Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Tradicionalna manifestacija “Dani glamočkog krompira” okupila je u Glamoču 72 izlagača iz 13 opština, a posebnu pažnju privuklo je takmičenje za najteži krompir, u kojem je pobjedu odnio Mirza Kovačević s primjerkom teškim 1.584 grama.

Osamnaesto izdanje manifestacije, održano u organizaciji Opštine Glamoč, okupilo je proizvođače domaćih poljoprivrednih i drugih proizvoda, pruživši im priliku za predstavljanje svoje ponude i direktan susret s kupcima.

Slobodan Paštar iz Opštine Glamoč, jedan od organizatora manifestacije, potvrdio je kako su učestvovala 72 izlagača iz 13 opština te da povremena kiša nije znatnije omela održavanje programa.

U takmičarskom dijelu ocjenjivale su se četiri kategorije. To su najteži krompir, najukusnija pita, najuređeniji štand i najbolji poljoprivredni štand. Drugo mjesto u izboru najtežeg krompira osvojio je Ahmed Kovačević. Njegov primjerak težak je 1.569 grama, a najuspješnijim učesnicima dodijeljene su nagrade.

Ove godine manja proizvodnja

Program manifestacije upotpunjen je kulturno-umjetničkim sadržajima.

Glamočki krompir nosi oznaku geografskog porijekla. Na njegovom očuvanju i tržišnom razvoju radi Udruženje “Glamočki krompir”. Udruženje okuplja 56 registrovanih proizvođača.

Predsjednik Udruženja Mirza Šolak ranije je izjavio kako je prošlogodišnja proizvodnja iznosila oko 2.000 tona, dok se ove godine zbog suše očekuje manji urod.
Proizvođači nastoje proširiti plasman glamočkog krompira prema velikim trgovačkim lancima, modernizovati pakovanje te nastaviti aktivnosti na evropskoj zaštiti njegova porijekla.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

Kada čovjek doživi duboku starost i ostane sam u svom domu i najmanja pomoć može značiti mnogo. To najbolje zna Veselin Prtija (91) iz Tukova, kojem dolazak gerontodomaćica olakšava svakodnevni život i donosi osjećaj sigurnosti.

“Nemam nikog prečeg od njih dvije. Donesu mi hranu i srede kuću da pristojno mogu da živim. Teže se krećem i drugačije ne mogu”, priča sa suzama u očima Veselin.

Na terenu su dvije gerontodomaćice, Mirsada Kandžić i Sandra Santrač Gvozden, koje svakodnevno obilaze korisnike i u skladu s njihovim potrebama, pružaju podršku kako bi im olakšale svakodnevicu. Pored pomoći u domaćinstvu, korisnicima je obezbijeđen i obrok, piše Kozarski vijesnik.

“Obavljamo kućne poslove koje korisnici ne mogu da urade. Unošenje drva, pospremanje kuće, donošenje hrane, kupovina potrepština i lijekova, davanje određene terapije, po potrebi i odvoženje na ljekarski pregled. Na kraju radnog dana osjećamo se ispunjeno upravo zbog toga što znamo da možemo nekom pomoći. Znači im puno naš dolazak i razgovor koji podijelimo sa njima”, priča Mirsada Kandžić.

Podrška starijima ima širi značaj

Upravo na toj ideji zasniva se pomoć i njega u kući, koju je u Prijedoru pokrenuo “DON”, a koja je vremenom kroz saradnju sa Gradom i Centrom za socijalni rad dobila širi značaj u sistemu socijalne zaštite.

“Sa Centrom za socijalni rad imamo veoma pozitivnu i partnersku saradnju. Mnogo je pozitivnih priča iz domova korisnika koje posjećuju gerontodomaćice. Kojima su otvorili vrata i pitali: “Dobro jutro, kako ste?” To korisnicima mnogo znači. Mislim da smo postigli ogroman pomak u ovoj oblasti i pokrenuli pozitivnu priču u Prijedoru”, ističe Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja građana “DON”.

Usluga pomoći i njege u kući može biti besplatna za korisnike koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, a odluka o tome donosi se na osnovu njihovih prihoda i drugih okolnosti. U Prijedoru je trenutno 10 korisnika pomoći i njege u kući, ističu u Centru za socijalni rad.

“Pravo na pomoć i njegu u kući regulisano je Zakonom o socijalnoj zaštiti i Pravilnikom o ostvarivanju ovog prava. Praktično znači pružanje neposredne pomoći korisniku u njegovom domu kada zbog starosti, bolesti, invaliditeta ili smanjene funkcionalne sposobnosti nije u mogućnosti da samostalno obavlja određene svakodnevne aktivnosti, a nema dovoljno porodične podrške. Konkretan obim usluga prilagođava se potrebama korisnika”, kaže Dejan Panić, socijalni radnik u Centru.

Cilj je da pomoć stigne do onih kojima je najpotrebnija i da starost, uprkos svim izazovima, što duže provedu u svom domu, uz dostojanstvo, sigurnost i osjećaj da nisu sami.

Podijeli tekst sa drugima na:

Izrada pojaseva: Stari prenijeli znanje mlađima

Prijedorsko Udruženje za očuvanje tradicije obilježilo je Međunarodni dan nematerijalne kulturne baštine radionicom tradicionalne izrade pojaseva. Na taj način su ukazali  na važnost očuvanja i prenošenja starih zanatskih vještina na mlađe generacije.

U okviru radionice, Stoja Zrnić je prisutnima predstavila i praktično demonstrirala tradicionalni način izrade pojasev. Radi se o zanatu koji je nekada imao važno mjesto u svakodnevnom životu naroda našeg kraja.

Međunarodni dan nematerijalne kulturne baštine ustanovljen je na 42. zasjedanju Generalne konferencije UNESCO-a u novembru 2023. godine. Cilj je podizanje svijesti o značaju očuvanja živog kulturnog nasljeđa i njegovog prenošenja sa generacije na generaciju.

Poseban značaj ovogodišnjem obilježavanju daje činjenica da je Udruženje za očuvanje tradicije u 2026. godini steklo zvaničnu akreditaciju pri UNESCO-u. Time je postalo jedina akreditovana nevladina organizacija ove vrste u Republici Srpskoj, te jedna od svega pet u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Iz Udruženja ističu da se posebna vrijednost ovakvih susreta ogleda u direktnom kontaktu sa nosiocima tradicionalnih znanja, koji svojim iskustvom i predanošću čuvaju stare zanatske tehnike od zaborava i nestajanja pred izazovima savremenog doba, piše Kozarski Vijesnik.

Podijeli tekst sa drugima na:

Učenici u Kotor Varoši besplatno šišali penzionere

Učenici frizerskog smjera Srednjoškolskog centra “Nikola Tesla” u Kotor Varošu danas su starijim sugrađanima besplatno pružali usluge šišanja i uređivanja.

Na taj način su pokazali da se znanje i vještine mogu staviti i u službu humanosti.

Akciju je organizovala škola. Učenici su uz nadzor profesora, imali priliku da kroz praktičan rad steknu iskustvo i istovremeno učine nešto lijepo za starije sugrađane.

Direktorica škole Danijela Kostić istakla je da je ponosna na učenike. Naveli su da oni osim stručnih znanja, razvijaju odgovornost i empatiju prema drugima.

“Izuzetno smo ponosni na naše učenike koji kroz praktičnu nastavu ne samo da stiču dragocjeno iskustvo i razvijaju svoje vještine, već odrastaju u odgovorne i empatične članove našeg društva. Naša škola će uvijek podržavati i pokretati akcije koje doprinose lokalnoj zajednici”, navela je Kostićeva, a piše Glas Kotor Varoš.

Iz škole su poručili da će učenici nastaviti da povezuju stečeno znanje sa humanim djelovanjem i doprinosom lokalnoj zajednici.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rastislav 101. rođendan proslavio plesom (VIDEO)

Samo promišljeni koraci, oni koje napravimo i glavom i srcem, vrijedni su da ih načinimo. Upravo oni uljepšavaju život.

O tome svjedoči priča gospodina Rastislava, koji živi u domu za stare u slovenačkom naselju Vrtojba. Proslavio je 101. rođendan, ali godine nisu ono što je najvažnije. Za rođendan su mu, naime, ispunili jednu malu, ali veoma značajnu želju otplesao je tango, piše 24ur.com.

