Penzioneri pisali urgenciju, traže izmjene Zakona o PIO

U Vladu FBiH upućene su urgencije za usvajanje izmjena Zakona o PIO kako bi on stupio na snagu početkom 2026. i konačno poboljšao položaj penzionera.

Penzioneri u FBiH s nestrpljenjem očekuju da se usvoje davno obećane izmjene Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, kojim bi se omogućio rast penzija i dostojanstveniji život ove populacije.

Iz tog razloga su još prošlog petka iz Saveza udruženja penzionera/umirovljenika FBiH uputili urgenciju federalnoj Vladi i Ministarstvu rada i socijalne politike, što će uraditi i danas, kako bi izmjene Zakona što prije bile u proceduri. Haso Halilović, zamjenik predsjednika Saveza, rekao je za naš list kako od Vlade očekuju da utvrdi izmjene Zakona o PIO iduće sedmice, a potom ih uputi u parlamentarnu proceduru.

“Ljudi sa kojima sam u kontaktu me uvjeravaju da sve ide kako treba i da će se sve završiti onako kako je dogovoreno u septembru. Razlog zašto to još nije usvojeno vjerovatno je gužva oko premijera FBiH (afera Špengavanje, op. a), zbog čega je i sazvana vanredna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH”, kaže Halilović.

Kako smo ranije pisali, izmjenama Zakona predviđa se novi model usklađivanja penzija – 60 posto rast prosječnog ličnog dohotka u FBiH i 40 posto troškovi života, a uzimat će se u obzir onaj parametar koji je povoljniji za penzionere i on će biti 60:40. Ovim prijedlogom planiraju se dva redovna usklađivanja penzija, 1. januara i 1. jula. Takođe, predviđa se uvođenje više nivoa najniže penzije u zavisnosti od dužine ostvarenog radnog staža.

Zakon ide u korist i radnika i penzionera

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić nedavno je izjavio da će se, umjesto dosadašnjeg vanrednog usklađivanja penzija koje je diskreciono pravo Vlade, penzije usklađivati dva puta godišnje u skladu s rastom troškova života i plata. Kazao je da niko neće biti oštećen, te da nisu tačni navodi da će neko ko je radio 15 godina imati penziju od 390 KM, jer to nisu zvanični izračuni.

“Bio sam s ministrom u jednoj emisiji, gdje je rečeno da sve penzije ostaju do 31. decembra u skladu sa važećim zakonom, a kad je riječ o sljedećim, vidjet ćemo obračun, jer niko nije siguran šta će Parlament usvojiti i koju će uzeti osnovicu za obračun. Imaju dvije varijante: može se uzeti prosječna samostalna penzija koja je povoljnija i iznosi 760 KM, a druga je 665 KM – prosjek svih penzija. Mislim da će se ići u korist i radnika i penzionera. Zaključak je da će izmjene Zakona stupiti na snagu 1. januara 2026. i da će u januaru biti povećanje penzija, nešto više od 11 posto po svim parametrima, i to je ono prvo redovno usklađivanje penzija. Ali, ništa to neće biti dok zakon ne prođe Parlament” naglasio je Halilović.

Zakon moguć tek u decembru

Admir Čavalić, šef Kluba poslanika SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kaže da je u novembru, uz dvije vanredne, zakazana i redovna sjednica Predstavničkog doma na kojoj nema izmjena Zakona o PIO.

“Moguće je da se ovo tempira zbog nedostatka konsenzusa oko samih izmjena Zakona i moguće je da se desi tek u decembru. Kad je riječ o Zakonu o PIO, dva su problema. Ako taj zakon bude previše kategorija oštetio i ne donese toliko značajnu korist, pitanje je da li će proći Parlament. Drugo, da li ima volje unutar koalicionih partnera da se to usvoji na nivou Vlade FBiH, dakle, da li predstavnici HDZ-a prihvataju taj zakon ili neki drugi partneri unutar trojke? Vidjet ćemo. Mislim da je na tom nivou blokada, a ne nešto posebno po pitanju kalkulacija same parlamentarne većine. Ako je zakon toliko dobar i ako je u interesu penzionera, on prolazi u Parlamentu bez obzira na to da li postoji jasna većina ili ne”, rekao je Čavalić.

