Kategorija: Društvo

Onaj ko ne zavoli pčelu i rad sa pčelama ne može biti pčelar, rekao je predsjednik Društva pčelara iz Novog Grada Miloš Odžić.

Odžić se pčelarstvom bavi više od 30 godina, a svemu tome ga je privuklo počelo jer je bio fasciniran organizacijom pčelinjih društava.

“Jednostavno sam se zaljubio i baviću se pčelarstvom sve dok budem mogao”, rekao je Odžić i dodao da bez ljubavi prema pčelama i spremnosti da se o njima brine nema ni pčelara.

Prema njegovim riječima, pčele su ljudima, osim meda, podarile i polenov prah, propolis, matičnu mliječ, vosak.

Za med je rekao da su naučne diskusije ukazale da nema rok trajanja, ukoliko je pravilno uzet, a to je ako se vrca iz košnica kada bude zreo, da mu je vlažnost veća od 17 odsto.

“Uzeti med treba da se skladišti u odgovarajuće posude, čuva na odgovarajućoj temperaturi u adekvatnoj prostoriji”, objasnio je Odžić.

Bagrem prva ispaša

On je ukazao i da su trenutno vremenske prilike zbog niske temperature vazduha, posebno tokom noći, nepovoljne za pčelinja društva.

“U maju pčelari očekuju prvu ozbiljniju pčelinju pašu bagremovu. Međutim, posljednjih godina, zbog vremenskih prilika mala je korist od bagrema. Ove godine i ono što je iscvjetalo zbog niske temperature ne medi”, rekao je Odžić.

Pčelarima je preporučio da u ovoj situaciji kontrolišu pčelinja društva i spriječe rojenje koje se javlja kad su pčelinje zajednice u punom razvoju, a nemaju dovoljno hrane.

Istakao je da je to težak i kompleksan posao jer je danas pčelarstvo drugačije nego prije petnaestak godina, te članovima uvijek sugeriše da se edukuju, da se mijenja tehnologija pčelarstva zbog promjene vremenskih prilika.

Komercijalno tek preko 100 košnica

Odžić je dodao da je u nekoliko proteklih godina zbog vremenskih prilika nepovoljnih za pčelarstvo rentabilnost došla na najniži nivo.

Za ekonomsku dobit pčelari treba da imaju više od 100 košnica i da se samo time bave, a sve ostalo je, kaže Odžić, hobi.

Ocić od prije nekoliko godina u pčelinjaku ima i api komoru za inhalaciju vazduhom iz pčelinje košnice. U ovaj posao se upustio iz znatiželje.

“Od api komore ne očekujem materijalnu korist. Vazduh koji udišemo u api komori obogaćen je sastojcima koji pčele donose direktno iz prirode i veoma je koristan”, rekao je Odžić.

Društvo pčelara u Novom Gradu radi duže od 20 godina i trenutno ima 40 članova, uglavnom starijih, a Odžić nastoji da animira mlade.

“Ako ima dobrog mentora, onaj ko se odluči baviti pčelarstvom može mnogo naučiti. Uporan rad, edukacija i komunikacija sa pčelarima daju rezultate”, poručio je Odžić.

Udruženje penzionera Grada Laktaši produžilo je Javni oglas do petka 23. maja za prijavu penzionera za banjska liječenja.

Ovu aktivnosti Grad Laktaši sufinansiraju sa 50 posto troška ukupnih ponuda koje su stigle iz četiri banje u Republici Srpskoj.

Banjska liječenja i rehabilitacija se može obavljati u Banji Vrućica, zatim Banji Mlječanica, Banji Kulaši i Banji Dvorovi u Bijeljini.

“Pravo na banjska liječenja i rehabilitaciju imaju penzioneri čalnovi Udruženja u trajanjnu od deset dana koji imaju prebivalište na području Grada Laktaši, a nisu išli u banje zadnjih pet godina i nemaju penzije veće od 1.300 KM”, piše u javnom pozivu.

Kada je riječ o cijenama, boravak u Banji Vrućica košta 770 KM s tim da Grad plaća 385 KM, a cijena u Mlječanici iznosi 700 KM s tim da grad sufinansira sa 350 KM. Najskuplja je Banja Kulaši gdje borava košta 1.030 KM, a Grad će platii 50 posto ili 515 KM dok boravak u Banji Dvorovi košta 750 KM, a u tom slučaju Grad plaća 375 KM.

Šezdesetpetogodišnji Mirsad iz Zenice nije mogao ni slutiti da bi ga oglas za prodaju sinove gitare, koji je prije dvije godine postavio na web stranicu za prodaju OLX.ba, mogao koštati ozbiljnih problema.

Kupac koji mu se javio putem WhatsAppa djelovao je ljubazno i zainteresovano te mu je Mirsad, ne sluteći opasnost, poslao broj žiro računa, iako na stranici OLX piše da se komunikacija treba voditi isključivo unutar nje.

No, kada je kupac zatražio i broj bankomat kartice, Mirsad je posumnjao da nešto nije u redu i obratio se banci, gdje su mu potvrdili da je riječ o pokušaju prevare.

“Osjetio sam se poniženim shvativši da je taj neko ustvari htio da me prevari”, kaže Mirsad.

Online prostor, koji bi trebao služiti kao alat za informisanje, povezivanje i olakšavanje svakodnevice, za mnoge starije postaje izvor nepovjerenja i nesigurnosti.

Digitalni jaz kao zajednički izazov

Starije generacije češće postaju žrtve online prevara i dezinformacija na globalnom nivou, pokazuju istraživanja.

To je rezultat niže digitalne pismenosti, slabijeg razumijevanja savremenih taktika prevara i većeg nivoa povjerenja prema tradicionalnim izvorima informacija.

U Evropskoj uniji, na primjer, nivo digitalnih vještina ukazuje da je on snažno uslovljen sociodemografskim faktorima, prema podacima Eurostata iz 2023. godine:

“Samo 28% osoba starosti između 65 i 74 godine posjedovalo je barem osnovne digitalne vještine, dok je taj postotak iznosio 70% među tzv. ‘digital natives’ uzrasta od 16 do 24 godine, kao i u starosnoj grupi od 25 do 34 godine.”

Iako starije osobe često pokazuju veću skepsu prema vijestima na koje nailaze na internetu, oni su skloniji dijeljenju dezinformacija, što može biti rezultat manjka digitalnih vještina i ograničene izloženosti novim izvorima informacija.

U Bosni i Hercegovini starije osobe (65+) znatno rjeđe od mladih kažu da znaju prepoznati dezinformacije – samo 12% u poređenju sa 29% mladih.

Teže razlikuju i komercijalne sadržaje, bilo da su u pitanju tradicionalni ili online mediji. Takođe, stariji više vjeruju informacijama koje vide na televiziji i internetu, ali rjeđe provjeravaju činjenice online.

Ovo su rezultati istraživanja o medijskim navikama odraslih u Bosni i Hercegovini, koje je 2021. godine provela Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) Bosne i Hercegovine uz podršku Vijeća Evrope.

Zvanični podaci u Bosni i Hercegovini fragmentirani između različitih nivoa vlasti i teško ih je objediniti u jasan trend na nacionalnom nivou.

Ipak, policijske uprave i udruženja potrošača sve češće apeluju na građane i građanke da budu oprezni u digitalnoj komunikaciji, jer je broj prijava online prevara u porastu.

Mediacentar Sarajevo mapirao je u studiji “Između slobode izražavanja i štete po demokatiju” iz 2022. godine glavne tipove štetnog sadržaja, mete i posljedice, te analizirao efikasnost zakonodavnog, regulatornog i samoregulatornog okvira u Bosni i Hercegovini.

Posebno je naglašena potreba za usklađivanjem s međunarodnim standardima i jačanjem medijske i informacijske pismenosti građana

Obrazovanje i podrška: rijetki, ali važni resursi

U zapadnoevropskim zemljama postoji niz programa i inicijativa usmjerenih na poboljšanje digitalnih vještina i medijske pismenosti starijih osoba.

Ovi programi nude praktične obuke, tj, treninge i radionice, kao i tzv. e-learning platforme za samostalno učenje putem interneta, kao i peer-to-peer pristupe, gdje stariji uče jedni od drugih ili uz podršku mlađih volontera i volonterki.

Cilj je osnažiti starije osobe da samostalno koriste digitalne alate, pristupaju javnim servisima, kritički analiziraju online informacije i prepoznaju dezinformacije i propagandu, čime se značajno smanjuje njihova ranjivost na online manipulacije.

Radionica Naš most, Zenica, BiH

“Generacija kojoj ja pripadam je, tako da kažem, zakinuta za edukaciju o ovim temama. Neki bi rekli da smo malo zakasnili, ali ima ona stara narodna poslovica koja kaže da nikad nije kasno”, kaže Mirsad iz Zenice, osvrćući se na potrebu za većim angažmanom u digitalnoj edukaciji starijih osoba.

S Mirsadom se slažu i u organizaciji za razvoj medija Mediacentar Sarajevo, koja kroz projekat “Naši mediji” nastoji pomoći starijim osobama i drugim ranjivim grupama da razviju kritički odnos prema internetskim sadržajima i smanje rizik od dezinformacija.

U sklopu ovog projekta, novinar Tahir Žustra održao je u Tuzli radionicu medijske pismenosti s grupom starijih žena u februaru ove godine.

Reakcije su bile jako pozitivne, a aktivnost je uspjela probuditi znatiželju učesnica, navodi on.

“Radionice ovog tipa jako su važne za sve članove društva, naročito za starije osobe koje su u našoj zemlji uglavnom prepuštene same sebi, bez jasnih smjernica, upozorenja i upustava za rukovođenje i tehnologijom, ali i onim što tehnologija nudi, poput društvenih mreža, pretraživanja, provjeravanja i slično”, kaže Žustra.

Nedostatak strateškog pristupa

Iako su ovakve inicijative važan korak naprijed, Bosna i Hercegovina i nema sistem institucionalne podrške za digitalno opismenjavanje starijih osoba.

Postojeći edukativni programi uglavnom su kratkoročni, projektnog karaktera i teško dostupni osobama koje žive van urbanih sredina.

(Izvor vijesti: media.ba)

Na besplatno sedmodnevno banjsko liječenje i rehabilitaciju, koje je omogućila Vlada Republike Srpske, juče je otputovalo 47 šamačkih penzionera, od kojih mnogi idu prvi put.

Predsjednik šamačkog Udruženja penzionera Ljubomir Čordašević rekao je da su se za ovogodišnji boravak u banjama javila 72 penzionera, a uslove je ispunilo njih 62, od kojih je 47 dobilo zeleno svjetlo da putuje na sedmodnevni boravak o trošku Vlade Republike Srpske.

On je rekao da je 37 penzionera otputovalo u Banju “Vrućicu”, a ostali u banje “Dvorovi”, “Kulaši” i “Mliječanica”, te dodao da troškove prevoza plaćaju lokalna zajednica Šamac u saradnji sa penzionerima.

Čordašević je istakao da je penzionerima važna humanitarna pomoć, zdravstvena zaštita, kućne posjeta i ekskurzije koje Udruženje organizuje, uz napomenu da uskoro idu na ekskurzije na Kozaru i u Trebinje.

“Lokalna zajednica Šamac nam pomaže. Imamo svoj grant u budžetu opštine od 12.000 KM na godišnjem nivou, pomaže nam u dijelu gdje mi nismo u mogućnosti da ispunimo uslove. Iz programa rekreativne pomoći penzionerima isto tako pomaže lokalna zajednica”, naveo je Čordašević.

On je podsjetio da je prošle godine na banjsku rehabilitaciju iz Šamca otputovalo 11 penzionera, dok je ove zabilježen znatan napredak.

Penzioner Petar Karlović danas je prvi put otputovao u banju, i to u “Vrućicu” u Teslić.

On je zahvalio u svoje i u ime svih penzionera Vladi Srpske, lokalnoj zajednici Šamac i šamačkom Udruženju penzionera što su im omogućili besplatno banjsko liječenje koje je potrebno svakom starijem čovjeku.

EU uvodi digitalne vozačke dozvole i mogućnost skraćenog roka za starije vozače Očekuje se da će svaka zemlja članica EU samostalno odlučiti da li će i kako primjeniti novu odredbu o kraćem trajanju vozačkih dozvola za starije vozače.

Evropski parlament usvojio je izmjene direktiva koje se tiču vozačkih dozvola, a koje donose niz novina. Među najvažnijima je uvođenje digitalne vozačke dozvole, koja će postati standard u EU i koju će vozači moći imati na svojim pametnim telefonima.

Zemljama članicama EU dat rok od pet godina

Zemlje članice imaće rok od pet i po godina da uvedu digitalne dozvole, dok će vozači i dalje moći da zatraže fizičku verziju ukoliko to žele.

Jedna od najkontroverznijih izmjena tiče se mogućnosti da zemlje uvedu kraći rok važenja vozačkih dozvola za osobe starije od 65 godina. Uz već postojeće ljekarske preglede u nekim državama, ova mjera bi predstavljala dodatno opterećenje za stariju populaciju.

Skraćivanje roka diskriminacija

Na ovu odluku reagovala je AGE Platform Europe, organizacija koja okuplja udruženja za prava starijih osoba iz cijele EU.

Upozorili su da bi automatsko skraćivanje roka važenja dozvole, bez individualne procjene vozačkih sposobnosti, moglo predstavljati oblik diskriminacije po osnovu godina.

“Takve mjere nisu zasnovane na naučnim dokazima koji bi opravdali automatsko ograničenje. Umjesto toga, neophodna je individualna procjena sposobnosti za vožnju, bez obzira na starosnu dob”, poručili su iz AGE Europe.

Stariji vozači oprezni

Oni podsjećaju da mnogi stariji građani i dalje voze odgovorno i bezbjedno, te da bi neopravdana ograničenja mogla negativno uticati na njihovu mobilnost, nezavisnost i kvalitet života.

Ipak, statistike pokazuju da stariji vozači jesu učesnici u velikom broju saobraćajnih nezgoda.

Tokom prvih sedam mjeseci 2024. godine, osobe starije od 65 godina izazvale su 2.688 saobraćajnih nezgoda, u kojima je 779 ljudi povređeno, a 24 osobe iz ove starosne grupe izgubile su život, prenosi b92.

Poskupljenjima hrane u BiH, čini se, nema kraja. Tako iz mjeseca u mjesec cijene brojnih prehrambenih artikala samo rastu. Kako je najavljivano, kafa ima novu cijenu, pa kilogram omiljenog napitka sada košta, uglavnom, 30 mara.

Prije samo dva mjeseca cijena kolograma kafe iznosila je otprilike 23 KM. U odnosu na mart poskupjelo je i ulje s 3,35 na 3,45 KM, premnda se na policama može naći o ono sa “zaključanom cijenom” od 3,15 KM. Poređenja radi, litar ulja je prije osam mjeseci koštao 2,65 KM.

Trgovački lanci

Među artiklima čije su cijene porasle su i riža, koja je u martu koštala 4,45 KM, po kilogramu, a sada je pet KM. Takođe, kisela pavlaka je poskupjela sa 4, 95 na 5,8 KM, kao i polutvrdi sir sa 16,95 na 17,10 KM, ali i brojne druge namirnice neophodne u skoro svakodnevnoj ishrani.

Slabe akcije

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača Srednja Bosna, smatra da je neophodna stroža kontrola cijena, ali i model poređenja cijena u svim potrošakim lancima , prema kojem bi se trgovci zakonski, obavezali da javno objavljuju sve cijene.

“Istina je da već imamo neke aplikacije pomoću kojih možemo pratiti razlike u cijenama, ali samo za proizvode koji su na akciji. Međutim, imamo situaciju da su u nekim trgovinama proizvodi koji nisu na akciji znatno jeftiniji od onih koji su u drugim trgovinama na akciji”, rekao je Arnautović.

Kilogram trešanja 20 KM

Brojnim građanima je voće i povrće postalo luksuz. Tako se kilogram trešanja na sarajevskim, ali i pijacama širom BiH prodavao za 20 KM, dok je u Hercegovini odakle i stižu cijena niža i kreće se od pet do deset KM. Skupe su i jagode koje po kilogramu koštaju od sedam do deset KM, dok se mladi grašak i u Hercegovini prodaje po cijeni od osam KM po kilogramu. Međutim, cijene drugog povrća nisu pretjerano visoke, izuzev domaće paprike koaj je počela pristizati i koja se prodaje od pet do sedam KM.

(Izvor vijesti: Avaz)

Koviljka Vučić, rukovodilac Filijale Trebinje Fonda PIO Republike Srpske rekla je da su najveći izazovi u odvijanju poslovnih procesa nedostatak ljudskih resursa.

“Odlazak većeg broja radnika u penziju, te česta odsustva zbog bolovanja, a zbog nepovoljne starosne strukture zaposlenih, do sada se amortizovao dodatnim angažmanom postojećih, međutim, dugoročno gledano to nije rješenje pogotovo iz razloga što i u narodnom periodu određeni broj radnika odlazi u penziju”, rekla je Vučićeva.

Ona kaže da je potrebno pristupiti popuni upražnjenih radnih mjesta što prije kako bi i ubuduće princip da svaki radnik ima adekvatnu zamjenu mogao besprijekorno da funkcioniše, te da svi poslovni procesi teku bez zastoja.

“Nadalje, zbog gore navedenog tj. odlaska u penziju radnika koji su bili sertifikovani interni provjeravači za neki od standarda ISO, Filijala Trebinje ima nedovoljan broj internih provjeravača, tako da se dešavalo da internu provjeru za određeni standard umjesto Tima provjeravača od 3, obavljala su 2 ili čak 1 provjeravarač”, rekla je Vučićeva.

Narodna biblioteka “Branko Čučak” u Han Pijesku, koja raspolaže sa više od 37.000 naslova, a usluge pruža čitaocima širom Republike Srpske preko informacionog sistema “Kobis”, danas proslavlja 102. rođendan.

Čitaoci u ovoj biblioteci mogu da pronađu sve žanrove, od beletristike, referensnih zbirki, sociologije, filozofije, psihologije, te društvenih i prirodnih nauka.

Biblioteku najviše posjećuju osnovci i penzioneri. Dok djeca čitaju školske lektire i nove pisce, stariji se opredjeljuju za klasike i srpsku istoriju.

U posljednje vrijeme čitaoci su najviše interesa pokazali za djela Jasenke Lalović, a veoma je tražena i “Posljednja noć fra bega Ive Andrića”, autora Miroslava Jankovića. Čitana su i djela Lusinde Rajli, Borislava Kosanovića, Gijoma Musoa, LJiljane Habjanović.

Ono što izdvaja ovu biblioteku od drugih jeste njena zavičajna zbirka, u kojoj se čuvaju svi novinski članci koji se odnose na opštinu Han Pijesak i njene znamenite ličnosti.

Direktor Biblioteke Ozrenka Đurić Radulović napomenula je da je Biblioteka 2018. godine postala punopravni član informacionog sistema “Kobis”, u kojem je vidljiv kompletan knjižni fond kojim raspolaže ova biblioteka.

“Moderne tehnologije su dosta napredovale, ali mislim da biblioteke imaju svoje mjesto. Pratimo trendove i tehnološke izazove. Smatram da svi ipak više vole da listaju knjige, nego da čitaju sa tableta, jer se stvara prisniji odnos sa knjigom”, navela je Radulovićeva.