Kategorija: Život

Toliko smo smanjili odlazak u prirodu da nam je veza sa njom opala više od 60 odsto od 1800. godine. To se ogleda i u književnosti jer su riječi koje imaju veze sa prirodom, kao što su rijeka, mahovina i cvijet, skoro nestale iz knjiga, pokazuju rezultati jedne studije.

Kompjuterski model predviđa da će nivoi povezanosti sa prirodom nastaviti da opadaju ukoliko ne bude došlo do korjenitih promjena u politici i društvu – pri čemu su upoznavanje djece sa prirodom u ranom uzrastu i radikalno ozelenjavanje urbanih sredina najefikasnije intervencije.

Studija Majlsa Ričardsona, profesora Univerziteta u Derbiju, precizno prati postepeni nestanak prirode iz života ljudi tokom 220 godina. U istraživanju se analiziraju podaci o urbanizaciji, povlačenju divljih životinja iz naselja i, što je ključno, roditelji više ne prenose boravak u prirodi na svoju djecu.

U istraživanju objavljenom u časopisu Zemlja (Earth), profesor Ričardson je takođe identifikovao nestanak pojedinih riječi iz knjiga između 1800. i 2020. godine, što je dostiglo vrhunac 1990. godine kada je zabilježen pad od 60,6 odsto.

Roditelji djeci ne prenose želju za prirodom

Modeli predviđaju kontinuirano „izumiranje ovog iskustva“ pri čemu će buduće generacije nastaviti da gube svijest o prirodi jer ona nije prisutna u novim naseljima, dok roditelji više ne prenose na potomke želju za boravkom u prirodi.

Druge studije su otkrile da je povezanost roditelja sa prirodom najjači prediktor da li će dijete imati potrebu da provodi vrijeme u prirodi.

“Povezanost sa prirodom sada se prihvata kao ključni uzrok ekološke krize. Ona je od vitalnog značaja i za naše mentalno zdravlje. Ta povezanost ujedinjuje ljude i dobrobit prirode. Potrebna je korjenita promjena ako želimo da promijenimo odnos društva sa prirodom“, istakao je profesor Ričardson.

Ričardson je rekao da je, kada je testirao različite politike i promjene u urbanoj sredini u modelu, bio iznenađen obimom promjena potrebnih da bi se preokrenuo gubitak veze sa prirodom.

Povremeni odlazak u prirodu nije isto što i povezanost s njom

Povećanje dostupnosti biodiverzitetnih zelenih površina u gradu za 30 odsto može izgledati kao radikalno pozitivan napredak za divlje životinje i ljude, ali Ričardson naglašava da njegova studija sugeriše da grad možda mora biti 10 puta zeleniji da bi mogao da se preokrene pad povezanosti sa prirodom.

Studija je otkrila da mjere za podsticanje ljudi da odu u prirodu nisu bile efikasne kada je u pitanju povezanost sa prirodom. Profesor Ričardson smatra da su takvi programi dobrotvornih organizacija, kao što je akcija #30DaysWild organizacije “Wildlife Trusts”, i dalje važni za jačanje mentalnog zdravlja, ali kompjuterski modeli sugerišu da oni ne mogu da zaustave među-generacijski gubitak veze sa prirodom.

Prema rezultatima studije, efikasnije su mjere koje kod male djece i cijelih porodica podstiču svijest i upućuju na boravak u prirodi. Primjer za takve mjere su takozvani šumski vrtići.

Povezanost sa prirodom mora biti samoodrživa

Dodatna prepreka ponovnom povezivanju sa prirodom jeste to što modeli pokazuju da mjere za transformaciju ranog obrazovanja i urbanih područja moraju biti na snazi u narednih 25 godina kako bi se preokrenuo sunovrat povezanosti sa prirodom. Ako bismo to uspjeli da sprovedemo, povećanje povezanosti sa prirodom postalo bi samoodrživo.

Profesor Ričardson ukazuje na to da obim društvenih promjena potrebnih za ponovno uspostavljanje veze sa prirodom možda nije toliko zastrašujući koliko se činilo jer su osnovne vrijednosti sada tako niske.

Studija je otkrila da stanovnici Šefilda u prosjeku provode samo četiri minuta i 36 sekundi u prirodi svakog dana.

“Povećajte to desetostruko i ljudi će provoditi 40 minuta napolju svakog dana – to bi moglo biti dovoljno. Ključan je rad sa čitavim porodicama i roditeljima kako bi se djeca navikla na život u kojem je priroda sastavni dio”, istakao je Ričardson dodajući da fokus treba da bude na među-generacijskom prenošenju veze sa prirodom.

Djeca su fascinirana prirodnim svijetom

Prema njegovim riječima, već se mnogo pažnje posvećuje povezivanju djece sa prirodom.

“Radije bih rekao – nemojte ih odvajati. Novorođenče je veoma slično djetetu rođenom 1800. godine. Djeca su fascinirana prirodnim svijetom. Održavanje toga kroz djetinjstvo i školovanje je ono što je neophodno, uz urbano ozelenjavanje. Postoje mjere zbog kojih se to već sprovodi, ali moramo razmišljati transformativno – ne 30 odsto, već 1.000 odsto povećanja”, naglasio je Ričardson.

Zanimljivo je da se na polju kulture promjena već dogodila. Ričardson je bio iznenađen kada je otkrio da riječi o prirodi u knjigama zapravo bilježe rast – sa 60,6 odsto smanjenja između 1800. i 1990. godine, danas imamo pad od 52,4 odsto.

Da li je to istinska ekološka svijest? Da li je to samo britanski trend pisanja o prirodi? Da li je to stvarno ili nas podaci zavaravaju?

„Ne znam“, odgovara Ričardson i dodaje da je tokom posljednjih decenija poraslo interesovanje za duhovnost, što bi moglo da se odražava i kroz okretanje ljudi prirodi.

(Izvor vijesti: RTS)

Kada vam nenajavljeni gosti pokucaju na vrata, a vi niste spremni sa desertom, ne brinite.

Ovaj čokoladni kolač je brzinski, ukusan i jednostavan za pripremu, a za samo sedam minuta možete uživati u savršenom desertu koji će oduševiti sve ukućane, a naročito najmlađe.

Najlepši dio ovog recepta je to što ne morate imati posebne veštine u kuhinji da biste napravili savršen kolač. Sastojke koji će vam trebati sigurno već imate u svojoj kuhinji, a rezultat je kolač toliko ukusan da mu niko neće moći odoljeti.

Sastojci:

1 gotova kora (ili piškote)
300 g crne čokolade za kuhanje
500 g maskarpone sira ili bilo koji kremasti neslani sir
200 ml slatke pavlake
Čokoladne mrvice za ukrašavanje

Priprema:

Počnite tako što ćete koru presjeći na dva dijela ili, ako koristite piškote, poredajte ih u dublji pleh obložen papirom za pečenje.

Crnu čokoladu otopite na laganoj temperaturi, vodeći računa da se ne pregreje. Dok se čokolada topi, malo prskajte kore vodom ili mlijekom, ili natopite piškote.

U međuvremenu, hladnu slatku pavlaku umutite mikserom dok ne postane čvrsta. U posebnoj posudi, kremasti sir dobro izmutite žicom, pa dodajte polovinu ohlađene čokolade (pazite da čokolada nije vruća). Dobro sve sjedinite, a zatim dodajte ostatak čokolade i sve izmiješajte do glatke kreme.

Četvrtinu kreme sačuvajte za dekoraciju, dok preostalu količinu pomiješate sa tri četvrtine umućene slatke pavlake. Sve dobro sjedinite.

Kremu sipajte preko kore, ravnomjerno je poravnajte, a zatim kašičicom redajte naizmjenično kremu i pavlaku. Kašičicom lagano spojite slojeve kako bi se svi ukusi sjedinili.

Na kraju, kolač pospite čokoladnim mrvicama za savršen završni dodir. I to je to! Vaš brzinski čokoladni kolač je spreman za posluženje

(Izvor vijesti: Radio Sarajevo)

Tokom ljetnih vrućina, svaki način da prostor učinimo prijatnijim zlata vrijedi. Pored ventilatora i klima, postoji prirodno i dekorativno rješenje – sobne biljke koje svojim “znojenjem” (transpiracijom) oslobađaju vlagu u vazduh, čineći prostor svježijim i manje zagušljivim.

1. Areka palma

Jedna od najboljih biljaka za povećanje vlažnosti vazduha. Brzo ispušta vlagu, ne zahtijeva mnogo svjetla i lako se održava. Osim što pomaže kod rashlađivanja, daje domu tropski, egzotičan izgled.

2. Bostonska paprat

Prava fabrika vlage i prirodni prečišćivač vazduha. Idealna za kupatila i kuhinje gdje je vlažnost veća. Potrebno joj je redovno orošavanje i stabilna vlažna sredina.

3. Aloe vera

Minimalno zalivanje, maksimalna korist. Osim što doprinosi svježini prostora, gel iz njenih listova idealan je za smirivanje opekotina od sunca – zato je savršena biljka za ljeto.

4. Fikus bendžamin

Njegovi sjajni listovi pomažu u održavanju vlažnosti i čine ga upečatljivim dekorativnim elementom. Izuzetno je izdržljiv i lako se prilagođava uslovima u zatvorenom prostoru.

5. Spatifilum (djevojačka sreća)

Poznat po svojim elegantnim bijelim cvjetovima i sposobnosti prečišćavanja vazduha. Ne traži posebnu njegu, a unosi mir i svježinu u svaku prostoriju.

Zahvaljujući niskom intenzitetu i fleksibilnosti, ova rutina se lako uklapa u svakodnevne obaveze. Iako se često preporučuje dnevni cilj od 10.000 koraka, sat vremena brzog hodanja donosi oko 5500 koraka, što je već više od pola tog cilja.

Na društvenim mrežama sve više pažnje privlači novi fitnes trend pod nazivom 6-6-6 izazov. Riječ je o jednostavnoj, ali efikasnoj rutini hodanja koja ne traži nikakvu posebnu opremu niti komplikovana pravila. Cilj izazova je podstaći ljude na redovno kretanje, čak i ako imaju gust raspored, piše New York Post.

Pravila izazova su vrlo jasna

Svaki dan preporučuje se 60 minuta brzog hodanja, idealno u 6 sati ujutru ili 6 sati uveče. Osim toga, uključuje se i šest minuta zagrijavanja prije šetnje te šest minuta istezanja i smirivanja nakon nje.

Zahvaljujući niskom intenzitetu i fleksibilnosti, ova rutina se lako uklapa u svakodnevne obaveze. Iako se često preporučuje dnevni cilj od 10.000 koraka, sat vremena brzog hodanja donosi oko 5500 koraka, što je već više od pola tog cilja.

Hodanje, osim što pomaže u kontroli tjelesne težine, pozitivno djeluje i na gustinu kostiju, insulinsku osjetljivost, krvni pritisak, cirkulaciju i zdravlje srca.

Takođe, utiče na raspoloženje i olakšava varenje. Prema preporukama američkog Ministarstva zdravlja, odrasli bi trebalo da imaju najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično – što ovaj izazov u potpunosti pokriva.

Jutarnje šetnje doprinose boljem snu

Stručnjaci ističu kako i jutarnje i večernje šetnje imaju svoje prednosti. Hodanje nakon jela pomaže u regulaciji šećera u krvi i poboljšava zdravlje organa za varenje i kardiovaskularnog sistema, dok jutarnje šetnje, zbog izloženosti prirodnom svjetlu, doprinose boljem snu.

Večernje šetnje, s druge strane, pomažu u oslobađanju od stresa nakupljenog tokom dana.

Trenerica Lindsey Bomgren kaže da je glavni cilj izazova pomoći ljudima da usvoje redovnu naviku kretanja i da im određeno doba dana, poput 6 sati, posluži kao podsjetnik da je vrijeme za šetnju. Njen kolega Matt Dustin dodaje da vrijeme dana nije presudno, već dosljednost.

Za one koji žele dodatno pojačati svoj trening, preporučuje se dodavanje treninga snage dva do tri puta sedmično ili korišćenje prsluka s utezima tokom hodanja – ako im to odgovara.

(Izvor vijesti: Oslobođenje)

Da li sreća može da se kupi? Za većinu ispitanika jednog novog istraživanja u Americi, odgovor je „da”, ali po visokoj cijeni. Šest od deset učesnika ankete konsultantske firme Empover vjeruje da novac može da kupi sreću, ali da im je za takav efekat potrebna plata od oko 284.000 dolara godišnje, iako je prosječna plata u SAD oko četiri puta manja.

Teret rasta cijena osjeća 81 posto ispitanika

Kada je riječ o vrijednosti imovine koja bi bila dovoljna za osjećaj blagostanja i zadovoljstva, ona iznosi 1,2 miliona dolara, što je daleko veći iznos od prosječne vrijednosti američkih domaćinstava procijenjene na oko 192.000 dolara.

Novo istraživanje sprovedeno je u teškom periodu za američku ekonomiju, djelimično zbog uticaja inflacije koja raste već duže od godinu dana, a prema anketi, 81 posto ispitanika priznalo je da osjeća teret rasta cijena, piše Si-Bi-Es.

Dok je prosječan godišnji iznos koji bi mogao da „kupi sreću” iznosio 284.000 dolara, milenijalci među ispitanicima, odnosno pripadnici generacije rođene između 1981. i 1996, imali su najveće apetite i njihov prosječan željeni iznos bio bi veći od pola miliona dolara.

Empover navodi da su njihove težnje vjerovatno izazvane time što su najveći dio života bili suočavani s različitim vidovima ekonomske krize, poput Velike recesije, baš u vrijeme kada je veliki dio njih počeo da se zapošljava.

Nobel za studiju o novcu i sreći

Može li novac da kupi sreću tema je naučnih istraživanja već decenijama, a ove godine je Nobelovom nagradom za ekonomiju nagrađen upravo Danijel Kaneman, koji je u nedavnoj studiji sa kolegama sa Prinston univerziteta otkrio da kontinuirani povraćaj neke investicije u iznosu od pola miliona dolara godišnje može da utiče na zadovoljstvo životom, ali da veći iznos od toga ne predstavlja veliku razliku u percepciji.

Ipak, za mnoge Amerikance sreća se ne postiže samo kroz veliko bogatstvo, ističe Empover.

Prema studiji, 67 posto ispitanika je navelo da bi bili srećniji kada bi na vrijeme mogli da plaćaju sve račune i zaduženja, a više od polovine kada ne bi imali dugove i mogli da bez brige sebi priušte neke luksuzne stvari.

Za 45 procenata najveća sreća bila bi posjedovanje sopstvenog doma, a sedam od deset ispitanika reklo je da bi više novca moglo da riješi većinu njihovih problema.

(Izvor vijesti: Politika)

Iako najčešće završi u smeću čim iscijedimo njegov sok, limun je zapravo pravo čudo za čišćenje doma – i to potpuno prirodno.

Ono što mnogi ne znaju jeste da i sam iscijeđeni limun može imati višestruku upotrebu, često efikasniju od mnogih hemikalija koje držimo ispod sudopere.

1. Sudopera i slavine – sjaj bez mrlja

Iscijeđenim limunom jednostavno pređite po površinama od inoxa – uključujući slavine, sudoperu i ručke – a potom prebrišite suvom krpom. Uklanja kamenac, vodene mrlje i daje prirodan sjaj.

2. Osvježivač daske za rezanje

Drvena daska za rezanje upija mirise i lako se uprlja. Pređite po njoj polovinom limuna posutom sa malo soli ili sode bikarbone. Dezinfikuje, izbjeljuje i uklanja neprijatne mirise.

3. Unutrašnjost mikrotalasne pećnice

Iscijeđeni limun stavite u činiju s vodom i zagrijte u mikrotalasnoj 3–5 minuta, dok se ne stvori para. Ostavite još nekoliko minuta zatvoreno, a zatim samo prebrišite krpom. Masnoće i mrlje nestaju bez ribanja.

4. Osvježivač frižidera

Jednu polovinu korištenog limuna stavite na mali tanjirić i ostavite u frižideru. Neutralizuje neprijatne mirise, a prostor ostaje svjež i prirodno dezinfikovan.

5. Za uklanjanje kamenca sa kuvala i čajnika

Iscijeđene kore ubacite u vodu i prokuhajte u kuvalu ili čajniku. Ostavite da odstoji pola sata pa isperite. Kamenac se topi bez imalo agresivnih sredstava.

6. Prozori i ogledala bez tragova

Dodajte ostatke limuna u bočicu s toplom vodom i malo sirćeta – i dobićete savršen prirodni sprej za čišćenje staklenih površina bez tragova.

Limun je višestruko koristan – i za zdravlje, i za dom. Sljedeći put kad iscijedite limun za čaj ili limunadu, nemojte ga baciti. Iskoristite ga do kraja – i neka vaš dom zablista prirodnim sjajem,

(Izvor vijesti: Ebrod)

Domaći mljeveni paradajz je nezaobilazan dio zimnice.

Za razliku od soka od paradajza, koji se često kuva, ovaj recept omogućava da spremite paradajz bez kuvanja, a da pritom sačuvate svježinu i ukus, uz dug vijek trajanja – čak do dvije godine.
Zašto je domaći mljeveni paradajz dobar izbor za zimnicu?

Mljeveni paradajz je savršen za pripremu raznih jela tokom zime: supa, paprikaša, sosova i variva. Priprema bez kuvanja štedi vrijeme i čuva prirodni ukus i hranljive materije. Korišćenje konzervansa poput vinobrana i soli garantuje dugotrajnost, dok peršun dodaje svježinu i aromu.

Sastojci:

10 kg svježeg paradajza
5 ravnih supenih kašika soli
1 kesica vinobrana (prirodni konzervans)
2 vezice svježeg peršunovog lišća

(Opcionalno) nekoliko ljutih papričica za one koji vole pikantno

Korak po korak: Kako napraviti domaći mljeveni paradajz bez kuvanja

Priprema paradajza: Operite paradajz i odstranite dio oko peteljki. Paradajz krupno isijecite.

Mljevenje: Sameljite paradajz na mašini za meso koristeći najkrupnije sito. Cilj je da paradajz ne postane tečan kao sok, već da zadrži teksturu.

Dodavanje začina: U veliku šerpu sipajte samljeveni paradajz. Dodajte so, vinobran i sitno isjeckano peršunovo lišće. Dobro promiješajte drvenom varjačom.

Odležavanje: Ostavite smjesu da odstoji najmanje 2 sata na sobnoj temperaturi. Ovo pomaže da se ukusi prožmu i da vinobran djeluje.

Punjenje tegli: Još jednom promiješajte i sipajte u čiste tegle ili staklene flaše sa širokim otvorom.

Zatvaranje i čuvanje: Hermetički zatvorite i čuvajte na hladnom, tamnom mjestu

(Izvor vijesti: Krstarica)

Ako volite da eksperimentišete s biljkama kod kuće, trik sa smokvama koji postaje viralan mogao bi da vas oduševi.

Sve što vam je potrebno jesu četiri svježe smokve i malo zemlje – i ubrzo ćete imati nove sadnice bez mnogo truda i bez skupih alata. Ova jednostavna metoda razmnožavanja smokve postaje hit među baštovanima širom svijeta.

Šta se dešava kada zakopate smokve u saksiju?

Razmnožavanje smokava pomoću plodova je prirodan i veoma učinkovit način da dobijete novu biljku. Zakopavanjem četiri smokve u vlažnu zemlju i uz stvaranje mikroklime, možete stimulisati razvoj korijena i rast mladica u roku od nekoliko sedmica.

Sve više ljubitelja biljaka dijeli svoje uspjehe na mrežama, prikazujući kako su im iz smokava počele nicati male sadnice koje se potom razvijaju u zdrava stabla. Ova metoda se posebno preporučuje početnicima koji žele jednostavan i brz način za uzgoj korisnih voćki kod kuće.

Zašto baš smokva?

Smokva (Ficus carica) je mediteranska biljka poznata po svojim slatkim i hranljivim plodovima. Osim što je izuzetno ukusna, smokva je i bogata vitaminima, vlaknima i antioksidansima. Može rasti kao drvo ili grm, a uspijeva i u saksijama na terasama, balkonima i manjim dvorištima.

Ukoliko je pravilno njegujete, smokva može rađati svake godine i donijeti vam obilje plodova čak i u urbanim uslovima.

Kako zakopati smokve i započeti uzgoj: korak po korak

Odaberite saksiju: Koristite dublju saksiju (minimum 30–40 cm dubine) s otvorima za drenažu.

Pripremite zemlju: Koristite mješavinu plodne baštenske zemlje, pijeska i komposta za optimalan protok vode.

Pripremite smokve: Uz pomoć noža, odstranite vrh svake smokve, ostavljajući dio stabljike koji ćete zakopati.

Zakopajte plodove: Rasporedite četiri smokve ravnomjerno u zemlju, na dubinu od 5–8 cm, i prekrijte ih zemljom.

Zalijte i pokrijte: Zemlju blago zalijte i saksiju pokrijte providnom plastičnom posudom ili folijom kako biste stvorili efekat staklene bašte.

Sačekajte nicanje: Nakon 3 do 4 sedmice, primijetićete prve izdanke. Kada narastu do 10 cm, presadite ih u posebne saksije.

Briga o mladim sadnicama smokve

Kada se pojave prvi izdanci, važno je obezbijediti dovoljno svjetla i topline. Idealna temperatura za rast je između 20 i 30°C. Zalivajte umjereno, samo kada je gornji sloj zemlje suv. U početku ih ne izlažite direktnom suncu.

Za brži razvoj, možete ih jednom mjesečno prihranjivati organskim đubrivom. Veoma je važno zaštititi mlade biljke od insekata i gljivica, pa povremeno prskanje prirodnim preparatima može pomoći.

Iznenađujuće jednostavan trik za domaći uzgoj smokvi

Ova metoda ne samo da je jednostavna, već daje odlične rezultate bez velikih ulaganja. Ako imate četiri smokve viška – nemojte ih baciti! Zakopajte ih u saksiju, obezbijedite osnovne uslove i posmatrajte kako iz ničega nastaje nova biljka. Smokva ne samo da će ukrasiti vaš dom, već će vam uzvratiti zdravim i ukusnim plodovima.

(Izvor vijesti: Ona.rs)