Kategorija: Društvo

Ovogodišnji Budžet Federacije BiH iznosi blizu 7,5 milijardi i rekordan je, međutim iz Vlade Federacije BiH može se vrlo često čuti kako dobar dio budžeta ide na isplatu penzija, nekih 3,2 milijarde KM, piše Faktor.

Postavlja se pitanje da li u konačnici toliko novca ide za penzije ili jedan dio, s obzirom na godišnje prihode od uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.Pojašnjenje koliko je novca na godišnjem nivou potrebno za isplatu penzija, a koliko se u toku godine uplati doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, zatražili smo u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje.

– U 2023. godini, za isplatu penzija utrošeno je 3.141.754.222,07 KM. Prihodi od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iznosili su 2.821.438.130,52 KM. Penzije se, pored doprinosa koji su dominantan izvor prihoda, finansiraju i iz budžetskih sredstava – navodi Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda PIO.

Kvesić se osvrnuo se pitanje koliko radnika ide na jednog penzionera.

– Trenutno je odnos 1,23 zaposlenika na jednog penzionera. Ovaj omjer je u približno isti već oko 15 godina – kazao je Kvesić.

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/ Republike Srpske pozvao je osiguranike koji tokom ove i naredne godine ispunjavaju uslove za starosnu penziju da se obrate u poslovnicu Fonda prema mjestu prebivališta radi kompletiranja potrebne dokumentacije i ažuriranja podataka.

U Fondu navode da je to potrebno s ciljem efikasnijeg rješavanja zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju.

“Pozivamo osiguranike da, zajedno sa Fondom, pravovremeno započnu postupak obezbeđenja dokumentacije koja nedostaje i podataka u matičnoj evidenciji kako bi, kada ispune uslove, zaključe radni odnos i podnesu zahjev za ostvarivanje prava na penziju, Fond upravni postupak mogao provesti efikasno i u što kraćem roku”, navodi se u saopštenju.

Na ovakav način, uz pravovremenu saradnju osiguranika i Fonda, efikasnost i efektivnost stručne službe Fonda u sprovođenju upravnog postupka bila bi na veoma visokom nivou, a time i zadovoljstvo korisnika uslugama penzijskog fonda, ističu iz Fonda.

Osiguranicima se preporučuje da prilikom dolaska u najbližu poslovnicu Fonda ponesu raspoloživu dokumentaciju kao što su radna knjižica ili njena fotokopija, dokaz o stažu osiguranja sa uvećanim trajanjem, potvrdu staža iz drugih država, ako je prethodno pribavljena, kao i druge dokaze o stažu koje osiguranik posjeduje.

• Uslovi pod kojima osiguranik u ovoj godini može ostvariti pravo na starosnu penziju su za žene 65 godina života i 15 godina staža osiguranja, 59 godina i osam mjeseci života i 40 godina penzijskog staža i 57 godina i osam mjeseca života i 35 godina staža osiguranja.
• Uslovi za muškarce su 65 godina života i 15 godina staža osiguranja, 59 godina i osam mjeseca života i 40 godina penzijskog staža.

U saopštenju se navodi da će blagovremeno kompletiranje dokumentacije osiguraniku omogućiti ostvarivanje prava u roku od sedam do 15 dana, što je znatno kraće od zakonom propisanog roka od dva mjeseca.

To se naročito odnosi na osiguranike koji su jedan period svog radnog vijeka proveli van teritorije Republike Srpske, za koji je potrebno obezbijediti potvrdu staža iz inostranstva ili Federacije BiH.

Bez obezbjeđenja ove potvrde staža Fond ne može pristupiti rješavanju takvih zahtjeva sve do kompletiranja dokumentacije sa tim veoma važnim dokumentom, koji je uslov za rješavanje o pravu na penziju.

Načelnik opštine Kostajnica Nikola Janjetović uručio je danas rješenja o dodjeli jednokratne novčane pomoći od po 200 KM za 149 nezaposlenih boraca i ratnih vojnih invalida koji su ostvarili ovo pravo po osnovu javnog poziva.

Janjetović je rekao novinarima da će biti isplaćeno ukupno 30.000 KM.

“Nakon skupštinske odluke, opština je obezbijedila sredstva u budžetu, raspisala javni poziv na koji se prijavilo i uslove ispunilo 149 demobilisanih boraca koji će dobiti pomoć”, rekao je Janjetović novinarima.

On je napomenuo da ova sredstva nisu ni približno dovoljna, ali da će se potruditi da u narednom periodu bude više novca za boračke kategorije.

Borac treće kategorije Milan Kejić rekao je da živi u četvoročlanoj porodici i da je nezaposlen, te da će mu ova sredstva biti od pomoći za kupovinu lijekova.

Borac druge kategorije Damir Tihić rekao je da mu pomoć mnogo znači jer je nezaposlen već sedam godina.

Pravo na jednokratnu novčanu pomoć putem javnog poziva ostvarili su borci i ratni vojni invalidi koji su nezaposleni ili su penzioneri čija penzija nije veća od najniže određene penzije u Republici Srpskoj za ovu godinu, kao i borci i ratni vojni invalidi koji nisu obuhvaćeni programom zapošljavanja i samozapošljavanja.

Štefanija i Uroš Opačić iz Zagreba odlučili su starost provesti u Domu za stara lica u Gradišci. U Hrvatskoj imaju kuću koju su ostavili djeci. Sa 1.600 eura penzije, koliko zajedno imaju, ne mogu platiti dom u Njemačkoj, u kojoj su živjeli i radili.

I nisu jedini, u domove za stare u Bosni i Hercegovini dolaze penzioneri iz komšiluka, ali i iz cijele Evropske unije. Računica je jasna, cijene su niže.

Dom je na granici sa Hrvatskom i primamljiv je za strance, tako da ih je sve više tu, kažu u Rezidenciji Bakić

– Sve više starijih osoba u BiH želi boraviti u domu, jer tu imaju svu medicinsku njegu i brigu, te socijalnu podršku. Penzioneri se odlučuju za boravak u našim domovima jer su domarine u zemljama gdje su stekli svoje penzije, Njemačkoj, Austriji…, izuzetno visoke. Oni sebi ne mogu priuštiti boravak u tim domovima. Također, naš dom je na samoj granici sa Hrvatskom i izuzetno je primamljiv za strane državljane, tako da su i oni sve više korisnici naših usluga, kažu nam u Domu za starija lica Rezidencija Bakić, u kojem boravak za pokretne, samostalne starije osobe košta 1.200 KM.

U Domu Sentivo u Sarajevu skreću nam pažnju na to da se kod nas odlazak u dom još smatra sramotom.

– Rijetko, ali bude i korisnika koji su samostalno donijeli odluku za smještaj u dom iako posjeduju vlastitu nekretninu i imaju djecu koja bi eventualno mogla brinuti o njima. Međutim, najčešće se starije osobe smještaju u dom kada se iscrpe sve druge mogućnosti, kada im zbog zdravstvenih razloga porodica nije u mogućnosti pružiti neophodnu njegu i pomoć. Nažalost, u BiH je malo penzionera koji sebi mogu priuštiti smještaj u privatnom domu. Tu, uglavnom, borave oni čija djeca žive u dijaspori, kažu nam u ovom domu, napominjući da, s obzirom na to kako cijene svega rastu, tako rastu i u staračkim domovima.

– Mjesečna cijena smještaja za pokretnu osobu očuvanog fizičkog i mentalnog zdravlja u jednokrevetnoj sobi je 1.800 KM, dok je cijena u dvokrevetnoj sobi 1.490 KM. Neki kažu kako su cijene smještaja visoke, a neki opet da ih smještaj u vlastitom stanu ili kući uz angažman samo jedne osobe košta više. Ljudi iz inostranstva dolaze u naše staračke domove iz različitih razloga. To može biti želja da budu bliže porodici, zbog toga što su troškovi brige o starijima ovdje niži ili zbog kulturoloških faktora koji BiH čine poželjnom za provođenje zlatnih godina, kažu u domu Sentivo.

Sve više penzionera žive u domovima u BiH

U mostarskom Centru za stare i iznemogle osobe potvrđuju da naši sugrađani starije dobi bez pomoći djece ili rodbine ne mogu sebi plaćati dom.

– Cijena smještaja za pokretne i samostalne korisnike u višekrevetnim sobama je 750 KM, a u jednokrevetnoj sobi za istu kategoriju je 850 KM. Za nepokretne i one koji trebaju tuđu pomoć i njegu u višekrevetnim sobama cijena je 900 KM. Oni koji su proveli radni vijek u inostranstvu odlučuju se za smještaj u domove u našoj zemlji, jer su finansijski prihvatljiviji, više traže smještaj u privatnim domovima, ali ima zahtjeva i u našem centru, kažu.

Miran san je dom za stare i nemoćne, a kapaciteti su im popunjeni i u Sarajevu i u Mostaru i u Posušju.

– Naši najstariji sugrađani dom plaćaju mirovinom i invalidninom. Sigurno u 80 posto slučajeva djeca ili netko drugi nadoplaćuje dom. U domu imamo i štićenika koji su zaradili mirovine u inostranstvu i koji su imali potrebu vratiti se u domovinu. Sve je više takvih primjera, a i zahtjeva kako iz Hrvatske, tako i iz Srbije, kažu.

(Izvor i foto: oslobodjenje.ba)

Vlada Bosanskopodrinjskog kantona (BPK) Goražde je na jučerašnjoj sjednici usvojila odluku o odobravanju novčanih sredstava u iznosu od 50.000 KM za podršku projektu Udruženja penzionera grada Goražde o subvencionisanju ogrevnog drveta penzionerima sa područja tog kantona za predstojeću sezonu.

Sredstva su namijenjena za subvencioniranje nabavke 5.000 prostornih metara ogrevnog drveta za potrebe penzionera, na način da će jedan metar biti subvencionisan sa 10,00 KM od Vlade BPK Goražde, a ugovor o korištenu i namjenskom utrošku sredstava potpisaće kantonalni premijer.

Država smo s najvišim postotkom inflacije u regiji. Inflatorni talas troškove života povećao je za 100 %. Litar mlijeka za godinu dana poskupio je za 0,60 KM, ulje za 2,00 KM, kilogram kafe za gotovo 3,00KM. I dok su cijene osnovnih životnih namirnica stalno rasle mjesečni prihodi su stagnirali ili su tek simbolično povećani..

– Pompezno najavljivano povećanje penzija, nije imalo značajnog efekta, jer su i cijene osnovnih životnih namirnica svakodnevno rasle. Ukupna povećanja “pojeli” su inflacija i troškovi života – kaže za Buku prof. dr Aleksa Milojević, ekonomski analitičar.

U bijeljinskom Centru za socijalni rad, rekli su za Buku da je iz godine u godinu sve veći broj ljudi koji su na ivici siromaštva. Pretežno je riječ o starijim licima koji su, nerijetko, sami i u potrebi za tuđom njegom.

Ogromna razlika između najniže i najviše penzije

Osiguranici iz RS koji su ostvarili 15 godina radnog staža, od januara ove godine primaju penziju u visini od 300,6 KM. Istovremeno, iznos najviše penzije dostiže čak 3.228,6 maraka.

U Fondu PIO RS kažu da su proteklu, 2023. godinu, završili sa 282.500 korisnika prava a prosječna samostalna penzija iznosila je 540,50 KM i bila je veća za 17,3% u odnosu na isti period prošle godine.

– Prosječna penzija za 40 i više godina staža u prošloj 2023. godini, iznosila je 808 KM i veća je za 14,7% u odnosu na 2022. godinu kada je iznosila 704,7 KM”. Bitno je istaći i da je 88,7 miliona KM iznosilo je namirenje na svih pet nivoa najniže penzije ,odnosno zagarantovane penzije: do 15 godina staža, od 15 do 20, 20 do 30, 30 do 40 i peti, najveći nivo 40 i više godina staža osiguranja. Takvih korisnika na kraju prošle godine je bilo 73.000 – kaže za Buku Mladen Milić direktor Fonda PIO.

Udruženje penzionera u Rogatici lani je raspolagalo sa 113.000 maraka, od čega je skoro 90 odsto prikupljenog novca izdvojeno za pomoć najugroženijim članovima.

Udruženje okuplja oko 2.100 članova koji plaćaju četiri marke mjesečno, a ovih dana na održanoj godišnjoj skupštini rečeno je da je po tom osnovu lani prikupljeno 91.000 KM.

– Tu je 20.000 KM iz budžeta opštine, razne donacije 2.000 i “ostali” prihodi u iznosu od 1.440 KM – rekao je predsjednik Udruženja Tomislav Hršum.

Dodao je da je u raspodjeli novca Udruženja, koje je u neku ruku kuća spasa za najugroženije, najviše sredstava, odnosno oko 34.500 maraka otišlo na naknade troškova sahrana 83 člana i šest članova porodica penzionera.

– Za pomoć 138 penzionera tokom liječenja u bolnicama i kupovinu lijekova isplaćeno je 11.000 maraka. Organizovano je i sedam posjeta bolesnim i porodicama umrlih penzionera. Po tom osnovu isplaćeno je skromnih 157 maraka, ali je zato Udruženje kod Šumskog gazdinstva “Sjemeć” posredovalo da 225 penzionera dobije ogrevno drvo za zimu po povoljnijim uslovima i na rate – naveo je

Hršum dodajući da je posredstvom Udruženja, deset penzionera bilo na banjskom liječenju o trošku Vlade Srpske, a 73 ih je koristilo banje uz popust i plaćanje na rate.

I prošle godine, dodao je Hršum, organizovan je izlet “u nepoznato” za penzionere, a ovoga puta 48 penzionera išlo je do Starog Broda.

(Izvor i foto: Glas Srpske)