Velika Britanija uvodi porez na penzije

Britanske poreske institucije će poslati 700.000 pisama penzionerima sa poreskim zahtjevom od 665 funti. Mnogim penzionerima će biti saopšteno da prvi put duguju porez na svoje penzije, piše britanski San.

Poresko obavještenje će dobiti po prvi put nakon odlaska u penziju, a navodno sadrži prosječan zahtjev za porez u iznosu od 665 funti.

Nadležne institucije su utvrdile da je broj penzionera koji su oporezovani porastao u odnosu na prije dvije godine, kada je kontaktirano 120.000 ljudi manje. Ovaj novi porez mogao bi biti udar na finansije penzionera, piše list.

Prema riječima stručnjaka, iznos poreza je ekvivalentan troškovima za oko tri nedjelje života, a penzioner čiji je prihod tek nešto iznad poreskog praga možda neće ni imati toliko sredstava na raspolaganju.

Pisma će sadržati precizne obračune svih poreza na prihode zarađene između aprila 2023. i aprila 2024. godine. Oni koji prime obavještenje imaju rok za plaćanje do januara 2025. godine, uz opciju plaćanja u ratama.

Međutim, ovo bi mogao biti šok za neke penzionere, jer mnogima se finansijska situacija nije promijenila u posljednjih nekoliko godina.

Nažalost, sve se svodi na pitanje pragova poreskih olakšica koje je zamrzla vlada, dok državne penzije nastavljaju da rastu zajedno sa inflacijom – što znači da sve više ljudi ulazi u obavezu plaćanja poreza, zaključuje San.

Osim ako laburistička vlada ne interveniše, osnovna naknada koju ljudi mogu zaraditi bez plaćanja poreza na dohodak ostaje 12.570 funti do 2027. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko ima pravo na prijevremenu penziju u FBiH?

Osiguranici koji su zaposleni na području FBiH ne moraju čekati 65 godina života i 40 godina staža kako bi ostvarili pravo na penziju.
Prema važećem zakonu, u ovom bh. entitetu još je uvijek moguć odlazak u prijevremenu penziju.

Muškarci u Federaciji BiH ovo će pravo moći koristiti do 2026., a žene do 2036. Ipak, oni koji se odluče za tu opciju moraju znati kako će primati umanjeni iznos penzije.

Za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života iznos ostvarene penzije umanjuje se za 0,33 posto.

Dakle, ako se osiguranica odluči na penziju kada napuni 63 godine života, ona će trajno dobivati za 8 posto manju mirovinu nego što bi joj bila da se za ovaj potez odlučila s napunjenih 65 godina života, piše portal Večernjeg lista.

Prema važećem zakonu koji je na snazi u Federaciji BiH, muškarci koji, unatoč trajnom umanjenju penzije, ovo pravo žele iskoristiti do kraja ove godine, trebaju imati 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Iduće godine muškarci će u prijevremenu penziju moći tek s napunjene 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, a u 2026. godini sa 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Žene koje žele iskoristiti pravo na iznimnu prijevremenu starosnu mirovinu u FBiH do kraja 2024. u trenutku predavanja prijave za mirovinu trebaju imati 58 godina i šest mjeseci života te 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja. Starosni prag penje se 2025. na 59 godina života i 34 godine staža osiguranja, a u 2026. na 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

Tokom 2027. žena će morati napuniti 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, a tokom 2028. godine 60 godina i šest mjeseci života te 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, dok se tokom 2029. taj prag podiže na 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja.

Postupno povećanje

Ako ne dođe do izmjena zakona, u 2030. za prijevremenu mirovinu žene će morati napuniti 61 godinu i šest mjeseci života te 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, u 2031. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, a u 2032. godini 62 godine i šest mjeseci života te 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

S navršene 63 godine života i 38 godina staža osiguranja pravo na prijevremenu mirovinu žene će ostvarivati tokom 2033., a već godinu poslije trebat će im najmanje 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Zakon kaže kako se u 2035. prag podiže na 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, dok će tokom 2036. vrijediti pravilo od najmanje 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja, piše Večernji list.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako su cijene osnovne namirnice postale nepodnošljiv teret?

U Bosni i Hercegovini, hljeb, koji je nekada bio simbol jednostavnosti i svakodnevice, danas postaje nedostižan luksuz za mnoge građane.

Nekad običan obrok, danas je finansijski teret koji se sve teže nosi. Porodice širom zemlje suočene su sa svakodnevnom borbom kako bi osigurale osnovne prehrambene proizvode. U zemlji u kojoj minimalna plata jedva pokriva osnovne troškove života, cijena hljeba neprestano raste i dodatno pogoršava situaciju.

Za hljeb, koji je u prošlosti bio gotovo neprimjetan izdatak u domaćinstvu, danas mnogi moraju izdvojiti značajan dio svog mjesečnog budžeta. Porodica koja kupuje dva hljeba dnevno, mjesečno potroši oko 120 KM, što predstavlja sedminu minimalne plate ili više od trećine minimalne penzije.

Za starije osobe, koje su već opterećene niskim primanjima i svakodnevnim brigama, hljeb postaje nedostižan kao nikada prije. I dok su cijene hljeba neujednačene širom BiH, problem ostaje isti – preživjeti s onim što imaju.

Građani različitih gradova bilježe neujednačenost cijena – u nekim dijelovima hljeb od 600 grama košta oko 2,20 KM, dok u drugim cijena može doseći i preko 2,70 KM. Naizgled male razlike, ali za one s ograničenim prihodima, svaki fening može biti ključan. Teško je procijeniti koliko građani u prosjeku troše na hljeb, jer tržište preplavljuje različite vrste i proizvode s ogromnim razlikama u cijenama.
Na tržištu, cijene hljeba osciliraju gotovo svakodnevno.

Cijene hljeba stalno rastu

Na to utiče niz faktora – od rasta cijena sirovina do povećanih troškova radne snage. Radnici, na čijem se radu zasniva proizvodnja hljeba, također su pogođeni, jer sve veći troškovi života primoravaju poslodavce na stalne korekcije plata, što dodatno povećava cijene proizvoda.
Od 2019. godine, cijena hljeba od 600 grama skočila je sa 1,50 KM na 2,76 KM

. Samo u tih nekoliko godina, životni standard drastično je opao. Svaka komponenta proizvodnje hljeba – od sirovina, energije do troškova plata – doživjela je enorman rast, a građani su ti koji snose posljedice. Umjesto jednostavnog i svakodnevnog proizvoda, hljeb je postao još jedan simbol rastuće nejednakosti i ekonomskih pritisaka.

S obzirom na sve to, teško je ne zapitati se – koliko će još dugo građani moći podnijeti ove ekonomske udarce? Hljeb, koji bi trebao biti osnovna, a ne luksuzna namirnica, sada simbolizira sve dublju krizu koja prijeti da ugrozi osnovno pravo na pristup hrani.

(Izvor: krajina.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Projektom “Hljeb i mlijeko za penzionere” obuhvaćeno 395 korisnika

Svake godine u budžetu Opštine Centar budu obezbijeđena finansijska sredstva za socijalno zbrinjavanje najugroženijih kategorija stanovništva.

Jedan od višegodišnjih projekata namijenjenih penzionerima sa najnižim primanjima, te osobama starijim od 60 godina bez primanja jeste projekat “Hljeb i mlijeko”.

Za mjesec oktobar ove godine pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka ostvarilo je 395 korisnika socijalnih usluga, među kojima su 352 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 43 lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina, a nisu ostvarila pravo na penziju.

Penzioneri sa najnižim primanjima svaki mjesec putem ovog projekta od Općine Centar dobijaju po 70 KM, dok osobe bez stalnih primanja ostvaruju pravo na po 100 KM.

Ovaj mjesec je Služba za finansije Opštine Centar na račune korisnika pomoći sveukupno uplatila iznos od 28.950 KM.

Sredstva sa ovog budžetskog granta raspoređuje općinski načelnik zaključkom, na prijedlog Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu u skladu sa utvrđenim kriterijima na osnovu podnesenih zahtjeva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Upitno banjskog liječenja za penzionere

Penzioneri Unsko-sanskog kantona nalaze se u ozbiljnim problemima kada je riječ o banjskom liječenju. Planirano liječenje za 36 penzionera u Lječilištu “Gata” dovedeno je u pitanje zbog potpune popunjenosti kapaciteta ove ustanove do kraja 2024. godine.

Prema odluci Saveza penzionera Federacije BiH, Unsko-sanski kanton trebao je uputiti 75 penzionera na banjsko liječenje i rehabilitaciju, no novonastala situacija stvara neizvjesnost za mnoge od njih. Naime, tri lječilišta, uključujući Fojnicu, Olovo i Gradačac, podigla su cijene svojih usluga s 850 KM na 950 KM za desetodnevni boravak, čime je broj penzionera koji mogu biti upućeni na liječenje smanjen na 66.

Međutim, Lječilište “Gata” koje je cjenovno najpovoljnije s dvostruko nižom cijenom više ne može primiti penzionere iz USK-a, jer su svi kapaciteti već popunjeni, potvrdila je uprava lječilišta.

Predsjednik Saveza udruženja penzionera Unsko-sanskog kantona Mirsad Terzić ističe da su svi kapaciteti Lječilišta “Gata” popunjeni do kraja godine, čak i za pacijente koje upućuje Zavod zdravstvenog osiguranja USK-a.

Mali kapaciteti

-Kapaciteti su mali, a cijena boravka u Gati je daleko najpovoljnija, no zbog nedostatka mjesta suočeni smo s velikim problemom – naglasio je Terzić.

U pokušaju rješavanja ove situacije, on je započeo pregovore s upravom ZU “Gradačac”, no i tamo su kapaciteti prenatrpani. Ustanova može primiti samo ograničen broj penzionera iz USK-a, dok ostali penzioneri možda neće dobiti priliku za liječenje do kraja godine. Dodatni izazov predstavlja udaljenost Gradačca, jer penzioneri sami snose troškove prijevoza, pa Savez nastoji organizirati veće grupe kako bi smanjili te troškove.

Razgovori s Reumalom u Fojnici također nisu dali zadovoljavajuće rezultate, budući da su njihovi kapaciteti popunjeni, osim mogućnosti prijema pet do šest penzionera.

Uskoro konkretniji odgovor

-Još uvijek ne znam kako riješiti ovaj problem. Imamo obećanja za prijem većeg broja penzionera u Gradačcu, ali ne svih 66 koliko nam je potrebno. Postoji realna mogućnost da desetine naših penzionera ove godine neće moći otići na banjsko liječenje, što bi zaista bila velika šteta – kaže Terzić.

Navodi da će uskoro imati konkretnije odgovore od uprava banja i da će udruženja penzionera biti pravovremeno obaviještena o daljim koracima.

Prema odluci Saveza penzionera Federacije BiH, ove godine će ukupno 863 penzionera iz različitih kantona biti upućeno na banjsko liječenje, uključujući 66 iz USK-a.

(Izvor i foto: Fena)

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO FBiH: Poruka za korisnike penzija u Srbiji

Federalni zavod MIO/PIO obavještava korisnike penzija koji imaju prebivalište u Srbiji da nisu u obvezi Federalnom zavodu dostavljati potvrde o životu.

Naime kako su pojasnili iz Fonda, za korisnike penzija Federalnog zavoda koji imaju prebivalište na području Republike Srbije, činjenica smrti utvrđuje se elektronskom razmjenom podataka s Republičkim fondom za PIO Srbije, zbog čega korisnici penzija Federalnog zavoda s prebivalištem u Srbiji ubuduće nisu obvezni dostavljati potvrde o životu.

“Izuzetak od navedenoga korisnici su penzija kod kojih postoji nedostatak u identifikacijskim podacima te se provjera na navedeni način ne može izvršiti”, navode u Fondu.

Ističu da će ovakvi korisnici na kućnu adresu dobiti pisanu obavijest i tiskanicu “potvrde o životu” koju moraju popuniti, potpisati, ovjeriti kod nadležnog tijela i dostaviti Federalnom zavodu za MIO/PIO do kraja tekuće godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada obećala, a još ni prijedloga iznosa jednokratne pomoći nema

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine još na sastanku od 11. juna ove godine obećala je predstavnicima Saveza udruženja penzionera Federacije BiH kako će kroz rebalans Budžeta Federacije BiH barem osigurati jednokratnu novčanu pomoć koju penzioneri traže od maja ove godine.

Za 22. i 23. oktobar je zakazana sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH na kojoj nema u prijedlogu za dnevni red rebalans budžeta.

Penzioneri su tražili da korisnici čije su penzije do 1.000 KM dobiju po 200 KM pomoći, a oni čije su penzije iznad 1.000 KM da dobiju po 100 KM.

Kada su penzioneri 11. septembra najavili masovne proteste za 3. oktobar, dobili su poziv Vlade Federacije za sastanak koji je održan 17. septembra. Ni tada nije ispunjen nijedan zahtjev penzionera da bi Savez penzionera FBiH, tačnije Upravni odbor prolongirao masovne proteste.

“Po izlasku sa sastanka sa predstavnicima Vlade Federacije BiH izjavio sam da smo dobili sve, a nismo dobili ništa. Čekamo i volio bih da ne budem u pravu. Mi iz Zeničko-dobojskog kantona imamo zahtjeve prema Vladi FBiH iza kojih stojimo. Definirali smo rokove, a što Redžo Mehić nije to poslao prema Vladi Federacije BiH, ne znam. Tražimo da se jednokratna pomoć isplati do kraja oktobra”, govori Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH i predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona.

Rok za izmjene člana 80. koji se odnosi na vanredno povećanje penzija je kraj ove godine, a za novi nacrt Zakona o PIO-u je kraj marta iduće godine, pojašnjava on.

Kaže kako je sada veći pesimista nego ranije.

“Kada smo imali sastanak sa predstavnicima Federalne vlade, rekli su nam poslati prijedlog iznosa jednokratne pomoći, to nikada nisu uradili. Oni su tražili da oni sa najvišim penzijama ne dobiju jednokratnu pomoć i mi smo pristali na pregovorima. Nema tih penzija mnogo u Federaciji”, kazao je Trakić.

Podsjetio je Federalnu vladu kako penzioneri nisu odustali od masovnih protesta, već su ih prolongirali kako bi vidjeli hoće li Vlada ispuniti njihove zahtjeve.

(Izvor: faktor.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko može tražiti od biroa za zapošljavanje da im uplati do tri godine staža za penziju

U Federaciji Bosne i Hercegovine i dalje postoje osobe čije su firme otišle u stečaj, a oni se morali prijaviti na službe za zapošljavanje jer nemaju dovoljno godina za penziju, a nalaze se u životnoj dobi u kojoj poslodavci ne žele da ih zaposle.

“Pravo na uplatu doprinosa na penzijsko i invalidsko osiguranje do tri godine (dokup staža) ostvaruju osobe koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih osoba, a prema mjestu prebivališta u Federaciji BiH”, pojasnili su iz Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskoj kantona.

Dokup staža do tri godine za osobe koje bi ispunile uslove za jednu od kategorija starosnih penzija regulisano je Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba.

Cilj uplate doprinosa je omogućiti nezaposlenoj osobi odlazak u penziju, pod određenim uslovima.

“Uslovi starosne granice i ukupnog penzijskog staža, regulisani su odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, zavisno od same kategorije penzije. Tako dokup staža za starosnu penziju sa 40 godina staža osiguranja (zagarantovana) penzija, a kao pravo nezaposlenih osoba koje su uredno podnijele zahtjev za dokup staža pred nadležnim općinskim biroom rada, moguć je za kategoriju onih osiguranika koji imaju minimalno 37 godina staža osiguranja te uplaćen doprinos za PIO, ali i pod uvjetom da već nisu ili bi ranije ispunile uvjete za prijevremenu starosnu penziju skladu sa članovima 142. i 43. Zakona o PIO-u. Treba istaknuti da poseban penzijski staž (pripadnost oružanim snagama BiH) zakonski nije moguće uračunati u ovu kategoriju penzije”, navode iz Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskoj kantona.

Dodaju kako pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

Dokumentaciju koja je potrebna za podnošenje zahtjeva za dokup staža

  • Formular zahtjeva za dokup staža (svojeručno potpisan od podnosioca – fizičkog lica -nezaposlene osobe)
  • Originalna radna knjižica ili ovjerena fotokopija, odnosno izjava o izgubljenoj ili uništenoj radnoj knjižici, te umjesto nje
  • Uvjerenje o podacima registrovanim u matičnoj evidenciji nadležne službe za penzijsko i invalidsko osiguranje kao dokaz staža osiguranja;
  • Uvjerenje o dokazu statusa nezaposlene osobe (Uvjerenje iz činjenica iz Službene evidencije) općinskog Biroa rada – daje nadležni Biro rada u FBiH;
  • Saglasnost za uračunavanje posebnog staža u penzijski staž, plus Uvjerenje o dokazu pripadnosti oružanim snagama (Federalno ministarstvo odbrane, FMUP) a za one kategorije penzija gdje postoji zakonska mogućnost da se isti i uračuna u ukupan penzijski staž – 62 godine starosti i 40 godina penzijskog stažas i 65 godina starosti i 20 godina penzijskog staža.
  • Dokazi o potvrdi ino nosioca staža osiguranja, ukoliko ih osoba posjeduje (npr. iz Hrvatske, Italije, Njemačke itd, kao i dokaz o stažu iz radnog odnosa sa područja R. Srpske (ukoliko osoba posjeduje – AM obrazac (PIO listing Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS-a), naveli su iz Službe za zapošljavanje ZDK.

(Faktor.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Po 100 KM za 350 penzionera

Opština Ugljevik dodijelila je po 100 KM za 350 penzionera čije su penzije niže od 400 KM, saopšteno je iz lokalne uprave.

Za ovu namjenu je iz budžeta opštine izdvojeno 30.000 KM, a 5.000 KM iz Udruženja penzionera Ugljevika.

Mlađo Tomić, predsjednik Udruženja penzionera Ugljevik, koje ima 1.200 članova, zahvalio je za novčanu pomoć penzionerima, koja je tradicionalna.

On je rekao da je prosječna penzija u Ugljeviku 695 KM i najveća je u Republici Srpskoj.

Načelnik Ugljevika Vasilije Perić razgovarao je sa rukovodstvom Udruženja i sa penzionera, te ocijenio da je odnos lokalne vlasti prema ovoj kategoriji društva odličan.

(Izvor: Srna)

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte kolika primanja imaju estradni penzioneri

Iako su mnoge zvezde narodne muzike već godinama u penziji, njihova popularnost i dalje traje. Neki od njih su se pametno osigurali za starost, dok drugi žive od muzičkih uspomena. Kako se snalaze u penzionerskim danima i šta im donosi prihod?

Lepa Lukić

Lepa Lukić, ikona narodne muzike, prima tri penzije i tvrdi da ne mora da pjeva za novac. “Nacionalna penzija mi je 60.000 dinara, a ova druga 90.000 dinara. I imam kanadsku penziju od 1.000 evra,” izjavila je Lepa, naglašavajući da pjeva iz ljubavi, a ne iz potrebe.

Zorica Brunclik

Pjevačica je prije par godina počela da prima nacionalnu penziju, a kada je riječ o iznosu – on bi vjerovatno većini penzionera u našoj zemlji i te kako značio, ali za Zoricu je to iznos koji ona daje na nedeljnom nivou stilisti ili frizeru.

Ipak, za nju on ima posebnu, višu vrijednost, koja ukazuje na poštovanje njenog lika i djela i zahvalnost za dobrinos kulturi. Ako je vjerovati onima koji su imali prilike da se okite ovim priznanjem, nacionalna penzija dodjeljuje se u visini jedne prosječne zarade bez poreza i doprinosa, što je u prosjeku kod umjetnika 73.114 dinara.

Zlata Petrović

Zlata Petrović, koja je na vreme uplaćivala u penzioni fond, izjavila je: “Da imam 1.000 evra penzije, živjela bih dobro, a od ove kakvu imam onako.” Ona očekuje da će joj inostrana penzija, koju je uplaćivala, poboljšati finansijsku situaciju.

Ona je otkrila i da je nekada dijelila parče hljeba sa koleginicom i prijateljicom Gocom Božinovskom.

„Sve se poremetilo. Moj sin ima sve uslove, ali ne želi da kupuje ljubav i društvo. Ja sam, bre, sa mojom Gocom delila jednu paštetu u podrumu, možda zato naše prijateljstvo toliko traje. Finansije i materijalne stvari su razdvojile ljude i otuđile ih“, zaključila je pevačica.

Saša Popović

Saša Popović, direktor Granda i penzioner, otkrio je da njegova penzija iznosi 102.000 dinara. “140 svojih penzija sam uložio u Suzanin album,” rekao je Popović, aludirajući na ulaganje u album svoje supruge.

Nada Obrić

Nada Obrić prima skromnu penziju od 16.000 dinara i ističe da bi bez pomoći djece teško sastavila kraj s krajem.

„Negde ja krivim nas same zato što nemamo nacionalnu penziju. 14 godina sam radila u opštini u Bosni i Hercegovini, vodila sam salon, ne znam koliko je ukusno da pričam kolika mi je penzija, imam 16.000 i nešto. Kad sam napunila 65 godina, u Bosni sam dobila 40 evra penziju, sad je to 51 evro, a ovde u Srbiji sam dobila 12.000 dinara u startu i sad je to 16.000. Da moram da živim samo od te penzije, ne znam kako bih, ali imam srećom decu koja mi pomažu“, rekla je Nada nedavno za Kurir.

(Izvor i foto: pulsonline.rs)

Podijeli tekst sa drugima na: