Kategorija: Tehnologija

Vještačka inteligencija je moćan alat, ali ne bi trebalo da se ponašate kao da je ona vaš dnevnik, doktor ili najbolji prijatelj.

Vještačka inteligencija može biti pametna, šarmantna (ponekad) i dostupna 24 sata dnevno sedam dana u nedjelji. Ali, to ne znači da morate da joj ispričate baš sve.

Evo što nikako ne biste smjeli da podjelite sa vještačkom inteligencijom.

• Vaše najdublje, najmračnije tajne (osjetljivi lični podaci)

Nema potrebe da dijelite svoju kućnu adresu, broj telefona, OIB (poreski identifikacioni broj) ili biografiju. Zadržite osjetljive informacije i lične drame za sebe.

• Podatke o vašem (ili bilo čijem) bankovnom računu

Koliko god vam vještačka inteligencija može pomoći u planiranju budžeta, ne mora da zna podatke o vašoj kreditnoj kartici ili bankovne podatke. Nikada. Dijeljenje finansijskih informacija dovodi vas u rizik, s vještačkom inteligencijom ili uopšteno onlajn.

Iako vam može pomoći u izradi budžeta, simuliranju planova štednje ili objašnjavanju kako funkcioniše složena kamata, nije kreirana za bezbjedno čuvanje ili obradu stvarnih finansijskih podataka. To je posao za zaštićene i regulisane platforme, a ne za prozor za ćaskanje.

• Bilo šta što bi vašeg advokata učinilo nervoznim (ilegalne stvari)

Namjeravate da od vještačke inteligencije zatražite savjet kako da uradite nešto što nije u skladu sa zakonom? Odustanite.

Ne samo što je neetično, već vam vještačka inteligencija neće pomoći u neugodnoj situaciji. Štaviše, takva interakcija mogla bi biti sumnjiva policiji jer ju je moguće protumačiti kao pokušaj pripremanja ili prikrivanja kaznenog djela.

Čak i šala o ilegalnim aktivnostima u upitu može podići uzbunu i rezultirati upozorenjima ili ograničenim pristupom. Sve što upišete dio je razgovora koji može biti pregledan radi bezbjednosti ili usklađenosti.

• Govor mržnje, prijetnje i tome slično

Vještačka inteligencija uglavnom ima politiku nulte tolerancije za štetan, nasilan ili diskriminiatorski jezik. To uključuje sve što nalikuje maltretiranju, govoru mržnje, prijetnjama ili bilo čemu što podstiče nasilje.

ChatGPT je dizajniran kako bi odmah isključio ovakve upite. Ponovljeni pokušaji unosa štetnog sadržaja mogu dovesti do obilježavanja vašeg korisničkog naloga, pa i do njegovog blokiranja. Osim tehničkih posljedica, postoji i šira slika koju bi trebalo uzeti u obzir.

Jezik je važan. Ono što upisujemo u modele vještačke inteligencije doprinosi oblikovanju načina na koji ovi sistemi uče i reaguju tokom vremena. Ako želimo da vještačka inteligencija bude alat koji podržava kreativnost, inkluziju i poštovanje, moramo to da modelujemo u načinu na koji s njom komuniciramo.

• Medicinske informacije

ChatGPT vam može dati uopštene zdravstvene savjete, ali nije ljekar. Nikada nemojte u njega unositi rezultate nalaza ili tražiti dijagnozu. Umjesto toga, obratite se pravim lekarima.

• Povjerljive tajne kompanije ili informacije zaštićene autorskim pravima

U iskušenju ste da kao upit zalijepite kompletnu strategiju brenda svojih klijenata kako bi je vještačka inteligencija prepisala? Razmislite ponovno. Vještačka inteligencija je odličan saradnik, ali povjerljivi ili podaci zaštićeni autorskim pravima bi trebalo da ostanu izvan razgovora s vještačkom inteligencijom.

Povjerljive informacije izostavite iz svojih upita i zamijenite ih generičkim pojmovima. Na primjer, zamijenite strategija lansiranja Coca-Cole sa plan lansiranja bezalkoholnog pića.

• Vaše (ili tuđe) lozinke

Lozinke nisu za dijeljenje, ni drugim ljudima ni s vještačkom inteligencijom. Platforme poput ChatGPT-a nisu bezbjedne, niti zaštićene. Ako u njih unesete svoju lozinku, izlažete se ogromnim rizicima poput krađe identiteta, ucjenjivanja i tome slično.

• Ćaskanje poput “ćao” ili “hvala”

Ovo nije opasno, ali je nepotrebno. Time trošite računarske resurse i električnu energiju. Budite sažeti, nastojte da ne koristite veštačku inteligenciju ako za to nema potrebe.

(Izvor: B92)

Bluetooth je način bežične razmjene podataka između dva ili više uređaja.

Većina današnjih modernih računara, mobilnih telefona, digitalnih kamera i audio uređaja imaju mogućnost slanja podataka pomoću bluetootha.

Veza se uspostavlja putem radio valova u frekventnom području od 2,4 do 2,48 GHz.

Zbog korištenja radio veze uređaji koji se povezuju ne moraju biti u optičkoj vidljivosti kao niti međusobno usmjereni a veza se može ostvariti u promjeru od otprilike 10 metara oko uređaja.

Kako je Bluetooth dobio ime?

Bluetooth je dobio naziv po srednjovjekovnom danskom kralju Haraldu Plavozubom (danski Harald Blåtand, eng. Harold Bluetooth) koji je bio poznat po svojim mogućnostima diplomatskih pregovora, gdje je često uspijevao uspostaviti komunikaciju i visok nivo razumijevanja između više strana s različitim interesima.

Uspio je pomiriti zaraćene narode na području današnje Danske, Švedske i Norveške. Uspostavio je ujedinjeno kraljevstvo Dansku, te prihvatio hrišćanstvo.

Naziv “bluetooth” odabran je zato što ta tehnologija omogućuje komunikaciju različitih uređaja.

Kako funkcioniše Bluetooth?

Da bi prenijele podatke sa jednog mobilnog na drugi, ili da bi uparili mobilni telefon sa slušalicama ili nekim drugim uređajem kao što su klima uređaj, štampač itd… neophodno je te uređaje “upariti”.

Npr. kada upalite bluetooth na svom mobilnom telefonu, telefon vam “ponudi” uređaj čiji je bluetooth takođe uključen. Kada se ta dva uređaja povežu oni se praktično “prepoznaju” i prenos podataka, slika, videa itd.. može da počne.

Bluetooth ne koristi interent

Bluetooth ne koristi Wi-Fi ili internet. Potpuno je nezavisan, i ne troši mobilne podatke.
Štedi energiju – Moderne Bluetooth veze troše veoma malo baterije, pa ga možeš ostaviti uključenog bez brige.

Nova prevara putem WhatsAppa se širi – sajber kriminalci koriste slike kako bi sakrili malver i neprimjetno prevarili ljude, prazneći im bankovne račune.

Internet prevare su u porastu već neko vrijeme. Iako su ljudi postali svjesniji rizika, prevaranti su takođe postali kreativniji i pronalaze nove načine da nastave sa svojim prevarama. Najnovija u nizu je prevara sa WhatsApp slikama.

U ovoj prevari, korisnici dobijaju slike koje sadrže skriveni malver. Tehnika koja se koristi zove se steganografija, gdje je zlonamjerni kod ubačen unutar slikovnog fajla. Žrtva može čak i da ne dobije nikakvu SMS potvrdu (OTP), jer malver direktno cilja osjetljive informacije kao što su bankovni podaci i lozinke. U nekim slučajevima, napadač čak može da dobije daljinski pristup uređaju žrtve.

Prevara počinje odmah nakon što se slika otvori, i tada malver napada telefon.

Nedavno je prijavljen slučaj iz Džabalpura, gdje je jedan korisnik dobio poziv sa nepoznatog broja, uz molbu da pomogne u identifikaciji osobe sa fotografije. Iako je isprva ignorisao poruke, upornost pozivača ga je navela da klikne na sliku i preuzme je. To je omogućilo prevarantima da pristupe njegovom telefonu i nelegalno skinu oko 2.400 evra sa njegovog računa.

Kako biste se zaštitili, pridržavajte se sljedećih savjeta:

• Ne preuzimajte slike ili bilo kakve fajlove koje dobijete sa nepoznatih brojeva.
• Isključite automatsko preuzimanje medijskih fajlova u podešavanjima WhatsAppa.
• Redovno ažurirajte telefon kako bi sigurnosne zakrpe bile aktuelne.
• Izbjegavajte i blokirajte sumnjive brojeve koji vas pozivaju ili šalju neobične poruke.
• Obavijestite prijatelje i porodicu o ovoj prevari kako bi i oni znali da se zaštite.

Budite oprezni – jedna naizgled bezazlena slika može vas skupo koštati.

(Izvor vijesti: PCpress)

Asfalt se ljeti brzo zagrijeva, usljed čega, posebno u gradskim sredinama nastaju velike toplotne zone, odnosno povišene temperature.

Grad Beč u okviru pilot-projekta testira nove mogućnosti asfaltiranja, odnosno materijala.

U okolini potoka Lizing, postavljeni su putevi napravljeni od četiri nove mješavine asfalta.

Asfalt je najčešće zbog svoje čvrtste podloge neizbježan, na primjer, za biciklističke staze ili trotoare.

Međutim, asfalt ne samo da se brzo zagrijeva, već ne propušta vodu, što nije ekološki, i zbog čega Grad Beč traži „zelene” alternative.

Boja, vrsta materijala i vezivni sloj su faktori koji mogu uticati na to koliko se asfalt zagrijeva na suncu. Testiranje u Beču se vrši na biciklističkoj stazi kod Lizingbaha.

“Ovdje već dugo tražimo inovativnu podlogu po kojoj se može lijepo voziti bicikl i po kojoj se ljudi mogu kretati dječijim ili invalidskim kolicima. Potrebna nam je podloga, odnosno površima koja je stabilna, a istovremeno je ekološki prihvatljiva jer propušta vodu“, izjavila je članica gradskog vijeća za urbano planiranje, Uli Zima.

U saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču razvijene su četiri različite mješavine novih vrsta asfalta, jedan klasičan asfalt i tri takozvana “Cool Pavements” (hladni kolovozi), koji se razlikuju po vrsti kamena, boji i vezivnim slojevima.

Na dionici biciklističke staze dužine 80 metara kod Lizingbaha, asfaltne mješavine su nanesene jedna pored druge.

Tamo će senzori za temperaturu i vlagu prikupljati podatke o tome kako različiti slojevi utiču na razvoj temperature u okolini.

“U idealnom slučaju, ovaj novi vodopropusni asfalt mogao bi se potom koristiti posebno u centralnim gradskim zonama”, izjavio je Volfgang Ablinger iz Sekretarijata za upravljanje i izgradnju puteva.

Istraživački projekat trajaće naredne tri godine. Asfalt koji se tokom testiranja pokaže kao najbolji, u budućnosti će se koristiti i van područja Lizingbaha.

Iako su mnogi ubijeđeni da je čuvena fotografija dorađena ili čak potpuno vještačka, to ni približno nije tačno.

Ovo je priča o tome kako je nastala najpoznatija kompjuterska pozadina svih vremena.

Ko je napravio fotografiju?

Čarls O'Rir rođen je 1941. i više od 25 godina je radio kao fotograf za časopis Nešnl geografik.

Od 1978. njegovo interesovanje se usmjerava na vinogradarstvo i proizvodnju vina, pa je fotografije na ovu temu snimao širom svijeta.

Iako se cijelog života bavi fotografijom, svoju najčuveniju fotografiju nije uslikao u toku planiranog snimanja, već sasvim slučajno.

Dok se vozio autoputem, Čarls je odlučio da siđe s puta i fotografiše prizor o kojem je često razmišljao.

Nekoliko godina kasnije, kompanija Majkrosoft isplatila mu je pozamašnu sumu za ovu fotografiju, ali O'Rir nikada nije otkrio o kojoj je cifri riječ.

Fotografija je takva kakva jeste zahvaljujući kombinaciji Fuji filma, sa pojačanim bojama i odlične optike fotoaparata koji je O'Rir tada koristio.

Cijenu fotografije nije mogao da odredi sam, pa mu je Majkrosoft poslao avionsku kartu da dođe u centralu kako bi o tome pregovarali.
Fotografija se na XP sistemu prikazuje od 2001. godine, a svakodnevno ju je posmatralo više od milijardu ljudi.

Gdje je nastala fotografija?

Dugo godina se vodila polemika o mjestu nastanka ove fotografije – Irska, Francuska i Novi Zeland predstavljali su moguće lokacije, da bi nagađanjima došao kraj kada je kompanija Majkrosoft otkrila godinama čuvanu tajnu na Jutjubu.

Pejzaž zelene livade, plavog neba i tek nekoliko oblaka nalazi se zapravo u Kaliforniji, u okrugu Napa.

„Snimljena je blizu moje kuće, dok sam išao u posjetu djevojci, sjeverno od San Franciska. Dan je jednostavno bio takav. Fotografija nije dorađena u fotošopu. Trava je bila savršena i sunce je sijalo. Na nebu nije bilo ni nijednog oblačka, ali dok sam parkirao i postavio fotoaparat, oblaci su se pojavili”, rekao je O ‘Rir, piše DDL.

Kasnije je čuveno mjesto nastanka fotografije pretvoreno u vinograd.

(Izvor vijesti: Magazin)

Dok je veliki dio globalne pažnje i dalje usmjeren na trgovinske sporove, tiša ali vjerovatno značajnija transformacija događa se iza zidova fabrika u Kini – a pokreću je roboti.

Kina je sada jedna od najautomatizovanijih nacija na Zemlji, prema nedavnom izveštaju “Njujork tajmsa”.

Sa više robota po radniku nego SAD, Nemačka ili čak Japan, zaostaje samo za Južnom Korejom i Singapurom, a i ta razlika se brzo smanjuje.

Ništa nije slučajno

Godine 2015, kineska vlada je pokrenula “Made in China 2025”, sveobuhvatnu nacionalnu strategiju za dominaciju u visokotehnološkoj proizvodnji.

Cilj ovog poteza bio je unaprjeđenje ključnih industrija poput električnih vozila, brodogradnje i brzih željeznica, i transformacija Kine iz centra za masovnu proizvodnju u tehnološki moćnu proizvodnu silu.

Ranije je China Daily izvjestio da je jedan od ciljeva inicijative bio proizvodnja 100.000 industrijskih robota godišnje. Kina ne samo da je dostigla taj cilj – ona ga je premašila.

Roboti na sve strane

Prema Međunarodnoj federaciji za robotiku, zemlja je rasporedila više od 276.000 robotskih radnika samo između 2022. i 2023. godine, što čini više od polovine svih instaliranih robota na globalnom nivou u tom periodu.

Rezultat je to da kineske fabrike sada proizvode robu brže, jeftinije i sa većom dosljednošću nego ikada ranije, zahvaljujući armijama robotskih radnika koji rade non-stop.

Razlika sve veća

Stručnjaci upozoravaju na sve veću razliku između Kine i zapadnih zemalja poput SAD-a.

Dok se američka proizvodnja preusmjerila na visokotehnološke industrije poput vazduhoplovstva i medicinske tehnologije, ovi sektori zahtjevaju ljudsku stručnost koju je teško automatizovati.

U međuvremenu, Kina je uspješno preusmjerila svoju robotsku industriju na praktične, skalabilne primjene.

Dodatno komplikuje stvari dominacija Kine u snabdijevanju teškim rijetkim metalima, koji su neophodni za izgradnju samih robota koji sada pokreću ovu proizvodnu revoluciju.

SAD i dalje u velikoj meri zavise od kineskog izvoza ovih resursa, što je pojačalo uticaj Pekinga u trgovinskim sporovima.

(Izvor vijesti: B92)

Skajp, najpoznatija aplikacija za video-pozive preko interneta, juče je i zvanično prestala sa radom poslije 22 godine.

Umjesto njega, proradiće nova Majkrosoftova aplikacija po imenu Tims.

Da li će na nju automatski biti prijavljeni svi korisnici Skajpa? Koliko je laka za upotrebu?

Kako je najavljeno, Skajp će biti ugašen u maju 2025. godine. Kako će ovo uticati na korisnike širom svijeta koji su navikli na ovu aplikaciju i ko će najviše biti pogođen?

Majkrosoft je odlučio da korisnike Skajpa prebaci na Majkrosoft Tims.

Skajp, kada se pojavio, bio je pionir u oblasti video-komunikacija i internet poziva.

Ta aplikacija je u posljednjih nekoliko godina doživela pad popularnosti. Kako je objasnio Marko Vučetić iz Srpske IT asocijacije, sve je krenulo 2023. godine. Skajp je platforma za koju smo se svi mi nekako vezali, ali gašenjem Skajpa, mislim da će ostati da živi u svim platformama.

„Majkrosoft je otkupio tu platformu 2011. godine za oko osam milijardi dolara, ali Skajp nije doživeo ekspanziju, već blagi pad. Skajp je izgubio trku sa drugim platformama – Tims, Zum…”, rekao je Marko Vučetić iz IT asocijacije.

Kako je istakao Aleksandar Mastilović, konsultant za strateško planiranje i razvoj, sa pandemijom smo dobili ljude skeptične prema digitalnoj transformaciji.
„Taj period je transformisao način komunikacije, ne samo u video-pozivima već su se nametnule i druge aplikacije sa dobrim komunikativnim alatima. Skajp je danas stvar emocije pionirskog projekta. To je klasičan primjer smjene generacija”, napomenuo je Mastilović.

Ističe da je Majkrosoft odlučio da je Tims bolji sa svojim gotovim i pomoćnim alatima koji podržavaju naprednu komunikaciju. Oni su donijeli dobru strateški poslovnu odluku.

Skajp je izgleda dobio najbolju reklamu sada kada se gasi

„Majkrosoft je prelazak uradio vrlo dobro i ova priča o prelasku sa Skajpa na Tims nije od juče. Svi podaci biće prebačeni. Promjene su u doba digitalizacije brze i normalno je da se dešavaju. Vještačka inteligencija će sigurno donijeti neke nove platforme, sve platforme rade na implementaciji VI. Kroz Tims je moguće koristiti sve Majkrosoftove sisteme”, rekao Vučetić.

(Izvor vijesti: RTS)

Džefri Hinton, jedan od najuticajnijih naučnika u oblasti vještačke inteligencije i dobitnik prestižne Turingove nagrade, još jednom je iznio ozbiljno upozorenje: tehnologija koju je pomogao da se stvori, mogla bi jednog dana da izmakne ljudskoj kontroli.

U intervjuima i javnim nastupima, Hinton sve glasnije izražava zabrinutost da se čovječanstvo nalazi na prekretnici – i da možda nećemo biti spremni za ono što dolazi.

„Ljudi još uvijek nisu shvatili šta dolazi”, rekao je Hinton.

„Zamislite sisteme koji mogu da razmišljaju brže od nas, da uče iz vlastitog iskustva i da postavljaju ciljeve koji nisu nužno usklađeni sa ljudskim vrijednostima. Šta ćemo da radimo kada ne budemo više mogli da ih isključimo?”

Naučnik iza revolucije

Hinton, rođen u Londonu 1947. godine, odrastao je sa fascinacijom za razumjevanjem kako mozak funkcioniše. Ta radoznalost ga je navela da istražuje oblast vještačkih neuronskih mreža.

Osamdesetih godina prošlog vijeka, kada je svijet bio uglavnom skeptičan prema neuronskim mrežama u kompjuterima, Hinton je video njihov potencijal. Vjerovao je da ove mreže, napravljene po uzoru na ljudski mozak, mogu da naprave revoluciju u načinu na koji mašine uče i obrađuju informacije.

Hinton je bio ključna figura u razvoju dubokih neuronskih mreža – tehnologije koja se danas koristi u prepoznavanju glasa, generisanju slika, prevodu jezika i sistemima poput ChatGPT-a. Njegov rad sa studentima u ranim 2000-im postavio je temelje za ono što danas nazivamo duboko učenje (deep learning).

Godine 2013. Hinton je pristupio Guglu kako bi doprinjeo razvoju vještačke inteligencije, ali se 2023. povukao sa te pozicije, navodeći da želi slobodno da govori o rastućim rizicima.

„Dok sam bio u Guglu, morali smo da budemo pažljivi sa izjavama. Sada želim da budem iskren – mislim da idemo u veoma opasnom pravcu”, upozorava naučnik.

Kao primjer potencijalne opasnosti, Hinton navodi moć generativnih modela – poput onih koji mogu da stvaraju veoma uvjerljive tekstove, fotografije i video snimke.

„Zamislite svijet u kojem ne možemo više da razlikujemo šta je stvarno, a šta ne. To podriva povjerenje u institucije, u demokratiju, u samu istinu”, prenosi CBS Mornings.

Zloupotreba AI u vojne svrhe

Još ozbiljnije, Hinton upozorava na mogućnost da vojne sile koriste AI sisteme za donošenje odluka u borbenim situacijama.

„Kada autonomni oružani sistemi odlučuju koga da napadnu, bez ljudske kontrole, rizikujemo katastrofe. A kad AI dobije sposobnost da kreira sopstvene strategije i taktike, ulazimo u teren koji nismo spremni da kontrolišemo”.

Šta bi to moglo da znači? Prema Hintonu, najopasniji scenario nije holivudski već nešto tiše i podmuklije. AI bi mogla da postane toliko efikasna u obavljanju zadataka da bi ljudi mogli da postanu suvišni – ne zato što ih neko namjerno isključuje, već zato što sistemi sami preuzimaju ključne funkcije.

„Ako mašine budu znale kako da manipulišu informacijama, finansijskim tržištima ili čak ljudskim emocijama – a to već polako pokazuju – one mogu polako da preuzimaju vlast, bez nasilja i bez otpora”.

Ne postoji garancija da će AI voljeti ljude

On upozorava da ne postoji garancija da će visoko razvijeni sistemi vještačke inteligencije „voljeti” ljude.

„Nema razloga da vjerujemo da će superinteligentni sistem automatski imati naše vrijednosti. Ako mu cilj bude efikasnost, a mi stanemo na put toj efikasnosti – mi postajemo smetnja”, upozorava Hinton.

On, ipak, ne predlaže da se razvoj AI zaustavi, ali poziva na globalnu saradnju kako bi se definisala pravila i mehanizmi kontrole.

„Moramo da uvedemo međunarodne propise, baš kao što imamo za nuklearno oružje. AI može da bude i korisna i opasna – ali samo ako je pod našom kontrolom”.

U vremenu kada se kompanije utrkuju ko će pre razviti najnapredniji model, Hintonovo upozorenje dolazi kao poziv na buđenje.

„Možda još uvek nije kasno da djelujemo. Ali ako ne počnemo sada, možda nećemo dobiti drugu priliku”.

Zabrinutost stručnjaka

Hinton nije jedini stručnjak koji izražava zabrinutost zbog budućnosti koju oblikuje AI. Ilon Mask, suosnivač OpenAI-a i Tesla kompanije, već godinama upozorava da bi vještačka inteligencija mogla da postane „egzistencijalna prijetnja čovječanstvu”.

Profesor Stjuart Rasel sa Univerziteta Kalifornija u Berkliju, takođe, ističe da moramo hitno da razvijemo sisteme koji će osigurati da „ciljevi AI sistema ostanu u skladu sa ljudskim interesima”.
„Razvijamo tehnologiju koja je potencijalno moćnija od svega što smo do sada stvorili, uključujući nuklearno oružje. A sve to radimo bez odgovarajuće kontrole i nadzora”, istakao je Rasel.

Čak i Sem Altman, izvršni direktor OpenAI-a, kompanije koja stoji iza ChatGPT-a, pozvao je na regulaciju i međunarodnu saradnju, naglašavajući da bi „jedna mala grupa ljudi mogla da donese odluke koje će uticati na cijelu planetu”.

Neophodna naučna odgovornost i regulativa

Džefri Hinton vjeruje da je neophodna kombinacija naučne odgovornosti i političke regulative. On predlaže osnivanje međunarodnog AI nadzornog organa, nešto slično kao Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), koje bi pratilo razvoj napredne tehnologije i obezbjedilo transparentnost u istraživanjima.

Kompanije koje razvijaju moćne AI sisteme morale bi da dobiju dozvole i da se pridržavaju strogih etičkih standarda, uz mogućnost gubitka licence u slučaju prekršaja.

Obavezno bi bilo i ugrađivanje „kill switch“ opcija – svi napredni sistemi morali bi imati ugrađene bezbjednosne mehanizme, koji omogućavaju trenutno isključivanje u slučaju nepredviđenog ponašanja.

Sistemi moraju proći rigorozna testiranja

Hinton posebno insistira na zabrani razvoja AI sistema koji imaju mogućnost da autonomno donose odluke o životu i smrti u ratnim zonama. Prije nego što se bilo koji model pusti u širu upotrebu, takođe, morao bi da prođe rigorozna testiranja da bi se provjerilo da li postoji rizik od manipulacija, dezinformacija ili štetnog ponašanja.

„Ne možemo očekivati da će tržište samo od sebe regulisati ovu tehnologiju. Potrebne su nam snažne institucije, jasni zakoni i međunarodna saradnja”, zaključio je Hinton.

„Ako budemo čekali da problemi isplivaju na površinu, biće prekasno”, zaključio je Hinton.

(Izvor vijesti: Politika.rs)

Ako imate kvalitetan punjač i masku koja nije previše debela i omogućava telefonu da „diše”, nije nužno da je skidate masku svaki put.
Ali ako primjetite da se telefon značajno grije dok se puni — onda bi bilo bolje da je skineš tokom punjenja.

Punjenje telefona dok mu je maska na mjestu nije nužno loše samo po sebi, ali može imati neke potencijalne probleme.

Na prvom mjestu ukoliko imate naviku da telefon punite sa zaštitnom maskom na njemu, rizikujete oštećenje baterije.

Pregrijevanje

Tokom punjenja, telefon se prirodno zagrijeva. Maska (posebno deblje ili slabo prozračne) može da spriječi rasipanje toplote, pa telefon može da se pregrije. Prekomjerno zagrijevanje tokom punjenja vremenom oštetiće bateriju i skratiti njen vijek.

Besprovodno punjenje

Ako koristite bežično punjenje debela ili metalna maska može smanjiti efikasnost punjenja ili čak spriječiti punjenje. Takođe može dovesti do većeg zagrijevanja.

Fizičko oštećenje konektora

Ako maska nije dobro napravljena, može ometati priključivanje kabla za punjenje i vremenom oštetiti priključak.

Sigurnost

U rijetkim slučajevima kod jeftinih punjača ili kablova, loše rasipanje toplote u kombinaciji sa maskom može izazvati povećan rizik od pregrijevanja ili oštećenja uređaja.

U eri kada pametni telefoni služe kao lični centri podataka, zaštita naših podataka i finansija od uvijek spremnih hakera i prevaranata je važnija nego ikada prije.

Posebno je važno kada preko telefona obavljamo i kupovinu.

Kupovina putem interneta je postala sastavni dio našeg svakodnevnog života jer nudi udobnost, raznovrsnost i konkurentne cijene. Međutim, sa razvojem e-trgovine, i sajber kriminalci su pojačali napore da ukradu osjetljive informacije.

Neki od savjeta se podrazumijevaju, ali potrebno je dodatno zaštiti podatke da ne bi došlo do neprijatnosti.

Koristite bezbjedne veze

Kada kupujete onlajn, uvek vodite računa da koristite bezbjednu vezu. Potražite sajtove koji koriste HTTPS i izbjegavajte korišćenje javnih mreža kada obavljate kupovinu jer možda nisu bezbjedne.

Potvrdite autentičnost sajta ili koristite zvanične aplikacije

Prije kupovine, potvrdite autentičnost sajta. Potražite ikonicu sa slikom katanca na baru sa adresom, koja pokazuje da je taj sajt bezbjedan. Pored toga, potražite kontakt informacije, kao što je fizička adresa i broj telefona kako biste bili sigurni da je sajt zakonit. Veliki maloprodajni lanci takođe nude aplikacije pogodne za kupovinu koje mogu da se preuzmu preko prodavnice Gugla i koje vode računa o podacima i privatnosti potrošača putem opcija bezbjednog odjavljivanja.

Koristite jake lozinke

Napravite jake lozinke za svoje onlajn naloge, uključujući vaš mejl i informacije o plaćanjima. Koristite kombinaciju velikih i malih slova, brojeva i posebnih karaktera. Izbjegavajte korišćenje lozinki koje lako mogu da se pogode, kao što je „lozinka123”. Ako koristite na primjer Samsung telefon oni već imaju bezbjednosne ugrađene opcije za sastavljanja jakih lozinki.

Uključite dvofaktorsku autentifikaciju

Dvofaktorska autentifikacija pruža dodatnu bezbjednost vašim onlajn nalozima. Kada se uključi, dobićete kod preko SMS poruke ili mejla da potvrdite svoj identitet prije pristupa nalogu. Time se osigurava da, čak i ako neko drugi zna vašu lozinku, ta osoba neće moći da pristupi vašem nalogu bez tog koda.

Koristite bezbjednu internet pretragu

Kada čuvate informacije o kreditnoj kartici ili druge osjetljive podatke na svom internet pretraživaču, vodite računa da koristite bezbjedan pretraživač.
Pratite svoje račune

Redovno pratite svoje bankovne i izveštaje o kreditnim karticama u vezi sa bilo kakvim sumnjivim aktivnostima. Ako primetite neke neovlašćene transakcije, odmah ih prijavite banci ili kompaniji koja vam je izdala kreditnu karticu. Uključite “push” obavještenja za aplikaciju za bankarstvo ili kreditne kartice kako biste bili upozoreni na transakcije u realnom vremenu i mogli hitno da reagujete u takvoj situaciji.