Izmjene zakona će biti usvojene do kraja godine

Poslanik SDP-a Fuad Abaspahić siguran je da će izmjene Zakona o PIO-u biti usvojene do kraja godine. U decembru očekuje dvije sjednice Predstavničkog doma.

“Kad govorimo o izmjenama Zakona o PIO, te izmjene se vezuju uz Zakon o fiskalizaciji i mislim da će ta dva zakona ići u paketu. Ti zakoni će riješiti mnogo stvari. Zakonom o fiskalizaciji riješit ćemo crno tržište, jer se vidi koliko milijardi gubimo, dok su izmjene Zakona o PIO naša obaveza i nešto što smo obećali da ćemo usvojiti kako bismo početkom 2026. imali uvećane penzije. Kad je u pitanju ubiranje poreza, siguran sam da će se i taj dio riješiti kroz Zakon o fiskalizaciji i da ćemo imati stabilne prihode kojima će se moći ispunjavati sve obaveze”,  kaže Abaspahić, a prenosi Oslobođenje.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko u narednoj godini može otići u prijevremenu penziju

Jedno od najčešćih pitanja građana upućenih Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje jeste kada mogu ostvariti pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju.

Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, pravo na ovu penziju je određeno po godinama, pri čemu žene mogu koristiti izuzetnu prijevremenu penziju do 2036. godine, dok se kod muškaraca mogućnost odlaska u ovu vrstu penzije završava naredne godine.

Tako, u 2026. godini, žene mogu ostvariti izuzetnu prijevremenu starosnu penziju sa navršenih 59 godina i šest mjeseci života i 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

U 2027. godini, pravo na penziju ostvaruju sa 60 godina života i 35 godina staža, a u 2028. godini sa 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Kada je riječ o muškarcima, oni naredne godine mogu otići u izuzetnu prijevremenu starosnu penziju sa 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Važno je napomenuti da se kod odlaska u prijevremenu starosnu penziju iznos penzije umanjuje.

Penzija se umanjuje tako da se za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života iznos penzije smanjuje za 0,3333%, odnosno četiri posto godišnje.

Na primjer, ako žena ostvari pravo na izuzetnu prijevremenu penziju sa 63 godine, ostvarena penzija se umanjuje za osam posto.

Umanjenje penzije je trajno, što znači da penzija ostaje smanjena i kada osoba navrši 65 godina života, piše Faktor.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Rudo dvije godine bez banke: Penzioneri i privrednici trpe

Rudo je jedan od rijetkih gradova u Bosni i Hercegovini koji već dvije godine nema nijednu banku.

Iako su lokalne vlasti više puta obećavale da će se poslovnica uskoro otvoriti, to „uskoro“ nikako da dođe.

U međuvremenu, građani i privrednici su prinuđeni da sve bankarske poslove obavljaju u Višegradu, udaljenom 30 kilometara.

Penzioneri plaćaju prevoz do banke

Kako izvještava BN TV, ovih dana je počela isplata penzija, pa su se mnogi stariji građani iz Ruda uputili u Višegrad.

“Ako idemo taksijem nas četvorica, platimo po 10 KM. Ali ako ideš sam 40 KM”, priča jedan mještanin.

Njegov sugrađanin dodaje: “Ko ima auto, vozi se sam. Ko nema – plaća taksi. Nema druge.” Za mnoge penzionere i socijalno ugrožene građane to predstavlja veliki finansijski teret.

“Zamislite korisnika socijalne pomoći koji prima 150 do 200 maraka. Kad plati taksi do Višegrada i nazad, pola mu ode na prevoz”, kaže odbornik u Skupštini opštine Rudo, Slaviša Simić.

Gube i privrednici

S obzriom da je Rudo bez banke trpe i lokalni privrednici i zanatlije, koji su prinuđeni da svakodnevno voze pazar u Višegrad.

“Svako polaganje pazara znači dodatne troškove, izgubljeno vrijeme i čekanje u redu” ističe odbornik Ilija Arsić.

Podsjeća da je lokalna vlast još ranije obećala dolazak druge banke, ali da se ništa nije dogodilo.

Obećanja bez pokrića

Odbornik Srđan Jagajić kaže da je prostor za novu poslovnicu čak i kupljen – vrijednost investicije iznosila je oko 100.000 KM.

“Najavljivali su da će banka početi s radom u martu, ali do danas nema konkretnih informacija”, kaže on.

Prema njegovim riječima, obećanja o otvaranju nove poslovnice pojavljuju se pred svake izbore, pa građani više ne vjeruju da će se nešto promijeniti.

Načelnik opštine Dragoljub Bogdanović nije bio dostupan za komentar na temu da je Rudo bez banke.

Više o ovoj temi:

Banke ili Mikrokreditna društva? Istražili smo gdje su bolji uslovi za penzionere!

Podijeli tekst sa drugima na:

Izmjene Zakona o PIO-u 2026: Kako utiču na penzionere

Izmjene Zakona o PIO-u 2026 izazvale su veliko interesovanje među penzionerima i javnošću. Ovaj prijedlog donosi nove parametre za obračun i usklađivanje penzija, a planirano je da stupi na snagu 1. januara 2026. godine. Ključne novine odnose se na način izračuna najnižih penzija i promjenu pokazatelja koji utiču na njihovu visinu.

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže kako će od federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića tražiti da pojasni zašto se izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju još nisu našle na Vladi Federacije BiH, a samim tim ni u Parlamentu FBiH.

Primjena izmjena Zakona o PIO-u 2026 u praksi

Dodaje kako je ranije rečeno da su izmjene dobile zeleno svjetlo Federalnog ministarstva finansija.

Još je nepoznanica da li su mišljenje na izmjene zakona dali Kancelarije za zakonodavstvo i Federalno ministarstvo pravde.

“Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH zakazana je za 20. novembar i na njoj nema Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o PIO-u. Zanima nas zašto, jer se ova godina bliži kraju, a za našu populaciju su od velike važnosti izmjene Zakona o PIO-u jer donose nove parametre za izračun penzija”, govori Trakić, a prenosi Faktor.

Izmjene Zakona o PIO-u 2026 bi trebalo da stupe na snagu 1. januara 2026. godine i umjesto dosadašnjih parametara za usklađivanje penzija, bruto domaćeg proizvoda i indeksa potrošačkih cijena, koristit će se prosječna plata u FBiH i indeks potrošačkih cijena u omjeru 40:60.

Izmjene Zakona o PIO-u 2026 i kako utiču na penzionere

Mnogo pažnje kod izmjena zakona izazvao je član 81. kojeg je Ministarstvo u potpunosti izmijenilo uvodeći novi, rigorozniji izračun najnižih penzija.

U izmjenama stoji da za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije u FBiH iz decembra prethodne godine.

To znači, s obzirom na to da sada prosječna penzija iznosi 651,49 KM, da 60 posto od tog iznosa je 390 KM. Dakle, penzija bi za ovu kategoriju iznosila 390 KM od 1. januara 2026. godine jer se prosječna penzija neće znatnije promijeniti.

izmjene zakona o pio Federacije BiH

Po sadašnjim uslovima penzija 599 KM

Ko po sadašnjem zakonu ode u penziju pod ovim uslovima, imaće penziju 599 KM.

“Mi nismo za to da iko ima 390 KM penziju. Oni koji rade u Vladi FBiH, Ministarstvu imaju plaće od 4.500 KM do 7.000 KM neka iznađu rješenje za član 81. Mi nismo tražili izmjene tog člana, samo smo rekli da ne može istu penziju imati onaj ko je 35 godina uplaćivao staž i više i onaj ko je to činio nekih 15 godina”, kazao je Trakić.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Usklađivanje penzija u FBiH: U januaru se očekuje rast od 17 posto

Prvo usklađivanje penzija u Federaciji BiH 2026- po novim zakonskim odredbama desiće se u januaru 2026. godine i bit će vjerovatno i veće od 17 posto, dok se istovremeno dostignuti nivo prava sadašnjih penzionera neće umanjivati, rekao je Haso Halilović, potpredsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije Bosne i Hercegovine.

“Imamo čvrsto obećanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da će prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PIO ići po hitnoj proceduri u oba doma Parlamenta Federacije BiH da se usvoji. To ne bi trebalo da dođe u pitanje bez obzira što je kratak rok do kraja godine. Time bi u januaru 2026. godine imali prvo zvanično, redovno usklađivanje penzija po novim odredbama, odnosno zakonu koji je dožćivio izmjene i dopune”, naveo je Halilović.

Vlada i penzioneri dogovorili zakon

On je rekao da su Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Savez penzionera FBiH sredinom septembra utvrdili tekst prijedloga izmjena i dopuna Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) Federacije Bosne i Hercegovine koji treba da ide u parlamentarnu proceduru.

Čekalo se, kako kaže Halilović, samo još očitovanje o dogovoreno Zakonodavno-pravnog odjela, te Ministarstva finansija FBiH. Iza dogovora, navopdi stoji federalni premijer, njegova dva zamjenika, kao i ministar rada i socijalne politike FBiH.

Dostignuti nivo penzija se neće mijenjati

Kada je u pitanju dostignuti nivo prava penzionera u FBiH, uvjerava, on se neće mijenjati, te nema razloga za strahovanja da će primanja sadašnjim penzionerima biti umanjena ni za jednu marku.

“U članu 79. izmjena i dopuna Zakona o PIO Federacije BiH i gdje se veže rast penzija za rast plata i troškova života u omjeru 60 naprema 40, uzimajući povoljniji parametar za utvrđivanje postotka usklađivanja penzija za penzionere, jasno stoji da se dostignuti nivo penzija neće smanjivati bez obzira kakvi će biti parametri oko usklađivanja.

“To znači da uopšte nije upitno i neće doći do smanjenja niti jedne penzije sadašnjim penzionerima, a budući penzioneri nakon izmjena i dopuna Zakona o PIO FBiH biće novi obračun. Tako da u ovom momentu ne mogu reći koji će to biti iznos, ali minimalne penzije penzionera zaključno sa 31. decembrom 2025. godine nisu upitne i neće doći do smanjenja niti jedne marke”, navodi Halilović, a prenosi Slobodna Bosna.

Određivanje parametara

Tvrdi da tokom prvog usklađivanja penzija u januaru 2026. godine očekuju da dođe do značajnog ratsa penzija u Federaciji BiH.

Kako je rekao, po svim projekcijama procjene su da usklađivanje penzija u Federaciji BiH 2026. u januaru bude iznad 17 posto s obzirom da će se uzeti parametri iz 2025. godine

Sljedeće usklađivanje trebalo bi biti u julu mjesecu, a u obzir će se uzeti parametri iz prvih šest mjeseci 2026. godine. Ako se uzme u ozbir da plate rastu ali i troškovi života za očekivati je isto značajnije povećanje penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri na rubu dostojanstva: Umjesto brige dobijaju obećanja

Iako su godinama gradili društvo, mnogi danas žive na rubu egzistencije.

Godinama su radili i doprinosili, a danas mnogi penzioneri jedva sastavljaju kraj s krajem. Umjesto zaslužene brige i mira, suočavaju se sa niskim penzijama, visokim trškovima i osjećajem da su odbačeni i nedovoljno poštovani, jer u svim segmentima društva su zapostavljeni.

O penzionerima niko ne vodi računa

“Jedva čekaju da svi pokrepaju, da umru. Djeca ne poštuju roditelje, ovo država ne misli o ljudima, ljudi su dali mladost, ljudi su dali život, po 40 godina staža, umjesto da se nagrade, ne treba da se obogate, samo da prežive, ne mogu ni preživjeti”, poručuje ogorčeni penzioner.

“Mi penzioneri, pogotovo samci, udovci, rastavljeni… žive sami sa sobom. Deveraju kako znaju i umiju. Nažalost, nema više drugarstva, prijateljstva, jaranstva – to je druženje sve falsifikat”, govori penzioner iz Sarajeva, a prenosi N1.

“Kad se pogleda sve, sagleda, vidi se da o penzionerima niko ne vodi računa. Jednostavno su prepušteni sami sebi ili da neko, njihov predstavnik kojeg je vlada delegirala, da u njihovo ime odlučuje kolika će biti minimalna penzija”, dodaje jedan sagovornik.

“Ja ne znam kako njih nije sramota da uporede – ‘najveća je ovoliko, najniža onoliko’. Ja ne bih govorila koliko je najveća, onda bih ćutala. Ovdje je ili vrh bogat ili onaj najjadniji, najniži, nema srednjeg staleža i oni Evropa, ići ćemo u Evropu, ma ići ćemo znate kad, nikad”, zaključuje penzionerka.

Umjesto podrške samo obećanja

Njihove priče slične su širom zemlje, većina penizionera živi s minimalnim primanjima, uz rast troškova života. Umjesto podrške i pomoći dobijaju minimum ili samo obećanja.

“Mi smo se potrudili da povećamo transfere koji se odnose na njihovu rehabilitaciju i njihovo banjsko liječenje, potrudili smo se da unaprijedimo rad njihovih udruženja i sve ono što su oni tražili izuzev ovog dijela koji uskoro treba da riješimo a koji se odnosi na samo povećanje penzija”, kaže Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH.

Malo se računa vodi o psihičkom stanju

Osim osnovne finansijske pomoći koju nadležni izdvajaju, malo računa se vodi o psihičkom stanju osoba treće životne dobi. Starije osobe često se osjećaju usamljeno, nedivljivo, izolovano, ili kao teret, jer upravo sistem nema razvijene mehanizme da ih aktivno uključi u društvo.

“Prelaz iz svakodnevnice, radnih zadataka, u penziju zna biti i finansijski i emotivno težak. Zato je važno da se penzioneri uključuju u različite aktivnosti, da volontiraju, da se bave svojim unucima, da budu u određenim zadacima ili igrama da bi sačuvali svoje mentalno zdravlje. Jako je važno da i u starijoj dobi ostanemo mentalno zdravi. Mentalno zdravlje dolazi iz čistog uma. Recikliranje negativnih emocija dovodi do progresa, do motivacije i ciljeva, a cilj nas uvijek drži u životu”, pojašnjava psihiloginja Alma Mahmutović Katica.

Radili su i zaradili penzije, a danas se bore za dostojanstvenu starost. Njihov položaj najbolje govori o tome koliko kao društvo cijenimo trud i godine koje su ostavili iza sebe.

Više o ovoj temi:

Veći minimalac penzionere gura na ivicu siromaštva (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na:

Domovi za starije u FBiH pojačavaju zaštitu nakon tragedije u Tuzli

U Registru ustanova za smještaj starijih i iznemoglih osoba na području Federacije BiH, prema posljednjim podacima, je 47 domova i centara.

Najviše je privatnih, više od 30, dok je onih čiji su osnivači opštine, gradovi i kantoni njih 10, a pet je onih koje su osnovale nevladine organizacije.

Osnivač jedne takve ustanove je Federacija BiH.

Nijedan propust

Međutim, na nivou FBiH ne postoji inspektorat socijalne zaštite ali postoje, takve kantonalne inspekcije. Tragedija u Domu penzionera Tuzla je pokazala da je potreban viši nivo nadzora nad tim ustanovama, ali i sistem prevencije.

Gotovo sve javne ustanove za smještaj starijih imaju uredne planove evakuacije, elaborate, obuku osoblja, redovne vježbe, dovoljan broj vatrogasnih aparata, adekvatnu hidrantsku mrežu, obučeno osoblje, ali su svjesni da se u tom sistemu ne smije desiti nijedan propust, kako nam potvrđuje Damir Jukić, direktor JU Penzionerski dom sa stacionarom u ZDK.

“To ne smije biti mrtvo slovo na papiru. Naš sustav je reagirao na vrijeme kada smo u maju imali požar, nasreću, samo s materijalnom štetom i kompletna reakcija svih nas u tom lancu je pokazala da propusta ne smije biti. Poduzeli smo i prije toga određene mjere, kako bismo zaštitu od požara podigli na još viši nivo i krajem prošle godine smo ugradili automatski sustav za dojavu požara koji je koštao 209.000 KM, a za što nam je sredstva osigurala Vlada ZDK. Čak je bilo priče kako je to puno, kada su ljudski životi u pitanju ništa nije puno”, kaže Jukić, a prenosi Aavaz.

U cijeloj priči, naglašava, idu korak dalje, jer namjeravaju, pogotovo nakon tragedije u Tuzli nabaviti sprinkler sisteme za gašenje požara.

Vjeruje da će i za taj projekt imati podršku Vlade ZDK. To je prioritet i u KJU Gerontološki centar Sarajevo, čiji nam direktor, Mirza Musa kaže kako ova ustanova ima redovne nadzore od kantonalne inspekcije.

Zakonske obaveze

“Kao ustanova ispunjavamo sve zakonske obaveze, kada je u pitanju protivpožarna zaštita. Redovno ažuriramo planove, servisiramo protivpožarne aparate, obučavamo osoblje, imamo jako moderan vatrodojavni sistem, evo, krajem mjeseca smo svakako planirali veliku protivpožarnu vježbu. Međutim, broj nepokretnih osoba prevazilazi svaki plan evakuacije. I stoga smo se fokusirali na projekt nabavke sprinklerske mreže, dakle, da instaliramo te prskalice koje smanjuju ili gotovo eliminišu smrtnost u slučaju požara, a i sprečavaju širenje vatre”, govori Musa.

Također, ukazuje na to da je zgrada Gerontološkog centra stara 70 godina i da je neophodno promijeniti sve instalacije.

“Mi to činimo dio po dio. Ostaje nam ta borba, jer zakonske obaveze koje ispunjavamo nisu dovoljne da zaštitimo ovaj broj nepokretnih ljudi”, iskren je Musa.

Od sramote do potrebe i pravila

“Prije 20 ili 30 godina, možda je bila sramota nekog ostaviti u dom. Sada je to potreba, a vjerujem za koju godinu to će biti pravilo. Nisu domovi za starije zatvori. Naravno, u svakoj ustanovi gdje postoje propusti, gdje se događa da ne pružaju adekvatne usluge, neko mora odgovarati. Naši domovi moraju biti mjesta ugodnog življenja”, poručuje Jukić.

Pročitajte još:

Penzioneri vježbali evakuaciju u slučaju požara

Ranije ukazivano na loše stanje u Domu penzionera u Tuzli

Ljudski faktor i mali broj zaposlenih najčešći uzroci požara

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Tragedija u staračkom domu: Ko brine o osobama treće životne dobi (VIDEO)

Tragedija u staračkom domu u Tuzli, u kojoj je živote izgubilo deset štićenika, ponovo je otvorila pitanje – ko brine o osobama treće životne dobi u Bosni i Hercegovini i zašto o njima govorimo tek kada se dogodi nesreća?

Jesu li uslovi u domovima dostojni života, ili se o tome ćuti? Liste čekanja su duge, kapaciteti nedovoljni, a cijene boravka često prelaze osnovna primanja penzionera.

U Federaciji BiH socijalna zaštita je nadležnost opština, gradova, kantona i entiteta. Na području Kantona Sarajevo postoji samo jedna javna ustanova za smještaj starijih osoba – Kantonalna javna ustanova „Gerontološki centar“.

Život u domu mirniji i sigurniji

Muharema Kapo jedna je od 345 korisnika ovog doma. Na trećem spratu, uz pomoć osoblja, već više od dvije godine živi, kako kaže, mirnije i sigurnije nego ranije.

“Imam jesti, imam sve, peru nas, kupaju nas, kud ćeš bolje. Da sam kući, ne bih nikad to mogla. Ima osoblje koje te izvede u šetnju, ovo je naša kuća, naša svetinja”, kaže za BHRT Muharema.

Slično misle i Brigita i Rahima, koje ističu da dom nije samo mjesto za odmor, nego i za društvo, kreativnost i brigu.

“Bila sam u privatnom domu, ali sam molila djecu da me prebace ovdje. Ovdje mogu da se družim i da se bavim svojim aktivnostima”, kaže Brigita.

“Domovi su prihvatljivi, cijene su realne, ali penzije su male. Nama je ovdje lijepo, uživamo, a drugi za nas rade”, dodaje Rahima.

Cijene boravka zavise od zdravstvenog stanja korisnika. U privatnim domovima one mogu doseći i do 2.000 KM. U javnim ustanovama, poput Gerontološkog centra, one se kreću između 700 i 1.000 KM mjesečno.

“Smještaju se odmah osobe u stanju socijalne potrebe koje dolaze preko Centara za socijalni rad. Nakon njih slijede porodice šehida, RVI, pa korisnici koji sami potpisuju ugovor”, pojašnjava viša stručna saradnica Sanela Đešević.

Nadzor redovan uz inspekcijske kontrole

Iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS navode da se nadzor nad radom Gerontološkog centra redovno provodi putem socijalne, zdravstvene i sanitarne inspekcije.

“Kontrolišu se higijenski, tehnički i stručni standardi, kao i zakonitost postupanja prema korisnicima. Vlada Kantona Sarajevo učestvuje u finansiranju ustanove kroz budžetska sredstva i odobravanje cjenovnika”, navode iz Ministarstva.

U domu u Tuzli, kako tvrde odbornici Gradske skupštine, uslovi nisu bili zadovoljavajući. Na lošu situaciju upozoravalo se ranije, ali bez adekvatne reakcije institucija.

“Čitav sistem koji je trebao da reaguje ranije – zakazao je. Nema odgovornosti jer se zakoni ne provode”, ističe Vehid Jahić, predsjednik Stranke penzionera Gradske organizacije Tuzla.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić dodaje da problem počinje i prije nego što domovi prime prve korisnike – već u samoj gradnji.

“Pravila gradnje su iz bivšeg sistema i ne zadovoljavaju današnje standarde. Imate situaciju da kroz vrata ne možete provući bolesnički krevet”, upozorava Delić.

Korisnici Gerontološkog centra poručuju da starenje ne smije značiti preživljavanje, već dostojanstven život uz pažnju i sigurnost.

Uz 24-satnu brigu i posvećenost osoblja, za mnoge je ovaj dom mjesto nade i mira. Povjerenje u ljude koji o njima brinu, kažu, jedino je što im je ostalo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerima ZDK uz novembarsku penziju pomoć od 100 KM

Vlada Zeničko-dobojskog kantona osigurala je novac za pomoć penzionerima ZDK, koja će uz novembarsku penziju iznositi po 100 KM.

Na sastanku u kantonalnom Ministarstvu finansija dogovoreno je da će Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice unutrašnjom preraspodjelom za tu namjenu osigurati 400.000 KM, dok će Ministarstvo finansija takođe unutrašnjim preraspodjelama osigurati 3.058.500 KM.

Pomoć penzionerima ZDK bila je tema razgovora kojem su prisustvovali ministri  Dženana Čišija i Antonio Šimunović.

“Pomoć od 100 KM dobiće penzioneri sa minimalnom penzijom te penzioneri sa srazmjernim penzijama čije penzije su ispod minimalne penzije u Federaciji BiH. Sredstva će biti doznačena Federalnom fondu za PIO/MIO, koji će pomoć od po 100 KM isplatiti uz penziju za novembar”, saopšteno je iz Pres službe ZDK kantona.

Inače, Fond PIO/MIO nedavno je isplatio penzije za oktobar, a o tome možete više pročitati ovdje.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Tragedija u Domu penzionera pokazala ozbiljne sistemske nedostatke

Sistem socijalne zaštite na marginama i tragedije koje se ponavljaju – stanje je kojem je prepuštena jedna od najranjivijih kategorija bh. društva.

Na sve to, Federacija još nije uspostavila inspektorat socijalne zaštite, koji bi vršio kontinuiran nadzor u domovima za stare, iznemogle i osobe s invaliditetom.

Resorno federalno ministarstvo priznaje – socijalna zaštita je devastirana, stavljena na margine, niko se njome ozbiljno ne bavi.

Problemi u sistemu socijalne zaštite u Federaciji BiH

Minimalni standardi za ustanove koje brinu o najranjivijim kategorijama u Federaciji nisu uspostavljeni. Inspektorat koji bi vršio nadzor i ukazivao na nepravilnosti jedan je najvažnijih koraka ka sprečavanju tragedija, ali i nehumanih uslova u kojima borave štićenici.

Na putu ka spašavanju sistema socijalne zaštite, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike još prije dvije godine uputilo je u proceduru izmjene Zakona o inspekcijama. Član Zakona koji bi omogućio osnivanje inspektorata za socijalnu i dječiju zaštitu već dvije godine stagnira.

„Pozivam svog kolegu ministra pravde da što prije uputi u proceduru izmjene i dopune Zakona o inspekcijama kako bi bio uspostavljen inspektorat socijalne zaštite“, kazao je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH.

Nedostatak inspektora i minimalnih standarda

Bez inspektorata nema kontrole – kao ni odgovornosti. Rezultat toga je čekanje na izmjene zakona već dvije godine. Za to vrijeme, dvije nesreće u Federaciji. Jedna s tragičnim posljedicama u Tuzli, druga, srećom, bez žrtava – u Zeničko-dobojskom kantonu jer je sistem reagovao na vrijeme.

„Ukoliko nema vatrogasnog sistema ljudski faktor ne može puno učiniti. Uz vatrodojavni sistem, brzu reakciju i obučeno osoblje, pokazalo se da je potrebno imati kvalitetnu opremu“, istakao je Damir Jukić, direktor JU Penzionerski dom sa stacionarom ZDK-a.

Primjer dobre prakse i preporuke za poboljšanja

Nadležnosti su svima poznate, kao i preporuke da osobe koje borave u domovima za stare, iznemogle i osobe s invaliditetom trebaju biti stacionari na spratovima koji su bliži prizemlju. Takav primjer je Gerontološki centar u Sarajevu.

“Svaka tragedija prouzroči da pokušamo biti još bolji i jači a naročito mi koji radimo s ljudima. Na nama je jedan poseban fokus”, navela je Sanela Đešević, socijalna radnica u Gerontološkom centru Sarajevo.

A bolje može biti kada sigurnost i svakodnevna disciplina zaista postanu moralna dužnost svih nas. Ne smije izostajati ni stalna edukacija osoblja uz podršku nadležnih.

“Trudimo se svi da zadovoljimo barem one minimalne standarde, to se ne smije uopšte postavljati u pitanje. Sigurnost je takva da ona nije stvar naše odluke nego mora biti pod moranje”, podcrtala je Ines Alagić, direktorica Doma za starije i nemoćne Villa Adriana Bihać.

Suština je da se sistem mora pozabaviti socijalnom zaštitom. Izostanak zakonskih regulativa i rascjepkan sistem, odgovornost gotovo uvijek bacaju u drugi plan.

Podijeli tekst sa drugima na: