Kategorija: Život

Riba bi trebalo bar dva puta nedeljno da se nađe na tanjiru, poručuju doktori i nutricionisti, ali kako znati koja je najbolja za naš organizam?

Riba nam nije uvijek dostupna, a mora se priznati da nije ni mnogo popularna hrana u našim krajevima.

Riba i morski plodovi važan su izvor brojnih vitamina i minerala. Bogati su vitaminom D i omega-3 masnim kiselinama, koje, između ostalog, pomažu dobrom radu srca.

Evo koje su najzdravije ribe na svijetu:

Sardine su odličan izbor, navode mediji. Prepune su omega-3 masnih kiselina kojih sadrže čak i više nego hvaljeni losos, a osim toga su i odličan izvor vitamina D i kalcijuma, neophodnog za zdravlje kostiju.

Losos, mnogima omiljen, ali ne baš jeftin, takođe sadrži veliki broj hranjivih sastojaka. Naučnici su otkrili da bioaktivni spojevi specifični za lososa pozitivno utiču na zdravlje.

Otkriveno je da su osobe sa visokim nivoom tih materija u krvi imale manje ukupnog holesterola, holesterola lipoproteina niske gustoće, triglicerida i apolipoproteina B, markera bolesti srca.

Ako pastrmku jedete samo jednom nedeljno, možete da smanjite holesterol, ojačate krvne sudove i nerve, ali i da izbjegnete probleme s pamćenjem u starijem dobu.

Bakalar pruža dovoljno proteina i esencijalnih B vitamina, a blagog je ukusa i odlično se slaže s raznim jelima, pa je dobar izbor za one koji baš i ne luduju za ribom, a željeli bi da povećaju unos te namirnice.

Mediteranski brancin je nemasni izvor proteina i vitamina D, a uz to podržava imunološku funkciju i apsorpciju kalcijuma. Jedna je od omiljenih riba na našim trpezama.

I zubatac se smatra izuzetno korisnim jer sadrži obilje fosfora, kalijuma, kalcijuma, natrijuma i gvožđa.

Skuša ima bogat, specifičan ukus, i spada među najhranljivije ribe. Bogat je proteinima, vitaminima B2, B3, B6 i B12, kao i izuzetno važnim vitaminom D.

Istraživanja su pokazala da ljudi koji redovno jedu skušu imaju niži krvni pritisak i manje holesterola. Zahvaljujući vitaminu D dobra je i za zdravlje kostiju.

Za gustinu kostiju važni su bakar i selen, kojih takođe ima u ovoj ribi.

Ako želite da dodatno poboljšate svoje zdravlje, razmislite o dodavanju jabukovog sirćeta u svoju ishranu.

Dijetetičarka Džulija Zumpano otkriva koliko je jabukovo sirće zaista korisno i da li postoje rizici povezani sa njegovom konzumacijom.

Jabukovo sirće se proizvodi fermentacijom jabuka i sadrži vitamine B i C, sirćetnu kiselinu (koja pomaže u borbi protiv štetnih bakterija), prirodne probiotike i antioksidante. Pored toga, ima i nekoliko zdravstvenih prednosti.

Smanjuje holesterol

Istraživanja su pokazala da konzumiranje jabukovog sirćeta na prazan stomak može smanjiti ukupan holesterol i trigliceride, kao i nivo glukoze u krvi. Takođe povećava nivoe HDL-a ili dobrog holesterola, što pomaže u uklanjanju lošeg holesterola iz krvotoka i smanjuje rizik od srčanih oboljenja.

Reguliše nivo šećera

Prema studijama, redovna konzumacija jabukovog sirćeta na prazan stomak duže od osam nedelja može smanjiti nivo glukoze u krvi. Sirće usporava proces varenja, što usporava oslobađanje glukoze u tijelu.

