Kategorija: Edukacija

Saobraćajne nesreće u Europskoj uniji odnesu oko 20.000 života i briselske vlasti to žele da promijene, između ostalog novom regulativom o saobraćajnim dozvolama.

Na stolu sastanka ministra saobraćaja u ponedeljak je i sporni prijedlog da stariji od 70 godina produženje dozvole dobiju samo uz ljekarski pregled.

Ministri treba da utvrde poziciju za pregovore sa Evropskim parlamentom, koji usvaja zakone EU.

Promjenu propisa je predložila Evropska komisija. Ideja o bilo kakvom ograničavanju prava na vozačku dozvolu je, nimalo neočekivano, izazvala žestoku raspravu u Njemačkoj.

Njemcima, međutim, treba da bude jasno: Za sada nema šanse za takav novitet. Ministar saobraćaja Volker Wissing već je tvrdo odbacio ideju obaveznog pregleda za starije vozače.

Povrh toga, Komisija je državama-članicama ostavila širok prostor za samostalno regulisanje tog pitanja, što dodatno zatamnjuje izglede da će iko zapravo htjeti nešto suštinski da mijenja.

Tako pojedine zemlje – Irska, Luksemburg i Nizozemska – već nameću ljekarski pregled starijim vozačima za produženje dozvole, prema navodima Evropskog savjeta za sigurnost saobraćaja iz 2021.

Moguća su i nekakva rješenja između, uključujući samoprocenu starijih vozača ili dobrovoljni pregled uz obnavljanje dozvole na pet godina.

Multitasking je sposobnost obavljanja više zadataka istovremeno ili prebacivanje između različitih zadataka brzo i učinkovito.

Koristi se u mnogim aspektima našeg svakodnevnog života, kao što su radni zadaci, obrazovanje, kućanski poslovi, vožnja automobila i upravljanje mobilnim uređajima.

Na primjer, dok radite na računaru, možete istovremeno provjeriti e-poštu, pripremati izvještaj i učestvovati u video sastanku. U kući, možete kuhati večeru, odgovarati na telefonske pozive i pomoći djeci oko domaćih zadaća.

Multitasking je posebno koristan kada imamo ograničeno vrijeme i trebamo obaviti više stvari odjednom.

Važno je napomenuti da multitasking može biti koristan, ali i izvor stresa ako se koristi na nepravilan način.

Bitno je pronaći ravnotežu između obavljanja više zadataka i održavanja fokusa i produktivnosti.

Stiglo nam je hladnije vrijeme i minusi. Iako u nekim dijelovima BiH još uvijek nema snijega, svakako je dovoljno hladno da se povede računa o njegi i zaštiti od hladnoće. U nastavku vam donosimo nekoliko savjeta:

Održavajte toplu temperaturu u prostoru

Starije osobe su obično podložnije hladnoći, pa je važno održavati toplu temperaturu u kući. Provjerite da li je termostat podešen na pravu temperaturu i koristite dodatne izvore toplote kao što su grijači ili deke.

Redovno provjetravajte prostor

Iako je važno održavati toplinu, isto tako je važno redovno provjetravati prostor u kom boravite, kako bi se spriječilo nakupljanje vlage i poboljšao kvalitet vazduha.

Odgovarajuća odjeća

Preporučuje se nošenje slojevite odjeće kako bi se tijelo održalo toplo. Koristite tople i udobne materijale poput vune ili flanela, te nosite tople čarape i cipele.

Hidratacija

Starije osobe često imaju smanjen osjećaja žeđi, ali je važno da ostanete hidrirani tokom cijelog dana. Redovno pijte vodu i tople napitke poput čaja ili supe.

Uravnotežena prehrana

Pravilna prehrana igra važnu ulogu u održavanju tjelesne temperature. Osigurajte da konzumirate uravnotežene obroke sa dovoljno proteina, voća i povrća.

Redovna fizička aktivnost

Za poboljšanje cirkulacije i održavanje tijela toplim prekoruka je da po zimi ne zanemarite fizičku aktivnost. To može uključivati ​​laganu šetnju unutar ili oko kuće, vježbe istezanja ili druge aktivnosti prilagođene vašoj kondiciji i zdravlju.

Praćenje zdravlja

Važno je pratiti zdravlje, posebno u zimskim mjesecima. Redovno posjećujte svog doktora, uzimajte potrebne lijekove i održavajte dobar imunološki sistem.

