Pogledajte na kojim granicama mogu da vam uzmu telefon i šifru

Putovanje odavno više nije samo pasoš, karta i kofer. Danas nosite cijeli svoj život u džepu, i upravo to postaje problem čim pređete granicu. U sve većem broju država, granična kontrola ne završava se na dokumentima.

U pojedinim zemljama, službenici imaju pravo da pregledaju sadržaj vašeg telefona, laptopa, pa čak i pametnog sata. To znači poruke, fotografije, mejlove, aplikacije – sve ono što inače smatrate privatnim.

U Hong Kongu su pravila dodatno pooštrena 2026. godine. Policija može da traži ne samo lozinke, već i ključeve za dešifrovanje uređaja. Odbijanje se smatra krivičnim djelom, čak i ako ste samo u tranzitu.

Situacija u Sjedinjenim Američkim Državama nije mnogo blaža. Granične službe mogu da pregledaju vaše uređaje bez sudskog naloga, a broj takvih provjera stalno raste. Ako odbijete da sarađujete, uređaj vam može biti oduzet, a ulazak u zemlju doveden u pitanje.

Odbijanje može skupo da vas košta

U Kanadi postoji nešto viši prag za ovakve kontrole, ali ako postoji sumnja, dužni ste da otključate uređaj. U Australiji stvari idu još dalje – čak i bez vaše saglasnosti uređaj može biti pregledan, a odbijanje može dovesti do pritvora.

Možda vas zanima i ovo:

Najsigurnije zemlje za putovanje u 2026. godini (FOTO)

Na Novom Zelandu, odbijanje davanja lozinke može rezultirati novčanom kaznom, dok u Rusiji putnici praktično ne mogu da računaju na privatnost – uređaji mogu biti oduzeti, a posljedice nepredvidive.

Granice više nisu samo fizičke

Postoji razlika između podataka na telefonu i onih u „oblaku“, ali u praksi to ne mijenja mnogo ako vam je većina sadržaja dostupna na uređaju.

Istovremeno, svijet ide ka sve digitalnijim granicama. Biometrija, digitalne dozvole za ulazak i fokus na pametne uređaje postaju nova realnost.

Vaš telefon danas nije samo telefon. To je vaša istorija, kontakti, komunikacija, navike. I u nekim državama, sve to može postati predmet kontrole.

Zato pitanje više nije da li imate šta da krijete. Pitanje je da li ste spremni na to da vam neko traži da pokažete sve, prenosi B92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jagode na balkonu mogu rađati od proljeća do jeseni

Sve više ljudi odlučuje se da dio prirode preseli na svoj balkon. Među najljepšim i najkorisnijim izborima svakako su stalnorađajuće jagode, poznate i kao mjesečarke.

Dobro podnose toplotu, pa uz odgovarajuću njegu mogu rađati od proljeća, pa sve do jeseni. Čak i na malom prostoru moguće je napraviti mini-baštu koja će biti i dekorativna i rodna.

I uz zid i u žardinjere

Za početak, najvažnije je izabrati odgovarajuće mjesto. Jagode vole sunce, pa je idealno da balkon bude okrenut ka jugu ili zapadu, gdje biljke mogu imati najmanje pet sati direktne svjetlosti dnevno. Uz dobar raspored saksija i mali prostor može postati veoma produktivan.

Praktično rješenje je kombinacija vertikalnog i horizontalnog rasporeda. Uz zid se mogu postaviti police na više nivoa, na kojima se gaje sorte poput Albiona ili San Andreasa, poznate po krupnim i sočnim plodovima. Na ogradi balkona mogu se postaviti duže žardinjere s nekoliko biljaka, dok su viseće saksije idealne za sitnije, dekorativne sorte, poput šumskih jagoda, koje svojim izdancima lijepo padaju i dodatno oplemenjuju prostor.

Zbog plitkog korijenovog sistema, jagode su veoma pogodne za gajenje u posudama. Izbor između visećih saksija i žardinjera zavisi od prostora i ukusa. Viseće saksije treba da budu prečnika oko 30 centimetara, dok žardinjere treba da imaju dubinu do 25 centimetara. Važno je da sve posude imaju dobru drenažu kako bi se spriječilo zadržavanje viška vode.

Možda vas zanima i ovo:

Pripremite terasu za tople dane

Stručnjaci preporučuju kombinovanje više sorti kako bi berba trajala što duže. Dok neke daju krupnije plodove, druge se ističu bogatom aromom, pa se na taj način dobija i raznovrsnost ukusa i kontinuitet roda. Desetak biljaka može biti sasvim dovoljno za svakodnevno uživanje u svježim jagodama.

Zemljište treba da bude rastresito, plodno i propusno, dok je redovno zalivanje neophodno, naročito tokom toplijih dana. Prihrana na svakih deset do četrnaest dana dodatno će podstaći obilnije plodonošenje.

U društvu bolje napreduju

Jagode se mogu uspješno kombinovati i s drugim biljkama. Bosiljak, na primjer, može doprinijeti boljem ukusu plodova i ujedno pomoći u zaštiti od štetočina, dok neven povoljno utiče na zdravlje cijele mini-bašte.

Iako gajenje jagoda na balkonu zahtijeva određenu pažnju, nagrada je višestruka. Osim što pružaju svježe i zdrave plodove, jagode unose boju, miris i živost u svakodnevni prostor. Tako balkon postaje ne samo mjesto odmora već i mali zeleni kutak koji spaja prirodu i uživanje.

Stalnorađajuće, pa još šumske

Ponuda različitih sorti stalnorađajućih jagoda sve je veća. Posebno se izdvajaju šumske jagode, koje po izgledu, mirisu i aromi podsjećaju na samonikle, ali su otpornije i daju obilniji rod. Brzo se šire i dobro podnose direktno sunce.

Rađaju od aprila do prvih jesenjih mrazeva, a u zaštićenim uslovima mogu donositi plodove i tokom zime. Zemljište treba da bude blago kiselo, plodno, rastresito i propusno. Kao preduvjev najviše im odgovara djetelina, dok se ne preporučuje sadnja na mjestima gdje su prethodno gajeni krompir, paprika, krastavac ili malina, zbog mogućih bolesti korijena.

Sade se tokom cijele godine

Nakon što se pokažu uspješnim u saksijama, jagode se često prenose i u baštu. Preporučena gustina sadnje je četiri do pet biljaka po kvadratnom metru, s razmakom između redova od 30 do 40 centimetara.

Sistem „kap po kap” idealan je za ove sorte, jer obezbjeđuje ravnomjerno zalivanje i optimalan unos hranljivih materija. Biljke su tolerantne na više temperature i brzo rastu, dostižući oko 30 centimetara u visinu, dok se šire i do 60 centimetara.

Jagode se najčešće sade u rano proljeće ili početkom jeseni. Međutim, sadnice iz kontejnera mogu se saditi tokom cijele godine, jer već imaju razvijen korijenov sistem. Nakon svake sezone, zasad se obnavlja uklanjanjem starih listova i, po potrebi, proređivanjem.

Za bujan rast i dobar prinos preporučuje se upotreba đubriva s većim udjelom azota u proljeće, dok se u fazi cvjetanja primjenjuju formulacije bogate fosforom i kalijumom. Dobre rezultate daju i biostimulatori na bazi algi, piše Magazin Politika.

Savjeti za gajenje

  • Jagodama je potrebno najmanje pet do šest sati sunca dnevno;
  • Zemljište treba da bude stalno blago vlažno;
  • Saksije treba da budu duboke najmanje 20 do 30 centimetara;
  • Koristiti rastresito i propusno zemljište;
  • Kod mladih sadnica preporučuje se uklanjanje prvih cvjetova;

Horizontalni raspored

  • Dvije do tri žardinjere dužine 60 do 80 centimetara;
  • U svaku posaditi tri do četiri biljke;
  • Razmak između biljaka oko 20 centimetara;

Kombinacija sorti

Za najbolje rezultate preporučuje se kombinovanje više sorti:

  • Albion – krupni plodovi;
  • San Andreas – obilno rađa;
  • Mara des Bois – izrazit ukus;
  • Alpine (šumske) – sitni, ali veoma aromatični plodovi.
Podijeli tekst sa drugima na:

Biljke koje ne treba saditi blizu kuće, među njima i orah

Sadnja voćaka u dvorištu često djeluje kao idealno rješenje – pružaju hladovinu, svježe plodove i stvaraju prijatnu, domaću atmosferu.

Ipak, ono što mnogi zanemaruju jeste da pogrešan izbor mjesta i nedovoljno poznavanje karakteristika biljaka mogu dovesti do ozbiljnih problema. Korijeni pojedinih voćki mogu oštetiti temelje kuće, podići staze, pa čak i probiti podzemne instalacije.

Jedna od najčešće potcijenjenih voćki u tom smislu je smokva.

Smokva – lijepa, korisna, ali ne i bezazlena

Smokva je omiljena u mnogim dvorištima. Njena široka krošnja pravi prijatnu hladovinu tokom ljeta, plodovi su ukusni i zdravi, a sama biljka unosi poseban mediteranski šarm u prostor.

Međutim, ono što se ne vidi na prvi pogled jeste njen snažan i invazivan korijenski sistem.

Korijeni smokve aktivno traže vlagu i hranljive materije, šire se daleko od stabla i mogu:

  • prodrmati i oštetiti temelje kuće
  • podići betonske staze i pločnike
  • oštetiti vodovodne i kanalizacione cijevi
  • ugroziti rast drugih biljaka u blizini

Problem je u tome što se šteta često primijeti tek kada postane ozbiljna i kada su popravke već skupe i komplikovane.

Koliko daleko od kuće treba saditi smokvu?

Jedna od najčešćih grešaka je sadnja preblizu objekta. Stručnjaci savjetuju da se smokva sadi na bezbjednoj udaljenosti:

  • minimum 4 do 6 metara od temelja
  • idealno i do 10 metara za potpunu sigurnost

Ako se posadi bliže, postoji velika vjerovatnoća da će korijenje pronaći pukotine u betonu ili instalacijama i početi da se širi upravo tamo gdje ne bi trebalo.

Kako uživati u smokvi bez rizika?

Dobra vijest je da ne morate da se odreknete smokve ako je volite.

Postoje praktična rješenja koja omogućavaju da uživate u njenim plodovima bez bojazni od štete:

sadnja u velikim saksijama ili žardinjerama

izbor patuljastih sorti sa slabijim korijenskim sistemom

pažljivo planiranje mjesta sadnje unaprijed

Na ovaj način zadržavate sve prednosti – hladovinu, ljepotu i ukusne plodove – bez opasnosti po kuću i dvorište.

Nije samo smokva problem

Važno je znati da smokva nije jedina biljka sa ovako agresivnim korijenjem.

Slične probleme mogu izazvati i:

  • vrba
  • topola
  • breza
  • hrast
  • pojedine vrste oraha

Sve ove vrste imaju snažne korijene koji traže vodu i prostor, pa mogu podizati staze, oštećivati cijevi i iscrpljivati zemljište oko sebe.

Održavanje kao ključ sigurnosti

Pored pravilnog izbora mjesta, važno je i redovno održavanje voćaka. Kontrola rasta može značajno smanjiti rizik od oštećenja:

  • orezivanje krošnje smanjuje opterećenje korijena
  • povremena kontrola korijenskog sistema
  • izbor sorti prilagođenih manjem prostoru

Za manja dvorišta posebno su pogodne saksijske i patuljaste varijante, jer omogućavaju lakšu kontrolu i održavanje.

Lijepo dvorište i bogat rod nisu problem – problem nastaje kada se sadnji pristupi bez plana. Jedna pogrešna odluka, poput sadnje smokve preblizu kuće, može dovesti do velikih troškova i dugoročnih problema, piše Still.

