Penzionerki Dragici cvijeće daje smisao za život

Kada se u gradiškoj ravnici javi zora, a prve zrake sunca ukažu na njenom prozoru, Dragica Lendić prije ustajanja pomisli na svoje raznobojne ruže, grudvaste hortenzije, mirisne bijele ljiljane, loptastu majsku ružu, trubasti crveni puzavac, hrizanteme čarobnih boja…

“To je cvjetni svijet koji mi daje smisao za život”, priča Dragica, dugogodišnja stanovnica Doma za stare osobe “Rezidencija Bakić” u Gradišci, zagledana u saksijske, baštenske i ukrasne stablašice.

Po tome je svaki njen dan gotovo isti, naročito od ranog proljeća do kasne jeseni.

“Od ustajanja do počinka, od jutra do večeri, koliko god sam na nogama, moje misli su u cvijeću. Među cvijećem. Zagledam svaki listić, svaki pupoljak i cvijet. Zalijevam, prihranjujem. Posmatram. Kada vidim velike cvjetove, jarkih boja, srce mi je puno.”

Tako Dragica opisuje svoje dane u domu i vrt u kojem je pronašla životni smisao:

“Na kraju dana odredim, isplaniram šta ću raditi sljedećeg jutra i narednog dana. U vrtu uvijek ima posla. To je za mene najvažnije. Sa cvijećem razgovaram. Tu se najbolje osjećam. Postoji narodno vjerovanje da cvijeće uspijeva, raste, cvjeta i napreduje kada se sa njim razgovara, kao sa čovjekom, sa osobom. Ja u to vjerujem.”

Kreativni poslovi
Dragica Lendić u svojoj sobi, kada je vani loše vrijeme, ili suviše vruće, ima svoje umjetničke preokupacije.

To su vijenci od kamenčića, leptiri od pletiva, kompozicije od grafitnih olovaka, drvene kutije sa motivima cvijeća i životinja, slike od kartona, ptice od novinskog papira, slike sastavljene od puzli…

To je njen svijet čarolije u koji je ušla u penzionerskim danima. Ranije nije imala vremena za to, jer je bila domaćica, radnica, brinula o djeci i porodici.

Posvetila se umjetnosti, kaže, punim srcem, iskreno i do kraja kada je završila radni vijek i prigrabila više slobodnog vremena.

“Radeći kreativne poslove, osjećam se opušteno, zadovoljno. To me usrećuje… Moja preokupacija je umjetnost, ili se meni bar tako čini. Svaki put kada na hodniku prođem pored svoje slike od puzli, ona me ozari”, povjerila nam se Dragica, penzionerka sa umjetničkim darom.

Materijale pronalazi u prirodi

“Kamenčiće biram, sakupljam, tragam za njima svuda, na ulici, u parku… Izdvajam žute, bijele, šarene, nesvakidašnjih oblika. U svemu iz svog okruženja prepoznajem korisne, upotrebljive materijale i ideje.”

Naša sagovornica u svemu što je okružuje prepoznaje umjetnost koju je izvajala priroda.

Ona, kaže, samo nastoji na to ukazati, ili malo drugačije posložiti, kako bi naglasila i svoju ulogu u tome.

Ispunjen život
Dragica Lendić, djevojački Radić, porijeklom je iz Gašnice, četrdeset godina živjela je u Lipovači, prigradskom naselju Gradiške, a posljednjih nekoliko godina boravi u Domu za stare osobe. Ona je pozitivan primjer svojoj generaciji, ali i mlađima.

“Optimizam i vjera u život moji su aduti. Svaki trenutak samostalno sam ispunila aktivnostima koje volim. Sve što činim, mene usrećuje, ohrabruje, podstiče. Svakog dana biram i uzimam samo najljepše od života. Iz prirode, svoga okruženja. Zato je moj život ispunjen.”

Pozitivne emocije dijeli sa drugima, potomcima, komšijama, osobama koje slučajno sreće na ulici, upoznaje u domu ili u gradu, pišu Nezavisne. 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatno vježbanje i zdravstveni pregledi za mostarske penzionere

U Mostaru je u utorak (2. jun, 2026. godine) počelo četvrto izdanje projekta, “PokreniMo”, namijenjenog osobama treće životne dobi. Cilj je promovisanje fizičke aktivnosti, zdravih životnih navika i socijalnog uključivanja penzionera.

Projekat organizuje Služba za kulturu Grada Mostara u saradnji sa Sportskim savezom Grada Mostara, Sveučilištem u Mostaru, Univerzitetom “Džemal Bijedić” te Domom zdravlja Mostar.

Vježbanje u parku i preventivni pregledi

Centralni dio programa tokom naredna tri mjeseca biće organizovano vježbanje u parku Zrinjevac. Vježbe će biti tri puta sedmično – ponedjeljkom, srijedom i petkom.

U okviru programa „Race 2 – prevencija kardiovaskularnih bolesti“ učesnici će moći besplatno da prekontrolišu krvni pritisak te nivo šećera i lipida u krvi. Kroz projekat “Before Time” biće predstavljene aktivnosti usmjerene na prevenciju bolesti povezanih sa humanim papiloma virusom (HPV).

Podrška gradskih vlasti i stručne javnosti

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić kazao je da je riječ o projektu koji se uspješno sprovodi već četiri godine. Usmjeren je na poboljšanje kvaliteta života osoba starije životne dobi.

“Ovo je jedan od meni lično simpatičnijih projekata, nastao na ideji od prije četiri godine da se moramo više posvetiti ljudima u trećoj životnoj dobi. Evo, od tada se svake godine okupimo u parku Zrinjevac i generalno sam presrećan kada ujutru krenem na posao i vidim ih kako se druže”, izjavio je Kordić.

Možda vas interesuje i ovo:

Uživanje u trećem dobu: Ideje za aktivan i ispunjen život

Dodao je da je veoma važno penzionere „staviti u fokus, brinuti se o njima te im pokazati koliko se cijeni sve ono što su oni radili za nas“, naglasivši zahvalnost svima koji su uključeni u organizaciju.

„O doprinosu zdravlju, kao ljekar ne trebam posebno ni da govorim. Jasno je koliko je važno da smo treću dob izvukli iz kuće, da svako jutro vježbaju, sigurno im to prija“, zaključio je Kordić.

Pozitivan odziv i tradicija druženja

Viši sportski menadžer u Sportskom savezom Grada Mostara Dženan Šuta istakao je da se proteklih godina u prosjeku prijavljivalo sedamdeset penzionera. Rekao je da je jedna grupa od 35 ljudi bila zaista redovna na svakom treningu. Oni su prilagođavali svoje obaveze vježbanju u parku.

„Onima koji se još nisu prijavili, poručio bih da je poziv otvoren. Mogu nam se priključiti, pokušati, vidjeti da je to jedna dobra ekipa, da tu vlada dobro raspoloženje. Generalno su iskustva više nego pozitivna. Često srećemo naše korisnike, učesnike iz prošlih godina. Ti naši sugrađani su sa nestrpljenjem očekivali da opet krenemo sa današnjom aktivnošću“, izjavio je Šuta.

Naglasio je da su fakulteti ponudili svoje profesore i asistente koji će na stručan način prenijeti svoje znanje i prilagoditi fizičke vježbe svim učesnicima.

Predsjednik Udruženja penzionera „Neretva“ Tomislav Primorac istakao je da se projekat „#PokreniMo” pretvara u jednu lijepu tradiciju.

“Očigledno se ova ideja pokazala izvanrednom, jer poruke podrške dobijamo i iz ostalih dijelova Federacije. Fizička rekreacija u parku, to je danas prema mišljenju ljekara najbolja terapija za starije osobe”, izjavio je Primorac.

Naglasio je da se nakon treninga tokom sedmice program nastavlja neobaveznim druženjem u prostorijama Udruženja „Neretva“.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prva grupa penzionera otišla na banjsko liječenje

Iz Novog Grada danas je na besplatnu rehabilitaciju u Banju Mlječanica otputovalo 47 penzionera, po programu Vlade Republike Srpske.

Predsjednik Udruženja penzionera u Novom Gradu Nedeljko Zgonjanin rekao je Srni da će ove godine ukupno 128 penzionera iz ove lokalne zajednice sedam dana besplatno boraviti u banjama u Republici Srpskoj.

“Udruženje penzionera je obezbijedilo besplatan prevoz autobusom u banju. Ostali penzioneri na besplatnu banjsku rehabilitaciju u Teslić idu u avgustu”, rekao je on.

Zgonjanin je rekao da će od 9. juna još 30 penzionera iz Novog Grada boraviti u Banji Mlječanica, uz podršku opštine Novi Grad.

On je objasnio je opština plaća 60 odsto troškova, a korisnici 40 odsto.

Zgonjanin je rekao da će za sve odlaske na banjsku rehabilitaciju Udruženje penzionera obezbijediti besplatan prevoz autobusom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srpske i Srbije družili se u Istočnoj Ilidži

Udruženje penzionera opštine Istočna Ilidža organizovalo je  tradicionalno druženje penzionera Republike Srpske i Srbije.

Kako navodi predsjednik Udruženja penzionera Istočna Ilidža Radenko Šehovac ovo druženje je okupilo 293 penzionera iz različitih krajeva Srpske i Srbije.

Naglasio je da druženje nije samo prilika za razgovor i zajedničko provođenje vremena već  i način da se njeguje prijateljstvo i razmjenjuju iskustva.

Šehovac se posebno zahvalio Opštini Istočna Ilidža, jer kako je naveo, rukovodstvo i zaposleni uvijek podržavaju sve aktivnosti Udruženje penzionera.

“Penzioneri predstavljaju važan stub našeg društva i neizostavan su dio svake zajednice, pa tako i opštine Istočna Ilidža”, rekao je on.

Iz Opštine Istočna Ilidža navode da su penzioneri svojim dugogodišnjim radom, iskustvom i zalaganjem dali nemjerljiv doprinos razvoju opštine. Njihova mudrost i životno iskustvo danas su dragocjeni za sve generacije.

“Upravo zbog toga Opština Istočna Ilidža sa velikim poštovanjem podržava rad Udruženja penzionera. Podržava i aktivnosti koje okupljaju naše najstarije sugrađane”, rekli su iz Opštine.

Kako dodaju, penzioneri zaslužuju pažnju, poštovanje i zahvalnost, jer su svojim trudom gradili temelje društva u kojem danas živimo.

Opština će i u budućnosti nastaviti da bude oslonac penzionerima. Njegovaće međugeneracijsku solidarnost i stvarati ambijent u kojem će se svaki penzioner osjećati cijenjeno, sigurno i uključeno u život zajednice.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Zabrinjavajuća karta: Koji narodi najbrže stare u Evropi?

Evropa ubrzano stari, a Hrvatska se nalazi među zemljama s najstarijim stanovništvom na kontinentu.

Medijalna starost predstavlja dob koja dijeli populaciju na dva jednaka dijela.

Polovina stanovništva mlađa je od tog broja godina, dok je druga polovina starija.

Demografi ovaj pokazatelj smatraju jednim od najvažnijih za razumijevanje procesa starenja stanovništva, prenosi Nova.rs.

Karta Eurostata pokazuje da Hrvatska pripada grupi evropskih zemalja s izrazito starom populacijom.

Starije od Hrvatske trenutno su Italija s medijalnom starošću od 49,1 godine, Portugal i Bugarska s po 47,3 godine, kao i Grčka s 47,2 godine.

Stanovništvo Evrope stve starije

S druge strane, među najmlađim zemljama u Europi izdvajaju se Turska s 34,4 godine, Island s 37,2 godine i Irska s 39,6 godina. Razlika između najmlađih i najstarijih evropskih država danas iznosi gotovo 15 godina, što pokazuje koliko su demografske promjene postale izražene širom kontinenta.

Eurostat navodi da je medijalna starost u Evropskoj uniji u posljednoj deceniji porasla za više od dvije godine, uglavnom zbog manjeg broja rođenih i sve većeg udjela starijeg stanovništva.

Demografsko starenje stvara probleme

Demografsko starenje već sada utieče na tržište rada, penzioni sistem i zdravstvenu zaštitu u velikom dijelu Evrope.

Zemlje Balkana posebno su pogođene zbog masovnog iseljavanja mlađeg stanovništva.

Uz Hrvatsku, vrlo visoku medijalnu starost imaju i Srbija s 45,4 godine, Slovenija s 45,5 i Mađarska s 44,8 godina. Bosna i Hercegovina nije uvrštena na ovu mapu.

Iako je Evropa uopšte među najstarijim regijama svijeta, razlike između država su velike.

Dok neke zemlje pokušavaju nadoknaditi manjak stanovništva imigracijom, druge se suočavaju s ubrzanim pražnjenjem manjih gradova i sela.

Prema procjenama Evrostata, proces starenja stanovništva tek će se ubrzavati u narednim decenijama. Medijalna starost u Evropskoj uniji do kraja vijeka mogla bi preći 50 godina.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

“Učitelji” obilježavaju 54 godine mature i pozivaju kolege na druženje

Na mjestu gdje se danas nalazi Prirodno-matematički fakultet u Banjaluci nekada je radila Učiteljska škola. Posljednja generacija maturanata tu je ispraćena davne 1972. godine.

Nakon 54 godine, oni se ponovo okupljaju da obnove uspomene za koje, kako kažu, nisu izblijedile.

Bivši maturanti Simo Tošić i Јelena Blagojević kažu u razgovoru za  Јutarnji program RTRS-a, da iako su prošle 54 godine od njihovog rastanka, sjećanja na profesore, drugarstvo i školske dane nisu izblijedila.

Mnogi od njih nisu se vidjeli više od 50 godina, te uzbuđenje ne kriju.

Kažu, ovo je prilika da se prisjećaju anegdota i vremena koje su proveli u školskim klupama.

Možda vas interesuje i ovo:

“Trgovci” u Prijedoru proslavili 50 godina mature

Tošić, učenik posljednje generacije Učiteljske škole ističući da bi tu školu ponovo trebalo uvesti u obrazovni sistem.

“Učiteljska škola je formirana 1931. godine i ugašena 1972. godine. Pozivam sve one koji su završili i išli u Učiteljsku školu da se odazovu u subotu na druženje i okupljanje u 11 časova”, rekao je Tošić.

Jelena Blagojević, takođe maturant Učiteljske škole kaže da se mnogi nisu vidjeli i pedeset godina. Naglašava da je radost ponovo vidjeti te ljude.

“Pozivam sve da dođu u dvorište Učiteljske škole u 11 sati. Poslije toga ćemo sići u našu salu za fizičko nekada, a danas u amfiteatar Prirodno matematičkog fakulteta i tu se prisjetiti uspomena”, rekla je Blagojevićeva.

Inače, u Učiteljsku školu išao je i pisac Branko Ćopić, ali i Vlado Milošević, akademik po kojem Muzička škola danas nosi ime.

Podijeli tekst sa drugima na:

“Trgovci” u Prijedoru proslavili 50 godina mature

Nekadašnji učenici bivše Trgovačke škole u Prijedoru okupili su se na proslavi povodom 50 godina mature.

Susret generacije, u kojem su pretežno bile žene, obilježen je toplim zagrljajima i radošću zbog ponovnog susreta nakon toliko godina.

Do sada su se tri puta sastali, a odziv bivših maturanata i ovaj put bio je odličan. Od njih 36, koliko ih je bilo u odjeljenju, proslavi se odazvalo dvadesetak nekadašnjih školskih drugarica.

Drena Iguman nije skrivala emocije.

