Kategorija: Život

Dok su neki gradovi geografski sjajno smješteni, bilo zbog klime, mogućnosti širenja ili nečeg trećeg, neki su zaista sagrađeni na nevjerovatno nepovoljnim mjestima. To su Vencija, Las Vegas i Nju Orleans.

Ipak, i takvi gradovi su “živi i žilavi” te, uprkos svemu, odolevaju vremenu i idu naprijed.

Venecija

Kad se govori o gradovima koji nisu sagrađeni na najpovoljnijim mjestima, nemoguće je preskočiti Veneciju.

Ovaj čudesni grad, svjetski fenomen i pravi biser, izgrađen je na više od 100 malih ostrva u močvarnoj venecijanskoj laguni. Njeni temelji počivaju na drvenim balvanima zabodenim u mekano tlo. Uprkos savremenim sistemima zaštite od poplava i branama, poplave ni danas nisu rijetkost.

Ipak, uprkos nepovoljnom položaju, Venecija je grad koji se teško može porediti sa bilo kojim drugim. Ima bezbroj znamenitosti, što potvrđuju reke turista koje ga iz godine u godinu posjećuju.

Las Vegas

Grad u američkoj saveznoj državi Nevadi poznat je kao grad kocke i poroka. Osnovan je sredinom 19. vijeka usred pustinje kao usputna stanica, piše Punkufer. Ubrzo je bio napušten, ali nakon izgradnje željezničke pruge i legalizacije kockanja, Las Vegas je postao centar zabave.

Grad je spasila izgradnja Huverove brane (Hoover Dam), koja je obezbijedila vodu i električnu energiju, a nastupi velikih zvijezda poput Frenka Sinatre (Frank Sinatra), Dina Martina (Dean Martin) i Elvisa Preslija (Elvis Presley) stavili su Las Vegas na svjetsku mapu. Danas, to je impresivan uspjeh za grad usred pustinje bez prirodnih resursa.

Nju Orleans

Grad poznat po džezu, smešten u Luizijani, nalazi se nekoliko metara ispod nivoa mora i rijeke Misisipi (Mississippi). Uprkos sistemima zaštite, uragan Katrina, jedan od najvećih u istoriji, 2005. godine gotovo je potpuno razorio grad.

Poginulo je skoro dvije hiljade ljudi, grad je bio potopljen, a iz močvarnih područja stigli su čak i krokodili.

Kao posljedica, uslijedila je velika depopulacija, i teško da će ikada ponovo dostići broj stanovnika koji je imao prije uragana. Ipak, Nju Orleans i dalje živi i ne predaje se, mada istorija pokazuje da zbog svog položaja ostaje ranjiv, prenosi B92.

Više na temu putovanja:

Najsigurnije zemlje za putovanje u 2026. godini (FOTO)

U inostranstvo će putovati samo najbogatiji, klima mijenja turizam iz korijena

Nakon vikenda i uživanja u dostavi hrane ili domaćim obrocima, vjerovatno i vi imate ostatke hrane u frižideru. Međutim, to može biti opasnije nego što mislite.

Stručnjak za hranu upozorava da velika većina ljudi pravi iste greške pri spremanju ostataka.

Te naizgled bezazlene greške omogućavaju štetnim bakterijama da se neprimjetno razmnožavaju.

Kako sve više ljudi poseže za podgrijanim obrocima, raste i vjerovatnoća pravljenja tih grešaka. Ovo su najčešći propusti prema Agenciji za standarde hrane (FSA), piše Mirror.

Iz Agencije za standarde hrane (FSA) savjetuju sljedeće:

Izvan frižidera četiri sata

“Držite ohlađenu hranu izvan frižidera što je kraće moguće tokom pripreme (najviše četiri sata). Nemojte ostavljati vrata frižidera otvorena duže vrijeme jer tada frižider mora više raditi da bi spustio temperaturu.“

FSA takođe upozorava da ne stavljate vrelu ili toplu hranu direktno u frižider. Dozvolite da se kuvana hrana ohladi na sobnoj temperaturi, a zatim je stavite u frižider u roku od jednog do dva sata, prenosi Slobodna Dalmacija.

Kako biste ubrzali hlađenje, podijelite hranu na manje porcije i stavite je u plitke posude ili kese za zamrzivač prije hlađenja ili zamrzavanja.

Stručnjakinja za hranu Ghaida Batarseh Havern, pišući na blogu Marthe Stewart, predlaže da je vremenski okvir još kraći prije nego što kuvana hrana postane nesigurna za jelo.

Prema Havern, hrana može ostati u „opasnoj zoni“, tj. izvan frižidera, samo dva sata.

“Maksimalno vrijeme koje kvarljiva hrana može provesti u opasnoj zoni je dva sata. Nakon toga hranu treba pojesti, pravilno spremiti ili baciti. To uključuje sve kuvane ostatke, nasjeckano voće i povrće, meso, perad, ribu, jaja i mliječne proizvode.“

Ostaci hrane su bezbjedni za jelo hladni, pod uslovom da su pravilno kuvani, ohlađeni i stavljeni u frižider u roku od dva sata. Hlađenje usporava rast bakterija i čini hranu sigurnom za konzumiranje.

Ali te ostatke treba pojesti u roku od 48 sati ili ih zamrznuti ako to ne možete.

Šta kada su zabave i druženja?

Kada organizujete druženja ili večere, ostavljanje hrane izvan frižidera ponekad djeluje najpraktičnije.

Da biste to uradili bezbjedno, držite toplu hranu na 60 °C ili više, što je izvan temperaturne „opasne zone“.

Stručnjakinja Catie Beauchamp iz ButcherBoxa savjetuje:

„Držite topla jela na ringli, na laganoj temperaturi. To ih čini dostupnima duže, a i dalje bezbjednima.“

„Ako nemate opremu za održavanje topline, poput sporog kuvala, stavite kuvanu hranu u frižider i iznosite samo male porcije odjednom.“

Više na temu hrane:

Mitovi o ishrani koje bi stručnjaci željeli da zaboravimo

Zdrava ishrana za srce i tijelo: Savjeti za penzionere

Najzdravija hrana koju možete da pojedete iz konzerve

Prošao je dug put od skromnog korijena do kulinarske zvijezde.

Krompir, jednostavan, neugledan i jeftin, često se uzima zdravo za gotovo. Prošao je dug put od skromnog korijena do kulinarske zvijezde i to zahvaljujući svestranosti i sposobnosti da se transformiše u bezbroj jela.

Od bogatog krompir-pirea, preko hrskavih prženih krompirića do elegantnih priloga pečenjima, krompir je mnogo više od običnog priloga. Njegova blaga aroma i tekstura čine ga savršenom osnovom za eksperimentisanje s različitim začinima, biljem i tehnikama kuvanja.

Predstavljamo vam nekoliko jednostavnih, ali neodoljivih recepata s krompirom.

PEČEN S BIJELIM LUKOM I RUZMARINOM

POTREBNO JE:
• 1 kg krompira
• 4 čena bijelog luka
• 2 grančice svježeg ruzmarina
• 4 kašike maslinovog ulja
• so, svježe mljeveni biber

Zagrijati rernu na 200 stepeni Celzijusa. Oprati i oljuštiti krompir, pa ga iseći na kocke ili veće komade. U plehu za pečenje pomiješati krompir, maslinovo ulje, zgnječeni bijeli luk, listiće ruzmarina, so i biber. Dobro promiješati da se svi sastojci sjedine. Peći 40–50 minuta, povremeno mešajući, dok krompir ne postane zlatnosmeđe boje i hrskav.

KREMASTI PIRE S PARMEZANOM

POTREBNO JE:
• 1 kg krompira
• 100 ml mlijeka
• 50 g putera
• 50 g rendanog parmezana
• so, muskatni oraščić po ukusu

Krompir oljuštiti, iseći na kocke i kuvati u posoljenoj vodi dok ne omekša. Ocediti vodu i vratiti krompir u šerpu. Dodati puter i mlijeko, pa ga izgnječiti gnječilicom za krompir dok ne dobijete glatku smjesu. Dodati parmezan, so i malo muskatnog oraščića. Služiti odmah dok je toplo.

SLOŽENAC SA SLANINOM I LUKOM

POTREBNO JE:
• 1 kg krompira
• 200 g slanine
• 2 glavice crnog luka
• 200 ml kisele pavlake
• so, biber po ukusu

Krompir oljuštiti i iseći na tanke kolutove. Slaninu iseći na kockice, a luk na rebarca. U vatrostalnu posudu ređati red krompira, red luka, pa red slanine. Ponavljati postupak dok se svi sastojci ne potroše. Na kraju obavezno treba da bude krompir. Kada sve složite, pomiješati kiselu pavlaku sa solju i biberom, pa preliti preko krompira.

Peći na 180 stepeni Celzijusa između 45 i 60 minuta, dok krompir ne omekša i ne porumeni.

SALATA S MAJONEZOM I SENFOM

POTREBNO JE:
• 1 kg krompira
• 4 kuvana jajeta
• 3–4 kisela krastavca
• 1 manja glavica crvenog luka
• 200 g majoneza
• 2 kašike senfa
• so, biber po ukusu

Krompir oprati i skuvati u ljusci, pa ga dobro ohladiti i oljuštiti. Iseći ga na kocke. Kuvana jaja, krastavce i luk sitno iseckati. U većoj posudi pomiješati krompir, jaja, krastavce i luk. Dodati majonez, senf, so i biber, pa sve dobro promiješati.

ZAPEČENI PUNjENI KROMPIR

POTREBNO JE:
• 4 veća krompira
• 100 g slanine
• 100 g rendanog sira (kačkavalj ili čedar)
• 100 g kisele pavlake
• so, biber i sitno sjeckani vlašac

Zagrijati rernu na 220 stepeni Celzijusa. Krompir oprati, dobro osušiti i namazati uljem. U ovom dijelu recepta ga i posolite. Peći 45–60 minuta, dok ne omekša. Slaninu iseći na sitne kockice i propržiti u tiganju dok ne postane hrskava. Izvaditi krompir iz rerne, prerezati ga po dužini i izvaditi sredinu, ostavljajući koru debljine oko jedan cm. Unutrašnjost krompira izgnječiti, pa pomiješati sa slaninom, pavlakom i većinom sira. Vratiti smjesu u izdubljene kore, posuti ostatkom sira i peći još 10–15 minuta, dok se sir ne otopi i porumeni.

JESENjI POSNI GULAŠ

POTREBNO JE:
• 1 kg krompira
• 500 g junećeg mesa ili kobasice
• 2 veće glavice crnog luka
• 2 čena bijelog luka
• 2 kašičice slatke aleve paprike
• 1 kašičica ljute paprike (opciono)
• 200 ml paradajz-sosa ili pelata
• 1 l vode ili bujona
• so, biber i lovorov list

Meso iseći na kocke, a luk sitno. Krompir oljuštiti i iseći na veće komade. Na malo ulja prodinstati luk dok ne omekša, pa dodati meso i dinstati dok ne porumeni. Zatim dodati bijeli luk i paprike, kratko promiješati, pa naliti vodom ili bujonom. Dodati paradajz-sos, so, biber i lovorov list. Kad proključa, dodati krompir i kuvati na laganoj vatri dok krompir i meso ne omekšaju (oko 45–60 minuta).

PALAČINKE

POTREBNO JE:
• 4 veća krompira
• 1 manja glavica crnog luka
• 1 jaje
• 2–3 kašike brašna
• so i biber po ukusu
• ulje za prženje

Krompir i luk oljuštiti i izrendati. Dobro ocediti višak tečnosti. U smjesu dodati jaje, brašno, so i biber. Dobro promiješati. U tiganju zagrijati ulje. Kašikom vaditi smjesu i oblikovati male palačinke. Pržiti ih s obje strane dok ne postanu zlatnosmeđe boje i hrskave.

SLATKI UŠTIPCI S CIMETOM

POTREBNO JE:
• 1 veliki slatki krompir (oko 300 g)
• 1 jaje
• kašike brašna
• kašičica cimeta
• prstohvat soli
• šećer u prahu za posipanje

Slatki krompir skuvati dok ne omekša, oljuštiti i izgnječiti u pire. U posudi pomiješati pire od krompira, jaje, brašno, cimet i so. Dobro promiješati dok se ne dobije homogena smjesa. Zagrijati malo ulja u tiganju. Kašikom uzimati smjesu i pržiti uštipke s obje strane dok ne dobiju zlatnosmeđu boju. Poslužiti ih tople, posute šećerom u prahu, piše Magazin Politika.

PITA OD BATATA

POTREBNO JE:

Za koru:
• 150 g mljevenog keksa
• 70 g otopljenog maslaca

Za fil:
• 400 g pirea od batata (slatkog krompira)
• 1 jaje
• 100 g šećera
• 100 ml pavlake za kuvanje
• 1 kašičica cimeta
• ¼ kašičice mljevenog muskatnog oraščića
• prstohvat soli

Za koru pomiješati mljeveni keks s otopljenim maslacem i utisnuti smjesu na dno kalupa za pitu. Ostaviti u frižideru da se stegne. Za fil u posudi pomiješati pire od slatkog krompira, jaje, šećer, pavlaku, cimet, muskatni oraščić i so. Dobro umutiti.

Sipati fil preko kore i peći u rerni zagrijanoj na 180 stepeni oko 40 minuta, dok se fil ne stegne. Ostaviti da se ohladi prije služenja. Možete je ukrasiti šlagom.

SLATKI KROMPIR S JAVOROVIM SIRUPOM I ORASIMA

POTREBNO JE:
• 2 srednja slatka krompira
• 2 kašike javorovog sirupa
• 1 kašičica otopljenog maslaca
• 50 g sjeckanih oraha ili pekana
• malo cimeta

Zagrijati rernu na 200 stepeni. Slatke krompire dobro oprati, iseći ih uzduž na dvije polovine i zaseći nožem po unutrašnjosti. Premazati ih mješavinom javorovog sirupa i otopljenog maslaca. Peći oko 25–30 minuta, dok ne omekšaju.

Pred kraj pečenja posuti ih sjeckanim orasima i cimetom i vratiti u rernu na još pet minuta. Poslužiti toplo.

Više o krompiru:

FSA: Krompir čuvajte u frižideru i produžite mu vijek trajanja

Da li je opasno jesti krompir koji je proklijao, zelen ili ima smeđe mrlje

Ako primijetite ovo na krompiru, nemojte da ga jedete

Sa dolaskom hladnijih dana i sezone prehlada i gripa, jačanje odbrambenih sposobnosti organizma postaje prioritet. Zato smo vam spremili vodič za snažan imunitet.

Kako lišće mijenja boju, a temperature opadaju, sve više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, gdje se virusi i bakterije lakše šire.

Istovremeno, manjak sunčeve svjetlosti dovodi do pada nivoa vitamina D, ključnog za funkciju imunog sistema.

Upravo zato stara izreka “Jedna jabuka na dan drži ljekara dalje od kuće” ima više istine nego što mislimo, jer uravnotežena ishrana obezbjeđuje tijelu “gorivo” potrebno za borbu protiv patogena.

Stručnjaci se slažu da je nutritivni status temelj otpornosti – osobe koje se hrane kvalitetno imaju jači imuni odgovor i lakše se bore protiv infekcija.

Umjesto da na svoju ruku posežemo za suplementima, fokus bi trebalo staviti na cjelovite, prirodne namirnice koje sadrže sinergiju hranljivih sastojaka koje telo najbolje apsorbuje i koristi.

Vitamin C – najpoznatiji saveznik imuniteta

Vitamin C je vjerovatno najpoznatiji borac za imunitet. Djela kao snažan antioksidans i podstiče stvaranje bijelih krvnih zrnaca, naše prve linije odbrane. Iako su citrusi poput narandži i limuna odličan izvor, mnoge druge namirnice sadrže ga u većim količinama.

Crvena paprika, na primjer, ima skoro duplo više vitamina C od narandže, a bogati su i brokoli, prokelj, jagode i kivi.

Ne treba zaboraviti ni fermentisanu hranu – kiseli kupus, osim što je pun vitamina C, sadrži i probiotike koji jačaju zdravlje crijeva, gdje se nalazi čak 70–80% imunih ćelija. Budući da tijelo ne proizvodi i ne skladišti vitamin C, njegov redovan unos hranom je ključan.

Vitamin D – “vitamin sunca”

Vitamin D igra presudnu ulogu u regulaciji imunog sistema i smanjenju upalnih procesa. Nizak nivo vitamina D povezan je s većim rizikom od respiratornih infekcija.

Tokom jeseni i zime, kada ima manje sunca, važno je obratiti pažnju na ishranu. Najbolji izvori su masna riba – losos, tuna, skuša i sardina. Jedna porcija lososa može zadovoljiti veći dio dnevnih potreba.

Drugi dobri izvori su žumance, gljive izložene UV svjetlu i namirnice obogaćene vitaminom D (mlijeko, biljni napici, jogurt).

Kako je manjak ovog vitamina čest, stručnjaci savjetuju da se proveri nivo vitamina D i po potrebi konsultuje ljekar o suplementaciji.

Cink – čuvar imunog sistema

Cink je esencijalan mineral koji je neophodan za pravilan razvoj i funkciju imunih ćelija. Čak i blagi manjak može oslabiti odbranu tijela.

Istraživanja pokazuju da cink može usporiti razmnožavanje virusa i skratiti trajanje prehlade.

Tijelo ga ne skladišti, pa je svakodnevni unos neophodan.

Najbogatiji izvor su kamenice, ali ga ima i u morskim plodovima, nemasnom crvenom mesu i puretini.

Biljni izvori uključuju sjemenke bundeve, indijski orah, leblebije i sočivo – a čak i tamna čokolada sa visokim udjelom kakaa sadrži nešto cinka.

Ostali ključni nutrijenti za jak imunitet

Proteini – grade imune ćelije i antitela; nalaze se u mesu, ribi, jajima, mliječnim proizvodima, mahunarkama i orašastim plodovima.

Probiotici – “dobre bakterije” iz jogurta, kefira i kimčija, koje čuvaju zdravlje crijeva.

Antioksidansi – vitamini A (beta-karoten iz batata, šargarepe i spanaća) i E (iz badema i semenki suncokreta) štite ćelije od oštećenja.

Voće i povrće jarkih boja – cvekla, bobičasto voće, kelj – obezbjeđuju širok spektar zaštitnih fitonutrijenata, piše B92.

Zdrave navike su ključne

Prehrana je snažno oružje, ali najbolje djeluje u kombinaciji sa zdravim životnim navikama. Stručnjaci iz Cleveland Clinic savjetuju holistički pristup:

• 7–9 sati sna dnevno
• redovno kretanje (šetnja, lagana fizička aktivnost)
• smanjenje stresa (meditacija, muzika, opuštanje)
• adekvatna hidracija (voda i biljni čajevi)
• redovno pranje ruku i higijena

Više o ovoj temi:

Ove namirnice brinu o zdravlju probavnog sistema

Ovo su najbolje namirnice da poboljšate svoju krvnu sliku

Idealna ishrana za penzionere: ovo je hrana koja održava vašu vitalnost i zdravlje

Zdrava ishrana za srce i tijelo: Savjeti za penzionere

Posjedovanje kućnih ljubimaca pozitivno utiče na ljudsko zdravlje. To se posebno odnosi na vlasnike pasa koji ljubimce redovno izvode u šetnje i zahvaljujući toj aktivnosti vode aktivniji život.

Dokazano je i da psi svojim vlasnicima umanjuju nivo stresa. Takođe, mentalno zdravlje vlasnika kućnih ljubimaca znatno je bolje nego osoba koje nemaju ljubimce.

Sve pogodnosti života u društvu kućnih ljubimaca pozitivno se projektuju na zdravlje, posebno u vrijeme kada ljudi zbog savremenih tehnologija sve manje izlaze van svojih domova.

Ipak, kućni ljubimci sa sobom nose i određene rizike po zdravlje ljudi. Kako je pokazalo istraživanje u Americi, šetnja psa na povocu podrazumijeva opasnost od pada vlasnika, posebno starijih osoba.

Pročitajte još na ovu temu:

Psi smanjuju krvni pritisak

Razgovor sa životinjama: Naučna fantastika ili budućnost?

Približno trećina zabilježenih slučajeva u kojima su vlasnici zadobili povrede morala je da bude hospitalizovana.

Oko petine povrijeđenih zadobilo je prelome kuka. Takve povrede vode do znatnog pada kvaliteta života i povećanja smrtnosti za čak 30 posto.

Ljekari zbog toga savjetuju osobama starijim od 65 godina da za ljubimce uzimaju manje pse koje će moći da kontrolišu dok su na povocu, piše Politika.

Odabir pravog psa za stariju osobu

Prvo razmotrimo veličinu i snagu psa. Manji ili srednji psi su lakši za rukovanje i život u stanu. Treba odabrati pasminu koja se lako kontroliše na povodcu, posebno ako starijoj osobi mobilnost nije optimalna.

Birajmo psa s niskom energijom koji voli kratke šetnje. Takav pas ima stabilan temperament, što ga čini idealnim za starije osobe.

Dob psa takođe je važna. Odrasli i stariji psi već imaju razvijen karakter, što olakšava odabir odgovarajućeg psa za starije osobe.

Mješanci su često izdržljivi, fleksibilni i mirni. Mogu se pokazati kao odličan izbor za naše starije voljene.

Briga o dlaci može uticati na svakodnevnicu. Psi s kraćom dlakom zahtijevaju manje češljanja, što znači i manje čišćenja po kući.

Ako u porodici ima alergija na pse, birajmo one manje sklone linjanju. Takođe, važno je redovno provjetravati prostor.

Pas bi trebao biti miran i lako treniran. Pas koji voli društvo smanjuje stres i čini šetnje ugodnijim.

Informišimo se o zdravstvenom stanju psa. Provjerimo veterinarsku dokumentaciju, cijepljenja i informacije o eventualnim bolestima. Važno je imati blizu veterinarsku ambulantu i osigurati podršku ako zatreba.

Iako možda ulažete značajna sredstva u dodatke prehrani i posebne dijete za poboljšanje zdravlja mozga, neke naizgled bezazlene svakodnevne navike mogu tiho nanositi štetu.

Neurolog dr Bing iz bolnice Henry Ford u Detroitu upozorava na tri uobičajene prakse koje mogu imati ozbiljne posljedice, uključujući i povećan rizik od moždanog udara, piše Times of India.

Korištenje masažnog pištolja na vratu

Masažni pištolji postali su popularni zbog sjedilačkog načina života, ali dr Bing savjetuje oprez. Iako su namijenjeni opuštanju, njihova nepravilna upotreba na području vrata može dovesti do moždanog udara.

“Ne bih koristio masažni pištolj na svom vratu”, upozorio je dr Bing.

“Kičma i karotidne arterije u vratu nalaze se relativno blizu površine. One snabdjevaju mozak krvlju, ali su ranjive na oštećenja koja mogu nastati ponavljajućim silama smicanja masažnog pištolja. To može povećati rizik od arterijske disekcije, puknuća zida arterije, naročito kod osoba čiji su krvni sudovi već oslabljeni. Posljedica može biti stvaranje krvnog ugruška, blokiranje protoka krvi i moždani udar.”

Ljekar upozorava da tu opasnosti ne završavaju, prenosi Index.hr.

“Mnogi ljudi imaju plakove u karotidnim arterijama, a da toga nisu svjesni. Snažne vibracije ili direktan pritisak mogu pokrenuti plak i uzrokovati da ugrušak otputuje u mozak, što može dovesti do ishemijskog moždanog udara.”

Pročitajte više o ovoj temi:

Kako ekstremna vrućina utiče na vaš mozak?

Ovo su prvi simptomi koji prethode moždanom udaru

Glasna muzika u slušalicama

Jedna od najčešćih navika koje mogu naštetiti mozgu jest slušanje preglasne muzike. Takva praksa ne oštećuje samo sluh, već može imati i ozbiljne posljedice za mozak te povećati rizik od demencije.

“Ne puštam muziku glasno u ušima. Nekad sam to činio, ali više ne”, rekao je dr Bing.

“Glasna glazba nije samo loša za uši, već i za mozak. Čak i blagi gubitak sluha udvostručuje rizik od demencije, dok ga teški gubitak sluha povećava peterostruko. Kada se mozak muči s obradom zvuka, preusmjerava svoje kognitivne resurse s pamćenja i razmišljanja, što ubrzava kognitivni pad. Zvukovi iznad 85 decibela, slični gradskom prometu, mogu postupno uzrokovati oštećenja, dok izloženost nivoima iznad 100 decibela, kao na glasnim koncertima ili slušalicama na maksimalnoj glasnoći, može dovesti do trajnog gubitka sluha u samo 15 minuta.”

Istraživanje Univerziteta Ohio State iz 2018. godine, objavljeno u časopisu eNeuro, potvrdilo je da glasna muzika iscrpljuje kognitivne resurse, šteti pamćenju i razmišljanju te dugoročno može pridonijeti razvoju demencije.

Zadržavanje kihanja

Iako se može činiti pristojnim zadržati kihanje u javnosti, ta je navika potencijalno opasna i u rijetkim slučajevima može dovesti do aneurizme u mozgu.

“Kihanje stvara visok unutarnji pritisak, viši od pritiska u automobilskoj gumi”, objašnjava dr Bing. “Zadržavanje tog pritiska gura ga u osjetljiva područja te može uzrokovati puknuće bubnjića, oštećenje krvnih sudova, pa čak i ulazak vazduha u prsni koš. U rijetkim slučajevima nagli porast pritiska može dovesti do puknuća krvnih sudova u mozgu, što uzrokuje subarahnoidno ili intrakranijalno krvarenje, naročito kod osoba koje imaju aneurizme ili oslabljene arterije. Najsigurniji pristup jest pustiti kihanje da prirodno izađe i pritom pokriti usta i nos.”

Jedno od najčešćih pitanja sada glasi: čime se više isplati grijati stan tokom zime, naročito oni koji nemaju centralno grijanje – inverter klimom ili norveškim radijatorom.

Da bismo dali odgovor, uzeli smo realne brojke iz zvaničnog EPS-ovog cjenovnika za domaćinstva i napravili konkretan proračun za stan površine oko 40 kvadrata.

Koliko sada košta kilovat čas struje?

Za domaćinstva u BiH  sa širokom potrošnjom i jednotarifnim ili dvotarifnim brojilom, cijena aktivne energije kreće se od 0,148 do 0,159 KM po kilovat času, bez poreza i taksi.

Ukupni račun je uvijek veći od osnovne cijene energije, ali za poređenje uređaja najvažniji je upravo ovaj osnovni parametar, jer se on mijenja s potrošnjom.

Važno je napomenuti da će domaćinstva koja potroše više od određene granice ući u plavu ili crvenu zonu, gdje je cijena kilovat časa viša.

Radi jednostavnosti, u nastavku računamo idealizovane uslove:

stan od 40 kvadrata

dobro izolovan objekat, grijanje uglavnom u zelenoj zoni

oko 10 sati efektivnog grijanja tokom hladnijeg dijela zime

Osnovna razlika: Zašto klima „grije više nego što troši“?

Norveški radijator je klasični direktni električni grijač. Sve što potroši u električnoj energiji pretvara se u toplotu – odnos je praktično jedan prema jedan.

Inverter klima je toplotna pumpa. Ona ne proizvodi toplotu iz struje, već je premješta iz spoljašnjeg u unutrašnji prostor. Zato ima koeficijent učinka (COP), koji kod savremenih inverter klima često iznosi tri do četiri. To znači da za jedan kilovat čas struje možete dobiti tri do četiri kilovat časa toplote.

Drugim riječima – klima u režimu grijanja može biti tri do četiri puta efikasnija od običnog električnog radijatora.

Koliko toplote treba za 40 kvadrata?

Za prosječno dobro izolovan stan često se koristi orijentaciona vrijednost od oko 80 vati po kvadratnom metru. Nekom prostoru treba manje, nekom više, ali to je dobar prosjek.

Za 40 kvadrata to je oko 3,2 kW toplote kada sistem radi punom snagom.

Ako pretpostavimo 10 sati rada u toku dana, dobijamo oko 32 kWh toplote dnevno.

Koliko troši norveški radijator?

Norveški radijator za dobijanje 32 kWh toplote dnevno troši tačno 32 kWh struje.

Za mjesec dana (30 dana) to iznosi:

32 × 30 = oko 960 kWh mjesečno

Koliko troši inverter klima?

Za istu količinu toplote (32 kWh), inverter klima sa COP-om 3,5 troši značajno manje struje:

32 ÷ 3,5 = oko 9,1 kWh dnevno

Mjesec dana grijanja:

9,1 × 30 = oko 274 kWh mjesečno

Kako uštedjeti struju: Savjeti za grijanje klima-uređaj

Više o ovoj temi:

Kako uštedjeti struju: Savjeti za grijanje klima-uređajem

Ko je skuplji?

Razlika je ogromna:

Norveški radijator

oko 960 kWh

Inverter klima

oko 274 kWh

Klima troši tri do četiri puta manje za isto zagrijavanje prostora.

Zato se u većini stručnih testova i preporuka navodi da se inverter klima, uz dobru izolaciju, gotovo uvijek više isplati od električnih radijatora.

Kada norveški radijator ipak ima smisla?

Mali stanovi i prostorije
Za garsonjere, vikendice ili prostorije koje se povremeno griju, jednostavan radijator bez spoljne jedinice ponekad je praktičniji.

Nema mjesta za spoljnu jedinicu
Ako ne postoji mogućnost montaže spoljne jedinice, jedina realna opcija je električni grijač.

Veoma niske temperature
Efikasnost klime opada kada temperatura padne duboko ispod nule. I dalje radi, ali troši više, pa se razlika prema radijatoru smanjuje.

Šta još utiče na račun?

Izolacija stana – dobra stolarija i zidovi mogu prepoloviti potrebnu toplotu.

Navike korišćenja – stalno paljenje i gašenje troši više od držanja stabilne temperature.

Ulazak u skuplje zone – ako zbog grijanja pređete u plavu ili crvenu zonu, svaki dodatni kWh drastično poskupljuje.

Ako gledamo samo račun za struju, uz aktuelne cijene EPS-a i tipičan stan od 40 kvadrata, inverter klima gotovo uvijek izlazi kao znatno povoljnije rješenje od norveškog radijatora.

Norveški radijator i dalje može biti dobro rješenje za male prostore, vikendice i situacije kada je komfor važniji od potrošnje, ali u većem stanu i tokom cijele zime – razlika u potrošnji postaje vidljiva već nakon prvog mjeseca, piše Nova.rs.