Podržava zdravlje crijeva

Pošto je jabukovo sirće probiotik, ono podstiče rast dobrih bakterija u crijevima. Ovo može pomoći u održavanju redovnog varenja, jačanju imuniteta i smanjenju problema sa refluksom.

Koristi se kao dezinfekciono sredstvo
Jabukovo sirće može eliminisati određene vrste patogena iz tijela, iako nije efikasno protiv svih njih. Istraživanja su pokazala da se efikasno bori protiv bakterija poput MRSA i E. coli.

Nema dovoljno dokaza da jabukovo sirće pomaže u gubitku težine, ali studija iz 2024. godine pokazala je da njegova dnevna konzumacija može smanjiti tjelesnu težinu, BMI i nivo glukoze, triglicerida i holesterola, piše Yahoo Life.

Prevencija

Jedna do dve supene kašike je dovoljna, kaže Zumpano, a ponekad je i manje od toga korisno. Možete početi sa jednom kašičicom i postepeno povećavati dozu na jednu do dvije supene kašike dnevno.

Zumpano preporučuje miješanje sa vodom kako bi se lakše konzumirao. Možemo ga uzimati prije ili odmah poslije jela da bismo olakšali varenje.

“Kako ćete to prihvatiti zavisi od toga koliko dobro tolerišete i šta želite da postignete”, kaže. Možemo ga koristiti i za prelive za salatu.

Koji su rizici konzumiranja jabukovog sirćeta?

Ako se ne razblaži, može oštetiti sluznicu jednjaka i zubnu gleđ. Takođe može izazvati probavne smetnje i smanjiti nivoe kalijuma, što može ometati efekte određenih lijekova.

Iako je jabukovo sirće bezbjedno kada se konzumira na pravi način – razblaženo, u malim količinama, konsultujte se sa ljekarom da biste bili sigurni da neće ometati lijekove koje uzimate ili pogoršati postojeće zdravstvene probleme.

Postoje jela koja zaista mirišu na neka prošla vremena. Najčešće podsjećaju na neke lijepe trenutke i osoboe koje smo voljeli. Danas ih se prisjećamo, a kako bi vaš dom zamirisao baš kao u najljepšim danima djetinjstva donosimo vam recept za te pomalo zaboravljeni specijalitet.

Popara – recept za ukusno zaboravljeno jelo

Za poparu kažu da je jedno od najukusnijih “sirotinjskih” jela. Glavni njegov sastojak je hljeb koji stoji nekoliko dana. Domaćice su ovo jelo izmislile kako ne bi bacale stari hljeb što se na našim prostorima smatra grijehom.

Kako se priprema popara?

U šerpu sipajte vodu do visine nekoliko prstiju. Možete staviti i više vode, sve zavisi koliku količinu popare želite da napravite. Mjera od 2dl vode i 250 do 300 grama hljeba (oko pola vekne hljeba) je mjera za jednu do dvije porcije.

Uključite ringlu na šporetu na srednju jačinu. Stavite lončić ili šerpu sa vodom na uključenu ringlu, kako bi se voda ugrijala. U vodu ubacite komadić maslaca ili margarina (oko 50 grama). Hljeb izlomite na manje komadiće. Kada voda provri komadiće hljeba ubacite u šerpu. Mješanjem postignite da smjesa bude srednje gusta odnosno da hljeb upije vodu. Ipak budite oprezni da je ne upije previše jer će izgubiti svoj ukus. Kada skuhate hljeb dodajete sir, kravlji, ovčiji ili koziji u zavisnosti koji više volite. Popara se uvijek jede dok je vruća.

Muči vas kašalj? Niste usamljeni, u ovom periodu većina ljudi dijeli iste muke.

Podijelićemo sa vama jedan stari recept protiv kašlja od samo pet sastojaka. Lako se sprema, a veoma je efikasan.

Potrebno je:

• 3 kašike bijelog šećera
• 3 kašike vode
• 3 kašike limunovog soka
• 3 kašike prirodnog meda
• 1 kašika maslinovog ulja

Priprema

Na suvo propržiti šećer da bude boje pržene kafe, tada uliti vodu i ušpinovati kao za slatko. Smjesu ohladiti, a u međuvremenu pripremiti limunov sok, med i maslinovo ulje. Sve dobro promiješati i sjediniti sa ušpinovanim šećerom u glatku masu.

Način upotrebe
Uzimati tri puta dnevno po kašičicu, prije jela. Ovo je doza za pet-šest dana i koja će pomoći da se kašalj značajno smiri,

Za mnoge od nas, kafa je jedini jutarnji napitak koji dolazi u obzir. Kafu obično i vezujemo za jutro, mada mnogi tokom dana popiju i po nekoliko šoljica.

Sada je naučno dokazano koje je to vrijeme najbolje za dnevnu kafu. Stimulativni kofein se uz odmor i spavanje uglavnom spominje u upozorenjima da podiže energiju i razbuđuje, pa bi ga se već od popodnevnih sati trebalo izbjegavati.

Klinički psiholog i stručnjak za spavanje dr Mihael J. Breus kaže kako je kofein „najbolji prijatelj popodnevnom odmoru ili drijemanju“. Iako se Breus, naravno, slaže s poznatom činjenicom da nas kofein razbuđuje i ometa nam san, ističe kako je velika razlika između „pravog spavanja“ kao stanja kojem se organizam odmara i obnavlja i popodnevnog odmora – a za ovo drugo je, objašnjava stručnjak za san, kofein izvrstan.

Naime, on preporučuje da oko 13 sati (ne puno kasnije zbog noćnog spavanja) napravite šoljicu crne kafe i to malo jaču. Ohladite je s dvije kockice leda, popijte i postavite alarm na 25 – 30 minuta: odspavaćete kratko ali mirno, a stimulans će taman za oko pola sata proraditi i neće vam biti preteško „trgnuti se“ iz popodnevnog sna, prenosi Mind Body Green.

Naučnici su identifikovali nove genetske faktore rizika za depresiju u svim glavnim globalnim populacijama kroz studiju u kojoj je učestvovalo pet miliona ljudi.

Ovi rezultati daju nadu za razvoj novih načina liječenja ovog stanja, prenijela je agencija DPA.

Najveća i najraznovrsnija genetska studija o depresiji otkrila je gotovo 300 ranije nepoznatih genetskih veza.

Ukupno 100 novootkrivenih genetskih varijacija, odnosno malih razlika u DNK sekvenci koja čini gen, identifikovano je zahvaljujući uključivanju ljudi afričkog, istočnoazijskog, hispanoazijskog i južnoazijskog porijekla.

Istraživači sa Univerziteta u Edinburgu i Kraljevskog koledža u Londonu proučavali su anonimne genetske podatke više od pet miliona ljudi u 29 zemalja i vjeruju da nalazi nude novi uvid u uticaj depresije na mozak i predstavljaju moguće pravce liječenja.

Svaki četvrti učesnik bio je od neevropskih predaka. Prethodna istraživanja genetike depresije bila su fokusirana na bijelu populaciju.

Naučnici vjeruju da terapije razvijene korištenjem genetskih pristupa možda neće biti efikasne kod drugih etničkih grupa.

Svaka genetska varijanta ima veoma mali uticaj na ukupan rizik od razvoja depresije, međutim, ako osoba ima više varijanti, ovi mali efekti se zbrajaju, što povećava rizik, piše u studiji.

Istraživački tim je bio u mogućnosti da preciznije predvidi rizik razvoja depresije kod pojedinca uzimajući u obzir novoidentifikovane varijante, pokazala je studija.

Tim je identifikovao ukupno 700 varijacija u genetskom kodu pojedinaca povezanih sa razvojem depresije, od kojih gotovo polovina nikada ranije nije bila dovedena u vezu sa ovim stanjem, prenosi Srna.

Izlaganje suncu je ključno za ljudsko zdravlje jer je jedan od glavnih izvora vitamina D, koji je neophodan za različite funkcije u tijelu.

Međutim, takođe je važno pronaći ravnotežu jer prekomjerno izlaganje suncu može povećati rizik od raka kože i drugih problema.

Zato će se mnogi zapitati koliko je zapravo vremena potrebno da se obezbijedi dovoljno vitamina D. Naime, optimalno vrijeme izlaganja sunčevoj svjetlosti zavisi od više faktora, prenosi B92.

Ljudi sa svijetlijom kožom imaju tendenciju da proizvode vitamin D brže od onih sa tamnijom kožom. Generalno se preporučuje da ljudi svijetle puti provode između 10 i 30 minuta na suncu nekoliko puta nedjeljno.

U oblastima bliže ekvatoru, gdje je intenzitet sunca veći, potrebno je manje vremena za dobijanje dovoljnih količina vitamina D. Nasuprot tome, na višim geografskim širinama ili tokom zime, može biti potrebno više vremena na otvorenom.

Proizvodnja vitamina D je najefikasnija kada je sunce na najvišoj tački, što je obično između 10 i 15 časova. Tokom ovih sati preporučuje se kratko izlaganje, između 10 i 30 minuta u zavisnosti od tipa kože.

Uzgred, vitamin D igra ključnu ulogu u zdravlju kostiju, imunološkom sistemu i regulaciji raspoloženja. Glavni izvor vitamina D je izlaganje sunčevoj svjetlosti, što omogućava koži da sintetiše ovaj vitamin.

Bez dovoljno vitamina D, ljudi mogu iskusiti slabost kostiju, povećan rizik od infekcija i mentalne probleme.

Hladni zimski dani su idelani uz šolju toplog čaja. Mi vam danas donosimo neke od najboljih čajeva koji imaju smirujuće efekte.

Čaj od kamilice

Kamomil je poznat po svojim umirujućim svojstvima, pomaže u smanjenju stresa i anksioznosti, te potiče opuštanje i bolji san.

Čaj od lavande

Lavanda ima umirujući efekat, smanjuje napetost i može poboljšati kvalitetu sna.

Čaj od nane

Nana je prirodni umirujući agens, koji pomaže u smanjenju stresa i opuštanju mišića.

Čaj od valerijane

Valerijana je poznata po svojim sedativnim svojstvima i često se koristi za smanjenje nesanice i anksioznosti.

Čaj od matičnjaka (lemon balm)

Matičnjak ima smirujući efekat, ublažava stres i pomaže u borbi protiv nesanice.

Čaj od đumbira

Iako je đumbir obično energizirajući, u malim količinama može imati umirujući učinak na probavni sistem i smanjivati napetost.

Kombinacija ovih biljaka može biti vrlo efikasna, a najbolje je piti ove čajeve u mirnom okruženju, prije nego što se povučete na spavanje ili kada osećate potrebu za opuštanjem.

Ukoliko na dugovječnost ne možemo puno da utičemo, nekim životnim navikama možemo da pokušamo da osiguramo zdraviji život. O ovoj je temi rađeno je mnogo studija, a jedna je otkrila kakav su doručak jeli najstariji ljudi na svijetu.

Studija objavljena u American Journal of Lifestyle Medicine navodi da je ovsena kaša najbolji doručak za dugovječnost.

Ključni dio jutarnje rutine 105-godišnje Mardž Jeton, koja je takođe bila uključena u studiju, bio je doručak sastavljen od lagano kuvane ovsene kaše s orasima, urmama, sojinim mlijekom i čašicom soka od šljiva.

“Odaberite vrstu ovsene kaše koja vam najviše odgovara i koja odgovara vremenu koje imate na raspolaganju”, za Parade navodi dijetetičarka Amanda Sauceda.

Aromatizovane verzije su i dalje korisne jer sadrže osnovne hranjive materije, ali obična verzija vejrovatno je najbolji izbor.

“Držala bih se prosječne veličine porcije, što je pola šoljice ovsenih pahuljica”, dodaje Sauceda.

Prednosti ovsene kaše

Ovsena kaša je hranjiv doručak koji podržava zdravlje srca i probave i pruža dugotrajnu energiju. Zahvaljujući vlaknima i vitaminima, odličan je izbor za uravnoteženu ishranu.

Zdravlje crijeva i dugovječnost povezaniji su nego što možda mislimo.

“Vaša crijeva povezana su s mnogim dijelovima vašeg tijela, a ovsena kaša je posebna zbog beta-glukana”, objašnjava Sauceda i dodaje: “Beta-glukan je posebna vrsta vlakana koja ima prebiotički učinak i pomaže snižavanju lošeg holesterola, što je korisno za zdravlje srca.”

Još jedan razlog zašto je korisno jesti ovsenu kašu jeste prisutnost vitamina B. Poput mnogih cjelovitih žitarica, ovsea kaša sadrži razne vitamine B koji su važni za nivo energije i zdravlje mozga.

Odlično se slaže s drugim zdravim namirnicama

“Ovsena kaša je savršen temelj za druge zdrave namirnice, poput bobičastog voća, jogurta, orašastih plodova i sjemenki”, predlaže Sauceda.

“Možete da je pretvorite i u slano jelo, dodavanjem jaja i povrća”, dodaje za Parade.

Vjerojatno jedna od najboljih činjenica povezana s ovsenom kašom je njena povoljnost i pristupačnost. Ovsena kaša je jeftinija od nekih drugih namirnica za doručak, a ujedno je vrlo zdrava.

Nedostaci ovsene kaše

Uprkos brojnim prednostima, ovsena kaša nije za svakoga.

“Osobe s probavnim smetnjama, poput sindroma iritabilnih crijeva ili upalnih bolesti crijeva, trebale bi da ograničie unos ovsene kaše zbog moguće osjetljivosti na previše vlakana”, ističe Sauceda.

Tokom zime organizam je podložniji različitim vrstama prehlade i gripa i zato je važno obratiti posebnu pažnju na ishranu.

Među prirodnim proizvodima sa brojnim blagotvornim dejstvima izdvaja se med. Jedno od najpoznatijih svojstava meda je njegovo djelovanje kao prirodnog antibiotika.

Kašika meda dnevno može ojačati imunitet i pomoći u prevenciji bolesti poput upale grla, bronhitisa i drugih respiratornih funkcija.

Med je poznat po svom umirujućem djelovanju na grlo i disajne puteve.

Smanjuje iritaciju grla, ublažava kašalj i pomaže u bržem oporavku od prehlade.

Posebno je efikasan kada se pomeša sa toplom vodom i limunom jer zajedno sa ovim sastojcima pomaže u smanjenju simptoma prehlade.

Pored toga, med je bogat antioksidansima, koji pomažu u smanjenju oksidativnog stresa u telu. Ovi molekuli pomažu u jačanju imunološkog sistema, što je ključno za održavanje zdravlja tokom zime.

Antioksidansi u medu kao što su flavonoidi i polifenoli mogu smanjiti upalu i spriječiti oštećenje ćelija, čime se tijelo bolje priprema za borbu protiv virusa i bakterija.

Takođe, med može smiriti želudac i ublažiti probleme kao što su gorušica i loše varenje. Zbog činjenice da se tokom zime jede više teške hrane, med može biti odličan za ublažavanje ovih tegoba.

Mnogi ljudi zimi pate od nesanice ili lošeg kvaliteta sna, što može biti posljedica stresa, hladnoće ili drugih faktora.

Kašičica meda prije spavanja može pomoći da se opustite i pripremite tijelo za miran san, što je veoma važno za oporavak organizma,