Dobra vijest za one koji se okreću satima prije nego ih san savlada – naučna istraživanja otkrila su najbolji način da brzo zaspite.

Nesanica je mnogima poznata. Neki čak uzimaju i jake tablete za spavanje da bi se izborili sa ovim problemom.

Međutim, jedna jednostavna metoda, koju su još naše bake primjenjivale, sada je postala naučno dokazan metod da brzo utonete u san.

Govorimo o čaši toplog mlijeka! Da, toliko je jednostavno. Naučni dokazi sugerišu da vam toplo mlijeko prije spavanja može pomoći da zaspite. Studija u kojoj su učestvovali odrasli ljudi stariji od 60 godina pokazala je da konzumiranje fermentisanog mlijeka tokom tri nedjelje smanjuje noćno buđenje. I to nije jedina studija koja potvrđuje vrijednost čaše mlijeka prije spavanja.

Činjenica je da kravlje mleko sadrži prirodni peptid koji ima efekat sličan komponentama jakih tableta za spavanje kao što su Zolpidem ili Lorazepam. Samo, za razliku od lijekova, mlijeko nema neželjenih efekata (osim ako, naravno, ne patite od intolerancije na laktozu) i ne izaziva zavisnost.

Konkretno, mlijeko sadrži kazein hidrolizat, peptid koji aktivira GABA receptor, koji, zauzvrat, potiskuje nervne signale i usporava aktivnost mozga.

Pored kazeina, mlijeko sadrži triptofan, posebnu aminokiselinu koja pomaže u stvaranju melatonina, hormona spavanja. Triptofan je takođe neophodan za proizvodnju vitamina B3 i pomaže u održavanju zdravlja probavnog sistema, kože, kose i očiju.

Ako u mlijeko dodate kašiku meda, efekat će biti pojačan zbog lako svarljivih ugljenih hidrata. Takođe, toplo mlijeko doprinosi blagom povećanju tjelesne temperature i ima psihološki efekat – stvara osjećaj udobnosti. Sve ovo takođe pomaže da se zaspi.

Ako ne podnosite laktozu, mlijeko možete zamijeniti sojinim proteinskim šejkom (smanjuje nivo hormona stresa kortizola) ili sokom od trešnje, koji takođe sadrži dovoljno triptofana.

Uravnotežena prehrana, kvalitetan san i redovna vježba nužni su za zdrav život. U hladnijem dijelu godine trudimo se dodatno osnažiti imunitet kako bismo se oduprli sezonskim bolestima.

Pritom se pojačani unos vitamina C i D, kao i minerala cinka i željeza nameće kao apsolutni imperativ koji pomaže u ostvarivanju tog cilja.

Za jačanje imuniteta važan je i piridoksin, poznatiji pod imenom vitamin B6.

Vitamin B6 fascinantna je molekula uključena u preko 150 biokemijskih reakcija, piše na stranicama američke Nacionalne medicinske biblioteke.

Vitamin B6 je neophodan za zdravlje i pravilan rad ljudskog organizma. Nužan je za razmnožavanje stanica, a ima važnu ulogu u metabolizmu aminokiselina, stvaranju proteina i crvenih krvnih stanica. Ključan je za normalno funkcioniranje živčanog i mišićnog sustava kao i u funkcioniranju cjelokupnog imunološkog sustava.

U kojoj hrani se nalazi vitamin B6?

Vitamin B6 može se pronaći u hrani – kako namirnicama životinjskog, tako i onima biljnog porijekla. Izvori vitamina B6 su meso peradi, goveđa jetra, tuna, losos, žumanjak, slanutak, krumpir, zeleno lisnato povrće i banane.

Piridoksin, poznatiji još i kao vitamin B6 sastavni je dio B kompleksa. U skupinu B kompleksa ubrajamo i tiamin ili vitamin B1, riboflavin ili vitamin B2, niacin ili vitamin B3, pantotenska kiselina ili vitamin B5, biotin ili vitamin B7, folna kiselina ili vitamin B9 te cijanokobalamin ili vitamin B12.

Jedini vitamin B kompleksa koji se ne može naći u hrani biljnog porijekla je vitamin B12. Upravo zato se veganima savjetuju da redovito uzimaju suplemente ovog vitamina u obliku kapsula ili sprejeva.

Svaki od osam navedenih članova B kompleksa ima jedinstvenu strukturu, ali se i međusobno nadopunjuju, pa ih je poželjno unositi u vidu uravnotežene cjeline – kroz hranu i/ili s dodacima prehrani.