Kategorija: Edukacija

Klinčko ispitivanje je pokazalo da kombinacija vježbanja, zdrave ishrane, društvenog angažovanja i igara za mozak može poboljšati kognitivne sposobnosti kod starijih koji su u riziku od demencije.

Strah od starenja i demencije za mnoge je realnost. Zato je sprovedeno veoma obimno istraživanje o kognitivnom padu tokom godina i predstavljen je jedinstven zaključak – 45 procenata slučajeva demencije može se spriječiti rješavanjem modifikovanih faktora rizika, prema izvještaju Komisije Lanset iz 2024. o prevenciji demencije.

“Ako možete da ih modifikujete i poboljšate, onda je logično da ćete poboljšati zdravlje svog mozga i da biste mogli da spriječite demenciju”, rekla je Kristin Jafe, profesorica i potpredsjednica katedre za psihijatriju na Univerzitetu Kalifornije u San Francisku, prenosi Washington Post.

Ispitivanje pruža „novi recept” za poboljšanje kognitivnih funkcija i pokazuje da je zdrav model ponašanja važan za zdravlje mozga.

Laura Bejker, profesorica interne medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta Vejk Forest i glavna istraživačica studije POINTER, u kojoj je učestvovalo 2.111 odraslih od 60 do 79 godina koji su bili u riziku od kognitivnog pada i demencije – 31 odsto učesnika bilo je iz etničkih ili manjinskih grupa, a 78 odsto imalo je porodičnu istoriju oštećenja pamćenja.

Učesnici podijeljeni u dvije grupe

Učesnici su nasumično raspoređeni u jednu od dvije grupe za intervenciju u načinu života: jednu sa strukturisanim programom i drugu sa samostalno vođenim programom. Obje grupe fokusirale su se na fizičku aktivnost, ishranu, kognitivni trening, društveni angažman i zdravlje krvnih sudova tokom dvogodišnje studije.

Učesnici u samostalno vođenoj grupi dobili su opšte obrazovanje o zdravlju, ishrani i vježbanju i bili su ohrabreni da naprave promjene načina života za koje su smatrali da najbolje odgovaraju njihovim potrebama. Takođe su se šest puta sastali sa fasilitatorima i drugim učesnicima grupe u svojim zajednicama radi razgovora o onome što uče.

Nasuprot tome, strukturisana grupa imala je daleko intenzivniji i zahtjevniji režim.

Fizičko zdravlje: Svake sedmice učesnici su imali četiri dana aerobnih vježbi, dva dana treninga otpora i dva dana vježbi istezanja i ravnoteže.

Ishrana: Podsticani su da se pridržavaju Mediteransko-DASH intervencije za neurodegenerativno kašnjenje (MIND dijeta), koja je osmišljena da promoviše zdravo starenje mozga.

Kognitivni trening: Učesnici su tri puta sedmično učestvovali u veb programu kognitivnog treninga.

Pored toga, strukturisana grupa sastala se 38 puta sa fasilitatorima i drugim učesnicima, dobila je dvogodišnji zdravstveni koučing od medicinskog savjetnika, kao i telefonske pozive i posjete klinikama radi procjene ishrane i kardiometaboličkog zdravlja.

Obje grupe pokazale poboljšanje

Obje grupe pokazale su kognitivna poboljšanja tokom dvije godine ispitivanja. Ali, učesnici u grupi sa strukturisanim načinom života postigli su bolje rezultate od ljudi u grupi sa samostalnim vođenjem ishrane.

“Bilo je iznenađujuće vidjeti tako značajno kognitivno poboljšanje unutar grupe sa samostalnim vođenjem ishrane u poređenju sa njihovim početnim kognitivnim rezultatima”, rekao je Klodijan Dana, vanredni profesor interne medicine na Univerzitetskom medicinskom centru Raš.

Za mnoge učesnike studije – više od 90 odsto koji su izdržali dvogodišnje ispitivanje – iskustvo je bilo motivišuće i promijenilo im je život. Međutim, pošto nije postojala grupa koja nije primila intervenciju u načinu života, teško je protumačiti zašto su i samovođene i strukturisane grupe imale kognitivna poboljšanja.

S jedne strane, to bi mogao biti znak da čak i samo obrazovanje o zdravim navikama može poboljšati kogniciju. Ali to bi takođe moglo biti rezultat „efekta vježbanja” gdje učesnici poboljšavaju svoje rezultate na procjenama jednostavno zato što ih više praktikuju.

Postoji mnogo različitih načina da smanjite rizik od demencije:

• Krećite se više, sjedite manje. Sjednje po cijeli dan povećava rizik od demencije, dok redovno vježbanje može održati vaš mozak oštrim
• Jedite zdraviju ishranu. Možete isprobati MIND dijetu, koja zahtijeva više povrća, bobičastog voća i orašastih plodova, i ograničenje crvenog i prerađenog mesa i slatkiša. Prerađeno meso je povezano sa većom stopom demencije i lošijim kognitivnim sposobnostima, dok je njihova zamjena orašastim plodovima i mahunarkama povezana sa manjim rizikom od demencije, pokazuju istraživanja.
•  Ostanite povezani. Osjećaj usamljenosti može povećati rizik od demencije, dok su jake društvene veze ključ kognitivnog zdravlja.
• Izazovite sebe intelektualno. Pronađite načine da „istegnete i koristite svoj mozak, svoje pamćenje, svoju kogniciju na različite načine koji su drugačiji za vas i koji pomjeraju granice za vas“, rekao je Snajder.

Avgust je mjesec u kojem vrt obiluje plodovima, ali i traži puno pažnje. Dani su još uvijek dugi i topli, ali u vazduhu se već osjeća lagana promjena – jesen se polako najavljuje.

To je prelomni period u kojem se spaja kraj ljetne sezone s pripremom za onu jesenju i vrijeme kada se beru mnogi plodovi, ali istovremeno se i sije, presađuje, čisti i planira.

Berba je svakodnevna aktivnost u narednim danima. Vadi se krompir, bere se paradajz, paprike, krastavci, tikvice, patlidžani, niski grah, pečenjaci (mladi kukuruz)… Redovna berba podstiče biljke na dalje rađanje i sprječava da plodovi postanu prezreli ili propadnu. Voćke poput breskvi, šljiva, jabuka i krušaka takođe zahtijevaju pažnju – berba se mora provoditi u pravom trenutku kako bi plodovi imali najbolji ukus i trajnost. Beru se maline, kupine, aronija. Višak ubranih plodova može se preraditi u sokove, pekmeze, zimnicu ili zamrznuti.

Šta sijati i saditi na oslobođena mjesta?

Iako je mnogo toga već posađeno, avgust je i dalje dobar mjesec za sjetvu povrća koje brzo raste i koje će biti spremno za jesen. U prvoj polovini mjeseca još uvijek možete posijati mahune, kornišone i razne tikvice. Gledajte da su rane sorte koje imaju kraću vegetaciju, do 60 dana jer je riječ o povrću osjetljivom na mraz. Salata, rotkvice, rikola, špinat i matovilac mogu se ponovno sijati. Uz to, vrijeme je za sadnju kasnog kupusa, kelja i prokelja koje će doći na red za berbu u kasnu jesen ili čak početkom zime.

Zalivanje i dalje ostaje broj jedan budući da se najavljuju visoke temperature, pogotovo u drugoj sedmici mjeseca. Najbolje je zalivati rano ujutro ili kasno naveče, kako bi se izbjegao gubitak vode isparavanjem. Nemojte zalivati po lišću kako ne bi došlo do razvoja bolesti. Ukoliko se nastave visoke temperature, ako možete, zasjenite biljke agritekstilom ili mrežom.

Važno je i redovno plijeviti vrt buduči da se korov još uvijek brzo širi i može potisnuti uzgajane biljke, crpiti im hranjive supstance i vlagu. Nadopunite sloj gdje je potrebno.
U avgustu se takođe može pristupiti razmnožavanju trajnica dijeljenjem korijena, presađivanju jagoda ili sadnji mladih sadnica voćaka koje će biti spremne za iduću sezonu.

Kontrolišite štetočine i bolesti

Ovo je i idealno vrijeme za kontrolu biljnih bolesti i štetočina, jer visoke temperature i vlažnost mogu pogodovati njihovom razvoju. Redovno pregledavanje biljaka i pravovremeno reagovanje mogu spasiti cijeli urod. Otkidajte zaražene listove kako ne bi prenosili bolest na ostatak biljke. Avgust je mjesec parenja crvenih puževa golaća (španskih puževa) pa ih redovno uklanjajte s vrta.

Ne smijemo zaboraviti ni na đubrenje. Nakon intenzivne berbe, tlo može ostati iscrpljeno, pa mu je potrebno vratiti hranjive tvari. Kompost ili prirodna đubriva poput stajskog mogu pomoći da tlo ostane plodno i spremno za dalji uzgoj.

Ovog se mjeseca prikuplja i sjeme raznog cvijeća i povrća, a birajte samo ono iz najboljih i zdravih plodova.

U ovom mjesecu vrtlari često bilježe što je dobro uspijevalo, što nije, i planiraju kako će iduće godine poboljšati raspored sadnje, rotaciju kultura i način njege biljaka.

Promišljeno planiranje sada znači lakši rad kasnije!

(Izvor vijesti: AgroKlub)

Ponekad, uprkos dobrom snu, osjećamo umor i ne možemo prestati zijevati.

U takvim situacijama, ni kafa neće biti rješenje, a dodavanje previše umjetnih sladila može samo pogoršati situaciju.

Iako ćete na početku osjetiti nalet energije, uskoro slijedi nagli pad. Loše prehrambene navike takođe mogu doprinositi umoru, posebno ako preskočite doručak ili jedete previše pekarskih proizvoda poput peciva i krofni.

Kako biste izbjegli ove negativne efekte, ovih šest namirnica mokoje će vam pomoći da se razbudite bolje od kafe i uspješno započnete dan.

1. Voda

Započnite dan sa čašom obične vode. Čak i blaga dehidracija može usporiti rad mozga jer tijelu nedostaje dovoljno vode za obavljanje osnovnih funkcija.

Ako popijete vodu odmah nakon buđenja može vam pomoći da se brže razbudite, a ako osjetite umor kasnije tokom dana, čaša vode bi trebala biti vaša prva opcija.

2. Zobena kaša

Zobena kaša je sjajan izbor za doručak, jer je bogata vlaknima i ima nizak glikemijski indeks, što znači da obezbjeđuje dugotrajan izvor energije bez naglih padova, kakve može uzrokovati kafa.

Zdjela zobene kaše pruža dugotrajnu sitost i energiju, a uz to je izuzetno hranjiva.

3. Čija sjemenke

Čija sjemenke su bogate omega-3 masnim kiselinama koje poboljšavaju funkciju mozga i mogu pomoći u borbi protiv umora.

Osim toga, ove sjemenke mogu upiti veliku količinu vode, čime pomažu u hidrataciji i ubrzavaju metabolizam. Dodajte ih u smoothie ili zobenu kašu za dodatnu energiju ujutro.

4. Lisnato povrće

Svježe lisnato povrće, poput špinata ili kelja, izvrstan je način za podizanje energije.

Sadrži vitamine B koji pomažu tijelu u pretvaranju hrane u energiju. Možete ga konzumirati u salati, a i kao dodatak zelenom smoothiju.

5. Paprena metvica

Miris paprene metvice poznat je po tome što povećava budnost i smanjuje umor.

Umjesto kafe, ujutro pijte vrući čaj od metvice. Tokom dana, žvakaće gume ili bomboni s okusom metvice takođe mogu dati energiju.

6. Jaja

Jaja su odličan izvor proteina, posebno žumance koje pruža kontinuiranu energiju kroz dan.

Bilo da ih jedete kuvana, u obliku kajgane ili pržena, jaja će vam pomoći da se osjećate sitima i puni energije tokom cijelog dana.

Kombinovanjem ovih namirnica možete značajno poboljšati nivo energije, izbjegavajući padove koje često uzrokuju loše prehrambene navike ili prekomjerno konzumiranje kafe.

(Izvor vijesti: Radio Sarajevo)

Koliko se pojam i doživljaj prijateljstva promijenio u doba onlajn komunikacije?

Na Svjetski dan prijateljstva, psihijatar i porodični psihoterapeut Nevena Čalovska Hercog objašnjava da je jedna od najvažnijih odlika ovakvog odnosa simetričnost, da društvene mreže pružaju virtuelni, ali ne i humani kontakt, kao i zašto nam najbolji prijatelj ne može biti četbot.

Kada se priča o tome da li danas ljudi imaju manje prijatelja i zašto je to tako, uvijek se kao krivac izdvaja savremeno doba – društvene mreže i moderne tehnologije.

Psihijatar i porodični psihoterapeut Nevena Čalovska Hercog kaže da to jeste uzrok, ali samo djelimično.

“Imamo manje prijatelja zato što živimo na način da zanemarujemo tu osnovnu potrebu, a to je da budemo sa nekim u bezuslovnom, prihvatajućem, trajnom, neosuđujućem, povjerljivom odnosu. To su osobine kada nekoga pitate ko vas najbolje razumije, onda će reći – ‘Najbolje me razumije moja prijateljica, najbolji prijatelj’. I kad pitate a šta je to u tom odnosu što čini najbolje prijateljstvo, onda oni govore o tom doživljaju prihvaćenosti, sigurnosti, ali istovremeno dobar prijatelj je i neko ko te podržava, ali i neko ko te izaziva“, objašnjava Čalovska Hercog.

Prijateljstvo je simetrično

U prijateljstvu prihvatamo osobe i sa manama. Prijatelji znaju gdje smo bili, šta smo proživjeli, kako smo se osjećali, kakve smo odluke donosili.

“Prihvataju nas takve kakvi jesmo danas, možda i sa odlukama u vezi kojih se kajemo ili ne, ali se prihvataju na način da o svemu tome možemo na siguran, bezbjedan način da razgovaramo. Isto tako, da je odnos simetričan. To je znači neko ko je jednako zainteresovan za mene, a i ja isto tako za njega”, istakla je Čalovska Hercog.

Uprkos bezgraničnoj odanosti i povjerenju, postoje granice. Mnogo je faktora od kojih zavisi kako ćemo reagovati na prijatelja iz djetinjstva.

“Vremenom se neka prijateljstva pojačavaju, a nekada se prijatelji udaljavaju. Zavisi od toga da li kroz vrijeme ostajemo u usaglašenim sistemima vrijednosti, da li smo međusobno doživjeli da smo jedan drugome bili zaista bezuslovna podrška u nekim teškim trenucima“, navodi psihoterapeutkinja.

Prema njenim riječima, sa nekim prijateljima iz djetinjstva možemo lako da se povežemo i kada se sretnemo poslije mnogo godina, dok sa nekima to bude samo prijatan susret jer nas je život odveo možda na druga mjesta i dao nam druge ideje i drugi smisao.

Prepoznaje li se pravi prijatelj (samo) u nevolji?

Učestvuje li pravi prijatelj i u radosti i u teškim trenucima?

“Na muci se poznaju junaci, ili A friend in need is a friend indeed, kako kažu Englezi. Zaista je važno kad nam je teško da imamo nekoga ko nas razumije, ko nas podržava, u koga imamo povjerenje i da znamo da će biti tu uz nas. Ali to ne znači da i kada se radujemo ne možemo da ih imamo. Meni se čini da prijatelji imaju kapacitet u prijateljstvu da u tom širokom dijapazonu osjećanja – i od radosti i ushićenja do nekih, da kažem, teških, murnih, mučnih, mračnih situacija – da nas prate. To su onda dobri prijatelji“, objašnjava Nevena Čalovska Hercog.

Prava prijateljstva ne moraju početi u djetinjstvu

Prava prijateljstva, prema ocjeni Nevene Čalovske Hercog, ne moraju biti samo ona koja su započela u djetinjstvu. Nauka pokazuje da su centralni nervni sistem i mozak sposobni da formiraju nove sinapse dok smo živi, pa samim tim možemo da integrišemo nova iskustva, misli i osjećanja – a time da formiramo i nova prijateljstva.

Tokom života, kako ističe, ljudi se – živeći u različitim životnim ciklusima – kreću kroz različite društvene mreže, sreću nove ljude, imaju nova iskustva i sa nekima ih, na primjer na poslu, poveže neka zajednička teška ili vesela situacija.

“U razmjeni tih iskustava povežu se i onda prošire interesovanja, povežu se i traju kroz vrijeme. Tako da, lijepo je imati prijatelje iz djetinjstva, ali to ne znači da ne možemo tokom života steći nova prijateljstva.“

Društvene mreže treba koristiti, a ne zloupotrebljavati

Društvene mreže i sve to što je donio napredak u tehnologiji, promijenili su dosta na polju međuljudskih odnosa. Iako se najčešće čuju kritike na račun onlajn komunikacije, postoje i pozitivne strane takvih kontakata.

“Možemo da koristimo društvene mreže da nam pomognu da se sa nekim povežemo. Međutim, društvena mreža je virtuelni kontakt, nije humani kontakt. Humani kontakt podrazumijeva i da se osjetimo, da se pratimo, vidimo neverbalno i da vidimo kako se čujemo – i sve što virtuelni svijet ograničava.

Ima i toga da ljudi kažu da im je najbolja prijateljica četbot – kad pitam, uvijek dobijem odgovor. Međutim, ChatGPT i Džemini ne postavljaju pitanja, oni govore ono što vi želite da čujete. Laskaju, i često će možda ohrabriti neke impulse ili neka ponašanja koja nisu u vašem interesu. Važno je da društvenu mrežu koristimo, a ne da je zloupotrebljavamo“, poručila je Nevena Čalovska Hercog.

(Izvor vijesti: RTS)

Od prvih simptoma do dijagnoze demencije u prosjeku prođe 3,5 godina, pokazuje novo istraživanje Univerzitetskog koledža Londona (UCL). U slučajevima ranog početka demencije od prvih simptoma do dijagnoze prolazi i više – 4,1 godina.

Studija, objavljena u International Journal of Geriatric Psychiatry, predstavlja prvi sistematski pregled i meta-analizu globalnih podataka o postavljanju dijagnoze demencije, objavio je EurekAlert.

Istraživači su pregledali podatke iz 13 prethodno objavljenih studija sprovedenih u Evropi, SAD, Australiji i Kini, koje su obuhvatile podatke o 30.257 učesnika.

Istraživački tim je ispitivao prosječan interval od pojave simptoma (koje su procenjivali pacijenti ili porodični negovatelji na osnovu intervjua ili medicinske dokumentacije) do konačnog postavljanja dijagnoze demencije.

“Pravovremena dijagnoza demencije ostaje veliki globalni izazov, na koji utiče složen skup faktora, i hitno su potrebne specifične zdravstvene strategije kako bi se ona poboljšala. Druge studije procjenjuju da se u zemljama sa visokim prihodima postavlja dijagnoza u samo 50-65% slučajeva, dok mnoge zemlje imaju još niže stope dijagnostikovanja. Pravovremena dijagnoza može poboljšati pristup liječenju i nekim ljudima produžiti period života sa blagom demencijom prije nego što se simptomi pogoršaju”, rekla je dr Vasiliki Orgeta, glavna autorka studije i istraživačica sa UCL.

Otkrili su da su mlađe životno doba u trenutku pojave simptoma i postojanje frontotemporalne demencije povezani sa dužim vremenom do postavljanja dijagnoze

(Izvor vijesti: Telegraf)