Starije osobe šire više lažnih informacija od mladih

Starije osobe se često služe internetom i upravo tamo najčešće čitaju vijesti. Ipak, iako se znaju služiti modernim tehnologijama, istraživanje je pokazalo da stariji šire lažne informacije češće nego mlađe osobe. Upravo zato je prije dvije godine izdan poseban ‘Vodič za srebrne surfere – priručnik o internetu i društvenim mrežama za osobe treće životne dobi’.

Osobe starije životne dobi koje koriste informacijsko-komunikacijske tehnologije se često u literaturi nazivaju i srebrni surferi. Internet tako najviše koriste za čitanje vijesti i ostale zanimljivosti na portalima, a kako bi se još bolje snašli postoji poseban priručnik.

Stariji od 65 godina često koriste internet, ali i društvene mreže. Tako najčešće čitaju vijesti na raznim portalima, dok društvene mreže većinom koriste za razgovor s prijateljima i rodbinom, kako se navodi u istraživanju objavljenom u časopisu ‘Savremena psihologija’. S druge strane, zanimljiva su istraživanja iz 2019. godine koja pokazuju da iste ove osobe šire dezinformacije i lažne vijesti osjetno češće nego mlađe osobe.

Točnije, radi se i do sedam puta više i to zbog nedovoljnog poznavanja funkcioniranja interneta i društvenih mreža, kako navodi medijskapismenost.hr. Upravo zato postoji ‘Vodič za srebrne surfere – priručnik o internetu i društvenim mrežama za osobe treće životne dobi’.

Podijeli tekst sa drugima na:

Preporuke za očuvanje zdravlja kod visokih temperatura vazduha

Iz Doma zdravlja Banja Luka izdali su preporuke za očuvanje zdravlja usljed visokih temperatura vazduha.

Visoke temperature mogu da ugroze zdravlje i sasvim zdravih, a posebno osoba sa hroničnim bolestima, starih i djece.

Kada su u pitanju osobe sa prisutnim hroničnim oboljenjima, visoke temperature posebno imaju uticaja na osobe sa bolestima disajnih puteva (hronična opstruktivna bolest pluća, astma) gdje može doći do otežanog disanja, bronhospazma i pojave nadražajnog kašlja. Takođe trpi i kardiovaskularno zdravlje. Zbog vazodilatacije dolazi do pada krvnog pritiska, a dehidratacija može pospješiti zgrušavanje krvi i pojavu tromboze lokalno. Često se javljaju otoci potkoljenica zbog zaostajanja tečnosti u donjim dijelovima tijela.

Kada je organizam izložen ekstremno visokoj vanjskoj temperaturi dolazi do naglog prekomjernog povećanja temperature tijela što dalje dovodi do toplotnog udara. Organizam tada ne uspijeva znojenjem održati normalnu temperaturu tijela. Simptomi koji upućuju na toplotni udar su: porast tjelesne temperature preko 39°C, crvena, vruća i suva koža, bez znakova znojenja, ubrzan puls, ubrzano i plitko disanje. Može se javiti glavobolja, mučnina i povraćanje. Osoba može biti uznemirena, zbunjena ili može doći do gubitka svijesti.

Kada se posumnja na toplotni udar, osobu treba smjestiti u prostoriju koja je klimatizovana, a ako to nije moguće, premjestiti je u hlad. Odmah treba pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Dok se čeka stručna pomoć potrebno je što prije sniziti temperaturu tijela (poželjno ispod 38°C). Osobu treba osloboditi od viška odjeće, rashlađivati je lepezom ili nekim drugim pogodnim predmetom. Nakvasiti majicu ili ručnik hladnom vodom i stavljati obloge, poželjno je i tuširanje mlakom vodom. Davati dosta tečnosti, vode ili voćnih sokova. Ne davati gazirana pića i alkohol. Ako je osoba bez svijesti potrebno je staviti je u bočni položaj.

Da ne bi došlo do toplotnog udara i drugih neželjenih komplikacija zbog izloženosti visokim vanjskim temperaturama potrebno je da građani vode računa o ponašanju u takvim, po organizam rizičnim, vremenskim uslovima. Trebalo bi da se ne izlažu suncu tokom sredine dana. Vanjske poslove i šetnju poželjno je planirati i praktikvati rano ujutru ili uveče. Ne izlagati se suncu u periodu od 10 do 17 časova.

Pri izlasku vani prilagoditi odjeću da bude lagana, poželjno pamučna, široka i svijetlih boja. Koristiti šešire sa širokim obodom i sunčane naočare. Uvijek nositi flašicu vode sa sobom. Inače je neophodno uzimati veće količine tečnosti dnevno – vode i voćnih sokova. Ne treba čekati osjećaj žeđi, nego tečnost uzimati svaka 1-2 sata, a djeci davati i češće. Ne koristiti alkohol i gazirana pića. Jesti laganiju hranu, sa puno svježeg voća i povrća. Često se rashlađivati tuširanjem ili kupkama u mlakoj vodi.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto nije dobro pretjerivati sa malinama

Maline su vrlo zdravo bobičasto voće. Naime, one sadrže puno antioksidansa koji pomažu u smanjenju krvnog pritiksa i rizika od srčanih bolesti, a bogate su i vitaminima C i K, kao i kalijumom, gvožđem i manganom.

Nutricionistkinja Tereza Gentile objasnila je da se poseban značaj malina ogleda u udjelu vlakana koje se nalaze u tom voću.

Naime, šoljica malina sadrži čak osam grama vlakana, što je puno više nego u drugim namirnicama.

“Biljna vlakna neophodna su za normalan rad probavnog trakta i pozitivno utiču na srce”, rekla je Gentile.

Međutim, upravo s vlaknima trebamo da budemo oprezni jer ona, u prevelikim količinama, mogu dovesti do želučanih tegoba, nadutosti i dijareje.

Prema smjernicama, ljudi bi trebalo da konzumiraju 28 grama vlakana dnevno, prenosi b92.

Ako inače ne konzumirate previše vlakana, kada odlučite da ih uvrstite u svoju ishranu, činite to postupno i pratite kako se osjećate.

Naravno, pijte puno vode kako biste ublažili želudačne tegobe usljed povećanja dnevnog unosa vlakana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako se njeguje ekcem tokom ljeta?

Ekcem, poznat i kao atopijski dermatitis, je inflamatorno stanje kože koje izaziva ljuskavi, upaljeni osip koji svrbi. Iako je tačan uzrok ekcema nepoznat, vjeruje se da je rezultat genetskih faktora i faktora životne sredine.

S obzirom na to da nijedan specifični test ne može da dijagnostikuje ekcem, ljekari postavljaju dijagnozu na osnovu fizičkog pregleda i na osnovu toga da li simptomi ispunjavaju specifične kriterijume.

Dermatolozi predlažu 5 načina na koje treba njegovati ekcem tokom vrućina

1. Hidratacija

U idealnom slučaju, kožu sa ekcemom treba odmah nakon tuširanja/kupanja namazati odgovarajućom kremom, i to nekoliko puta tokom dana. Prilikom izbora kreme savjet je da se biraju one koje imaju sertifikat da je proizvod prošao rigorozne testove i da je pogodan za osobe sa ekcemom ili osjetljivom kožom.

2. Nosite prozračnu, široku odjeću

Kada su visoke temperature savjet je da se nosi široka i lagana odjeća od prirodnih materijala, što posebno važi za osobe sa ekcemom.

3. Tuširanje hladnom vodom

Znoj smeta koži sa ekcemom, a hladan tuš je savršeni “protivotrov”, kažu dermatolozi. Tuširanje takođe može da isprazni znoj nakon treninga i očisti kožu od iritantnih hemikalija poput hlora nakon kupanja u bazenu.

4. Pijte što više vode kako bi izbjegli dehidraciju

Posljedice dehidracije po vrućem vremenu se lako osjete, a to uključuje i našu kožu. Dobra hidratacija je zaista važna za opšte zdravlje tijela i za barijeru kože, posebno one sklone ekcemima. Ako unosimo dovoljno vode tokom vrućine hidratacija jača kožnu barijeru, koja djeluje kao odbrana od pokretača ekcema.

5. Koristite klima uređaj, ali da to bude bezbjedno za vas

Dermatolozi preporučuju osobama sa ekcemom da ostanu u zatvorenom prostoru sa klima uređajem što je više moguće, ali uz ispunjavanje nekih bezbjednosnih aspekata. Iako je klima uređaj bezbjedan za osobe sa ekcemom i pomaže da se koža hladi i sprečava znojenje, stručnjaci upozoravaju i da klima uređaj može da smanji vlažnost u zatvorenom prostoru, što može da isuši kožu, prenosi Telegraf.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko i kome je dozvoljeno jesti lubenicu

Lubenica, omiljena ljetna poslastica, nije samo ukusna već i izuzetno zdrava.

Ovo povrće ne samo da hidrira tijelo tokom vrelih ljetnih dana, već je i bogata vitaminima, mineralima i antioksidansima koji pružaju brojne zdravstvene koristi.

Međutim, za osobe koje žive sa dijabetesom, konzumacija lubenice zahtijeva određeni stepen opreza.

Dr. Natalija Petrova, priznata ruska stručnjakinja za ishranu, ističe važnost balansiranja unosa lubenice, posebno za osobe koje se bore sa dijabetesom ili drugim metaboličkim problemima.

Lubenica je poznata po visokom sadržaju fruktoze, prirodnog šećera koji može brzo povećati nivo šećera u krvi. Stoga, iako se smatra niskokaloričnim povrćem sa niskim glikemijskim indeksom, važno je da osobe sa dijabetesom ograniče unos lubenice i pažljivo prate količinu koju konzumiraju.

Prekomjerna konzumacija fruktoze može dovesti do različitih zdravstvenih problema, uključujući masnu degeneraciju jetre. Ovo je posebno važno za osobe koje već imaju rizik od metaboličkih sindroma ili drugih bolesti jetre.

Dr. Petrova savjetuje svoje pacijente da uživaju u lubenici u razumnim količinama kao dio balansirane ishrane, ali da se konsultuju sa svojim ljekarom ili nutricionistom kako bi prilagodili svoju ishranu prema individualnim potrebama, prenosi Glas Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako ekstremna vrućina utiče na vaš mozak?

​Ekstremne vrućine značajno utiču na dijelove tijela. Rastuće temperature ne uzrokuju samo bolesti povezane s vrućinom, već i oštećuju rad mozga.

Nedavni komentar međunarodnih istraživača u “The Lancet Neurology” naglašava da povećanje temperature dovodi u pitanje sposobnost tijela da reguliše toplotu i remeti funkcije nervnog sistema. Očekuje se da će klimatske promjene pogoršati neurološka i psihijatrijska stanja kao što su Alchajmerova bolest i šizofrenija.

Istraživanja pokazuju da kognitivne sposobnosti počinju opadati na 26°C. Neki stručnjaci vjeruju da više temperature mogu smanjiti aktivnost parasimpatičkog nervnog sistema i nivoa kiseonika u krvi, što dovodi do smanjene kognitivne funkcije.

Naš nervni sistem funkcioniše poput mreže električnih kabela, a toplota može uticati na električnu vodljivost, objasnio je Bekelis. Naglasio je važnost praćenja mentalnog zdravlja tokom toplotnih valova jer se stanja poput depresije i tjeskobe mogu pogoršati.

Dugotrajno izlaganje toploti može dovesti do toplotnog udara, što ima posljedice za fizičko i mentalno zdravlje.

Tokom toplotnih valova ključno je boraviti na klimatizovanim mjestima i hidrirati se. Onima koji imaju problema s regulacijom toplote rashladni prsluci mogu pomoći u snižavanju tjelesne temperature.

Bekelis je primijetio da, iako su rasprave o sigurnim temperaturnim rasponima za rad mozga u toku, ne postoji konačan siguran prag za sve. Ljudi koji žive u toplijim klimama, poput Floride, često se prilagođavaju višim prosječnim temperaturama, iako su ekstremne temperature i dalje izazovne.

Jun Vu, profesor okoline i zdravlja na radu na Univerzitetu Kalifornia-Irvin, istakao je ograničenu dostupnost rashladnih skloništa i njihovu neadekvatnu distribuciju. Mnoga skloništa rade u ograničeno vrijeme, što možda neće zadovoljiti potrebe onih najugroženijih.

Vu je naglasio potrebu za promjenama politike i infrastrukture kako bi se ublažili zdravstveni rizici povezani s vrućinom. Lokalne vlasti mogu pomoći sadnjom drveća, bojenjem krovova i cesta u svjetlije boje te sprovođenjem zelenog planiranja za smanjenje toplote i pročišćenja vazduha, prenosi “KreniZdravo”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako plivanje u moru utiče na naše zdravlje?