„Baš sam presrećna. Baš dugo se nismo vidjeli. Žao nam je što nema nijednog našeg profesora. Naš razrednik Sefer Hadžalić prošle godine je umro, ali smo se uspjeli sastati. Sastali smo se i kad smo slavili dvadeset pet godina mature, u većem krugu. Evo, sad, nakon pedeset godina, fala Bogu, svi smo tu. Presrećna sam”, kaže Drena.

Ljiljana Komnenović je u ovoj školi pronašla i životnog saputnika.

„Udala sam se za profesora koji je predavao ovdje. Poslije završetka škole vjenčali smo se, tako da od tada nosim prezime Komnenović”, ispričala je Ljiljana, koja je ujedno bila i glavni organizator proslave mature.

Na godišnjicu mature došle iz Amerike

„Mnogo pristojna generacija smo bili, da se razumijemo. To je bilo posebno vrijeme. Tada su bili profesori profesori, i učenici učenici. Dvije koleginice su došle, jedna iz Mičigena, jedna s Floride, što je zaista nešto posebno. Drago mi je, jer zamislite, letjeti toliko sati avionom. Nažalost, neki se nisu odazvali. Ima nas dvadesetak, a bilo nas je možda 36 u odjeljenju. Pet koleginica, nažalost, preminulo je u međuvremenu. A svi ostali smo tu i živi smo. Sedma decenija je već na pragu. Ne znamo šta očekivati. Sretni smo zbog druženja, zaista. Ja sam baš uzbuđena, onako posebno, zbog svega što se danas dešava”, rekla je Komnenovićeva.

Maturirali 1976. godine

Suada Nasufović sa suzama u očima prisjetila se školskih dana.

„Bili smo složni. Bili smo dobri. Razrednik nam je bio Hadžalić. Volio nas je i mi smo njega voljeli. Umro je. Živim dobro u Americi, samo treba raditi. Ja sam zadovoljna. Nedostaje mi Prijedor, nedostaje mi familija, nedostaju mi drugari i drugarice. Bila sam i prošle godine i pretprošle, a evo sad sam došla specijalno za proslavu mature”, kazala je Suada.

Nakon zajedničke fotografije u učionici, maturanti iz 1973/76. godine nastavili su druženje u dobrom raspoloženju u jednom prijedorskom restoranu, piše Kozarski vijesnik.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vitalan penzioner: Profesor aktivan i u devetoj deceniji života

U vremenu kada mnogi već odavno uspore ritam života, profesor srpskog jezika i književnosti u penziji Ratko Joveš (82), pokazuje da vitalnost ne poznaje godine.

U devetoj deceniji života i dalјe je fizički aktivan. Vezan za tradiciju i obećanje koje je dao još kao dječak. Ratko se zavjetovao roditelјima da će uvijek obilaziti i obrađivati porodično imanje u Petrovom Gaju.

“Kao gimnazijalac sam shvatio da je moja misija da pomognem svojoj porodici i da im obezbijedim bolјe uslove za život. Moj otac je radio svega 10 godina, nije imao penziju. Moji roditelјi nisu imali primanja. Živjeli smo od onog što sami proizvedemo. Ja sam kod komšije sedam dana gazio zemlјu za ciglu koju je on pekao da bih sebi kupio hlače. To me nije obeshrabrilo, ali sam znao da ako završim školu, da su meni sva vrata otvorena. Tako je i bilo”, priča Ratko, a prenosi Kozarski vijesnik.

Voćnjaku posvećuje posebnu pažnju

Školovao se Ratko i zaposlio kao profesor, ali je često, nakon što napusti učionicu, zavrtao rukave i odlazio da radi na porodičnom imanju.

Danas, na tom istom imanju prostiru se usjevi pšenice i raži, ali i stari voćnjak kojem Ratko posvećuje posebnu pažnju. Voćnjak obnavlјa strplјivo i temelјno, vjerujući da svako stablo nosi dio porodične istorije. Uz to, posjeduje i kombajn iz 1983. godine.

“Kada završim sa nastavom, dođem ovdje, uđem u traktor i na njivu. Tri traktora sam imao, radio sam i drugima i zarađivao. Mogao sam raditi i po danu i po noći, jer sam imao sve uslove za to. Tada sam imao bolјe grijanje i hlađenje u traktoru, nego u mercedesu. Tako sam to održavao, a to je moj otac jako volio. Kada sam kupio kombajn, samo jedan čovjek u selu ga je imao, a svaka kuća je sijala žito”, priča Ratko.

Košenje trave donosi mu mir

Posebnu vrijednost imanju daje stara rodna kuća i ambar iz 1856. godine, sagrađen iste godine kada je rođen Nikola Tesla. Ovi objekti nisu samo građevine, već svjedoci vremena i trajanja, koje Ratko brižno čuva od zaborava.

Ipak, među svim poslovima, jedan mu je posebno drag. Košenje trave, kaže, donosi mu poseban mir i zadovolјstvo. Uređeno dvorište za njega nije samo pitanje estetike, već i priprema za najdraže trenutke. Dolazak djece i unučadi za Svetog Iliju. Tada imanje ponovo oživi u punom smislu.

“Ponosan sam otac četvoro djece i četvoro unučadi. Ja ovdje kosim deset puta, da bi oni došli za Svetog Iliju, da se okupimo na našem imanju. Srećan sam zbog toga, barem se nadamo jedni drugima, da se vidimo i da uživamo zajedno”, kaže Ratko.

U zdravom tijelu zdrav duh

Ratko Joveš svoj život vodi jednostavnom, ali snažnom filozofijom, sažetom u latinskoj izreci: „Mens sana in corpore sano“ – „Zdrav duh u zdravom tijelu“. Nјegov primjer pokazuje da ta misao nije samo fraza, već način života koji donosi dugovječnost, snagu i unutrašnji mir.

U vremenu brzine i zaborava, priča Ratka Joveša podsjeća na vrijednosti koje ne blijede. Porodicu, rad i datu riječ koja traje cijeli život.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ima 100 godina, a trči, vozi auto, pčelari i čita bez naočala

Dok mnogi u poznim godinama vode bitku sa zdravljem, Slavko Pantić iz Usoraca kod Oštre Luke juče je na skroman način obilježio nevjerovatan jubilej – 100. rođendan.

Ovaj vitalni starac, rođen 7. maja 1926. godine, i dalje vozi automobil, svakodnevno trči, bavi se pčelarstvom i bez naočala čita i piše.

Pravu proslavu, kaže, porodica tek sprema.

“Djeca su odlučila da se svi okupe za desetak dana pa ćemo onda obilježiti kako dolikuje jednom stogodišnjaku”, priča Slavko kroz osmijeh.

Njegova životna priča djeluje gotovo nestvarno. Rođen je u hercegovačkom selu Prigrađani, nedaleko od Mostara, a životni put ga je preko Ljubuškog i Sanskog Mosta doveo u Oštru Luku, gdje se 1969. godine nastanio u Usorcima.

“Bio sam lugar u Ljubuškom, ali je tamo u jednom periodu bilo viška lugara pa sam 1960. prebačen u Sanski Most. U Oštru Luku sam došao 1969. godine a penzionisan sam davne 1990.”, prisjeća se Slavko.

Sa prvom suprugom Marom, koja je preminula 1995. godine, dobio je troje djece, dva sina i kćerku, a danas ima sedmoro unučadi i čak 13 praunučadi.

Iako je zakoračio u drugi vijek života, ljekara gotovo da i ne posjećuje.

“Nikad nisam pio alkohol. Probao jednom i vidio da mi ne godi. Nikad nisam zapalio cigaretu. Čovjek mora paziti šta jede i pije i mora se kretati. Većina sama sebi skrati život”. govori Slavko jednostavno, kao da otkriva najveću životnu tajnu.

A kretanja mu, očigledno, ne manjka.

“Svaki dan lagano trčim kilometar do dva. Ne volim da sjedim. Uvijek nešto radim i to me održava”, kaže ovaj vitalni Hercegovac za “InfoPrijedor”.

Posebnu ljubav cijeli život gaji prema pčelarstvu.

Nekad imao 40 društava, danas samo tri košnice

“Otac je pčelario pa sam i ja zavolio pčele. Nekad sam imao 40 društava i znao proizvesti tonu meda u sezoni. Sad imam samo tri društva, ali ne odustajem”, priča Slavko.

Stogodišnjak posebnu ljubav gaji prema pčelama

Da godine za njega očigledno predstavljaju samo broj potvrđuje i činjenica da je ove godine u Banjaluci učestvovao na sajmu inovacija INOST sa svojim patentom “dupla ladica u košnici”, gdje je proglašen i za najstarijeg inovatora i pčelara.

Ni tu nije kraj njegovim nevjerovatnim aktivnostima

Vikluje motore i u stotoj

Slavko i danas vikluje elektromotore za brusilice i bušilice, a tvrdi da najtanju žicu vidi bez ikakvih problema i bez naočara.

Vikluje motore i u stotoj godini

 

“Vozim bez naočara i nikad brzo, između 60 i 80 na sat. Za 60 godina vožnje nisam imao ni najmanje ‘kvrcanje’. Auto u mojim godinama nije luksuz nego potreba”, kaže Slavko.

Ide i na produženje vozačke dozvole.

“Tražiću da mi vozačku produže na pet godina”

Stogodišnjak vozi automobil

 

“Sve testove prođem bez problema. Doktori se čude što vozim bez naočala. Sad ću ih zamoliti da mi vozačku ne produže samo na dvije godine. To brzo prođe. Neka bude pet ili bar tri”, govori kroz smijeh.

Možda vas zanima i ovo:

Koliko stogodišnjaka živi u BiH?

Ipak, iza njegove vitalnosti krije se i jedna tiha životna rana. Smrt prve supruge teško je podnio.

“Samoća je gora od tamnice. Bio sam sam jedno vrijeme i to mi je bio najteži period života”, priznaje Slavko.

A onda je 1996. godine upoznao Miru, danas njegovu najveću podršku i saputnika kroz starost.

“Najvažnije je imati dobrog druga pored sebe. Kad čovjek ostari, to je pravo bogatstvo. Ne znam šta bih bez nje”, kaže Slavko gledajući Miru, koja je od njega mlađa 13 godina.

Mira se samo smješka.

“Lijepo se slažemo. Stari smo i moramo se lijepo dogovarati i slagati”, kaže ona.

I dok mnogi sa nevjericom slušaju njegovu priču, Slavko Pantić u stotoj godini života i dalje prkosi vremenu – mirno, skromno i sa osmijehom čovjeka koji očigledno zna kako se živi dugo i kvalitetno.

Podijeli tekst sa drugima na:

Iz Vlasenice u banju idu 44 penzionera

Besplatna banjska rehabilitacija obezbijeđena je za 44 člana Udruženja penzionera Vlasenica, zahvaljujući podršci Vlade, rekao je predsjednik Udruženja Milanko Šargić.

Šargić je naveo da je ove godine besplatno u banju ide 11 penzionera više nego lani.

Predviđeno je da u Banji Dvorovi boravi 16 penzionera, u Višegradu 15, u Tesliću devet, u Kulašima tri, a u Termama Laktaši jedan.

Možda vas interesuje i ovo:

Od Vlade Srpske za banjsko liječenje penzionera 3,3 miliona KM

Šargić je napomenuo da će svi penzioneri koji su odabrani biti blagovremeno obaviješteni o tačnim terminima polaska. To je neophodno kako bi se na vrijeme pripremili za planiranu rehabilitaciju koja traje sedam dana.

On je istakao da je ovaj program rezultat uspješne saradnje sa Vladom Republike Srpske. Time se direktno pomaže najugroženijim kategorijama u očuvanju zdravlja i poboljšanju kvaliteta života.

Podijeli tekst sa drugima na: