Kategorija: Život

Osim što je donijelo promjenljivo vrijeme, proljeće je ove godine nekima donijelo i osjećaj umora, iscrpljenosti, nedostatka energije…

O tome – kako da prepoznamo, ali i pobijedimo proljetni umor, kome najviše smetaju vremenske promjene i koji ih simptomi prate,  govorio je profesor dr Dragan Hrnčić, fiziolog s Medicinskog fakulteta u Beogradu.

Vremenske promjene i turbulencije kojima smo izloženi u posljednje vrijeme najviše osjećaju osobe koje zovemo meteoropatama.

„Veliki broj naših sugrađana osjeća promjene u svom ponašanju i u zdravstvenom smislu, a to su prije svega hronični bolesnici, najčešće kardiovaskularni, neurološki, oni koji imaju respiratorna oboljenja, kao i naši stariji sugrađani i djeca; zapravo – svi oni iz kategorija stanovništva kod kojih je sposobnost održavanja unutrašnje ravnoteže smanjena prilikom promjena u vanjskoj sredini“, objasnio je fiziolog, doktor Dragan Hrnčić.

Između ostalog, mnogi ljudi se žale na takozvani proljetni umor. Osim toga, prijavljuju da su razdražljivi i da gube koncentraciju.

„Porast dnevnih temperatura uz promjene vlažnosti atmosferskog zraka su svakako parametri koji doprinose tome da se proljetni umor pojavi. Ono što još pogoduje i zapravo jeste uzrok nastanka tog proljetnog umora, kada naše tijelo zapravo osjeti nedostatak energije, jeste zapravo produženje trajanja dana. Znači veća količina dnevne svjetlosti tokom dana u odnosu na prethodne zimske mjesece, porast temperature i sve zajedno – to utiče i na neke naše hormonske promjene koje se dešavaju u tijelu, tako da zapravo u tom periodu mi osjetimo da smo, da kažemo, energični, odnosno osobe osjećaju da imaju nedostatak energije“, dodao je doktor Hrnčić.

Kaže da je u pitanju česta pojava, odnosno prolazno stanje koje nas zapravo – aklimatizira u tranziciji vremenskih prilika.

Između 30 i 50 posto evropskog stanovništva osjeća simptome proljetnog umora. U Njemačkoj je taj postotak oko 30 posto, a u nekim skandinavskim zemljama ide i do 50 posto.

Žene su podložnije poremećajima uslijed promjena vremena

Među simptomima koji ukazuju na proljetni umor su nedostatak energije, pospanost tokom dana, bezvoljnost, razdražljivost, pad koncentracije.

Kod hroničnih bolesnika ovo stanje može biti praćeno poremećajima u kardiovaskularnom sistemu, pa je nekada potrebna i korekcija terapije.

„Kada govorimo o osjetljivim osobama, onda je odnos prema polovima u korist žena. Znači, žene su osjetljivije na proljetni umor i dramatičnije ga podnose i doživljavaju“, objasnio je sagovornik  i dodao da proljetni umor obično traje dvije, tri sedmice, najviše šest.

Doktor Hrnčić kaže da, ako traje duže, to je znak da treba potražiti neki drugi uzrok lošeg stanja organizma, odnosno da je tada neophodno konsultirati ljekara.

Stabilizacija vremenskih prilika donosi olakšanje onima koje muči proljetni umor. Osim toga, konkretnije, na osjećaj umora utiče i količina sunčeve svjetlosti koju primimo tokom određenog perioda, ali i vrsta hrane koju konzumiramo.

„Skorija istraživanja su pokazala da zapravo i postoji jako suptilna veza koju mi zovemo mozak-crijevo osovina, i da zapravo promjene u mikrobiomu koje mogu nastati uslijed različitog unosa različite hrane mogu itekako da imaju posljedice na funkcionisanje našeg mozga i mentalno zdravlje“, kaže doktor Hrnčić i savjetuje prelazak na sezonsku ishranu, odnosno više sezonskog voća i povrća.

„Važno je da hrana ima dosta vlakana, da bude fermentisana, upravo zbog ovog mikrobioma koji može da se promijeni, i da bude dosta lagana, da bude bogata omega-3 masnim kiselinama, bogata vitaminima B kompleksa, vitaminom C…“, naglasio je. Dodaje da je poželjno da se unosi više ribe, naročito masne, orašastih plodova, i naravno – vode.

Tokom stanja proljetnog umora, jedan od karakterističnih simptoma jeste i pospanost tokom dana. Sagovornik objašnjava da je uzrok u tome što se nismo privikli na veću količinu dnevne svjetlosti, koja je od velike važnosti za ispravan ritam spavanja i budnosti.

Okružite se prijateljima

Zdrave životne navike mogu nam pomoći u prevenciji i otklanjanju simptoma proljetnog umora.

„U ovom periodu moramo biti nježni prema svom tijelu, a kada govorimo o tim faktorima životne sredine i životnog stila, onda moramo biti svjesni da zdravi životni stilovi nisu trka na sto metara, nego zapravo jedan maraton koji od nas očekuje posvećenost u njihovoj primjeni i konstantnost u primjeni svakog dana da bi oni dali rezultate na duge staze. U tom smislu fizička aktivnost, spavanje i ishrana predstavljaju osnovna tri stuba zdravlja i prevencije i proljetnog umora“, zaključio je dr Hrnčić.

Osim navedenog, kako dodaje, poželjno je biti okružen prijateljima, pa će sve metode ukupno učiniti da se nivo serotonina i melatonina poveća, a smanji nivo „hormona stresa“ – kortizola.

(Izvor vijesti: RTS)

U maju smo bili svjedoci jakog nevremena praćenog gradom veličine jajeta , koji je osim štete poljoprivrednim usjevima nanio i veliku materijalnu štetu na stambenim objektima.

Kako grad postaje toliko veliki i da li se gradne oluje pogoršavaju?

Grad nastaje kada sitni kristali leda budu uvučeni u uzlaznu struju grmljavine. Kako se ovi ledeni “embrioni” sudaraju s vodom koja ima temperaturu ispod nule, ali je još uvijek u tečnom stanju – voda se zamrzava oko njih i uvećava ih.

Voda se ledi različitom brzinom, u zavisnosti od temperature površine komada grada, ostavljajući slojeve providnog ili mutnog leda dok se grad kreće unutar grmljavine. Kada se presiječe grumen grada, mogu se vidjeti ti slojevi, slično godovima na drvetu.

Put koji grad prelazi kroz grmljavinski oblak i vrijeme koje provede sakupljajući hladnu vodu diktira koliko može da naraste.

Rotirajuće, dugotrajne, jake grmljavine koje se nazivaju superćelijske imaju tendenciju da proizvode najveći grad. U superćelijama, grad može da se zadrži 10-15 minuta ili duže u jakim uzlaznim strujama grmljavine, gdje ima dosta nesmrznute vode, prije nego što padne iz oluje zbog svoje težine ili se pomjeri iz uzlazne struje.

Grad je najčešći tokom proljeća i ljeta kada je prisutno nekoliko ključnih sastojaka: topao, vlažan vazduh blizu površine; nestabilna vazdušna masa u srednjoj troposferi; vjetrovi koji se snažno mijenjaju sa visinom; i grmljavine izazvane vremenskim sistemom.

Veći grad, veća šteta

Gradne oluje mogu biti razorne, posebno za poljoprivredu, gdje čak i naleti sitnog grada mogu da unište usjeve i oštete voće.

Kako grad postaje veći, njegova energija i sila kada udari u objekte dramatično se povećavaju. Grad veličine teniske lopte koji pada sa neba ima istu kinetičku energiju kao tipična brza lopta u teniskom meču.

Kao rezultat toga, šteta na imovini – kao što su krovovi, spoljne obloge, prozori i automobili – povećava se kako grad postaje veći od veličine novčića od jednog dinara.

Gubici od loših vremenskih uslova, među kojima dominira šteta od grada, značajno su se uvećali u posljednjih nekoliko decenija. Ovaj porast je uglavnom uzrokovan rastom populacije u područjima sklonim gradu, što je rezultiralo većim brojem imovine koja može biti oštećena i sve većim troškovima popravke ili zamjene imovine oštećene gradom.

Da li klimatske promjene pogoršavaju situaciju

Naučnici su analizirali gradonosne padavine tokom četiri decenije i otkrili da su atmosferski sastojci koji proizvode veoma veliki grad – veći od teniske loptice – postali češći u određenim dijelovima.

Druge studije koje su razmatrale faktore formiranja oluja koje proizvode grad ili su ispitivale radarske procjene grada otkrile su ograničeno povećanje velikog grada.

Postoji nekoliko osnovnih hipoteza o tome zašto klimatske promjene mogu učiniti neke ključne sastojke da se češće pojavljuje krupniji grad.

Prvo, došlo je do povećanja toplog, vlažnog vazduha kako se Zemlja zagrijava. Ovo obezbjeđuje više energije grmljavinskim olujama i čini prehlađenu vodu obilnijom u grmljavinama za rast grada.

Drugo, vazdušne mase su postale nestabilnije. Kako snježni pokrivač nestaje ranije tokom godine, ove nestabilne vazdušne mase su sklonije formiranju jer Sunce brže zagrijava zemljište, slično kao kada se uključi šporet u kuhinji, prostorija se zagrijava.

Klimatske promjene takođe mogu dovesti do manjeg broja sitnog grada i više velikog grada. Kako se atmosfera zagrijava, nivo zamrzavanja se pomjera više u atmosferi. Mali grad bi mogao da se potpuno otopi prije nego što stigne do tla.

Veći grad, s druge strane, pada brže i potrebno mu je više vremena da se otopi, tako da bi bio manje pogođen višim nivoima smrzavanja.

Pored toga, kombinacija povoljnijih sastojaka za veliki grad i promjene u karakteru samih gradnih oluja mogu dovesti do povećanja veoma velikog grada u budućnosti.

Kako ostati bezbjedan tokom gradne oluje

Biti zatečen jakom grmljavinom sa krupnim gradom koji pada svuda oko nas može biti zastrašujuće. Еvo nekoliko savjeta ako se ikada nađete u takvoj situaciji:

• Ako vozite, bezbjedno se zaustavite. Ostanite u vozilu. Ako uočite neki zaklon ili benzinsku pumpu pod kojom možete potražiti sklonište, odvezite se do nje.
• Ako ste napolju, potražite čvrsto sklonište, kao što je zgrada. Ako ste zatečeni na otvorenom, zaštitite glavu.
• Ako ste unutra, držite se podalje od prozora i ostanite unutra dok grad ne prestane.

Suočavanje sa posljedicama štete od grada takođe može biti stresno, pa preduzimanjem nekih koraka na vrijeme možemo izbjeći glavobolje kasnije.

Dobro se obavijestite šta pokrivaju polise osiguranja. Takođe, razmišljajte preventivno tako što ćete birati građevinske materijale koji bolje izdržavaju udare grada.

(Izvor vijesti: RTS)

Vrhunski stručnjaci za srce otkrivaju najbolju vježbu za jako srce, plus dijele osnovne savjete za odživu fitness rutinu koja će vam pomoći da ostanete na pravom putu.

Vjerovatno znate da je vježbanje neophodno za održavanje opšteg blagostanja, posebno zdravlja srca – ali ono što možda ne shvatate jeste da većina ne ispunjava potrebne nivoe fizičke aktivnosti.

Prema Američkom udruženju za srce, samo 20 posto odraslih i tinejdžera bavi se dovoljno vježbanjem da bi održali optimalno zdravlje – a preporuka je najmanje 150 minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta, 75 minuta energične aerobne aktivnosti ili kombinacija oboje, raspoređeno tokom cijele sedmice.

Uz to, važno je napomenuti da vježbanje dva do četiri puta više od minimalnog preporučenog intenziteta može smanjiti rizik od smrtnosti i do 31 posto.

Ovo je najbolja vježba za zdravlje srca

U postizanju optimalnog zdravlja srca, konsenzus među stručnjacima je jasan: svaki oblik fizičke aktivnosti je korak u pravom smjeru. Međutim, ako tražite početnu tačku, dr. Li Makdonald, kardiolog, toplo preporučuje hodanje.

„Hodanje je ono što generalno preporučujem. Besplatno je i gotovo svako ga može raditi bilo gdje i bilo kada“, kaže.

Obično pacijentima predlaže da pola sata brzo hodaju pet dana u sedmici.

Ovaj pristup je praktičan i prilagodljiv, omogućavajući da se vrijeme podijeli na dvije sesije od po 15 minuta radi praktičnosti i lakše organizacije. Hodanje takođe igra ključnu ulogu u oporavku srca – uobičajen je dio programa kardiološke rehabilitacije, često uključujući hodanje na traci za trčanje.

Međutim, tajna održavanja režima vježbanja zdravog za srce leži u tome koliko uživate u samoj aktivnosti.

Dr. Makdonald naglašava važnost ličnih preferencija pri izboru vježbi, jer će upravo izbor aktivnosti u kojoj uživate biti ključ za dugoročnu dosljednost.

Ovaj stav dijeli i Dona Arnet, doktorica nauka i magistra javnog zdravlja, koja smatra da je važno da svaka osoba pronađe vježbe koje joj odgovaraju, kako bi u tome bila dosljedna.

Dodatne preporuke za vježbe korisne za srce

Ako vam je teško da odmah dostignete cilj od 150 minuta sedmično, smanjite početno trajanje. Počnite s ciljem da pređete polovinu tog vremena ili čak manje, pa postepeno povećavajte tokom šest mjeseci.

Pored jednostavnosti i efikasnosti hodanja, dr. Makdonald i dr. Arnet predlažu niz aktivnosti koje mogu doprinijeti vašoj kondiciji:

Aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta:

• Akvabik
• Tenis u parovima
• Vožnja bicikla laganim tempom
• Vrtlarstvo
• Za one s problemima u zglobovima: vožnja sobnog bicikla

Aerobne aktivnosti visokog intenziteta:

• Trčanje
• Plivanje
• Planinarenje uzbrdo
• Aerobni ples
• Preskakanje konopca
• Igranje tenisa pojedinačno
• Brza vožnja bicikla

Trening snage, savjetuju, treba prakticirati dva do tri puta sedmično kako bi se poboljšalo kardiovaskularno zdravlje, naročito krvni pritisak – kroz vježbe s vlastitom težinom, s tegovima ili na spravama.

Redovno vježbanje ne samo da omogućava zdravije srce, već i smanjuje rizik od bolesti poput dijabetesa i demencije, poboljšava san, pamćenje i ravnotežu, pa čak ublažava anksioznost i depresiju.

(Izvor vijesti: Magazin)

Vino i pivo uz ostala alkoholna pića nezaobilazni su pratioci slava i proslava. Piće ili dva dnevno može biti korisno za zdravlje.

Istraživanja su pokazala da crveno vino ako se uzima u umjerenim količinama smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i raka.

Muškarci bez negativnih posljedica po zdravlje mogu popiti jedno pivo od pola litra, maksimum dva mala piva od 330 ml dnevno ili ako se radi o crvenom vinu do 300 ml.

Žene nisu toliko tolerantne na alkohol pa za njih važi manja količina: do 450 ml piva ili 200 ml vina.

Nemojte tražiti opravdanje da je alkohol dobar jer svakako postoje i bolji izvori nutritivno vrijednih sastojaka od nekog vina ili piva.

Ako baš morate da pijete, onda pijte, ali umjereno.

Prema raznim istraživanjima, redovno uzimanje alkohola povezano je sa gojaznošću, rakom usta, grla i jednjaka, cirozom jetre, oštećenjem mozga i gubitkom pamćenja, kao i seksualnim problemima, posebno muškom impotencijom.

Vino sadrži hemijska jedinjenja koja se nazivaju prirodni fenoli i klasifikuju se kao flavonoidi ili neflavonoidi.

Flavonoidi, koji su prisutni u crvenom grožđu, imaju antioksidativna svojstva.

Takođe pomažu u smanjenju rizika od raka, kardiovaskularnih bolesti i degenerativnih bolesti povezanih sa starenjem.

Tanini (vrsta flavonoida) nalaze se u koži grožđa, sjemenkama i stabljikama. Smatra se da tanini pomažu u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Resveratrol, vrsta neflavonoida u kategoriji stilbenoida, prirodni je antioksidant. Uglavnom se nalazi u koži grožđa. Crno vino ima više resveratrola od bijelog vina.

Veruje se da resveratrol smanjuje ljepljivost krvnih pločica i pomaže da krvni sudovi ostanu otvoreni i fleksibilni, čime se smanjuje visok krvni pritisak.

Pored prirodnih fenola, vino sadrži i polifenole koji su antioksidanti.

Vjeruje se da polifenoli snižavaju ukupni holesterol i krvni pritisak. Tako smanjuju rizik od raka i stimulišu imuni sistem. Imaju i antibakterijska svojstva.

Pivo sadrži uglavnom alkohol sa 7 kcal energije po gramu. Ono takođe ima različite vrste vitamina B. Tu su vitamin B6, vitamin B2, i vitamin B9. Oni se dobijaju iz kvasca koji se koristi tokom procesa proizvodnje piva.

Istraživači Instituta za populaciju i javno zdravlje na Univerzitetu u Kalgariju u Kanadi pokazali su da je kod osoba koje su umjereno pile vino došlo do smanjenja srčanih oboljenja od 14 do 25 odsto u odnosu na one koji nikada nisu konzumirali alkohol.

Konkretno, prema studiji objavljenoj u „Amerikan medikal žurnalu”, utvrđeno je da su osobe koje su samo pile vino imale najveću korist.

Ovo je rezultiralo najvećem smanjenju kardiovaskularnih problema u poređenju sa nealkoholičarima, teškim pijancima ili onima koji su pili druge vrste alkohola.

Istraživanja su takođe pokazala da kod osoba koje piju tri do šest čaša vina nedeljno infekcija helikobakterijom pilori (povezana sa čirevima na želucu) može da se smanji za 11 odsto u poređenju sa onim koje ne piju.

Vjeruje se, dakle, da crveno vino ima antibakterijska dejstva.

Dalje studije otkrile su zdravstvene koristi od umjerene upotrebe alkohola u vezi sa usporavanjem starenja, smanjujući rizik od gojaznosti i poboljšavajući kognitivne funkcije.

Dakle, sve će biti dobro dok god ne preterujete.

(Izvor vijesti: Politika Magazin)

Ako ste u penziji i ne krećete se svaki dan među puno ljudi, za pronalazak nove ljubavi potrebno je malo više planiranja i strategije.

No, prije nego što uopšte krenete u potragu, postavite sebi neka pitanja kako bi osvijestili vlastita očekivanja, granice, navike koje ne planirate mijenjati.
S druge strane, kad nekoga upoznate, znaćete mu postaviti prava pitanja i izbjeći raznorazne debakle.

Na početku morate raščistiti sa sobom kakav život želite.
Naime, u određenim godinama možemo se grčevito držati svojih ustaljenih navika. Pitajte se gdje želite živjeti, odnosno, jeste li spremni preseliti se k partneru ili očekujete da se on preseli k vama.

Želite li uopće živjeti zajedno? Ili vam više odgovara da dio vremena ipak provodite sami? Promislite koliko ste fleksibilni kako bi uopšte mogli pronaći zajednički put s drugom stranom.

Nije nevažno ni pitanje želite li samo prijatelja s kojim dijelite svakodnevicu, odlaske u kino, kazalište i na koncerte ili se želite ponovno udati odnosno oženiti. Ovo je važno znati unaprijed. Jednako je važno drugu stranu pitati kako gleda na budućnost.

Napišite što tražite od partnera

Životna savjetnica Amy Schoen piše da je jedna od njezinih klijentica, koja ima preko 60 godina, znala da želi ostati aktivna te planira zimi ići na skijanje, a od proljeća planinariti.

“Voli li skijanje i planinarenje (ili barem samo planinarenje) bilo je jedno od prvih pitanja koja je postavila svom novom dječku. Iako je bio stariji od nje, bio je u dobroj formi i tu su se dobro poklopili pa još uvijek zajedno osvajaju brda i doline. Njihova veza lijepo se uklapala u njihovu viziju života. Zajedničke aktivnosti su važan dio veze”, napisala je.

Svjetonazori su važni

Takođe, morate biti jasni oko svojih temeljnih vrijednosti za koje očekujete da se poštuju u vašoj vezi. U ovim godinama nećete tolerisati nekoga ko je potpuno drugačijih svjetonazora.

“Jedan od mojih klijenata iz baby boom generacije imao je duboko usađenu hrišćansku vjeru u Boga. Bilo mu je važno da njegova partnerica dijeli ovu vrijednost i tu nije pristajao na kompromis. Bio je vrlo blizak i sa svojom crkvenom zajednicom. Žena koju je na kraju oženio dijelila je njegova uvjerenja i želju da budu dio crkvenih aktivnosti”, piše životna savjetnica.

Budite u korak sa vremenom

Morate biti spremni isprobati nove načine za upoznavanje prave osobe. “Većina mojih klijenata starijih od 60 godina svoje je partnere upoznala online. Uvidjeli su i sami da, u određenom razdoblju života, nije svaki samac koji negdje izađe u potrazi za ljubavnim partnerom. Dakle, ako idete na društvena događanja, ne možete znati razloge zašto je neko tamo. Na internetu to možete jer postoje stranice koje samo tome i služe.

Drugi je način odvažiti se proširiti glas među znancima.

“Jedna od mojih klijentica odlučila je rizikovati i zamoliti prijatelje i porodicu da je upoznaju s nekim ko je slobodan i u potrazi za nekim. Prije toga je već jednom pokušala izaći s muškarcem preko prijateljice, ali nisu imali dodirnih točaka. Nevoljno je pokušala ponovno nakon što sam joj kroz trening pomogla sastaviti 30-sekundni ‘info oglas’ o tome što traži od partnera. Tako je s prijateljima i rodbinom bolje komunicirala kakvu osobu želi u svom životu. Nakon toga je upravo preko člana šire porodice uspjela upoznati novog životnog partnera!” svjedoči savjetnica.

Fotografije su važne

Morate imati atraktivne fotografije za online upoznavanje. Prvi utisci temelje se upravo na fotografijama, a ne na informacijama. Stoga, uzmite sebi vremena za fotografije i izgledajte najbolje što možete.

“Jedna od mojih klijentica, inače skromna i prizemljena, izašla je iz svoje zone udobnosti, kupila crvenu haljinu, otišla u razvikani frizerski salon te platila profesionalca da je našminka. Muškarci su jako dobro reagovali na crvenu haljinu! Atraktivne fotografije čine razliku i podstiču nekoga da vas poželi upoznati”, savjet je Amy Schoen, a prenosi mojevrijeme.hr.

Muškarci, ovo vrijedi i za vas! Razmislite o lijepoj jakni ili ležernom poslovnom stilu kad se fotografišete. Ako niste sigurni koja vam odjeća najbolje pristaje, pitajte prijateljice ili članove porodice za pomoć.

Probudite avanturistički duh

I na kraju, nemojte prebrzo odustati! Ima mnogo ozbiljno zainteresiranih samaca u svojim 60-ima, i starijih. No, vrijeme je sve pa nemojte odustati ako odmah ne pronađete odgovarajućeg partnera. Isprobavanje različitih načina za upoznavanje novih ljudi i strateški plan temeljen na vašoj ličnosti ono je što se pokazalo najdjelotvornijim.

Moramo reći i da pronalaženje ljubavi u bilo kojoj životnoj dobi zahtijeva malo avanturističkog duha. Ako ga neko vrijeme niste imali, sada je vrijeme da ga ponovno pronađete. Pristupite spojevima s pozitivnim stavom pa ćete se bolje zabavljati i više uživati u potrazi!

Ako ste novi u baštovanstvu, ovo vam se može činiti čudno, ali svaki iskusniji “poljoprivrednik” znaće kakve benefite jaja imaju za biljke.

U saksijsku zemlju spustite jedno cijelo svježe jaje. Preko njega sipajte još malo zemlje, pa zatim posadite željeno cvijeće i zalivajte ga po potrebi.

Minerali koje jaje sadrži postepeno će se rastapati i sjedinjavati sa zemljom i istovremeno hraniti biljku.

Sličan efekat možete da postignete i ako u saksijsku zemlju stavite samo ljuske od jaja – svježih ili kuvanih. Izlomite ih, da bi se kalcijum lakše oslobodio iz njih i “prešao” u zemlju, odakle će hraniti korijen biljke.

Ne plašite se da na isti način održavate ljepotu i bujnost i sobnog bilja – kalcijum, fosfor i magnezijum podsticaće njihov rast i održavati ljepotu listova.

(Izvor vijesti: Krstarica)

Gubitak voljene osobe neizbježan je dio života kroz cijeli životni vijek. Svako će se, prije ili kasnije, suočiti s gubitkom voljene osobe, ali moramo znati da u tome nismo sami i da je sasvim prirodno da nas preplavi osjećaj teške i dugotrajne tuge. Ono što može biti utješno jeste da će se s vremenom stvari stabilizovati, a neke rane će zacijeliti.

Kako se nositi s gubitkom voljene osobe?

Ožalošćenost je osnovna ljudska reakcija na smrt voljene osobe. Na gubitak reagujemo tugom – dubokom tjelesnom i duševnom boli. Kada za nekoga kažemo da je pogođen tugom, mislimo da je tuga zahvatila njegovo čitavo biće.
S obzirom da tuga može da bude sveobuhvatna, društva su kroz istoriju razvijala načine da pomognu svojim članovima da nastave dalje i da se suoče sa životnim promjenama koje dolaze nakon smrti bliske osobe.

Tugovanje je društveno i kulturno oblikovan izraz misli i osjećanja ožalošćene osobe.

Običaji kao što su okupljanje porodice i prijatelja, nošenje crnine, prisustvovanje sahrani i poštovanje razdoblja žalosti s posebnim ritualima, znatno variraju među različitim kulturama i zajednicama. Ipak, cilj im je uvijek isti – pomoći ljudima da prođu kroz tugu i nauče kako da nastave život bez voljene osobe.
Tuga i tugovanje su usko povezani.

Proces i faze tugovanja

Teoretičari koji su proučavali širok spektar gubitaka i iskustava ožalošćenih osoba – i djece i odraslih – slažu se da se tugovanje često odvija u tri faze: izbjegavanje, suočavanje i oporavak. Svaka faza nosi različite emocionalne i psihološke reakcije.

Naravno, ljudi se veoma razlikuju u načinu na koji tuguju, vremenu trajanja i izražavanju emocija. Ono što možemo sa sigurnošću reći jeste da tugovanje ide u valovima – s usponima i padovima – uz postepeni oporavak.

Izbjegavanje

Kad saznaju vijest, ljudi često uđu u stanje šoka, zatim nevjerice i poricanja, što može da traje od nekoliko sati do nekoliko sedmica. Ovo stanje otupjelosti je svojevrsna emocionalna zaštita dok osoba počinje da postaje svjesna gubitka. Voljena osoba bila je dio svakodnevice, i njena smrt je previše bolna da bi odmah bila prihvaćena.

Suočavanje

Kada se tugujući suoči sa stvarnošću gubitka, tuga postaje intenzivnija. Ožalošćena osoba tada može osjećati:

• tjeskobu
• duboku tugu
• protest
• ljutnju
• nemoć
• frustraciju
• osjećaj napuštenosti
• snažnu čežnju za voljenom osobom.

Često se pojavljuje potreba da se iznova prolazi kroz okolnosti smrti, s pitanjem da li se moglo nešto učiniti da se tragedija spriječi. Tuga tada postaje i potraga za smislom u gubitku. Česta je i mentalna odsutnost, problemi sa koncentracijom, nesanica, gubitak apetita, ili čak samodestruktivno ponašanje (npr. pretjerana upotreba lijekova ili rizično ponašanje).

Iako bolno, svako suočavanje približava osobu prihvatanju činjenice da je smrt konačna i da odnos s voljenom osobom mora da se premjesti iz svakodnevice u sjećanja.

Oporavak

Na početku, suočavanje s gubitkom može da okupira čitav život osobe. Vremenom se javljaju i drugi izazovi: prevazilaženje samoće, preuzimanje obaveza koje je pokojnik obavljao, prilagođavanje novom identitetu.

Prema savremenim psihološkim teorijama, oporavak je najefikasniji kada ljudi uspijevaju da se kreću između izražavanja tuge i posvećivanja svakodnevnom životu. Ta dinamika omogućava povremeno olakšanje i distancu od bola.

Posljedice tugovanja

Tugovanje bez podrške i olakšanja može da ima ozbiljne posljedice po fizičko i mentalno zdravlje. Kada se tuga smanji, osoba obično preusmjerava svoju emocionalnu energiju ka novim ciljevima – svakodnevnim obavezama, aktivnostima i međuljudskim odnosima.

U posebnim danima, kao što su godišnjice smrti ili praznici, tuga se može vratiti, ali to ne mora da ometa zdrav odnos prema životu.

Koliko traje tugovanje?

Nema univerzalnog odgovora. Nekada oporavak traje nekoliko mjeseci, a nekada godinama. Periodični valovi tuge mogu da potraju cijeli život, naročito nakon gubitka supružnika, djeteta, roditelja ili bliskog prijatelja.

Psihološki aspekti tugovanja

Tugovanje se često posmatra samo kao emocionalna reakcija, ali ono podrazumijeva čitav spektar psiholoških procesa: misaonih, tjelesnih, emocionalnih, duhovnih i socijalnih.

Pored tuge i čežnje, ljudi mogu osjećati i krivicu, sram, zbunjenost, pa čak i olakšanje – što sve može biti normalna reakcija, u zavisnosti od okolnosti gubitka.

Za neke osobe tugovanje je i duhovna kriza – preispituju vjeru, smisao života, prirodu smrti. Neki se povlače u sebe, drugi traže podršku zajednice, religije, ili stručnu pomoć.

Gubitak voljene osobe iznenadnom smrću

Gubitak koji dolazi naglo i bez upozorenja – poput saobraćajne nesreće, srčanog udara ili nesreće na radu – može biti naročito traumatičan. Odsustvo vremena da se osoba oprosti, kaže zbogom ili se pripremi, ostavlja dublje ožiljke. U tim slučajevima često dolazi do osjećaja šoka, poricanja, pa čak i posttraumatskog stresa.

Oni koji ostaju često se bore s pitanjima “Zašto se to dogodilo?” i “Šta sam mogao uraditi da spriječim?”. U takvim trenucima važno je imati podršku – porodice, prijatelja, ili stručnjaka.

Gubitak partnera (supružnika)

Gubitak supružnika, naročito nakon dužeg zajedničkog života, stvara osjećaj praznine i dezorijentisanosti. Osoba je izgubila saputnika, prijatelja, nekoga s kim je dijelila svakodnevicu, snove i obaveze. Često je prisutan osjećaj usamljenosti, kao i strah od budućnosti.

Osim emocionalnog bola, tuga se može izraziti i kroz konkretne svakodnevne poteškoće: od finansijskih izazova, do donošenja odluka koje je ranije dijelio par. Iako je tuga velika, mnogi vremenom pronalaze nove načine da se prilagode životu i njeguju uspomene.

Kako pomoći osobi koja tuguje

Biti uz nekoga ko prolazi kroz duboku tugu zahtijeva strpljenje, razumijevanje i prisutnost. Često ne trebaju velike riječi, savjeti ili utjehe – već samo osjećaj da nisu sami.

• Slušajte bez osuđivanja. Dajte osobi prostor da govori, plače, ćuti. Ne pokušavajte odmah da „popravite“ situaciju.
• Ne umanjujte bol. Rečenice poput: „Vrijeme liječi sve“ ili „Bar više ne pati“ mogu zvučati kao umanjivanje osjećanja. Umjesto toga, recite: „Žao mi je što prolaziš kroz ovo. Tu sam.“
• Ponudite konkretnu pomoć. Umjesto „Ako ti nešto zatreba, javi“, bolje je reći: „Idem u prodavnicu, da li ti treba nešto?“, „Mogu čuvati djecu ako želiš da se odmoriš.“
• Budite prisutni i nakon sahrane. Većina ljudi se povuče nakon prvih nekoliko dana. Prava podrška je ona koja traje – i kad se formalnosti završe.

Kada potražiti stručnu pomoć

Iako je tuga prirodan dio života, ponekad ona preraste u stanje koje zahtijeva stručnu podršku. Ako osoba:

• ne može da funkcioniše duži vremenski period,
• osjeća stalnu beznadežnost,
• ima misli o smrti ili samoubistvu,
• se povlači iz života i odnosa,
• ne može da spava, jede, ili brine o sebi,

važno je potražiti pomoć psihologa, psihijatra ili terapeuta. Tuga ne treba da se „pretrpi“ u tišini. Postoji pomoć. Postoje načini da bol bude lakši, da se uspomene sačuvaju, a život, uprkos svemu, nastavi.

Ljudi nisu svjesni, ali krvna grupa može da igra ulogu u brzini starenja. Rezultati nove studije ukazuju na to da osobe sa krvnom grupom B takoreći sporije stare.

Toni Vis-Korej sa Univerziteta Stanford proveo je godine istražujući ove biološke misterije, a njegovo istraživanje navodi da krv može pružiti važne tragove o trošenju organizma tokom godina.

Naime, krvne grupe se određuju specifičnim markerima na crvenim krvnim zrncima i antitjelima koja cirkulišu u našem krvotoku.

U ABO sistemu krvnih grupa, ljudi sa grupom B imaju antigen B na svojim crvenim krvnim zrncima i proizvode antitjela protiv antigena A.

Samo oko 10 odsto svjetske populacije spada u ovu kategoriju. Istraživači su ispitali da li ovaj jedinstveni marker može doprinijeti efikasnijem upravljanju metaboličkim promjenama, što bi moglo pomoći ovim osobama da sporije stare.

Faktori dugovječnosti

Prije nekoliko decenija, naučnici su počeli da istražuju vezu između krvnih grupa i životnog vijeka. Zaključili su da, prenosi sajt Earth, krvna grupa B može biti povezana sa izuzetnom dugovječnošću. Neki ukazuju na bolje mehanizme ćelijske popravke i regeneracije.

Drugi sugerišu da njihova tijela lakše podnose metabolički stres, što bi ih moglo zaštititi od određenih zdravstvenih problema povezanih sa starenjem.

Naučnici primjećuju da ljudi sa krvnom grupom B nisu imuni na zdravstvene rizike.

Istraživači su identifikovali nešto veću vjerovatnoću kardiovaskularnih problema među ovim osobama. Ova grupa takođe ima reputaciju veće emocionalne osjetljivosti, a neki kažu da im je potreban jak sistem podrške kako bi održali dobro mentalno zdravlje.

Uvidi u starenje organa

Sve više dokaza ukazuje na to da je starenje neravnomjeran proces u različitim dijelovima tijela. Neki organi mogu se brže pogoršati od drugih, što podiže rizik od bolesti, čak i ako osoba spolja djeluje zdravo.

Jedna velika studija ispitala je više od 5.000 dobrovoljaca kako bi se procjenila biološka starost 11 organa provjeravanjem nivoa preko 4.000 proteina u krvotoku.

Ovo istraživanje je pokazalo da otprilike 20 odsto populacije doživljava ubrzano starenje u najmanje jednom organu.
Pristup zasnovan na krvi

Postojeće metode često mjere epigenetske promjene u DNK kako bi se predvidjelo ukupno starenje. To obično zahtjeva uzorke tkiva, koje je teško prikupiti iz svakog organa. Međutim, krv je pristupačnija i može pružiti pregled nivoa proteina povezanih sa različitim unutrašnjim sistemima.

Alatke za mašinsko učenje sortiraju hiljade ovih proteina. Zatim upoređuju nivoe specifičnih proteina sa pojedinačnim organima, otkrivajući koji dijelovi možda stare brže nego što se očekivalo. Ove informacije mogle bi da se koriste za kreiranje personalizovanih strategija za usporavanje pogoršanja.

Iznad brojeva

Iako statistika pobuđuje interesovanje, svakodnevne navike obično određuju kako se ovi nalazi odražavaju u stvarnosti. Održavanje dobre ishrane, ostanak aktivan, dovoljno odmora i njegovanje jakih odnosa pomažu u stabilizaciji fizičkog i emocionalnog zdravlja. Istraživači navode da svako treba da se trudi da živi kvalitetan život.

(Izvor vijesti: Magazin)

Naizgled jednostavno pitanje – „Koja ti je omiljena boja?“ – često krije dublje značenje nego što bismo pomislili. Psiholozi i stručnjaci za simboliku boja vjeruju da nas nesvjesne sklonosti prema određenim nijansama mogu otkriti više nego što bismo želeli – o našem temperamentu, navikama, pa čak i životnim vrijednostima.

Omiljena boja nije samo estetska preferenca – ona je prozor u vašu ličnost. Otkrijte šta boje govore o vama…

Ljubičasta

Perfekcionista, kreativac i neko ko voli da pomaže drugima – to ste vi ako vam je ljubičasta omiljena boja. Imate izraženu intuiciju i osjećaj za estetiku, ali i crtu taštine. Ne trudite se da se uklopite – vi ste svoji, magnetično privlačni i koračate životom u svom ritmu.