Kupanje u moru može donijeti brojne zdravstvene koristi zahvaljujući kombinaciji fizičke aktivnosti, izlaganja suncu i morskoj vodi.

Plivanje i kretanje u vodi predstavljaju odličan oblik fizičke aktivnosti. Aktiviranje različitih mišićnih grupa pomaže u jačanju mišića, poboljšanju cirkulacije i kardiovaskularnog sistema i jačanju kondicije.

Smanjuje stres – Voda ima smirujući efekat i može pomoći u smanjenju stresa i napetosti. Zvuk talasa i osjećaj vode mogu imati opuštajući efekat na tijelo i um.

Izlaganje suncu – Umjereno izlaganje suncu pomaže tijelu da proizvodi vitamin D, koji je važan za zdrave kosti, imuni sistem i opšte zdravlje.

Koža – Morska voda i so mogu blagotvorno uticati na kožu. So pomaže u pilingu kože, uklanjanju mrtvih ćelija i podstiče obnavljanje kože. Međutim, nakon kupanja, važno je isprati so sa kože kako ne bi izazvala suvoću ili iritaciju.

Disanje i pluća – Plivanje u moru može pomoći u poboljšanju kapaciteta pluća i jačanju respiratornog sistema. Tijelo mora da prilagodi svoje disanje da bi preživelo u vodi, što može biti od koristi za pluća.

Cirkulacija – Hladna voda može da stimuliše cirkulaciju jer tijelo reaguje na nagle promene temperature povećanjem protoka krvi na površini tela. Ovo može poboljšati protok kiseonika i hranljivih materija do ćelija.

Zabava i opuštanje – Aktivnosti na vodi, kao što su plivanje, skakanje talasa ili ronjenje, mogu pružiti osećaj zabave i avanture, što može doprinijeti emocionalnom blagostanju i opuštanju.

Ko treba da bude pažljiv?

Važno je napomenuti da osobe sa određenim zdravstvenim stanjima ili alergijama mogu biti osetljive na morsku vodu, so i sunce i treba da se konsultuju sa svojim ljekarom prije nego što se upuste u duže i intenzivnije kupanje u moru. Takođe, važno je poštovati bezbjednosna pravila na plaži i u vodi kako biste izbjegli povrede ili opasnost.

(B92)

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li je potrebno popiti čašu vode odmah nakon buđenja?

Konzumiranje vode je veoma važno za različite procese u organizmu, a u posljednje vrijeme posebno se ističe važnost ispijanja čaše vode čim se probudite.

Nutricionistica i viša direktorka globalnog kliničkog istraživanja i ishrane na “WeightWatchers”, Mišel Kardel, ističe da je određena količina vode ključna za zdravlje cijelog organizma, jer pomaže vašem tijelu da pravilno funkcioniše regulisanjem tjelesne temperature, podržavanjem probave, smanjenjem opterećenja bubrega i jetre ispiranjem otpadnih stvari i optimiziranjem snage mozga.

Čak i samo neznatna dehidracija do dva posto može dovesti do simptoma kao što su glavobolje, vrtoglavice, razdražljivost, poteškoće sa koncentracijom i umor.

Zbog toga su se pojavile razne teorije o važnosti vode.

Neki tvrde da je pitka voda prva stvar ujutro koja im pomaže da poboljšaju svoje zdravlje, izgube težinu i dožive još neke zdravstvene benefite. Ali, da li je to zaista neophodno?

Naime, održavanje hidratacije tokom dana važno je za vaše cjelokupno zdravlje, tako da unos vode čim se probudite može pomoći da postignete svoj dnevni unos vode, ali, kako navodi Mišel Kardel, ne postoji čarobna količina vode koja nam je potrebna pre nego počnete dan.

Držanje flaše sa vodom na noćnom ormariću može delovati kao suptilan podsetnik da pristupite danu sa načinom razmišljanja o jačanju zdravlja. Takođe, može vam pomoći da što prije “razbudite”. Ako uz vodu dodate hranu, to takođe može pomoći u povećanju nivoa energije.

Iako je voda važna za zdravlje, ona neće pomoći da izgubite kilograme i napravite detoks organizma.

Stoga, umjesto da vjerujete da ispijanje vode ujutro povećava osjećaj sitosti, moraćete da budete svjesni da ne postoji dovoljno dokaza koji bi povezali unos tečnosti sa povećanim osjećajem sitosti ili gubitkom težine, prenose mediji.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ova aktivnost čuva od demencije

Baštovanstvo je odličan hobi za sve generacije, ali starijim ljudima donosi posebne pogodnosti. Naime, revolucionarno istraživanje psihologa Univerziteta u Edinburgu pratilo je živote stotina Škota i njihov način života skoro čitav vijek.

Na kraju su zaključili da baštovanstvo u bašti može da zaštiti od demencije do 80. godine, bez obzira na bogatstvo i obrazovanje.

– Mentalno stimulativna priroda baštovanstva, još uvijek relativno neistražena, mogla bi da doprinese rezervi mozga čak i u starosti. Ovi rezultati identifikuju obećavajuću novu liniju istraživanja za razumijevanje faktora životnog stila koji mogu promovisati uspješno kognitivno starenje – rad je objavljen u Journal of Environmental Psichology.

Udruženje „Alchajmer Škotska“ opisao je nalaze kao ohrabrujuće.

Džilijan Konsil, izvršni direktor dobrotvorne organizacije za zdravlje mozga i inovacije, naglasila je da ljudi ne razumeju ove prednosti.

– Ljudi često ne shvataju širok spektar prednosti koje baštovanstvo može da donese. Kopanje, sadnja i čupanje korova povećava snagu ruku, što istraživanja pokazuju da može poboljšati zdravlje mozga. Uzgajanje sopstvene hrane može vam pomoći da jedete zdravije, što je takođe ključni faktor. A ostanak u vezi sa drugim ljudima je koristan za zdravlje mozga, tako da su zajednički prostori odlično mesto za druženje, smanjujući usamljenost i izolaciju – rekla je ona, misleći na zajednice koje omogućavaju starijim ljudima da se druže i vrte u isto vrijeme.

Istraživački tim je prikupio podatke kao ieo dugoročne studije o funkciji mozga pod nazivom ‘Lothian Birth Cohorts’. Djeca rođena u Edinburgu i okolini 1921. godine polagala su test inteligencije u dobi od jedanaest godina kako bi izmjerila njihovu sposobnost rasuđivanja i aritmetike. Na stotine njih je isti kviz rešavalo kasnije, kada su imali 79 godina.

Od 467 testiranih ljudi, skoro 30 odsto nikada nije radilo baštu, ali 44 odsto je to radilo stalno, čak i u starosti. Rezultati su pokazali jasnu podjelu.

U prosjeku, njih 280 koji su često ili ponekad radili u bašti imali su bolje kognitivne sposobnosti kao penzioneri nego kada su imali jedanaest godina. Ali 187 koji nikada ili su rijetko bavili baštovanstvom su imali niže rezultate na testu nego kada su bili djeca.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

2060. svaka druga osoba u BiH će imati 51 godinu ili više

Države širom svijeta suočene su s pitanjem kako prilagoditi postojeće sisteme koji su stvoreni za sasvim drugačije uvslove.

U svjetlu globalnog trenda demografskog starenja, Hrvatska se ističe kao jedna od najteže pogođenih zemalja u Europi.

Starenje stanovništva ima duboke socioekonomske posljedice, od kojih je najizraženija neodrživost penzijskog sistema.

Sve veći broj penzionera uz sve manji udio radno aktivnog stanovništva postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti financiranja penzija i zdravstvenih troškova.

Evropljani sve duže žive, s medijalnom dobom koja je u posljednjih nekoliko decenija porasla na više od 40 godina, dok Hrvatska i BiH prednjači s projekcijom da će do 2060. svaka druga osoba imati 51, odnosno 50 godinu ili više.

Ovi demografski trendovi ne samo da utiču na ekonomiju već i na društvene obrasce, s potencijalno dugoročnim implikacijama na tehnološki napredak i inovacije.

Uprkos izazovima, svijet se polako prilagođava novim realnostima starenja stanovništva, iako s mnogim otporima u javnosti zbog potrebnih reformi. Države širom svijeta suočene su s pitanjem kako prilagoditi postojeće sisteme koji su stvoreni za sasvim drugačije uvslove.

Svijet se mijenja, ali kako će države odgovoriti na demografske izazove ostaje pitanje otvoreno za buduće generacije.

Podijeli tekst sa drugima na: