Penzionisani pripadnici MUP-a na prijemu kod ministra

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir izjavio je da Ministarstvo ne zaboravlja penzionisane pripadnike policije. Kako je rekao, oni su doprinijeli razvoju Republike. Prvo u teškim ratnim i poratnim vremenima, a kasnije kada se razvijala Republika Srpska i sistem stvarao.

Budimir je, nakon prijema za penzionisane pripadnike MUP-a povodom 4. aprila – Dana policije Srpske, rekao da su ovo ljudi koji su radni vijek proveli u Ministarstvu kao policijski i državni službenici, ističući da oni znaju da je ovo njihova kuća.

“Vrata Ministarstva su im uvijek otvorena. Sastajemo se sa njima, dijelimo informacije o uslovima rada, novim aktivnostima MUP-a. Gledamo kako možemo da im pomognemo”, naveo je Budimir.

Prema njegovim riječima, ko god da bude resorni ministar i ko god da bude direktor Policije, prema ovim ljudima imaće posebnu pažnju i odnos.

On je penzionisanim pripadnicima MUP-a poželio da vrijeme u penziji provedu u zdravlju, te da ako bude potrebe doprinesu sistemu.

Penzionisani pripadnik MUP-a Zoran Krajinović rekao je da se lijepo vratiti u svoju kuću, tamo gde je radio.

“Evociramo uspomene sa kolegama na radne dane i naše kolege. Raduje nas što vidimo da MUP konstantno napreduje i u pogledu statusa radnika i opremanja. To daje sigurnost našim građanima”, istakao je Krajinović.

Poručio je da on i njegove penzionisane kolege stoje na raspolaganju Republici Srpskoj u svakom pogledu ako za to bude postojala potreba.

Jedan od najmlađih penzionera Siniša Vujaković rekao je da ga je obradovao poziv i to što ih se ministar i rukovodstvo MUP-a sjetilo.

Budimir im je na prijemu uručio penzionerske policijske iskaznice.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nemaju svi penzioneri u FBiH pravo na najnižu penziju od 666 KM

Pravo na najnižu penziju u Federaciji BiH od 666 KM nemaju svi penzioneri, iako se u javnosti često stvara utisak da je taj iznos zagarantovan svima koji su ostvarili pravo na penziju u Federaciji Bosne i Hercegovine.

U praksi, razlika između obračunate i najniže penzije pravi ključnu razliku koju mnogi ne razumiju. Penzija koju neko stvarno zaradi na osnovu staža i uplaćenih doprinosa može biti znatno niža, primjera radi 380 KM. Međutim, Federacija u određenim slučajevima doplaćuje razliku do propisanog minimuma od 666 KM.

Ta doplata nije automatsko pravo za sve penzionere.

Radi se o iznosu koji se finansira iz budžeta Federacije BiH i koji ima karakter socijalne korekcije. Upravo zbog toga postoji dodatni uslov koji nije uvijek jasno komuniciran.

Pravo na doplatu do najniže penzije vezano je za prebivalište u Federaciji BiH.

To znači da penzioner koji je pravo na penziju ostvario u Federaciji, ali ima prijavljeno prebivalište u Republici Srpskoj ili živi izvan Bosne i Hercegovine, može ostati bez ove doplate. U tom slučaju isplaćuje mu se samo iznos koji je stvarno obračunat prema njegovom radnom stažu i uplatama.

Drugim riječima, ako je nečija penzija obračunata na 380 KM, a nema prebivalište u Federaciji, neće primati 666 KM, nego samo tih 380 KM, piše RTV Slon.

Ovakvo rješenje proizlazi iz načina na koji je sistem postavljen. Entitet finansira doplatu do najniže penzije za svoje rezidente, dok se osnovna, zarađena penzija isplaćuje bez obzira na mjesto stanovanja.

Zbog toga dolazi do čestih nesporazuma, jer se u javnosti govori o “najnižoj penziji” kao da je riječ o univerzalnom pravu, iako je u stvarnosti riječ o kombinaciji zarađenog iznosa i budžetske doplate koja zavisi od mjesta prebivališta.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srpske u avgustu stiže jednokratna pomoć?

Penzionerima u Republici Srpskoj u avgustu ili septembru mogla bi biti isplaćena jednokratna pomoć.

To je saopšteno nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a.

“Razmišljamo o jednokratnoj pomoći penzionerima tamo negdje već u avgustu, spetembru, ali i jednokratnoj pomoći mladima isto u tom periodu”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik ove stranke.

U ovom trenutku još uvijek nije poznato koliko bi ta pomoć mogla iznositi. Takođe, bilo je govora i o tome kako pomoći penzionerima sa najnžim primanjima.

On je rekao da će od nadležnih tražiti i da se pornađe mogućnost povećanja plata budžetskim korisnicima. To bi se takođe trebalo desiti u septembru ove godine i to za pet posto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zbog potvrde o životu obustavljena isplata 179 penzija

Fond za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske privremeno je obustavio isplate penzija za 179 korisnika sa prebivalištem u inostranstvu, saopšteno je iz tog Fonda.

Kako navode razlog je jer nisu dostavili potvrdu o životu.

“Za ove korisnike mjesečno je za isplatu penzija izdvajano 103.197 KM”, navode iz Fonda PIO RS i dodaju:

“Više od 80 odsto ovih korisnika živi u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Australiji sa kojima Fond nema potpisan sporazum o elektronskoj razmjeni podataka”.

Dalje navode da su oni privremeno isključeni iz isplate penzije do dostavljanja potvrde o životu. Po dostavljanju te potvrde istima će biti uspostavljena dalja isplata.

“Protiv svakog punomoćnika za koga se utvrdi da je njegov davalac punomoći preminuo u nekom prethodnom periodu, a da nije uredno obavijestio Fond, biće podnesena krivična prijava nadležnim organima zbog prevare radi vraćanja isplaćenih sredstava”, zaključuju iz Fond za penzijsko-invalidsko osiguranje Republike Srpske.

Možda vas interesuje i ovo:

Hrvatska penzionerima iz BiH traži potvrdu o životu

Podijeli tekst sa drugima na:

Koji su uslovi za starosnu penziju i šta je potrebno od dokumentacije?

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranje Republike Srpske propisani su uslovi za penziju. Ti uslovi podrazumijevaju određen broj staža osiguranja, i naravno broj godina osiguranika.

Ko ima pravo na starosnu penziju

Osnovno pravo na starosnu penziju stiče osiguranik koji navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Međutim, postoje i raniji uslovi za odlazak u penziju. Osiguranik koji navrši 60 godina života i 40 godina penzijskog staža može otići u penziju i prije 65. godine. Za osiguranice žene granica je nešto niža.

Pravo na starosnu penziju ostvaruju sa 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

Osiguranicima koji imaju staž osiguranja s uvećanim trajanjem starosna granica od 65 godina snižava se za ukupno uvećanje staža, ali ne ispod 55 godina života.

Koja dokumentacija je potrebna

Za ostvarivanje prava na penziju potrebno je podnijeti sljedeća dokumenta: lična karta na uvid, izvod iz matične knjige rođenih, radna knjižica — ovjerena kopija, te popunjen zahtjev za ostvarivanje prava na penziju koji se dobija u Fondu. Uz to, potrebno je dostaviti i dokaz o radnom stažu ostvarenom kod drugog nosioca osiguranja, ako takvog staža ima.

Za porodičnu penziju potreban je i izvod iz matične knjige vjenčanih te izvod iz matične knjige umrlih, a za invalidsku penziju obavezna je medicinska dokumentacija.
Penzioneri koji žive van Bosne i Hercegovine

Penzioneri s prebivalištem van BiH dužni su Fondu dostaviti potvrdu o životu, koja je neophodna za redovnu isplatu penzije u narednoj godini.

Izuzetak su penzioneri koji žive u državama nastalim na području bivše SFRJ — zahvaljujući elektronskoj razmjeni podataka između fondova, oni više nisu u obavezi da redovno dostavljaju potvrdu o životu. Obaveza postoji samo jednom, prilikom prijema rješenja o ostvarenom pravu na penziju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko može raditi i zadržati penziju, a ko ne?

Federacija BiH već duže vrijeme bilježi ozbiljan nedostatak radne snage, zbog čega se sve češće govori o potrebi uvoza radnika.

No, domaći potencijali nisu iscrpljeni – među njima su i penzioneri, koji pod određenim uslovima mogu ponovo raditi i istovremeno primati penziju.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO), koje je usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH, korisnici starosne i prijevremene starosne penzije sada mogu zasnovati radni odnos bez gubitka prava na penziju. Izmjenama je izbrisana odredba (član 116) koja je dosad omogućavala obustavu penzije ako penzioner stupi u obavezno osiguranje.

Ko ipak ne može raditi uz penziju?

  • Ova pogodnost ne odnosi se na sve penzionere. Pravo na paralelno primanje penzije i plate nemaju:
  • Korisnici invalidske penzije (zbog potpunog gubitka radne sposobnosti),
  • Korisnici porodične penzije (jer se smatra da su ekonomski zavisni),
  • Korisnici koji su se penzionisali po osnovu povoljnijeg penzionisanja boraca, gdje zakon i dalje nalaže obustavu penzije u slučaju zaposlenja.

U slučaju invalidske penzije, sama definicija – da osoba nije sposobna za rad – pravno onemogućava radni odnos bez gubitka tog prava.

Puna radna prava i dvostruki doprinosi

Zaposleni penzioneri imaju ista prava kao i ostali radnici: pravo na godišnji odmor, bolovanje i plaćene doprinose. Za njih se uplaćuju doprinosi na osnovu zaposlenja, ali se i dalje evidentiraju kao penzioneri – što znači dodatno fiskalno opterećenje za poslodavce.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri Srpske sve češće na poslu: Pogledajte u kojim oblastima ih je najviše

Takođe, bivši pripadnici policije i oružanih snaga, koji su penziju stekli po posebnim zakonima, mogu se vratiti na tržište rada i prijaviti u obavezno osiguranje.

Šta je s penzionerima iz inostranstva?

Za penzionere koji su penziju ostvarili u inostranstvu, mogućnost rada u BiH zavisi od međunarodnih sporazuma i individualnih slučajeva. Svaki takav angažman prolazi kroz posebnu proceduru i nije univerzalno dozvoljen.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzije za mart stižu 3. aprila, objavljeni i iznosi

Isplata penzija za mart u FBiH počeće 3. aprila. Penzioneri u Federaciji Bosne i Hercegovine i ovog mjeseca primanja će dobiti prema važećim iznosima utvrđenim za ovu godinu.

Penzije u FBiH se obično isplaćuju petog dana u mjesecu, a pošto 5. april sada pada u nedjelju, isplata će uslijediti dva dana ranije, saopšteno je iz Fonda PIO MIO.

Najniža penzija za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026. godine iznosi 666,76 KM. Zagarantovana penzija za ovu kategoriju penzionera iznosi 795,74 KM. Najviša penzija iznosi 3.333,79 KM.

Kada je riječ o korisnicima koji pravo na penziju ostvaruju nakon 1. januara 2026. godine, zagarantovana penzija za one sa 40 ili više godina staža osiguranja utvrđena je u iznosu od 842,44 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

U ovim dijelovima Bosne i Hercegovine ljudi najduže žive

Dok se svijet bori s ubrzanim načinom života i stresom, u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine kao da je vrijeme stalo.
Statistika neumoljivo pokazuje: ako želite doživjeti duboku starost, vaša adresa trebala bi biti negdje na jugu, na sunčanom hercegovačkom kršu.

Hercegovina – “Plava zona”

Plave zone (eng. Blue Zones) su specifične regije u svijetu u kojima ljudi žive znatno duže od prosjeka, često doživljavajući stotu godinu u izvrsnom fizičkom i mentalnom zdravlju.

Koncept je popularizirao istraživač Dan Buettner u saradnji s National Geographicom, identifikujući pet mjesta na planeti koja su pravi “džepovi dugovječnosti”. U svijetu ih ima pet: Sardinija u Italiji, Okinawa u Japanu, Ikaria u Grčkoj, Nicoya na Kostariki i Loma Linda u Kaliforniji.

Ako posmatramo BiH, možemo slobodno reći da je Hercegovina bosanskohercegovačka “Plava zona”, prenosi Večernji list.

Statistika neumoljiva

Statistički podaci agencija za statistiku godinama potvrđuju isti trend. Stanovnici opština u Hercegovini žive u prosjeku nekoliko godina duže od svojih sugrađana u unutrašnjosti zemlje. Iako cijela BiH bilježi porast udjela starijeg stanovništva, hercegovačke opštine prednjače po broju osoba starijih od 85, pa i 90 godina.

Stručnjaci navode nekoliko ključnih faktora koji Hercegovinu čine idealnom za dug život:

Mediteranska prehrana na domaći način: maslinovo ulje, smokve, raštika i čaša domaćeg crnog vina (blatine) nisu samo tradicija. To su već nutritivni štit za srce i krvne žile.

Sunce i vitamin D: regija s najvećim brojem sunčanih sati u zemlji prirodni je rezervoar vitamina D, ključnog za imunitet i zdravlje kostiju.

Genetika i “inat”: ne treba zanemariti ni genetski kod, ali ni specifičan mentalitet. Hercegovački humor i druženja uz kafu su najbolji lijek protiv usamljenosti i stresa.

Rad u vinogradu i masliniku: prirodno kretanje i fizička aktivnost doprinose dugovječnosti.

Ljubuški: Grad stogodišnjaka

Ako bismo morali izdvojiti jedno mjesto koje ponosno nosi titulu “grada dugovječnosti”, to je bez sumnje Ljubuški.

Ovaj grad na rijeci Trebižat već godinama drži neslužbeni rekord po broju stogodišnjaka u odnosu na broj stanovnika. Gotovo svake godine mediji zabilježe proslavu barem jednog stotog rođendana u ovom kraju. Mještani kroz šalu kažu da je tajna u spoju čiste vode, obilja sunca i činjenice da se u Ljubuškom nikome nigdje ne žuri.

Šta kaže statistika o ostalim krajevima?

Dok jug dominira dugovječnošću, planinski dijelovi poput planine Romanije i okoline Sarajeva takođe imaju svoje “rekordere”. Tamošnja dugovječnost pripisuje se čistom vazduhu, šetnjama i mliječnim proizvodima. Ipak hercegovački krš ipak ostaje neprikosnoven po ukupnom prosjeku.

Zanimljivo je da žene u BiH, kao i u ostatku svijeta, žive duže od muškaraca – u prosjeku oko pet do šest godina više.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srpske sve češće na poslu: Pogledajte u kojim oblastima ih je najviše

Više od 9.600 penzionera u Republici Srpskoj se vratilo na posao. Među njima je Radovan Lužija, bivše vojno lice, koji je sa 58 godina otišao u penziju.

Međutim, odlučio je da svoje navike koje je stekao u vojsci upotrijebi za nešto korisno. Ističe da mu je cilj da ostane aktivan, a u firmi koja se bavi zaštitom je već 8 godina.

“Tu sam dok se mogu nositi sa mladosti, imam neko iskustvo u našoj intervenciji su većinom mlađi momci i sa našim iskustvom i godinama to prilagođavamo i nadam se još par godina”, kaže Lužija i nastavlja:

“Radio sam kao profesionalno vojno lice Vojske Republike Srpske, oficir, 2006 godine pri spajanju vojske oružanih snaga gdje sam ja dobio mjesto služenja Tuzla, kasarna Dubrave gdje sam bio 9 godina i penzionisan 2017. godine”.

Među penzionisanim licima koji rade su i profesori Univerziteta u Banjaluci. Nastavnik koji je u akademskoj godini napunio 68 godina stiče pravo na penzionisanje. Međutim ukoliko na prethodno raspisanom konkursu nije izabran odgovarajući kandidat, postoji opcija da isti budu angažovani u nastavi.

Možda vas zanima i ovo:

Gdje to rade penzioneri?

“Izuzev od toga mogu biti redovni nastavnici univerziteta. Ako smo raspisali konkurs i ako konkurs nije uspio, nastavnik koji je redovni ima pravo da još jednu odnosno dvije akademske godine bude angažovan. Odnosno dok ne napuni 70 godina. Trenutno na univerzitetu koji su preko 68 god njih je četvoro”, rekao je Dario Stanković, portparol Univerziteta u Banjaluci.

U kojim oblastim najviše rade penzioneri

Djelatnosti u kojima najčešće rade penzionisana lica su ona sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama. Kao takvi potrebni su poslodavcima poput inžinjera, ljekara, stomatologa i pravnika, piše ATV.

“Djelatnosti u kojima korisnici prava na penziju, sa statusom osiguranika, najčešće rade su: građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrije, telekomunikacije, naučna djelatnost, rudarstvo i dr. To su poslovi gdje se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Zatim oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gazdinstva, ljekari, advokati, zajednice etažnih vlasnika i dr. u manjem broju”, poručuju iz Fonda PIO.

Povratak penzionera na tržište rada najčešće dolazi zbog potrebe poslodavaca za iskusnim kadrom. Tu su i zbog lične želje penzionera da ostanu aktivni i dodatno zarade.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionera iz BiH u Austriji terete za prevaru tešku 46.000 evra

Državljanin Bosne i Hercegovine pojavio se pred sudom u austrijskom Feldkirhu gdje mu se sudi zbog sumnje za prevaru sa socijalnom pomoći.

Austrijski mediji navode da je riječ o 60-godišnjem penzioneru koji je godinama primao socijalnu pomoć u Vorarlbergu, dok je istovremeno ostvarivao prihode koje nije prijavljivao.

Prema tačkama optužnice, iznos sporne socijalne pomoći je oko 46.000 evra. On se tereti za višegodišnje primanje socijalne pomoći uz istovremeno ostvarivanje prihoda. To se tretira kao prevara socijalnog sistema.

Takođe, kako mediji navode, tokom sudskog postupka pred sudom u Feldkirhu razmotriće se i da li se radi o sistematskoj zloupotrebi socijalnih davanja.

Možda vas interesuje i ovo:

Fond PIO RS upozorio penzionere na pozive firme “Leomax”

Mediji navode da se radi o jednom od većih slučajeva socijalne prevare u ovoj austrijskoj pokrajini. To iz razloga što je iznos značajan i obuhvata višegodišnji period.

Odbrana tvrdi da nije bilo namjere za prevaru, već da se radi o nesporazumu u prijavljivanju prihoda.

Suđenje se nastavlja, a presuda će biti donesena nakon razmatranja dokaza i svjedočenja, pišu Nezavisne novine.

Podijeli tekst sa drugima na: