Kategorija: Život

Novo istraživanje otkriva specifičnu dob u kojoj se osoba zvanično smatra starom, izazivajući nas da preispitamo svoje shvatanje starenja i njegovog uticaja na život.

Istraživanje koje je sprovelo Američko psihološko društvo obuhvatilo je 14.056 stanovnika Njemačke. Tokom 25 godina učesnici su osam puta odgovarali na pitanje o tome u kom dobu smatraju da neko postaje star kako bi se vidjelo kako se njihovo mišljenje mjenja s godinama, piše LADBible, prenosi b.92.

Rezultati su pokazali da sredovječni i stariji ljudi vjeruju da starost počinje kasnije u životu, dok mlađi misle da dolazi ranije. To i nije posebno iznenađujuće. Na primjer, kada su učesnici rođeni 1911. godine imali 65 godina, smatrali su da starost počinje u dobi od 71 godine. Nasuprot tome, oni rođeni 1956. godine, kada su dostigli 65 godina, vjerovali su da starost počinje u 74. godini.

Tokom četrdesetih godina života percepcija starosti blago se pomjera. Učesnici su s 64 godine u prosjeku mislili da starost počinje s 74,7 godina, dok su s 74 godine tu granicu pomjerili na 76,8 godina. Čini se da niko ne želi da misli da je star. Zanimljivo je da su žene i zdravi ljudi uopšteno smatrali da starost počinje kasnije nego što su to mislili muškarci ili oni koji su se osjećali usamljeno ili imali lošije zdravlje.

Dr Markus Vetstajn, autor studije, primjetio je:

“Možda je početak starosti odložen, jer ljudi starost vide kao nepoželjno stanje”.

Međutim, ovo nije jedina studija o starenju sprovedena ove godine. Druga istraživanja otkrila su da se molekule i mikrobi u tijelu značajno mjenjaju u određenim fazama života, posebno u 44. i 60. godini, što sugeriše da se proces starenja ubrzava tokom tih perioda.

Profesor Majkl Snajder, genetičar sa Univerziteta Stenford koji je učestvovao u istraživanju, izjavio je:

“Ne mjenjamo se samo postepeno s vremenom. Postoje trenuci kada dolazi do dramatičnih promjena, posebno u srednjim 40-im i ranim 60-im, bez obzira na to koju vrstu molekula analiziramo”.

Njegov savjet je da prilagodimo svoje životne navike dok smo još uvijek zdravi, kako bismo usporili te promjene.

Konzumiranje vode je veoma važno za različite procese u organizmu, a u posljednje vrijeme posebno se ističe važnost ispijanja čaše vode čim se probudimo.

Na prazan stomak, pre doručka, čaša vode budi tijelo i pokreće procese varenja, stimuliše rad gastrointestinalnog trakta. Korisna je i za crijevnu mikrofloru, za ljepšu i čistiju kožu.

Da bi navika dala pozitivne rezultate voda treba da bude sobne temperature.

Nutricionista i viša direktorka globalnog kliničkog istraživanja i ishrane preduzeća “Veit vočers” Mišel Kardel ističe da je određena količina vode ključna za zdravlje cijelog organizma, jer pomaže našem tijelu da pravilno funkcioniše regulisanjem tjelesne temperature, podržavanjem probave, smanjenjem opterećenja bubrega i jetre ispiranjem otpadnih materija i optimiziranjem snage mozga.

Čak i samo neznatna dehidracija do dva posto može dovesti do simptoma kao što su glavobolje, vrtoglavice, razdražljivost, poteškoće s koncentracijom i umor. Zbog toga su se pojavile razne teorije o važnosti vode, a posebno se ističe ona koja navodi kada je poželjno piti vodu.

Neki tvrde da je pitka voda najvažnija kad se probudimo jer tako poboljšavamo zdravlje, izgubimo višak kilograma uključujući još neke koristi po zdravlje.

Naravno, ne zna se koliko nam je vode dnevno potrebno, kao ni količina kojom započinjemo dan.

Demencija i Alchajmerova bolest sve su češći među starijom populacijom, a riječ je o oštećenju pamćenja, ali i drugih intelektualnih sposobnosti.

Stručnjak je otkrio da konzumacija jedne voćke može pomoći pri smanjenju rizika od demencije.

Prema mišljenju ljekara Emera Mek Svinija, kozumacija veće količine borovnica može poboljšati vaše sposobnosti pamćenja.

Smatra se da pola šoljice dnevno pomaže zdravlju mozga.

“Borovnice su bogate antioksidansima, posebno antocijaninima, koji pomažu u smanjenju oksidativnog stresa i upale — dva faktora povezana s padom kognitivnih sposobnosti”, objasnio je ljekar za The Sun, prenosi B92.

Redovno uvođenje borovnica u ishranu utiče na poboljšanu funkciju mozga, zadržavanje pamćenja i rizik od bolesti povezanih sa starenjem poput demencije.

Ovo nije prvi put da se borovnice povezuju s manjim rizikom od pojave demencije, s obzirom na to da je studija Univerziteta u Sinsinatiju otkrila da konzumacija ovog bobičastog voća u pedesetima pomaže pri zadržavanju pamćenja.

Naučnici su ispitali 33 osobe u pedesetime te polovini ispitanika dali vrećicu borovnica. Ispitane osobe su nakon unosa voća pokazali značajnije poboljšanje vještina pamćenja.

Doktor preporučuje i smanjenu konzumaciju alkoholnih pića, na način da naizmjence pijete alkoholno i bezalkoholno piće.

Doktorka iz LloydsPharmacy Online, Bhavini Shah, izdala je hitno upozorenje u vezi sa određenim nijansama boje urina, tvrdeći da to upravo može biti među prvim simptomima nekog zdravstvenog problema.

Kako ističe, tamni ili mutni urin, naročito ako je i neprijatnog mirisa, može biti znak infekcije.

“Cistitis je stanje koje počinje upalom bešike i obično je uzrokovano infekcijom mokraćnih puteva (IMP)”, objašnjava Shah.

Dodaje da je najčešći simptom cistitisa učestala potreba za mokrenjem, čak i ako ste nedavno ispraznili bešiku.

“Za većinu ljudi je normalno da mokre između četiri i osam puta dnevno. Drugi simptomi uključuju bol, pečenje ili svrab prilikom mokrenja, kao i tamni, mutni ili jako mirisni urin”, kaže ona.

Prema anketi Lloyds Pharmacy sprovedene među 500 ljudi, jedan od tri ispitanika je priznao da je prvobitno ignorisao simptome cistitisa.

Iako blagi simptomi infekcije mokraćnih puteva mogu nestati sami od sebe, ignorisanje stanja može dovesti do ozbiljnih posljedica.

U najgorem slučaju, cistitis može dovesti do infekcija bubrega i čak do trajnog oštećenja bubrega, upozorava dr Shah.

“Blagi simptomi infekcija mokraćnih puteva mogu nestati sami u roku od nekoliko dana. Trebalo bi da pijete puno vode i da se uzdržite od seksualnih odnosa tokom ovog perioda. Takođe, lijekovi mogu pomoći u ublažavanju bola ili nelagodnosti. Cistitis se obično liječi trodnevnim tretmanom zvanim Nitrofurantoin, koji mora da vam prepisuje ljekar”, kazala je doktorka.

Pored toga, Shah preporučuje pijenje sokova od brusnice kako bi se pomoglo u prevenciji stanja.

Međutim, naglašava da ne postoji dokaz da ovi dodaci mogu ublažiti simptome ako je infekcija već u razvoju.

Kako se jesen približava i dani postaju kraći, sve više ljudi osjeća povećan umor i iscrpljenost. Iako se često krivci za ovaj osjećaj traže u promjenama godišnjih doba, postoji jedan ključni uzrok koji može objasniti zašto se osjećamo ovako iscrpljeno, a ta promjena može imati ozbiljne posljedice po naše zdravlje.

Promjena vremena i biološki ritam

Jedan od glavnih uzroka “jesenjeg” umora jeste promjena u vremenskim uslovima i skraćivanje svjetlosnih dana. Kako se jesen približava i svjetlosni dani postaju kraći, naš biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, može biti narušen. Ovaj unutrašnji sat reguliše naše cikluse spavanja i budnosti, a nedostatak prirodne svjetlosti može uzrokovati povećanje nivoa melatonina, hormona koji pomaže tijelu da prepozna kada je vrijeme za spavanje.

Rizik od hroničnih bolesti

Osim što uzrokuje osjećaj umora, promjena u svjetlosti može imati ozbiljnije posljedice po naše zdravlje. Smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti može uticati na nivo vitamina D u organizmu, što je povezano sa različitim zdravstvenim problemima. Nedostatak vitamina D može povećati rizik od:

Osteoporoze: Vitamin D je ključan za apsorpciju kalcijuma u kostima, a njegov nedostatak može dovesti do slabljenja kostiju i povećanog rizika od preloma.

Depresije: Smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti može uticati na nivo serotonina, hormona koji reguliše raspoloženje. Ovo može dovesti do sezonskog afektivnog poremećaja (SAP) ili depresije koja se javlja tokom zimskih mjeseci.

Kardiovaskularnih bolesti: Nedostatak vitamina D može biti povezan sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, uključujući hipertenziju i srčane bolesti.

Smanjenog imuniteta: Vitamin D igra ključnu ulogu u jačanju imunološkog sistema, a njegov nedostatak može povećati rizik od infekcija i bolesti.

Kako se nositi sa promjenama i zaštititi svoje zdravlje

Postoji nekoliko strategija koje vam mogu pomoći da se prilagodite promjenama godišnjeg doba i smanjite rizik od potencijalnih zdravstvenih problema:

Izložite se prirodnoj svjetlosti: Pokušajte da provodite što više vremena napolju kada je sunce prisutno, čak i tokom kraćih dana. Kratke šetnje i boravak na otvorenom mogu pomoći u regulaciji vašeg biološkog ritma.

Prilagodite raspored spavanja: Održavanje redovnog rasporeda spavanja može pomoći u usklađivanju vašeg cirkadijalnog ritma i poboljšanju kvaliteta sna.

Dodajte vitamin D: Razmislite o dodacima vitamina D, posebno tokom zimskih mjeseci kada je sunčeva svjetlost ograničena. Ovo može pomoći u održavanju zdravih kostiju i imunološkog sistema.

Zdrav način života: Održavanje zdrave ishrane, redovno vježbanje i upravljanje stresom mogu poboljšati nivo energije i smanjiti rizik od zdravstvenih problema.

Promjene godišnjih doba mogu donijeti izazove, ali razumijevanje njihovih uticaja na vaše zdravlje može vam pomoći da preduzmete odgovarajuće korake kako biste se zaštitili i osjećali se bolje tokom cijele godine.

Septembar je mjesec kada nam priroda nudi obilje svježeg povrća koje je puno hranljivih materija i savršeno za prelazak iz ljeta u jesen.

Koje povrće bi trebalo da uključite u svoju ishranu ovog mjeseca i koji su njihovi fantastični zdravstveni benefiti, otkriva na Instagramu nutricionista Nataša Aleksić.

Bundeva – Bundeva je bogata vitaminom A, koji podržava zdravlje očiju i kože. Takođe je odličan izvor vlakana koja poboljšavaju probavu i pomažu u održavanju sitosti.

Karfiol – Karfiol je bogat vitaminom C, koji jača imunitet, i sulforafanom, koji ima antioksidativna i detoksikaciona svojstva. Takođe pomaže u održavanju zdravlja srca.

Tikvice – Tikvice su niskokalorične i bogate vodom, što ih čini odličnim za hidrataciju. Sadrže i vitamin C i mangan, koji podržavaju zdravlje kože i kostiju.

Patlidžan – Patlidžan je dobar izvor vlakana, što doprinosi boljoj probavi. Takođe sadrži antocijanine, antioksidante koji smanjuju upale i štite ćelije od oštećenja.

Peršun – Peršun je bogat vitaminom K, koji je ključan za zdravlje kostiju i zgrušavanje krvi. Takođe je izvor antioksidanasa i pomaže u detoksikaciji organizma.

Keleraba – Keleraba je bogata vitaminom C i vlaknima, što pomaže u jačanju imuniteta i podržava zdravlje crijeva. Takođe je dobar izvor kalijuma, koji pomaže u održavanju zdravog krvnog pritiska.

Nitrati su hemijska jedinjenja koja se dodaju voću i povrću kako bi plod što prije sazrio. Problem je kada ova hemija prodre u namirnicu, tada postaje opasna po zdravlje. Kod mladog kupusa, nitrati se najviše nakupljaju u korijenu i površinskim listovima, a najmanje u samoj sredini glavice.

Zato stručnjaci apeluju da nikako ne jedete korijen, koji mnogi vole da grickaju kada “izdube” glavicu prije nego je polože u bure i započnu kiseljenje. Ako kuvate sladak kupus, obavezno odbacite površinske listove, velika je mogućnost da sadrži nitrate.

Koja količina nitrata je opasna?

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, “bezbijedan” unos nitrata je 5 mg dnevno na kilogram tjelesne težine. Pa tako, za osobu koja je teška na primer 60 kg, neće biti problem ako unese 300 mg nitrata kroz hranu, što je otprilike oko 400 g svježeg kupusa (naravno, ako uklonite korijen i površinske listove, količina nitrata po gramu kupusa se smanjuje). Međutim, stručnjaci napominju da nema razloga za brigu, jer nije svaka glavica kupusa “nakljukana hemijom”. Jednostavno treba biti obazriv sa plodovima koji su hranjeni organskim i mineralnim đubrivima kako bi brže rasli i bili veći.

Kako odabrati najbolji kupus?

Prilikom izbora kupusa morate obratiti pažnju na miris i izgled. Povrće bi trebalo da miriše baš tako – na kupus. Spoljni listovi povrća moraju da budu netaknuti, bez oštećenja, da budu karakterističnog oblika i boje (bijela, zelena ili ljubičasta). Spoljno lišće ne bi trebalo da bude osušeno, a kod bijele i ljubičaste sorte, ovo lišće bi trebalo i da se “sija”.

Nitrati su hemijska jedinjenja koja se dodaju voću i povrću kako bi plod što prije sazrio. Problem je kada ova hemija prodre u namirnicu, tada postaje opasna po zdravlje. Kod mladog kupusa, nitrati se najviše nakupljaju u korijenu i površinskim listovima, a najmanje u samoj sredini glavice.

Zato stručnjaci apeluju da nikako ne jedete korijen, koji mnogi vole da grickaju kada “izdube” glavicu prije nego je polože u bure i započnu kiseljenje. Ako kuvate sladak kupus, obavezno odbacite površinske listove, velika je mogućnost da sadrži nitrate.

​Kako bi uljepšali i oplemenili unutrašnje prostorije, ljudi često posežu za saksijskim biljkama. Ovaj, u svijetu sve popularniji hobi, zahtijeva mnogo vremena, rada i znanja, budući da su biljke vrlo krhke.

Ako vam se često dešava da zaboravite zaliti svoje biljke, “Healthline” preporučuje da izaberete neku od sorti koja dugo može živjeti bez zalivanja.

Aloe vera

Među biljkama koje zahtijevaju minimalnu pažnju i brigu je aloe vera. Najbolje uspijeva u Karibima i Meksiku, a pošto voli prosječnu temperaturu veću od 22 stepena, nije poželjno da se često zaliva. Pravilo kojim se botaničari vode jeste da se ova biljka zaliva kada je zemlja potpuno suva. Aloe vera ima i mnoga ljekovita svojstva, tako da posjedovanje ove biljke donosi mnogostruke benefite.

Kaktus

Mnogima je kaktus asocijacija na biljku koja uspijeva u pustinjskim uslovima. Ove bodljikave trajnice su jednostavne za održavanje, a najveća prijetnja im može biti prečesto zalivanje. Kaktusi se pojavljuju u širokom rasponu oblika i veličina. Većina kaktusa živi u staništima podložnim barem malo suši, a mnogi žive u ekstremno suvim sredinama, što govori koliko vole sunčevu svjetlost.

Zamija

Zamija će biti najsrećnija kada zaboravite na nju. Ne zahtijeva mnogo ni svjetlosti ni vode, tako da je idealna za uzgoj u nesavršenim uslovima. Preporuka je da se ova netipična podvrsta sukulenta zalije jednom u mjesec dana, a postoji vjerovanje da donosi novac i sreću svom vlasniku. Odlikuje se mesnatim sjajnim listovima, a može da naraste i do jednog metra visine, dok u korijenju čuva zalihe vode.

Sukulenti

Iako i zamiju ubrajamo u vrstu sukulenata, tipični sukulenti imaju mnogo karakterističniji izgled, ali jednako malo zahtjeva. Sukulenti su se savršeno prilagodili da pohrane vodu na duže vrijeme, što im omogućava preživljavanje u okruženju u kojem druge biljke ne mogu. Mnogi ljubitelji cvijeća tvrde da su upravo sukulenti idealne biljke za početnike, a ako i uvenu ili odumru, to je najčešće zbog previše vode ili premalo svijetla. Preporuka je da se ne zalivaju više od jednom mjesečno.

Bambus

Još jedna tipična azijska biljka je bambus. Potiče iz tropskih i suptropskih područja i zaliva se jednom u dva mjeseca. Postoji više od 150 vrsta bambusa, za sobu su pogodniji neki od manjih sorti, a posebno je popularan srećni bambus.

Već nakon nekoliko korištenja kuhinjske krpe gube na svojoj bjelini i ma koliko se trudili, neke mrlje je jednostavno teško skinuti. Na svu sreću, postoji recept koji uklanja sve nečistoće.

Ovaj trik za pranja krpa zapravo čuva i vaš budžet, jer nećete morati često da ih mijenjate novim.

Šta vam je potrebno:

• veći lonac ili šerpa i 5 litara vode
• 1 supena kašika suncokretovog ulja
• velika puna šolja sode bikarbone
• 1/2 čaše bilo kog praška za veš
• 1/2 kašike soli

Postupak:

• Zagrijte lonac sa pet litara vode, da prokuva, pa isključite ringlu. U vodu dodajte suncokretovo ulje, a zatim sodu bikarbonu, so i prašak za veš.
• Promiješajte sve sastojke i u taj rastvor ubacite prljave krpe. Poklopite lonac, pa pustite da se voda ohladi.
• Ostavite krpe u rastvoru najbolje sat vremena.
• Zatim možete da ih izvadite i operete u mašini, ali biće još bolje ako ih potopite u čistu vodu i ostavite da odstoje nekoliko sati. Rezultat će vas iznenaditi. Nestaće čak i one najupornije, stare fleke.

Najvažnije je prepoznati simptome moždanog udara na vrijeme, jer je u tim trenucima neophodna brza pomoć ljekara.

Moždani udar je iznenadni neurološki poremećaj koji rezultira nedovoljnim snabdijvanjem pojedinih dijelova mozga kiseonikom i hranljivim materijama, što rezultira oštećenjem mozga i gubitkom funkcija koje dio mozga kontroliše.

Vrste moždanog udara

Kako objašnjavaju ljekari, moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja snabdijeva mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je najčešći. Ali može nastati i usljed pucanja krvnog suda u mozgu kada dođe do izliva krvi u mozak.

Rani simptomi šloga

Neki simptomi moždanog udara mogu biti toliko neobični da ih rijetko povezuje sa ovim opasnim stanjem. To su iznenadna utrnulost, smetnje govora, smetnje vida, problem sa hodanjem, nestabilnost, gubitak ravnoteže, vrtoglavica i glavobolja.

U nekim slučajevima mogu se javiti i simptomi kao što su opšta slabost, kratak dah, konfuzija, nereagovanje ili dezorijentacija, gubitak ravnoteže, nagle promjene u ponašanju, uznemirenost, neobične halucinacije, mučnina ili povraćanje i štucanje