Kategorija: Vijesti

S obzirom na to da je za odlazak u penziju neophodno 15 godina radnog staža nisu rijetki slučajevi da građani Bosne i Hercegovine sami sebi uplaćuju staž kako bi ostvarili pravo na penziju ili kako bi došli do punog staža osiguranja od 40 godina.

U Federaciji Bosne i Hercegovine minimalan iznos osiguranja u 2023. godini je 288,83 KM, dok je u Republici Srpskoj minimalno za osiguranje 192,03 KM, međutim u Federaciji BiH ne može se dobrovoljno uplaćivati ni manje ni više od tog iznosa, dok u Republici Srpskoj može više.

“Minimalan iznos je 192,03 i određuje se na osnovu prosječne plate u Republici Srpskoj. Dobrovoljni osiguranici mogu plaćati i više i uglavnom se na to odlučuju
oni kojima hvali malo do 15 godina ili do 40 godina, odnosno punog radnog staža”, rekli su nam u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske.

Takođe, razlika između Federacije BiH i Republike Srpske je i u tome što u Federaciji BiH to dobrovoljno osiguranje mogu plaćati svi nezaposleni od 15 do 65 godina, dok u Republici Srpskoj to osiguranje ne mogu plaćati učenici i studenti na redovnom školovanju.

Odluka o smještaju starije osobe u dom može biti teška i izazovna, ali domovi imaju i neke prednosti. Korisnici domova žive u zajednici koja ih ohrabruje i osposobljava za učešće u društvenim aktivnostima. Stalni kontakt s vršnjacima sa kojima dijele iste radosti i brige, u njima budi volju za životom i socijalizacijom. Raste njihovo samopouzdanje, ali i osjećaj pripadnosti.

U svim banjalučkim domovima za starija lica, korisnici imaju zdravstvenu zaštitu 24 časa dnevno, a zavisno od psihofizičkog zdravlja zavisi i cijena usluge koja se kreće od 750 do 1.400 KM.

Gerontološki centar Banja Luka

U Gerontološkom centru Banja Luka cijena smještaja kreće se za samostalno psihofizičko očuvano lice 965 KM, dok je smještaj za potpuno zavisno lice od pomoći i njege drugog lica cijena 1040 KM.
U ovom centru zahtjev za smještaj može podnijeti fizičko lice ili organ starateljstva, a uz zahtjev, fotokopiju lične karte, zdravstvene knjižice i rodnog lista neophodno je dostaviti i medicinsku dokumentaciju, odnosno nalaz porodičnog ljekara sa propisanom terapijom i otpusne liste.
U Gerontološkom centru korisnicima uslugu zdravstvene zaštite pružaju ljekari porodične medicine, pulmolog, fizijatar i psihijatar, kao i iskusne medicinske sestre i tehničari.
“Medicinske usluge koje svakodnevno pružamo su mjerenje i kontrola vitalnih parametara, šećer u krvi, krvni pritisak, tepmeratura, puls, zatim primjena terapije, inhalacije, previjanje rana, uzimanje uzoraka za labaratorijske pretrage, njega i higijena kolostome sa zamjenom kese i diska, zamjena urinarnih katetera i dr”, rekli su nam u Gerontološkom centru u Ba njaluci dodajući da jedini pružaju usluge eneralne prehrane putem sonde.
Svi korisnici u ovom centru imaju obezbjeđen prevoz vlastitim sanitetskim vozilom, uz pratnju medicinskog osoblja na specijalističke preglede, dijagnostičke pretrage, hospitalizaciju itd…
“Prvi smo Gerontološki centar koji je dobio od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske rješenje o ispunjenosti uslova za otvaranje ambulante za liječenje, zdravstvenu njegu i rehabilitaciju”, kažu u Gerontološkom centru.

Dom penzionera u Banja Luci

Jedan od najvećih domova za smještaj penzionera svakako je „Dom penzionera u Banja Luci“. Gradnja ovog objekta, koji se nalazi na obali Vrbasa ,počela je 1989. godine i trenutno ima kapacitet od 150 – 250 ležajeva zavisno od rasporeda unutar postojećih spavaćih soba. Ovaj dom ima 107 soba, jednokrevetnih i dvokrevetnih, a svaka soba ima kupatilo i balkon.
“Dom svojim korisnicima obezbjeđuje stanovanje, ishranu, njegu, zdravstvenu zaštitu, kulturno-zabavne, rekreativne i druge aktivnosti, usluge brige i staranja i druge usluge zavisno od potreba sposobnosti i interesovanja korisnika”, navode u Domu.
U Domu penzionera od 1. marta ove godine poskupila je i cijena usluge pa je tako cijena za dvokrevetnu sobu za pokretne 920 KM, dok je za jednokrevetnu sobu neophodno biti izdvojiti 1.400 KM.

Socijalni centar Caritasa biskupije Banja Luka “Ivan Pavao II”

Na usluzi penzionerima, starima i nemoćnima kojima je potrebna tuđa njega i pomoć na usluzi je i Socijalni centar Caritasa biskupije Banja Luka „Ivan Pavao II“ koji se nalazi na Petrićevcu u mirnom predgrađu Banja Luke. Ovaj dom građen po evropskim standardima u radu se vodi hršćanskim načelom, da je svaki čovjek jedinstvena osoba kojoj je Bog podario dostojanstvo, bez razlike na godine, pol, vjerusku, nacionalnu ili drugu pripadnost.
„Zagovaramo sveobuhvatnu skrb i njegu, orijentisanu prema specifičnim potrebama naših stanara s ciljem da starije osobe što duže samostalno kreiraju i organizuju svoj život u našem Domu. “, rekli su u banjalučkom Karitasu.
U ovom domu korisnicima je na usluzi i 24 satni medicinski nadzor koji uključuje njegu za nepokretne stanare i teže pokretne stanare kao i 24 časovnu prisutnost portira i usluge socijalnog radnika. Korisnici na raspolaganju imaju četiri obroka dnevno, a velika pažnja poklanja se čistoći soba, zajedničkih prostorija kao i zajedinčkim vježbama pod nadzorom fiziotarapeuta. Na usluzi korisnicima su i frizeri, te razne kulturno zabavne aktivnosti.
Karitasov Dom za smještaj 65 stanara ima na raspolaganju jednokrevetne i dvokrevetne sobe za nepokretne osobe. Sve jednokrevetne i dvokrevetne sobe i apartmani opremljeni su sa toaletom i kupatilom prilagođenim potrebama starijih osoba i osobama koje koriste invalidska pomagala.
U prizemlju glavne zgrade nalaze se veliki zajednički dnevni boravak gdje stanari mogu ugodno provoditi vrijeme, primati posjete, gledati TV, igrati društvene igrice, popiti kafu i slično.
Cijena smještaja u ovom domu zavisi od vrste sobe, zdvarstvenog stanja osobe, njene pokretljivosti, kao i o potrebi korisnika za dodatnim uslugama od strane doma.

Dom u Karanovcu

Jedan od „najmlađih“ domova u Banjaluci je Dom u Karanovcu koji je otvoren 2021. godine kao nastavak dobre prakse i uspješnog rada Doma u Kneževu. Dom je otvoren kao odgovor na sve veću potražnju za adekvatnim smještajem za starija lica. Ovaj dom raspolaže jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama, kao i velikim dvorištem sa klupama i prostorom za odmor. Korisnici ovog doma imaju 24 časovnu zdravstvenu zaštitu, njegu i nadzor, a obezbjeđene su i redovne laboratorijske pretrage, kao i pregled doktora opšte prakse, kardiologa, psihijatra, te ortopeda. Korisnicima doma dostupan je i socijalni radnik sa kojim mogu razgovarati o svojim potrebama i drugim pitanjima iz oblasti socijalne zaštite.

Moj dom Pajić

Starijim ljudima u Banjaluci na usluzi je i “Moj dom Pajić”, koji je smješten u mirnom dijelu grada i koji je, kaku su naveli, prilagođen potrebama starih i nemoćnih. U ovom domu naglašavaju da u sklopu usluge imaju vrhunsku medicinsku njegu i brigu, te da su sve sobe opremljenje u skladu sa standardima.
Korisnicima “Moj dom Pajić” se nudi smještaj u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama, kao i prilagođena ishrana i vrhunska higijena.

(Autor: Sandra Vukić/Penzionerski centar)

Predstavnici Udruženja Umirvljenika i Penzionera Opštine Busovača održali su sastanak sa prdstavnicima ŠGD “Šume Središnje Bosne” d.o.o. Donji Vakuf, a tema sastanka bila je problematika isporuke ogreva za 2023. i upis ogreva za 2024. godinu.

Kako su naveli iz Udruženja penzionera, od menadžmenta ŠGD su dobili objašnjenje da je do usporene isporuke ogreva došlo zbog problema sa izvođačima, ali i ostalih problema koji se javljaju tokom realizacije plana isporuke.

“Istakli su da bi se tokom druge polovine septembra isporuka ogreva trebala ubrzati, a da bi do kraja godine, kako je predviđeno ugovorima, isporuka trebala i završiti”, navode iz Udruženja penzionera Opštine Busovača.

Napominju i da upis ogreva za sledeću godinu neće početi prije novembra mjeseca, dok se ne utvrdi planska dokementacija i cijena za 2024. godinu.

Korisnici Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje koji žive na području BiH, a penziju primaju putem bankovnih računa, obavezni su preuzimati penzijski ček u roku od 90 dana, kako ne bi dolazilo do nepotrebne obustave isplate penzija.

Kako navode u Fondu svrha obaveze preuzimanja čekova je smanjivanje mogućnosti zloupotrebe u korištenju prava na penziju.

Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, pojašnjava kako oni reaguju kada im banka pošalje obavijest da neko nije tri mjeseca ili duže podigao čekove.
Ističe da im se osobe jave kada vide da im nije “legla” naredna penzija i zatraže ponovnu uspostavu isplate, što se i učini.

“Ne mora se nama ispovijedati, govoriti gdje je išao, što je radio, zašto nije podizao čekove”, kaže Kvesić. Osvrnuo se i na primjer šta ako je penzioner na bolničkom liječenju i ne može podići čekove.

“Ukoliko osoba ne može ići do banke, ili je u bolnici na dužem liječenju, nema nikoga da bi mu dao punomoć, možda je rješenje da penziju prebaci na poštu, pa će im donijeti i ček i penziju”, dodaje Kvesić.

Predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Tuzlanskog kantona Haso Halilović kaže da ne zna da li je bilo zloupotreba u Tuzlanskoj županiji .

“Recimo, umirovljenike koji imaju problema preuzeti čekove savjetovali smo da prijeđu na isplatu preko pošte. Međutim, dobivali smo odgovore da im je povoljnije preko banaka primati mirovine jer mogu ući u dozvoljeni minus u visini jedne mirovine kako bi mogli preživjeti od mjeseca do mjeseca. Da mogu platiti lijekove, režijske troškove…”, istakao je Halilović.

(Izvor i Foto: Faktor/fzmiopio)

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsto osiguranje (PIO) Republike Srpske, Bijeljina spada u grupu lokalnih zajednica koje imaju mnogo više radnika nego penzonera.

Kako je potvrđeno iz Fonda PIO RS na dan 31. decembar 2022. godine, u Bijeljini je bilo 16.385 penzionera, te 27.235 osiguranika (zaposlenih), što znači da je radnika mnogo više.

Broj penzionera u Bijeljini raste, ali raste i broj radnika. Prema podacima Fonda PIO, u 2018. godini, odnosno 31. decembra te godine, bilo je 15.238 penzionera. Zaklučno sa istim datumom bilo je 24.783 zaposlenih radnika (osiguranika).

Za razliku od Bijeljine, u brojim opštinama u Srpskoj ima više penzionera nego radnika. Na primjer, početkom prošle godine su mediji upozoravali da od šest opština u Hercegovini, u četiri živi više penzionera nego radnika, a takva statistika prisutna je u Bileći, Nevesinju, Ljubinju i Berkovićima.

Sumornu sliku u svim sredinama već godinama narušavaju negativni podaci o prirodnom priraštaju.

(Foto: Bijeljina njuz/Facebook)

U postupku rješavanja zahtjeva za ostvarivanje prava na invalidsku penziju, u periodu januar-jun 2023. godine izvršena je ukupno 2.926 ocjena radne sposobnosti, što je u odnosu na isti period prošle godine više za 628 ili 27,3 posto.

“Od ukupnog broja ocjena radne sposobnosti postojanje invalidnosti u smislu gubitka radne sposobnosti utvrđeno je kod 758 ili 25,91 osiguranika, kod 4,4 posto osiguranika invalidnost ne postoji, kod 52,39 posto liječenje nije završeno, kod 17,05 posto utvrđena je smanjena radna sposobnost i kod četiri osiguranika da postoji opasnost od nastanka invalidnosti”, podaci su Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske.

Najzastupljenija vrsta bolesti koja je uzročnik gubitka radne sposobnosti u Republici Srpkoj su maligne bolesti, zatim slijede kardiovaskularne bolesti, te duševne bolesti.

“Za razliku od drugih država u okruženju ili evropskom prostoru gdje su bolesti kardio-vaskularnog sistema najzastupljenije uzrok nastanka invalidnosti, u Republici Srpskoj već duži period dominantne su maligne bolesti koje sa kardiovaskularnim i duševnim bolestima čine čak 61,2 posto uzroka nastanka invalidnosti-gubitka radne sposobnosti, što je jako nepovoljno”, rekli su u Fondu PIO Republike Srpske.

Vogošćansko udruženje penzionera, koje broji više od 3.700 članova, svojim aktivnostima nastoji olakšati ionako težak život najstarije populacije.

Osim isplate umrlina, te pružanja pomoći bolesnim članovima, putem udruženja penzioneri mogu dobiti i uputstva na koji način mogu ostvariti pravo na besplatno banjsko liječenje ili nabaviti ogrev na rate.

Pozdravljaju i odluku Opštine Vogošća da se uz avgustovsku penziju dijelu penzionera sa minimalnim primanjima isplati 50 KM novčane pomoći. Nedavno su organizovali izlet u Kladanj, a uskoro planiraju i druga penzionerska druženja.