Proces upisa ogrijevnog drveta za penzionere na području Unsko-sanskog kantona je okončan. Spiskovi korisnika dostavljeni su Šumsko-privrednom društvu (ŠPD) “Unsko-sanske šume”.
Međutim, ugovor sa ovim preduzećem još nije potpisan. Savez udruženja penzionera USK predložio je dodatne odredbe s ciljem osiguranja pravovremene isporuke.
Mirsad Terzić, predsjednik Saveza naveo je da je upućen amandman kojim se preciziraju obaveze u vezi s rokovima isporuke.
“Predložio sam da se ugovorom jasno definišu posljedice eventualnog kašnjenja u dostavi ogrijevnog drveta. Razlog je da se osigura da isporuka bude realizovana u predviđenom roku. Ukoliko je ugovorom određeno da dostava bude završena do kraja septembra, smatramo da je važno da se taj rok ispoštuje”, kazao je Terzić.
Podsjetio je da raniji ugovori nisu sadržavali precizne odredbe koje bi regulisale situacije kašnjenja, što je u praksi stvaralo poteškoće.
“Dešavalo se da isporuka kasni, a da ugovorom nisu bile predviđene konkretne mjere u takvim slučajevima. Zbog toga smo smatrali potrebnim da se ta pitanja dodatno urede”, pojasnio je Terzić, a prenosi Fena.
Savez sarađuje sa više ponuđača, dok se najveći dio količina tradicionalno ugovara sa ŠPD “Unsko-sanske šume”.
Spiskovi su dostavljeni po općinama, a u većini slučajeva penzionerima je predviđena isporuka po pet kubnih metara drveta, dok su u pojedinim situacijama odobrene i veće količine, do deset kubnih metara.
U Savezu ističu da je blagovremena isporuka od posebnog značaja, kako bi korisnici imali dovoljno vremena za sušenje drveta i pripremu za predstojeću zimsku sezonu grijanja.
Većina od 9.000 travničkih penzionera nakon okončanog radnog vijeka vrijeme provodi na telefonu i u čekanju penzije
Zbog toga su najčešće zatvoreni u svojim domovima, a samoća nije najbolji prijatelj.
Samoća nije dobar prijatelj. Ona u dobroj mjeri utiče na psihosocijalno zdravlje.
Zbog toga je nastala ideja formiranja Centra za zdravo starenje. Cilj je da osobe treće dobi kvalitetno provode vrijeme
“Prostor koji se trenutno koristi kao kuhinja od Pomozi.ba treba adaptirati i pretvoriti u Centar za zdravo starenje “, rekao je Kenan Dautović, načelnik opštine Travnik.
Ovaj projekat još je na početku, ali stanovnici Travnika ga podržavaju.
Starija populacija u ovom gradu kažu da je ideja odlična. Naglašavaju da gradu nedostaju sadržaji i mjesto za druženje starijih.
Edina Bašić, menadžer Centra za zdravo starenje opštine Novo Sarajevo kaže da ti centri predstavljaju prostor gdje se osobe treće dobi osjećaju korisno i zadovoljno.
Fond PIO Republike Srpske od 1. maja ukida isplatu penzije putem punomoći date Fondu.
Prema novoj odluci, penzija će se isplaćivati isključivo na ime korisnika i na njegov lični račun, dok isplata trećim licima, bez obzira na punomoć, više neće biti moguća.
Odluka je izazvala zabrinutost među penzionerima, posebno u ruralnim i povratničkim sredinama gdje je punomoć često bila jedini praktičan način preuzimanja primanja.
Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković najavio je upućivanje zvanične inicijative Vladi Republike Srpske i Fondu PIO RS radi preispitivanja i dopune ove mjere.
Kako je istakao, inicijativa će sadržavati konkretne prijedloge za uvođenje izuzetaka i prelaznog perioda za najugroženije kategorije stanovništva.
Duraković je naglasio da njegov cilj nije blokada odluke, već njeno prilagođavanje stvarnim životnim okolnostima. Posebno kada je riječ o starim, bolesnim i nepokretnim osobama, kao i povratnicima.
Prema informacijama s terena, značajan broj starijih povratnika živi sam, dok su njihova djeca ili najbliži članovi porodice u dijaspori.
U pojedinim sredinama punomoć je bila jedini funkcionalan model isplate penzije.
Kao moguća rješenja predlažu se strožije kontrole punomoći. Tu su i obavezne godišnje potvrde o životu, vremenski ograničene punomoći, dodatna notarska verifikacija te češće revizije, umjesto potpunog ukidanja.
Poseban problem predstavljaju penzioneri koji formalno imaju prebivalište u Republici Srpskoj, ali realno žive u FBiH ili u inostranstvu.
Za njih se razmatra mogućnost posebnog režima ili prelaznog roka kako bi se spriječilo da ostanu bez primanja zbog administrativnih prepreka.
Suština predložene inicijative je da se mjera doradi na način da spriječi zloupotrebe. Ali da istovremeno ne proizvede novu socijalnu nepravdu i dodatno ne ugrozi najranjivije kategorije stanovništva.
U posljednjih nekoliko godina građani BiH suočavaju se s kontinuiranim rastom cijena hrane, iako je na svjetskom tržištu došlo do stabilizacije, pa čak i pada cijena pojedinih prehrambenih sirovina.
Ova razlika između globalnih trendova i domaće stvarnosti otvara pitanje zašto pad cijena u svijetu ne osjetimo u svakodnevnoj kupovini. Jedan od ključnih razloga je izražena uvozna zavisnost BiH.
Uvozna hrana
Kako ističe Admir Kapo, predsjednik Udruženja „Kupujmo i koristimo domaće“, iako je BiH bogata prirodnim resursima i obradivim zemljištem, uvozi gotovo sve – od osnovnih prehrambenih proizvoda do vode. Zbog toga je domaće tržište izuzetno osjetljivo na uvozne cijene i odluke stranih proizvođača.
“Kada zavisite od uvoza, nemate moć diktiranja cijena. Pad cijena na svjetskom tržištu ne znači automatski i pad cijena u maloprodaji”, kaže Kapo, a prenosi Avaz.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić pojašnjava da u malim i uvozno zavisnim ekonomijama dolazi do asimetričnog prilagođavanja cijena.
“Trgovci se često pozivaju na ranije nabavne cijene, visoke troškove logistike, energenata i rada, dok slaba konkurencija i nedovoljan nadzor ne stvaraju pritisak da cijene idu naniže. Tako krajnji potrošač snosi najveći teret” navodi Hadžić.
Slabi podsticaji
Dodatni problem su rast domaćih troškova poslovanja, ali i nedostatak snažnih i stabilnih podsticaja domaćim proizvođačima.
“Takvi podsticaji ne omogućavaju dugoročno planiranje niti povećanje proizvodnje”, ističe Kapo.
Rast cijena hrane snažno pogađa životni standard građana, jer hrana zauzima veći udio u potrošnji domaćinstava nego u EU, što dovodi do pada kupovne moći i veće ekonomske nesigurnosti.
Dugoročno, ovi trendovi usporavaju ekonomski rast, povećavaju pritisak na socijalne budžete i produbljuju trgovinski deficit. Taj deficit prošle godine premašio je 13 milijardi KM, dok bez jačanja domaće proizvodnje cijene ostaju visoke, i uvozna hrana je neminovnost.
Građani koji, pored naše, primaju i penziju iz inostranstva, da bi imali zdravstvenu zaštitu u Srpskoj, moraju da uplaćuju doprinos za zdravstvo.
Ukratko:
Strani penzioneri moraju plaćati zdravstveno osgiranje
Fond PIO zdravstveno plaća za domaće
Doprinos za strane penzionere 10,2 posto, a domaće 1 posto
Oni, naime, ovo pravo ne mogu da ostvare preko „domaće“ penzije, nego svakog mjeseca moraju da uplaćuju 10,2% od iznosa penzije koju su zaradili vani.
Praktično, neko ko prima 1.500 KM, da bi mogao da se liječi u javnim zdravstvenim ustanovama Srpske, mjesečno treba da izdvoji oko 150 KM ili 1.800 KM godišnje.
U Fondu zdravstvenog osiguranja objašnjavaju da za penzionere koji primaju penziju Fonda PIO, doprinos za zdravstvo, koji iznosi 1%, uplaćuje ovaj fond.