Crna

Ako preferirate crnu, vi ste osoba koja voli da drži konce u svojim rukama. Djelujete dostojanstveno, ozbiljno i misteriozno. Ne otkrivate lako svoja osjećanja, a svoj privatni život dijelite samo sa odabranima. Iako vas neki mogu doživjeti kao zatvorene ili zastrašujuće, zapravo ste samouvjereni, postojani i odani onima koji su vam bliski.

Bijela

Bijela simbolizuje čistoću, jasnoću i jednostavnost. Ljudi koji je biraju teže redu, eleganciji i unutrašnjem miru. Nezavisni su, organizovani i često postavljaju visoke standarde – i sebi i drugima. Djeluju smireno, ali emotivno duboko proživljavaju sve važno u životu.

Siva

Ako vam je siva omiljena, vjerovatno ste realista koji ne voli ekstremne emocije. Pouzdani ste, odmjereni i uvijek spremni na kompromis. Ljudi vas poštuju zbog vaše sposobnosti da budete pravedni, objektivni i da iz svake situacije izvučete najbolje – bez dramatizovanja.

Crvena

Strast, energija i odlučnost – to ste vi ako volite crvenu. Hrabra ste osoba koja ne bježi od izazova, a emocije pokazujete otvoreno i bez zadrške. Imate jaku harizmu, često ste u centru pažnje i prirodni ste lider. Vaš entuzijazam i direktnost osvajaju ljude oko vas.

Roze

Roze boju biraju oni koji zrače toplinom i dobrotom. Brižni ste, nježni i uvijek spremni da pružite podršku. Volite sklad, prijateljstva vam znače mnogo, a životu pristupate s lakoćom i vedrinom. Iako djelujete opušteno, vrlo ste intuitivni i znate kada treba da budete ozbiljni.

Narandžasta

Ako obožavate narandžastu, vi ste pravi društveni leptir. Uvijek ste okruženi ljudima, širite optimizam i znate kako da unesete dobru energiju gdje god da se pojavite. Ne paničite u stresnim situacijama, jer vjerujete da je svaki problem privremen – a nešto lijepo čeka odmah iza ugla.

Plava

Plava boja odražava stabilnost, povjerenje i unutrašnju snagu. Osobe koje je vole su smirene, pouzdane i vjerne. Umiju da slušaju, saosećaju s drugima i rijetko kada donose odluke ishitreno. Porodica, prijateljstvo i istina su im među najvišim vrijednostima.

Zelena

Zelenu biraju oni koji teže balansu, prirodi i iskrenosti. Imate izraženu emocionalnu inteligenciju, promišljeni ste i rijetko reagujete impulsivno. Ljudi vam se dive zbog vaše staloženosti i sposobnosti da zadržite neutralnost čak i pod pritiskom.

Žuta

Ako je žuta vaša boja, vi ste vedar duh sa bogatom maštom. Puni ste ideja, volite slobodu, i uvijek pronalazite svjetlu stranu svega. Ponekad djelujete povučeno, ali u suštini ste mudri, duhoviti i spremni da podelite svoje znanje sa drugima.

Braon

Ljubitelji braon boje su prizemni, praktični i izuzetno vjerni. Cijenite iskrenost, dosljednost i jednostavne životne radosti. Uvijek ste tu kada je potrebno, ne volite neiskrenost i smatrate da se do uspjeha dolazi isključivo trudom i poštenjem.

Tirkizna

Tirkiznu boju biraju oni koji teže balansu između razuma i emocija. Ako vam je tirkiz omiljena boja, vjerovatno ste komunikativni, duhoviti i puni kreativnih ideja. Imate smiren i pribran nastup, ali u vama se krije čitav svijet emocija. Lako uspostavljate kontakte, znate kako da se izrazite i drugi često traže vaš savjet, jer zračite mudrošću i poverenjem.

Mađenta

Mađentu, intenzivnu boju između crvene i ljubičaste, vole ljudi koji ne žele da se uklope u prosječnost. To su snažne, nezavisne ličnosti koje se ne plaše da pokažu svoju autentičnost. Imaju izražen senzibilitet, ali i snažnu volju – spiritualni su, intuitivni i strastveni u svemu što rade. Vole duboke odnose, umjetnost i sve što ima simboliku. Mađenta je boja transformacije – a ako je volite, često prolazite kroz unutrašnje procese rasta i promjena.

Zlatna

Zlatna boja simboliše uspjeh, samopouzdanje i mudrost. Ljudi koji je vole često imaju visoke ambicije, ali i izražen osjećaj za moral i pravednost. Ako volite zlatnu boju, volite i lijepe stvari, ali ne po svaku cijenu – vaša potreba za uspjehom uvijek je povezana sa unutrašnjim vrijednostima. Harizmatični ste, velikodušni i često vas drugi vide kao vođe ili uzore.

Srebrna

Srebrnu boju biraju oni koji teže eleganciji, suptilnosti i duhovnoj ravnoteži. Ako volite srebrenu boju, imate istančanu intuiciju, tiho samopouzdanje i zračite sofisticiranošću. Sposobni ste da sagledate stvari iz više uglova, skloni ste introspekciji i umijete da balansirate između razuma i emocija. Imate izraženu empatiju, ali se rijetko otvarate svakome.

(Izvor vijesti: Politika)