Kategorija: Tehnologija

OpenAI izgleda ne želi da ChatGPT ostane samo chatbot, mjesto za postavljanje svakojakih pitanja. Planovi su mnogo veći.

Kompanija već ima Sora 2, platformu koja podsjeća na društvenu mrežu i nudi “nešto poput TikToka sa AI-generisanim video-snimcima”, ali bi uskoro mogla da ode korak dalje.

Kako su korisnici primjetili na mreži X, ChatGPT testira funkciju direktnih poruka. Slično kao na X-u, izgleda da će korisnici moći da razmjenjuju poruke sa drugim GPT korisnicima. Kako će to funkcionisati? OpenAI uvodi korisnička imena i testira profile sa slikama, što ChatGPT čini sve sličnijim društvenim mrežama.

Istraživač vještačke inteligencije, Tibor, pronašao je reference na “Direct Messages” u ChatGPT Android aplikaciji (verzija 1.2025.273 beta). Nova funkcija nosi kodno ime “Calpico”/”Calpico Rooms”.

Zanimljivo je da su direktne poruke prvi put predstavljene u novoj iOS aplikaciji Sora 2, pa se smatralo da će te društvene funkcije ostati ograničene samo na tu platformu – međutim, sada izgleda da stižu i u sam ChatGPT.

U kodu se takođe pominje opcija za ažuriranje profila i profilne slike, kao i notifikacije kada neko uđe ili napusti chat, ali i push obavještenja kada neko (pa i ChatGPT) pošalje poruku.

(Izvor vijesti: PCpress)

Zamislite građevinu toliko masivnu da može za par centimetara izbaciti cijelu planetu iz njene prirodne ravnoteže.

Upravo to je uspjela da uradi kineska brana „Tri klisure“, koja je pomjerila osu rotacije Zemlje za dva centimetra i produžila dužinu naših dana. Može zvučati kao naučna fantastika, ali ovaj podatak je tačan, što su potvrdili Nasini stručnjaci koji proučavaju delikatna kretanja naše planete.

Građena tokom perioda od 18 godina, brana „Tri klisure“ preoblikovala je rijeku Jangce, stvarajući rezervoar kapaciteta 39,3 milijarde kubnih metara vode. Iako je ovo dostignuće čudo građevinarstva, izazvalo je iznenađujuće efekte na Zemljinu rotaciju i stabilnost, koje mnogi nikada ne bi očekivali.

Osa zemlje pomjerena za skoro dva cantimetra

Između 1994. i 2012. godine brana „Tri klisure“ pretvorila je rijeku Jangce u kolosalni rezervoar, a naučnici u Nasinom svemirskom centru „Godard“ izračunali su da je ova ogromna masa fizički pomjerila osu rotacije Zemlje za skoro dva centimetra.

Možda djeluje zanemarljivo u poređenju sa veličinom Zemlje, ali to je značajan pomak kada je riječ o planetarnoj dinamici. Težina rezervoara koncentrisana je iznad nivoa mora, pritiskajući Zemljinu koru i preraspoređujući masu unutar planete. To utiče na momenat inercije, koji određuje koliko brzo se Zemlja okreće.

Zamislite klizačicu koja se okreće raširenih ruku. Kada privuče ruke uz tijelo, okreće se brže; kada ih ponovo raširi, usporava.

Slično tome, Zemljina rotacija se malo usporava kada se masa pomjeri dalje od ose. Rezervoar djeluje kao „raširene ruke“ Zemlje, uzrokujući sitno usporavanje od približno 0,06 mikrosekundi u dužini svakog dana. Iako je ova promjena neprimjetna u svakodnevnom životu, osjetljivi instrumenti je precizno registruju i mjere.

Slični pomaci dešavali su se i nakon prirodnih katastrofa, poput cunamija u Indijskom okeanu 2004. godine, koji je pomjerio Zemljinu osu i skratio dan za nekoliko mikrosekundi usljed tektonskih pomjeranja. Brana „Tri klisure“ pokazuje kako ljudski poduhvati mogu uticati na globalne geofizičke ravnoteže jednako duboko kao i sama priroda.

Ekološki i ljudski efekti kineske megabrane

Brana „Tri klisure“ nije izuzetna samo po tome što je uticala na Zemljinu osu; ona je i priča o velikim ljudskim i ekološkim efektima i posljedicama.

Osim impresivne veličine, brana sadrži savremene prevodnice i brodski lift sposoban da podiže plovila teška do 6.600 tona na više od 100 metara visine. Ova infrastruktura značajno je poboljšala unutrašnju plovidbu na Jangceu, unapređujući trgovinu i privredu u regionu.

Sa više od 80 milijardi kilovat-časova proizvedene električne energije godišnje, brana obezbjeđuje dovoljno struje da parira cijelim državama. To značajno smanjuje kinesku zavisnost od uglja i drugih fosilnih goriva. Pored toga, brana igra ključnu ulogu u kontroli sezonskih poplava, štiteći milione stanovnika nizvodno.

Ipak, napredak je došao po visokoj cijeni. Oko 1,3 miliona ljudi bilo je raseljeno kada je rezervoar napunjen, što je primoralo cijele zajednice da se isele.

Poplavljeno je područje dugo oko 600 kilometara, potopivši ekosisteme koji su se stvarali vijekovima i dramatično izmijenivši prirodni pejzaž regiona. To pokreće teška pitanja o ravnoteži između tehnološkog napretka i očuvanja životne sredine.

Nekoliko studija, uključujući i onu objavljenu 2010. godine u Geophysical Research Letters, ističe da megaprojekti ovakvog obima mogu izazvati suptilne, ali važne promjene u Zemljinoj ravnoteži. Stručnjaci naglašavaju potrebu da se pažljivo vagaju koristi u odnosu na potencijalne ekološke i geofizičke uticaje prije nego što se krene u ovakve poduhvate.

Kompanija Staršip Tehnolodžiz planira da kućnu dostavu pomoću robota učini dostupnu što većem broj ljudi, a njen osnivač Ahti Heinla ističe da će to biti moguće čak i u malim gradovima i selima gdje to prije nije bilo izvodljivo.

Njegova startap firma ostvarila je osam miliona dostava sa samo 200 zaposlenih, a Heinla planira da taj broj bude mnogo veći, prenosi Gardijan.

Stanovnici Mančestera, Lidsa, Kembridža u Velikoj Britaniji, kao i širom Finske i u njegovoj rodnoj Estoniji već su navikli da im roboti dostavljaju namirnice, a taj prizor postaje sve češći, pa su se roboti pojavili kao dostavljači čak i na zabavi u rezidenciji britanskog premijera u Dauning Stritu 10.

Heinla se već dokazao i stekao bogatstvo kao suosnivač softvera za Skajp, a sada se posvetio robotima koji bi, kako kaže, mogli svakome da promjene i olakšaju život zahvaljujući autonomnim dostavama na kućnu adresu.
Njegova firma Staršip sada, između ostalih, sarađuje sa estonskom tehnološkom kompanijom Bolt, kao i sa britanskim lancem supermarketa Co-op i američkom firmom za dostavu hrane Grabhab.

Staršip vjerovatno ima najveću flotu autonomnih vozila na svijetu, ali je suočen i sa konkurencijom pošto se ovaj sektor ubrzano razvija.

Tu su firme kao što su američki startapovi Serve Robotics i Nuro, pa zatim Noon iz Saudijske Arabije, a posebno kompanija iz Dablina Manna Aero koja već pomoću letećih dronova dostavlja pice i kafu.

Mnogi ekonomisti i futuristi dugo su upozoravali da će roboti uzeti posao ljudima, ali Heinla ističe da roboti njegove kompanije to ne rade, već prije izlaze u susret rastućoj potražnji za dostavom, dok se ljudi fokusiraju na složenije poslove za čije obavljanje je potrebno više vremena.

On takođe ističe da će roboti pomoći manjim prodavnicama da ekonomski napreduju i budu konkurencija većim firmama.

“Pružiti ljudima više opcija je korisno”, zaključio je Heinla.

OpenAI je predstavio novu funkciju Instant Checkout koja korisnicima u SAD-u omogućava kupovinu proizvoda direktno unutar ChatGPTa – bez potrebe za odlaskom na vanjske stranice.

Riječ je o značajnom iskoraku koji bi mogao promijeniti način na koji funkcioniše online trgovina i ozbiljno uzdrmati Googleov dominantni model oglašavanja u pretraživanju.

Kako funkcioniše Instant Checkout?

Umjesto da ChatGPT samo predlaže proizvode i šalje korisnika na web-trgovine, sada je moguće dovršiti kupovinu u istom razgovoru.

Primjer: ako upišete “koje su najbolje planinarske cipele ispod 150 dolara” ili “rođendanski poklon za 10-godišnjaka”, ChatGPT će i dalje ponuditi preporuke. No, uz novu funkciju, moći ćete odmah kliknuti “Kupi” u odgovoru, odabrati način plaćanja i adresu dostave – bez napuštanja aplikacije.

Za početak, Instant Checkout se uvodi s odabranim Etsy prodavačima, a uskoro se širi na više od milion trgovaca s Shopifyja, uključujući poznate brendove poput Glossier, Skims, Spanx i Vuori.
Agentic Commerce Protocol – otvoreni standard plaćanja

Nova funkcija koristi Agentic Commerce Protocol (ACP), otvoreni standard plaćanja koji su razvili OpenAI i Stripe. Temelji se na Model Context Protocolu (MCP), koji je prošle godine osmislio Anthropic, a dizajniran je da omogući AI modelima povezivanje s pozadinskim sistemima trgovaca.

To znači da se ACP može primijeniti i na drugim AI platformama. Iako je najlakše implementirati ga za postojeće Stripe korisnike, otvoren je za sve. OpenAI će trgovcima naplaćivati simboličnu naknadu po transakciji, što predstavlja novi izvor prihoda dok kompanija troši milijarde dolara godišnje na obuku i održavanje AI modela.

Transparentnost i sigurnost

OpenAI naglašava da su preporuke proizvoda organske i nesponzorisane – rangirane prema relevantnosti za korisnika, a ne prema tome ko plaća više. Kriteriji uključuju cijenu, dostupnost, kvalitet i mogućnost trenutne naplate.

Pretplatnici ChatGPT-a koji već koriste premium verziju moći će koristiti istu karticu spremljenu u sistemu ili dodati nove načine plaćanja. Za sada svaki korak kupovine mora se ručno potvrditi, no OpenAI priznaje da u budućnosti AI asistenti mogu postati “agenti” koji kupuju u ime korisnika i bez stalne provjere.

Direktan udar na Google

Ova promjena potencijalno predstavlja ozbiljan izazov za Google. Trenutno najveći dio Googleovih prihoda dolazi od oglašavanja putem pretraživača, gdje korisnici klikom odlaze na stranice trgovina. Ako kupovina postane moguća unutar razgovora s AI-jem, potreba za tim posredničkim klikom mogla bi oslabjeti.

Za sada Instant Checkout podržava samo pojedinačne kupovine, ali OpenAI planira dodati i košaricu s više proizvoda te proširiti dostupnost na druge regije i trgovce. Kompanija već objavljuje dokumentaciju i protokole kako bi developeri i brendovi mogli direktno povezati svoje proizvode s ChatGPT-om.

Ukratko: OpenAI je otvorio vrata novoj eri e-trgovine u kojoj AI više nije samo savjetnik, već i aktivni posrednik u kupovini. Za korisnike – iskustvo je brže i jednostavnije. Za trgovce – nova prilika. A za Google – potencijalno veliki izazov.

(Izvor vijesti: Raport)

U Evropskoj uniji, dial-up tehnologija već dugo gotovo da nema značaja. Prema podacima Evropske komisije, u statistici se pojavljivala do 2015. godine, na primjer u Luksemburgu i Portugalu.

U ranim danima interneta, karakterističan zvuk povezivanja modema bio je svakodnevni prizor za milione korisnika širom svijeta. Pristup mreži ostvarivao se putem telefonske linije, poznate kao „dial-up“. AOL sada ukida ovu uslugu, čime se zatvara jedno od najvažnijih poglavlja u istoriji interneta. Prema pisanju njemačkog Bilda, ovaj potez označava simboličan kraj tehnologije koja je mnogima omogućila prve korake u digitalnom svetu.

AOL i počeci dial-upa

AOL-ov dial-up pristup internetu pokrenut je davne 1991. godine u Sjedinjenim Američkim Državama i od tada je bio neprekidno dostupan. Iako je AOL u međuvremenu postao deo kompanije Yahoo, odlučeno je da se zadrži ova zastarela tehnologija, uključujući poseban softver za biranje i prilagođeni pregledač. Za mnoge je AOL bio sinonim za internet, a promotivni CD-ovi s besplatnim satima korišćenja postali su kulturni fenomen 90-ih godina.

Kraj dial-up ere u Evropi

Na svojim stranicama za podršku, AOL je obavestio korisnike o prestanku podrške za dial-up veze. „AOL redovno procenjuje svoje proizvode i usluge i donio je odluku o ukidanju dial-up pristupa internetu“, navodi se u zvaničnoj objavi. Kao konačni datum određen je 30. septembar 2025. godine.

U Evropskoj uniji, dial-up tehnologija već dugo gotovo da nema značaja. Prema podacima Evropske komisije, statistički je bila prisutna do 2015. godine, na primjer u Luksemburgu i Portugalu. U Nemačkoj, prema podacima portala Statista, udio korisnika ove tehnologije u 2024. godini iznosi 0%.

Situacija u SAD-u

Situacija je bila drugačija u SAD-u, gde je tamošnji Zavod za popis stanovništva 2019. godine zabeležio oko 260.000 korisnika koji su se na internet povezivali putem modema. Gašenjem AOL-ove usluge nestaje i poslednje veliko uporište ove tehnologije.

(Poslovni dnevnik)

Tema je ponovo privukla pažnju nakon što je na TikTok-u postala viralna scena iz serije Extreme Cheapskates (2011–2014), u kojoj jedan od protagonista tvrdi da je uklonio sijalicu iz frižidera i tako uštedeo oko 35 evra godišnje.

Iako njegov način života – uključujući i tuširanje u odjeći kako bi “uštedio na veš mašini” – djeluje ekstremno, postavlja se pitanje: Da li je stvarno vrijedno živjeti u mraku svaki put kada otvorite frižider, samo zbog nekoliko centi uštede?

Čemu služi sijalica u frižideru?

Funkcija sijalice u frižideru je jednostavna– osvjetljava unutrašnjost kada se vrata otvore, olakšavajući pronalaženje hrane, posebno u slabije osvjetljenoj kuhinji ili noću. Ne utiče ni na čuvanje namirnica, ni na hlađenje aparata.

Ako se sijalica pregori ili se ukloni, frižider će i dalje normalno raditi, jedini problem je loša vidljivost.

Koliko zapravo troši sijalica u frižideru?

Tradicionalni frižideri su koristili sijalice sa žarnom niti od 15 do 40 W. Danas većina aparata koristi LED sijalice od 1 do 3 W, što je ogromna razlika.

Važno je i to da sijalica svijetli samo dok su vrata otvorena – prosječno 10–15 minuta dnevno. Godišnja potrošnja sijalice od 25 W rijetko prelazi 2,5 kWh, dok LED sijalice troše manje od 0,2 kWh godišnje. Tako sijalica u frižideru predstavlja praktično simboličan trošak.

Gdje zaista vrijedi uštedeti?

Pravi mali potrošači energije su televizori, dekoderi, modemi i ruteri ostavljeni u standby režimu, koji mogu činiti i do 10 odsto računa za struju. Punjači priključeni u utičnicu troše energiju čak i kad nisu povezani sa uređajem, fenomen poznat kao “vampirska potrošnja”. Tu spadaju i svjetla standby režima mikrotalasnih, stereo uređaja, digitalni satovi i tajmeri stalno priključenih aparata.

Individualno, ovi mikrotroškovi su mali – često ispod 1 kWh godišnje – ali zajedno u modernom domaćinstvu mogu dostići desetine evra, što je znatno više od uštede uklanjanjem sijalice iz frižidera.
Na kraju, ako želite da smanjite račun za struju – fokusirajte se na sveukupnu potrošnju. Isključivanje uređaja iz struje, korišćenje produžnih kablova sa prekidačem, zamjena klasičnih sijalica LED sijalicama visoke efikasnosti, isključivanje punjača kad se ne koriste i podešavanje tajmera za rutere i modeme donose stvarnu i stalnu uštedu.

(Izvor vijesti: Kurir)

Evropska komisija je danas objavila da će provjeriti kako velike platforme štite svoje korisnike od finansijskih prevara na mreži.

Komisija je kompanijama Meta, Apple, Microsoft i Booking poslala formalne zahtjeve za informacije u okviru zakonodavstva o digitalnim uslugama (DSA).

Cilj je da se sazna na koji način firme obezbjeđuju da njihovi servisi ne budu zloupotrebljeni u svrhu prevara, prenosi danas francuski medijski servis BFMTV.

U Evropskoj uniji se sve pažljivije prati bezbjednost digitalnih usluga, posebno zbog zaštite korisnika od onlajn prevara i zloupotrebe ličnih podataka. Regulativa DSA predviđa strože obaveze za velike platforme i nalaže im da osiguraju bezbjedno i transparentno digitalno okruženje.

Komisija je naglasila da zaštita korisnika predstavlja prioritet i da će se nadzor nad kompanijama intenzivirati kako bi se sprečile moguće finansijske prevare.

Očekuje se da kompanije odgovore na zahtjeve poslati u narednim nedjeljama, nakon čega će biti moguće utvrditi eventualne propuste ili potrebne mjere.

(Izvor vijesti: B92)

Umjesto da grade sve veće i sve skuplje jezičke modele sa milijardama parametara, istraživači iz Singapura odlučili su se osloniti na prirodu i pokušati stvoriti vještačku inteligenciju koja razmišlja poput ljudskog mozga.

Njihov eksperiment, kako se pokazalo, nije samo hrabar, već i izuzetno uspješan: novi sistem, iako malen i lagan, uspio je nadmašiti divove poput GPT-a i Claude-a u složenim zadacima rezonovanja.

Startap je predstavio tzv. hijerarhijski model zaključivanja, HRM (Hierarchical Reasoning Model), inspirisan načinom na koji mozak obrađuje informacije. Dok današnji modeli GPT-4, GPT-4o, Claude 3, Gemini, LLaMA 3 ili DeepSeek R1 zavise od ogromnih količina podataka i miliona primjera za učenje, HRM je napravljen sa svega 27 miliona parametara i treniran na samo hiljadu primjera, i to bez ikakve prethodne pripreme. Uprkos toj jednostavnosti, pokazao se superiornim u poređenju sa mnogo većim modelima.

Da iza projekta stoji ozbiljan tim, govori i podatak da su na njemu radili bivši istraživači iz Google DeepMind-a, DeepSeek-a, Anthropic-a i xAI-a, zajedno sa naučnicima sa najuglednijih univerziteta, prenosi Indeks.

Mozak kao inspiracija

Osnivač i direktor kompanije, Guan Vang, objašnjava da je ideja bila da se krene od mozga kao prirodnog uzora. „Današnji modeli koriste tzv. Chain-of-Thought, lančano razmišljanje, što je zapravo trik zasnovan na vjerovatnoćama. Mi smo krenuli od nule, inspirisani mozgom, jer priroda milijardama godina usavršava njegov dizajn. Naš model razmišlja i zaključuje kao čovjek, a ne samo da računa vjerovatnoće. Vjerujemo da će dostići, a zatim i nadmašiti ljudsku inteligenciju“, ističe Vang.

HRM je osmišljen tako da oponaša dva ključna centra mozga: prefrontalni korteks, koji se povezuje sa apstraktnim razmišljanjem, planiranjem i kontrolom impulsa, i bazalne ganglije, zadužene za brze, automatske reakcije i donošenje odluka koje se ponavljaju. U HRM-u prefrontalni korteks odgovara rekurentnoj mreži visokog nivoa koja sporo i apstraktno planira i prati globalni cilj, dok bazalne ganglije imitiraju mreže niskog nivoa, koje brzo rješavaju konkretne zadatke i donose intuitivne odluke.

Na taj način, ovaj model kombinuje sporo, strateško promišljanje i brzu, intuitivnu logiku – baš kao ljudski mozak.

Rezultati su, prema studiji objavljenoj na platformi ArXiv, izuzetno impresivni. Na testu ARC-AGI, jednom od najzahtjevnijih pokazatelja induktivne inteligencije, HRM je ostvario 40,3 odsto tačnosti, dok GPT-4 i Claude 3.5 ne prelaze 21 odsto.

U složenim zadacima, poput igre Sudoku i pronalaženja optimalnog puta kroz labirint sa 900 polja, HRM je bio jedini model koji je uspio pronaći tačno rješenje. To pokazuje da njegova snaga ne leži u gomilanju podataka, već u samom načinu rezonovanja.

Primjena u medicini i robotici

Za razliku od velikih jezičkih modela koji problem razlažu na niz koraka i lako gube nit, HRM koristi rekurentne mreže u kojima se izlaz jednog koraka vraća kao ulaz u sljedeći, čime se formira petlja koja omogućava pamćenje i planiranje. On, takođe, obrađuje informacije na različitim vremenskim skalama: jedan dio sistema djeluje brzo i kratkoročno, dok drugi razmišlja sporo i dugoročno, baš kao što mozak spaja refleksne odluke i strateško planiranje.

Prednost HRM-a posebno dolazi do izražaja u oblastima gdje su podaci ograničeni, a preciznost – ključna. Njegovi tvorci navode da bi mogao da se primijeni u zdravstvu, u dijagnostici rijetkih bolesti, gdje ne postoje milioni primjera već samo mali broj kliničkih slučajeva.

U klimatologiji, HRM je, prema njihovim riječima, dostigao čak 97 odsto tačnosti u sezonskim prognozama. Zahvaljujući tome što mu je potrebna mala količina kompjuterskih resursa, mogao bi da se koristi i u robotici, u realnom vremenu i u dinamičnim, nepredvidivim okruženjima.

Ostaje pitanje da li je ovaj sistem prvi pravi korak ka opštoj vještačkoj inteligenciji (AGI) ili je tek jedna od etapa u istraživanju. Ipak, jedno je jasno: priroda je odličan inženjer, a modeli zasnovani na njenim principima mogli bi da budu najrealniji put ka mašinama koje neće samo oponašati ljudsku inteligenciju, već će je možda i nadmašiti.

(Izvor vijesti: Index)