“Penzionere koji primaju penzije samo iz inostranstva, na osiguranje prijavljuje zemlja u kojoj su ostvarili pravo na penziju. Ukoliko je riječ o zemljama sa kojima BiH ima potpisan Sporazum za njih uplaćuje doprinose. Ukoliko je riječ o zemljama sa kojima BiH nema potpisan Sporazum, inostrani penzioneri se prijavljuju” kažu u Fondu PIO, a prenosi Srpskainfo.
Obaveza društva je da štiti penzionere iz Srpske
Dodaju da je, za državljane Srpske koji imaju većinski staž osiguranja u inostranstvu, doprinosi za zdravstvo iznose 10,2% od penzije
“Inostrani penzioneri, treba redovno da uplaćuju doprinose kako bi imali prava na zdravstvenu zaštitu. Norma koja to predviđa sasvim je opravdana. Oni su tokom većeg dijela radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji. Nije ih moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Srpskoj. Oni su u punom iznosu plaćali doprinose ovdje. Sistemska obaveza društva je da štiti penzionere koji su radni vijek proveli u Srpskoj”, poručuju iz ovog fonda.
Mirko S. iz Banjaluke, koji prima stranu penziju u iznosu od 1.900 KM, kaže da ne uplaćuje zdravstveno osiguranje u Srpskoj.
“Praktično, mjesečno bih morao da dajem skoro 200 KM ili oko 2.300 KM godišnje. Penziju primam već 7 godina, što znači da bih, da sam uplaćivao zdravstveno, do sada dao više od 15.000 KM. Umjesto toga, kad imam neki zdravstveni problem, odem, lijepo, kod privatnika, pregledam se i platim. Na sreću, do sada nisam imao ozbiljnijih zdravstvenih smetnji, koje su zahtijevale duže liječenje”, kaže on.
I ove godine u budžetu Opštine centar obezbjeđena su sredstva za socijalno zbrinjavanje najugroženijih kategorija stanovništva.
Jedan od višegodišnjih projekata namijenjenih penzionerima sa najnižim primanjima te osobama starijim od 60 godina bez primanja jeste projekat “Hljeb i mlijeko”.
Za mjesec februar ove godine pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka ostvarilo je 414 korisnika socijalnih usluga. Među njima je 376 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 38 lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina, a nisu ostvarila pravo na penziju.
Budžetom Opštine Centar za 2026. godinu povećani su iznosi novčane pomoći u okviru pomenutog projekta. Tako penzioneri sa najnižim primanjima sada mjesečno ostvaruju pravo na 100 KM. Do sada su ostvarivali 70 KM. Iznos pomoći za osobe bez stalnih primanja povećan je sa 100 KM na 150 KM.
Ovim povećanjem Opština Centar potvrđuje opredijeljenost prema jačanju podrške socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.
Ovaj mjesec je Služba za finansije Opštine Centar na račune korisnika pomoći uplatila iznos od 42.400 KM.
Sredstva sa ovog budžetskog granta raspoređuje opštinski načelnik zaključkom. Prijedlog za pomoć dolazi iz Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu u skladu sa utvrđenim kriterijima na osnovu podnesenih zahtjeva.
Fond PIO Republike Srpske podsjeća osiguranike da je u postupcima ostvarivanja prava treba dostaviti dokumentaciju koja je propisana.
To znači da se dostavlja dokumentacija koja je jasno i izričito navedena u zahtjevu za ostvarivanje konkretnog prava.
Dostavljanje dokumentacije i ličnih podataka koji nisu traženi ne doprinosi unapređenju efikasnosti postupka i dodatno usložnjava isti.
Fond postupke vodi u skladu sa propisima koji uređuju zaštitu ličnih podataka, primjenjujući načela zakonitosti i minimizacije podataka odnosno obrađujući isključivo podatke koji su nužni za pravilno i potpuno odlučivanje.
Koristimo se prilikom da podsjetimo podnosioce zahtjeva koji svoje zahtjeve dostavljaju putem pošte da ne prilažu kopiju lične karte. Takođe ne treba brilagati bilo koji drugi identifikacioni dokument. Za obradu zahtjeva to nije potrebno.
“Svi lični podaci koji nisu neophodni za obradu zahtjeva moraju biti uništeni, te nepotrebno dostavljanje dokumentacije stvara dodatne administrativne troškove”, kažu u Fondu PIO.
S tim u vezi, Fond poziva podnosioce zahtjeva da pažljivo prate uputstva prilikom podnošenja zahtjeva. U slučaju nejasnoća treba, blagovremeno da se obrate nadležnim organizacionim jedinicama, kako bi se postupak ostvarivanja prava sproveo efikasno, zakonito i uz punu zaštitu ličnih podataka.
U Trnovu je svečano otvoren Klub penzionera, čime su penzioneri ove opštine dobili svoj kutak za druženje i upražnjavanje slobodnog vremena kroz različite društvene igre.
Iz opštine Trnovo saopšteno je da je otvaranje Kluba rezultat vlastitih ulaganja penzionera, ali i nesebične podrške ljudi dobre volje.
Podršku su pružili načelnik opštine Trnovo Miroslav Bjelica i gradonačelnik Istočnog Sarajeva LJubiša Ćosić. Takođe, pomoć je stigla i od Udruženja penzionera Republike Srpske. Osim njih podršku su dali i Trgovačko preduzeće “Pauer” i Šumsko gazdinstvo “Treskavica” iz Trnova. Podršku su dali i Udruženje građana “Starimo zdravo”, kao i mnogi durgi koji su prepznali značaj ove inicijative.
Predstavnici Saveza ratnih vojnih invalida FBiH razgovarali su danas s federalnim ministrom za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžadom Lokmićem o implementaciji boračkih zakona.
Fokus je bio na Zakonu o osnovnim pravima boraca i članova njihovih porodca. Razgovarano je i o izmjenama zakona o povoljnijem penzionisanju boraca i članova njihovih porodica.
Zakoni biod 1. januara trebali donijeti značajne finansijske i statusne benefite boračkoj populaciji.
Povoljnije penzionisanje
Predsjednik Saveza RVI FBiH Kerim Trakić izjavio je da su donesene izmjene zakona omogućile povoljnije penzionisanje ratnim vojnim invalidima. To se odnosi na sve bez obzira na radnu sposobnost.
“Ovim zakonima svi ratni vojni invalidi, bez obzira na to da li su sposobni, nesposobni ili ograničeno sposobni za rad, ostvaruju pravo na povoljnije penzionisanje. Pozivam sve ratne vojne invalide koji ispunjavaju uslove da se obrate fondu, gdje će dobiti instrukcije”, kazao je Trakić, a prenosi Vlada FBiH.
Višegodišnji zastoj
Trakić je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom Saveza RVI i Federalnog ministarstva za pitanja boraca, naglasivši da su nakon višegodišnjeg zastoja napravljeni konkretni pomaci.
“U saradnji s resornim ministarstvom odrađen je veliki dio posla. Napokon smo uspjeli ‘odmrznuti’ ove zakone”, naveo je Trakić.
Usklađivanje invalidnina
Govoreći o usklađivanju invalidnina, pojasnio je da će povećanja biti usklađena s obračunom penzija.
“Penzioneri su retroaktivno ostvarili povećanja od januara, a ratni vojni invalidi će uvećane invalidnine dobiti kroz martovsku invalidninu koja se isplaćuje u aprilu. Najveće benefite imat će ratni vojni invalidi, porodice šehida i demobilisani borci, kroz usklađivanje ličnih i porodičnih invalidnina”, rekao je Trakić, dodajući da je ove godine povećan i budžet resornog ministarstva.
Federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžad Lokmić podsjetio je da su izmjene zakona nastavak reformi započetih 2024. godine, kada je ukinuta takozvana “švicarska formula”.
“Omogućili smo da se sva usklađivanja vrše na isti način kao i po Zakonu o PIO/MIO. Da to nismo uradili, ova povećanja se ne bi odnosila na boračku populaciju i svaka izmjena bi zahtijevala posebne odluke Vlade”, rekao je Lokmić.
Minimalna penzija 666 KM
Naglasio je da izmjene garantiraju da penzije dobitnika ratnih priznanja i ratnih vojnih invalida neće biti niže od minimalne penzije isplaćene u decembru 2024. godine.
“Minimalna penzija koju će pripadnici boračke populacije od 1. januara dobijati iznosi 666,40 KM. Ako neko po rješenju ima manju penziju, razliku isplaćuje Vlada Federacije BiH”, pojasnio je ministar.
Lokmić je istaknuo i ukidanje rokova iz 2013. godine, koji su ranije ograničavali pravo na povoljnije penzionisanje.
“Danas svaki ratni vojni invalid sa 57 godina starosti, odnosno ispod 65 godina, uz priznati ratni staž, ima pravo podnijeti zahtjev za odlazak u penziju. Poseban benefit je i mogućnost da penzioneri mogu istovremeno primati penziju i raditi, bez bojazni da će izgubiti svoja prava”, kazao je.
Usvojena tri zakona
Zakonom o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica propisano je da dobitnik ratnog priznanja i odlikovanja stiče pravo na starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kada navrši 55 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža. Najniži iznos penzije ne može biti manji od najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine u FBiH.
Najniža penzija za korisnike koji ostvaruju pravo po navedenom propisu, počev od 01.01.2026. godine iznosi 666,40 KM.
Zakon o izmjenama Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata
Ovim zakonom je propisano da pripadnici Oružanih snaga kojima je priznato učestvovanje u ratu u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezertirali, stiču pravo na starosnu penziju u iznosu najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine u FBiH.
Ovo pravo stiču prije navršenih 65 godina života, pod uvjetom da imaju najmanje 20 godina penzijskog staža.
Starosna penzija
Starosna penzija iz ove tačke ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koji je osobi priznat u učestvovanju u ratu u jednostrukom trajanju.
Ukoliko korisnik iz ove tačke ima 20 godina penzijskog staža bez posebnog ratnog staža u dvostrukom trajanju, starosna penzija ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koji je osobi priznat u učestvovanju ratu u dvostrukom trajanju, pri čemu se poseban ratni staž priznaje u jednostrukom trajanju.
Dakle, novina koju donose Izmjene Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca jeste da RVI, sa procentom invalidnosti 60 posto ili više, kojima je vojni invaliditet utvrđen isključivo na osnovu ranjavanja, mogu ostvariti pravo na prijevremenu povoljniju starosnu penziju počev od 01.01.2026. godine, u iznosu najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine.
Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica
Zakonom je izmijenjeno da ratni vojni invalidi stiču pravo na starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža. Bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kad navrše 55 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža. Iznos penzije koji će primati biće iznos najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine.
Dakle, RVI kojima je u smislu Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica utvrđen status RVI (najmanje 20 posto) imaju pravo na starosnu penziju ukoliko ispunjavaju uslove u pogledu penzijskog staža, odnosno godina života i penzijskog staža, i to pravo ostvaruju u iznosu najniže penzije.
Lica koja su dio radnog vijeka provela u BiH, a dio u Australiji moći će objediniti staž da bi stekla uslove za penzionisanje.
Svaka zemlja isplaćivaće svoj dio penzije koji odgovara periodu osiguranja.
To je omogućeno nakon što su završeni pregovori o ugovoru o socijalnom osigranju između BiH i Australije. Uskoro će biti potpisan i administrativni sporazum za njegovogo sprovođenje. Time je riješeno ključno egzistencijalno pitanje za veliki broj lica koja su dio radnog vijeka provela u BiH i Australiji.
Šta donosi novi ugovor o socijalnom osiguranju?
Dubravka Bošnjak, ministar civilnih poslova BiH u Savjetu ministara rekla je da ovo prvi ugovor o socijalnom osiguranju koji BiH zaključuje s nekom prekookeanskom zemljom.
“Njegovim potpisivanjem stvara se pravedniji sistem za sve koji su radili i doprinosili u različitim državama. Ovim ugovorom se priznaje cjelokupan radni i životni put ljudi. Bez obzira na to da li su godine provodili u Sarajevu, Banjaluci, Sidneju ili Melburnu”, rekla je Bošnjakova.
Ona je pojasnila da će svaka zemlja, u skladu sa svojim propisima, isplaćivati dio penzije. Taj dio će odgovarati periodima osiguranja ili prebivanja ostvarenim u tom sistemu socijalnog osiguranja.
Ugovorom će biti omogućeno da se penzije ostvarene u jednoj zemlji nesmetano isplaćuju korisnicima koji imaju prebivalište u drugoj.
Ugovor se primjenjuje na sva lica koja su bila ili su obuhvaćena penzijskim osiguranjima u BiH i australijskim sistemom socijalne sigurnosti, bez obzira na državljanstvo.