Možda vas interesuje i ovo:

Pet biljaka koje traže najmanje pažnje

Proljećno uređenje cvijećnjaka: Prvi koraci ka rascvjetanoj oazi

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako se zaštititi od krpelja: Ovaj jednostavan trik može pomoći

Proljeće i boravak u prirodi imaju svoju lijepu stranu, ali i onu manje prijatnu – krpelje! Ko je makar jednom imao neprijatno iskustvo, zna koliko mogu da pokvare uživanje u šetnji ili radu u dvorištu.
Ipak, jedan jednostavan trik protiv krpelja posljednjih dana izazvao je ogromnu pažnju na društvenim mrežama jer efikasno tjera krpelje

Naime, jedna žena je pokazala kako se snašla na krajnje praktičan način. Umjesto skupih sprejeva i hemijskih sredstava, posegnula je za nečim što svi imamo kod kuće – običnom ljepljivom trakom. Ideja je toliko jednostavna da se mnogi pitaju kako je se ranije nisu sjetili.

Trik funkcioniše tako što se traka (dvostruka samoljepljiva) obmota oko donjeg dijela nogavica ili čarapa. Na taj način, krpelji koji pokušavaju da se popnu uz nogu jednostavno ostaju zalijepljeni i ne dolaze u kontakt sa kožom.

Fotografija koja kruži internetom, na kojoj se vidi više krpelja zalijepljenih za traku, dodatno je podgrijala interesovanje i uvjerila mnoge da ovaj trik protiv krpelja zaista može da pomogne. Ljudi su podijeljeni – dok jedni ne mogu da vjeruju koliko je metoda efikasna, drugi priznaju da će je sigurno isprobati već pri sljedećem izlasku u prirodu.

Možda vas interesuje i ovo:

Sve o krpelju, čuvajte se, može biti fatalan

Ono što ovaj trik koji tjera krpelje izdvaja od ostalih jeste njegova praktičnost.

Ne zahtijeva nikakvu posebnu pripremu, ne košta gotovo ništa i može se primijeniti odmah. Posebno je koristan za rad u bašti, šetnje kroz visoku travu ili izlete van grada.

Ipak, važno je naglasiti da nijedna metoda nije stopostotna zaštita. Ukoliko primijetite krpelja na koži, potrebno je reagovati brzo i pravilno ga ukloniti, jer duži boravak krpelja na koži povećava rizik od infekcija.

Ovaj trik koji tjera krpelje je dobra zaštita, ali ne treba se osloniti samo na nju. Obavezno pregledajte tijelo nakon boravka napolju i nosite odgovarajuću garderobu i uživanje u prirodi biće mnogo bezbrižnije, prenosi Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pogledajte sa kojim biljkama je najbolje posaditi krastavac?

Ova metoda vrtlarstva je jednostavna, održiva i vrlo učinkovita, zbog čega je mnogi iskusni vrtlari koriste.

Krastavci su jedno od najpopularnijeg povrća u kućnim vrtovima, jer brzo rastu i uz dobru njegu daju obilan urod.

Međutim, mnogi vrtlari nisu svjesni da na količinu i kvalitet uroda mogu uveliko uticati i biljke koje rastu u blizini.

Prava kombinacija biljaka u vrtu može poboljšati rast krastavca, zaštititi biljke od štetočina i povećati prinose.

Jedna od najboljih biljaka za sadnju pored krastavaca je kopar. Ova aromatična biljka privlači korisne insekte, poput oprašivača i grabežljivih insekata, koji pomažu u smanjenju broja štetočina.

Osim toga, kopar poboljšava rast krastavaca i može pomoći u poboljšanju razvoja plodova. Neven je također vrlo dobar pratilac za krastavce.

Ovaj cvijet je poznat po tome što odbija mnoge štetočine u vrtu, posebno lisnih uši. Pored svoje zaštitne uloge, neven također uljepšava vrt, a istovremeno pomaže u održavanju zdravijeg okruženja za rast krastavaca.

Krastavci takođe dobro rastu u blizini mahunarki, poput graha ili graška, prenosi Govorise.

Dobri susjedi

Ove biljke poboljšavaju kvalitet tla vraćanjem dušika u tlo, što je važno za rast mnogih povrtnih vrsta. Kao rezultat toga, krastavci na takvom mjestu imaju bolje uvjete za razvoj i često veći prinos. Dobri susjedi za krastavce uključuju bijeli luk ili luk. Njihova jaka aroma može odbiti neke štetočine koje bi inače napale krastavce. Takva prirodna zaštita može smanjiti potrebu za korištenjem hemikalija u vrtu.

Možda vas zanima i ovo:

Ako ugledate žuti list na krastavcu, spasite ga ovom tekućinom

S druge strane, postoje i biljke koje se ne preporučuje saditi u blizini krastavaca. To uključuje krompir, kadulju i neke druge aromatične biljke, jer mogu inhibirati rast krastavaca ili privući slične bolesti i štetočine. Ako sadite krastavce zajedno s odgovarajućim pratećim biljkama, možete prirodno poboljšati rast, zaštititi biljke i povećati prinose. Ova metoda vrtlarstva je jednostavna, održiva i vrlo učinkovita, zbog čega je mnogi iskusni vrtlari koriste.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto je važno da znate koja ste krvna grupa

Većina ljudi ne zna koja im je krvna grupa, a ta informacija nekada je ključna ako će vam jednog dana trebati hitna transfuzija ili ako ćete biti u prilici da nekome darujete krv.

Evo kako možete saznati koja ste grupa.

Postoji više krvnih grupa: A,B, AB i 0. Uz to treba se odrediti je li ona pozitivna ili negativna, odnosno ima li uz sebe znak – ili +, a to se određuje preko Rh (Rhesus) faktora. Tako postoji ukupno osam grupa: A+, A-, B+, B-, AB+, AB-, 0+ i 0-.

Krvne grupe i njihova kompatibilnost

Kada dođe do potrebe za transfuzijom, ključno je znati koju krvnu grupu imate jer primanje nepodudarne krvi može biti pogubno za vas.

Ključno je znati da:

  •  krvna grupa A- može primiti samo A- i 0-
  •  krvna grupa A+ može primiti samo A-, A+, 0- i 0+
  •  krvna grupa B- može primiti  grupu B- i 0-
  •  krvna grupa B+ može primiti B-, B+, 0- i 0+
  •  krvna grupa AB- može primiti A-, B-, AB- i 0-
  •  krvna grupa AB+ može primiti sve grupe (A-, A+, B-, B+, AB-, AB+, 0-, 0+)
  •  krvna grupa 0- može primiti samo 0-
  •  krvna grupa 0+ može primiti 0- i 0+

Kako saznati koja ste grupa?

Ako ne znate koja ste grupa, postoji nekoliko načina da saznate. Prvi je da pitate roditelje koji bi trebali znati tu informaciju. Oni bi trebali, barem na nekom medicinskom dokumentu koje ste imali tijekom odrastanja, imati podatak o tome koja ste  grupa. U slučaju da roditelji ne znaju koja ste grupa, to možete saznati jednostavnim vađenjem krvi.

Možda vas interesuje i ovo:

Koliko često treba da kontrolišete krvnu sliku?

Možete to obaviti kod svog obiteljskog liječnika ili u laboratoriju. Uzorak krvi za određivanje krvne grupe uzima se iz vene, dakle postupak je kao kod normalnog vađenja krvi za pretrage. Nakon testiranja, zdravstveni radnik obavijestit će vas o tome koju krvnu grupu imate.

Darivanje krvi i krvna grupa

Ako pak ne želite ‘potratiti’ izvađenu krv u svrhu testiranja za krvnu grupu, možete otići darivati krv. Prilikom donacije krvi moraju se napraviti mnogi testovi, a jedan od njih je test za  grupu. Tada ćete dobiti od Crvenog krsta karticu darivatelja krvi i znati ćete koju krvnu grupu imate.

Za one koji imaju strah od igle preporučuje se test sline. Ova metoda koristi se iz razloga što oko 80 posto ljudi u slini ima antigene koje nose u krvi pa je i iz toga moguće zaključiti kojoj krvnoj grupi pripadate. Svi bi trebali znati koju krvnu grupu imaju u slučaju nesreće ili hitnog darivanja krvi. Postoji više načina na koje se to može saznati, a na osobi je da odluči koji je način za nju najbolji.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto nije preporučljivo piti vodu koju ste natočili dan ranije?

Mnoge osobe piju vodu koja je natočena dan ranije i koja je dugo stajala, a stručnjaci objašnjavaju zašto to može biti štetno po zdravlje.

Dijetetičarka Kristen Smit navodi da se drži pravila od 12 sati za čašu vode. Nakon 12 sati ona radije natoči i popije novu čašu vode.

Ipak, kako dodaje, možete popiti čašu vode staru jedan dan sve dok nije bila izložena kontaminantima ili ostavljena nepokrivena.

“Tokom prvih 12 sati neće biti dovoljno uslova za razmnožavanje bakterija. Nakon 12 sati, bakterije već mogu početi da se razmnožavaju”, poručila je dijetetičarka.

Ako pijete vodu od prethodne večeri, vjerovatno je sve u redu. Međutim, ako je voda stajala cijeli dan, bolje je natočiti novu čašu, čak i ako koristite filter za vodu. Osim toga, dijeljenje vode s nekim ubrzava vrijeme kada bi trebalo da je bacite.

“Nakon što osoba pije direktno iz flaše ili čaše, bakterije iz usta mogu se prenijeti na preostalu tečnost i početi da se razmnožavaju. Zbog toga je najbolje popiti vodu odmah i baciti ostatak, umjesto da je čuvate za kasnije. Ipak, ako je jedina opcija boca vode koja stoji cijeli dan, bolje je popiti je nego ostati dehidriran”, zaključila je Smit.

(B92)

Podijeli tekst sa drugima na:

Japanska metoda za čišćenje jetre: Dovoljno je samo pet minuta

Kaže se da ova japanska metoda pomaže u detoksikaciji jetre, ali neće zahtijevati dugotrajne postupke.

Ova metoda čišćenja pomaže u brzom uklanjanju umora i buđenju tijela. Umjesto jutarnje kafe, isprobajte ovaj jednostavan napitak i osvježite cijelo tijelo već danas. To je trik koji traje samo nekoliko minuta, ali dugoročno može imati blagotvoran učinak na vaš probavni sistem i osigurati bolji početak dana.

Ako se probudite osjećajući se umorno i teško, to bi mogao biti znak da vašem tijelu treba odmor i podrška u detoksikaciji jetre. Mnogi ljudi posežu za jakom crnom kafom odmah ujutro kako bi se probudili. Međutim, ovo može učiniti više štete nego koristi na prazan želudac.

Šta bi mogao biti bolji izbor? Ovaj jednostavni jutarnji ritual, porijeklom iz Azije, zasniva se na ranoj hidrataciji, prije nego što opteretite svoje tijelo kofeinom ili teškom hranom, prenosi Aktivni.

Čaša tople vode s limunom na prazan želudac

Metoda je vrlo jednostavna: odmah nakon buđenja, popijte čašu tople vode s limunom na prazan želudac. Zatim pričekajte oko 45 minuta prije konzumiranja hrane ili kafe.

To omogućava vašem tijelu da se prvo pravilno hidrira i pripremi za probavu.

Možda zvuči previše jednostavno, ali upravo tajming čini ključnu razliku. Ako popijete vodu, a odmah nakon toga popijete espresso, praktično neće biti nikakvog efekta.

Tijelu je potrebno vrijeme da započne procese čišćenja, a ova metoda mu to omogućava.

Kako ova metoda utiče na vaše tijelo?

Da biste zaista primijetili promjene, dobro je razumjeti šta se dešava u tijelu.

Jetra intenzivno radi noću, prerađujući supstance nastale tokom metabolizma. Ujutro joj je potrebna tekućina kako bi se ovi otpadni proizvodi eliminirali iz tijela. Zato ovaj pristup uključuje limun, koji stimulira lučenje žuči i podržava funkcioniranje probavnog trakta.

Možda vas interesuje i ovo:

Mladi sir najbolja namirnicia za čišćenje jetre

Riješite problem masne jetre: Stručnjaci predlažu jelovnik

Zašto se radi biopsija jetre?

Poznato je da agrumi imaju blagotvorne učinke na tijelo. Studija objavljena u časopisu Antioxidants navodi da antioksidansi u limunovom soku mogu pomoći u zaštiti jetre i smanjenju nakupljanja masti.

Istovremeno, pokazalo se da topla voda s limunom može stimulirati probavu, što je posebno korisno za osobe koje imaju “lijena crijeva”.

Naravno, ne očekujte rezultate preko noći. Ključ je redovna upotreba, a najveći efekat se vidi kada je topla voda s limunom samo dio zdravog načina života.

Podijeli tekst sa drugima na:

U aprilu mnogi prave grešku: Prerana sadnja usporava rast biljaka

U aprilu mnogi prave jednu grešku i prerano posade biljke, zbog čega njihov razvoj i cvjetanje kasne. Još uvijek se mogu javiti noćne hladnoće koje mogu oštetiti mlade biljke i usporiti njihov rast.
April je mjesec kada priroda konačno počinje da se budi. Dani su duži, sunce je sve toplije, a mnogi jedva čekaju da izađu u dvorište i počnu sa radovima u bašti.

Upravo tada, puni entuzijazma, u aprilu mnogi prave jednu od najčešćih grešaka — i često nisu ni svjesni koliko ona može da utiče na biljke tokom cijele sezone.

Zemlja više nije smrznuta, temperature su prijatnije, a bašta izgleda spremno za sadnju. Mnogi tada odlučuju da požure i posade cvijeće, povrće ili začinsko bilje, vjerujući da će tako dobiti prednost i ranije uživati u plodovima svog rada.

Međutim, ono što većina zaboravlja jeste da april ume da bude veoma varljiv mjesec.

Iako su dani topli, noći često znaju da budu hladne, a u nekim krajevima čak i mraz nije rijetkost. Upravo ta razlika između dnevnih i noćnih temperatura može biti kobna za mlade biljke.

Prerana sadnja – greška koju mnogi prave

Mlade biljke, naročito one osjetljive poput paradajza, paprike ili tikvica, jednostavno nisu spremne da izdrže nagle promjene temperature. Čak i ako prežive prve noći, hladnoća može da uspori njihov rast, ošteti korijen ili potpuno zaustavi razvoj.

Zato se kasnije dešava ono što zbunjuje mnoge baštovane.

Biljke su posađene na vrijeme. Redovno se zalivaju. Dobijaju dovoljno sunca. Ali ne napreduju. Ne cvjetaju kako treba. Djeluju slabo i “zaostalo” u odnosu na očekivanja.

Razlog često leži upravo u tom početnom šoku koji su doživjele u aprilu.

Osim prerane sadnje, postoji još jedan problem koji ide ruku pod ruku sa njom — nestrpljenje.

Možda vas zanima i ovo:

Proljećno uređenje cvijećnjaka: Prvi koraci ka rascvjetanoj oazi

Mnogi u želji da “pomognu” biljkama počnu da ih pretjerano zalivaju ili đubre prerano, misleći da će tako ubrzati rast. Međutim, to često ima suprotan efekat. Zemlja koja je još uvijek hladna i vlažna ne može pravilno da primi hranljive materije, pa korijen biljke ostaje pod stresom.

Iskusni baštovani znaju da je april više mjesec pripreme nego sadnje.

Tada se zemljište čisti, prekopava, uklanjaju se korovi i dodaje kompost kako bi zemlja bila spremna. Sadnja osjetljivijih biljaka obično se ostavlja za kasnije — kada se temperatura stabilizuje i kada prođe opasnost od hladnih noći.

Naravno, to ne znači da u aprilu ne treba ništa saditi.

Postoje biljke koje odlično podnose hladnije uslove, poput zelene salate, luka ili graška. One čak i vole svježinu i mogu lijepo da napreduju u ovom periodu.

Ključ je u tome da se zna šta kada posaditi

Na kraju, u aprilu mnogi prave ovu grešku i ostanu razočarani kada njihova bašta ne izgleda onako kako su zamislili. Iako su uložili trud, vrijeme i energiju, rezultat izostane — ne zato što nisu radili dovoljno, već zato što su požurili u pogrešnom trenutku, piše Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Alergije na polen: Simptomi, savjeti i kada se javiti ljekaru

Cvjetanje drveća i širenje polena vazduhom natjeralo je građane Republike Srpske koji su alergični, a pogotovo mlađe, da potraže pomoć u domovima zdravlja.

Simptomi alergije na polen

Iz ovih zdravstvenih ustanova ističu da su najčešće tegobe koje se pojavljuju u okviru alergije na polen svrbež u nosu, kihanje te suzenje očiju i one stvaraju veliku neprijatnost kod alergičnih osoba.

Da su se u ambulante porodične medicine počeli javljati pacijenti sa simptomima alergije na polen, potvrđuju iz Doma zdravlja Banjaluka. Navode da je to uobičajeno za ovo doba godine.

“Javljaju se pacijenti svih starosnih grupa. Najviše mlađe osobe i oni sa težim simptomima. Broj osoba alergičnih na polen i druge inhalatorne alergene je u povećanju u cijelom svijetu. Slična je situacija i kod nas”, kažu iz DZ Banjaluka.

Teži simptomi alergije

Kako navode, pojedini pacijenti imaju teže simptome alergije, koji se manifestuju simptomima od strane donjeg dijela respiratornog trakta u vidu gušenja, zviždanja u grudima ili nedostatka daha.

“Kod pacijenata koji boluju od drugih alergijskih oboljenja npr. bronhijalne astme alergijskog tipa, može da dođe do pogoršanja osnovne bolesti”, dodaju.

Sezona alergija u Semberiji uveliko počela

I Bojana Paleksić Dokić, načelnica Službe porodične medicine Bijeljina, ističe da je sezona alergija u Semberiji uveliko počela sa cvjetanjem drveća te da se u Dom zdravlja Bijeljina javlja nešto veći broj pacijenata nego u ranijim mjesecima.

“S obzirom na to da je u Semberiji najzastupljeniji alergen ambrozija, mi još nemamo priliv pacijenata. Taj priliv očekujemo u avgustu i septembru, kada je cvjetanje ambrozije. Najčešće nam se javljaju mlađi pacijenti, sa novootkrivenim alergijama”, kazala je Paleksić Dokićeva za “Nezavisne”.

Šta cvjeta u aprilu

Pojašnjava da pacijenti koji odranije znaju za alergiju uglavnom imaju terapiju, tako da se javljaju na preglede samo ako dođe do pogoršanja koja ne mogu riješiti terapijom koju imaju.

“Prema polenskom kalendaru, u aprilu cvjetaju vrbe, breze, jasen i platan. To su najzastupljeniji alergeni u Semberiji u ovom periodu. Pacijenti se najčešće javljaju sa simptomima koji podrazumijevaju učestalo kihanje, začepljen nos ili curenje vodenastog sekreta iz nosa, svrab nosa i očiju, crvenilo očiju sa suzenjem i peckanjem, osjećaj nelagode i grebanja u grlu te suvi, nadražajni kašalj”, dodaje ona.

Možda vas interesuje i ovo:

Sa proljećem stižu i alergije, kako prepoznati simptome?

Sa druge strane, iz Doma zdravlja Prijedor  navode da je počela sezona alergija, ali da za sada nije povećan broj pacijenta sa alergijama.

“Broj pacijenata je uobičajen za ovo doba godine. Više su zastupljeni pacijenti mlađe životne dobi”, navode iz DZ Prijedor i dodaju da je alergija na polen jedna od najčešćih proljećnih alergija.

“Kod alergije na polen imuni sistem pogrešno identifikuje bezopasni polen kao opasnog uljeza. Neki ljudi imaju alergije tokom cijele godine, a neki samo u određenim dijelovima godine. Najčešći alergeni su poleni breze, hrasta, trave i ambrozije”, objašnjavaju.

Savjeti pacijentima

Savjetuju pacijente da sami prate kretanje i količinu polena u atmosferi. U slučaju visokih vrijednosti treba da borave u kući, te zatvaraju prozore i vrata.

“Takođe, pacijentima se savjetuje da često peru odjeću koja se nosi napolju te da je suše u kući. Ali i da koriste filtere za prečišćavanje vazduha, te da, kad je koncentracija polena visoka, nose masku. Kad su simptomi jaki i pacijent ih ne može sam savladati reba da se javi svom ljekaru koji razmatra terapiju ili ih upućuje na pregled kod drugih specijalista, kad se određuje i terapija”, zaključuju iz DZ Prijedor, a prenose Nezavisne.

Podijeli tekst sa drugima na: