odmoru ili drijemanju“. Iako se Breus, naravno, slaže s poznatom činjenicom da nas kofein razbuđuje i ometa nam san, ističe kako je velika razlika između „pravog spavanja“ kao stanja kojem se organizam odmara i obnavlja i popodnevnog odmora – a za ovo drugo je, objašnjava stručnjak za san, kofein izvrstan.

Naime, on preporučuje da oko 13 sati (ne puno kasnije zbog noćnog spavanja) napravite šoljicu crne kafe i to malo jaču. Ohladite je s dvije kockice leda, popijte i postavite alarm na 25 – 30 minuta: odspavaćete kratko ali mirno, a stimulans će taman za oko pola sata proraditi i neće vam biti preteško „trgnuti se“ iz popodnevnog sna, prenosi Mind Body Green.

Naučnici su identifikovali nove genetske faktore rizika za depresiju u svim glavnim globalnim populacijama kroz studiju u kojoj je učestvovalo pet miliona ljudi.

Ovi rezultati daju nadu za razvoj novih načina liječenja ovog stanja, prenijela je agencija DPA.

Najveća i najraznovrsnija genetska studija o depresiji otkrila je gotovo 300 ranije nepoznatih genetskih veza.

Ukupno 100 novootkrivenih genetskih varijacija, odnosno malih razlika u DNK sekvenci koja čini gen, identifikovano je zahvaljujući uključivanju ljudi afričkog, istočnoazijskog, hispanoazijskog i južnoazijskog porijekla.

Istraživači sa Univerziteta u Edinburgu i Kraljevskog koledža u Londonu proučavali su anonimne genetske podatke više od pet miliona ljudi u 29 zemalja i vjeruju da nalazi nude novi uvid u uticaj depresije na mozak i predstavljaju moguće pravce liječenja.

Svaki četvrti učesnik bio je od neevropskih predaka. Prethodna istraživanja genetike depresije bila su fokusirana na bijelu populaciju.

Naučnici vjeruju da terapije razvijene korištenjem genetskih pristupa možda neće biti efikasne kod drugih etničkih grupa.

Svaka genetska varijanta ima veoma mali uticaj na ukupan rizik od razvoja depresije, međutim, ako osoba ima više varijanti, ovi mali efekti se zbrajaju, što povećava rizik, piše u studiji.

Istraživački tim je bio u mogućnosti da preciznije predvidi rizik razvoja depresije kod pojedinca uzimajući u obzir novoidentifikovane varijante, pokazala je studija.

Tim je identifikovao ukupno 700 varijacija u genetskom kodu pojedinaca povezanih sa razvojem depresije, od kojih gotovo polovina nikada ranije nije bila dovedena u vezu sa ovim stanjem, prenosi Srna.