Doživjeti 101 godinu nije mala stvar. Ali zaista živeti punim plućima čitavih 101 godinu, to je već nešto što zaslužuje posebnu pažnju. Gospodin Rastislav je stogodišnjak koji je, kako kažu oni koji ga poznaju, i dalje pun života. A za rođendan je imao jednu skrivenu želju.

“Tražimo plesačicu koja bi otplesala tango sa pravim džentlmenom starog kova” objavila je na internetu Ana Petrič iz doma za stare u kojem Rastislav živi.

Odaziv ih je dirnuo, jer se javio veliki broj zainteresovanih.

Odlučila sam se jer je ovaj gospodin iz mog kraja. Zaista je divan čovjek – rekla je Klaudija, koja je došla da zapleše sa njim.

Ples je mnogo više od hobija ili sporta. Mnogi kažu da je upravo on jedna od stvari koje nam pomažu da živimo ljepše i ispunjenije, prenosi Telegraf.

Kada je došao pravi trenutak, gospodin Rastislav zakoračio je u svoju 102. godinu života.

“Iako ima 101 godinu, osjećaj je bio kao da je 50 godina mlađi. Čak i kada smo se zagrlili, bio je to veoma prijatan osjećaj”,  dodala je Klaudija.

Ponekad je dovoljan samo jedan korak da nam život postane ljepši – korak koji je samo naš i koji nas ispunjava radošću. A jedan ples može da obasja srce, jer je poseban upravo zato što ga delimo sa dobrim ljudima.

“Voljela bih da što više ljudi pleše. I to ne samo sa mnom. Ples spaja ljude”,poručila je plesačica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Baka Jela radi i u 103. godini: Radim 10 minuta pa odmaram (VIDEO)

Jela Dojčinović iz Donjih Podgradaca i u 103. godini ne odustaje od posla, pa njen luk i salatu jedu i komšije.

“Zasijala sam luk, salatu, paradajz, malo cvijeća. Malo jagoda. I to je to”, kaže Jela.

Kako dodaje, njen dan se sastoji od rada i odmora.

Možda vas interesuje i ovo:

U ovim dijelovima Bosne i Hercegovine ljudi najduže žive

“Jedno deset minuta (radim), pa idem da ležim 15 minuta , pa opet tako”, kaže ona kroz smijeh i dodaje:

“Neću ja da se napatim. Ja dok vidim da mi je teško, ja napuštam i odoh. Ali ne može se, bude vruće”.

U njenom plasteniku sem za nju, povrća bude i za komšije.

“I komšijama i mi jedemo. Jedno čupam, ovo koje je prvo posađeno, odmah sadim drugi luk. Po čitavu zimu imamo luka i salate”, ističe Jela.

Prema njenim riječima, kada radi, ponese i stolicu, međutim, ne krije da će odustati od te prakse.

“Neću ja više na stolicu, ostanem duže kad donesem stolicu. A kad nema stolice, ja 10 minuta radim, pa odležim, pa se opet vratim”, priča Jela za RTVG.

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatan upis u biblioteku za penzionere Istočnog Sarajeva

Matična biblioteka Istočno Sarajevo do 16. oktobra organizuje Dane otvorenih vrata. Tih dana predviđen je i upis po promotivnoj cijeni od pet KM.

Kao i prethodne godine, upis za penzionere biće besplatan.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri u BiH vole dobru knjigu: Da li i vi čitate?

“Na taj način želimo približiti svoje službe i usluge, upoznati javnost sa aktivnostima biblioteke, te njenom ulogom u kulturnom i naučnom životu grada Istočno Sarajevo”, saopšteno je iz Matične biblioteke.

Tokom Dana otvorenih vrata Matičnu biblioteku će posjetiti učenici srednjih škola iz Istočnog Novog Sarajeva i Istočne Ilidže

Podijeli tekst sa drugima na:

Kolo srpskih sestara sa Pala ima 22 članice, uglavnom penzionerke

Kolo srpskih sestara “Sveta velikomučenica Tekla” sa Pala obilježilo je 34 godine postojanja.

Ovo Udruženje u kojem su aktivne 22 članice, uglavnom penzionerke, humanitarnim i dobrotvornim radom ostvarilo je dubok trag u srpskom narodu.

Liljana Nešković, predsjenik Kola srpskih sestara rekla je da su članice tokom svih godina sačuvale zajedništvo, vjeru i spremnost da pomognu onima kojima je pomoć potrebna.

Ona je navela da danas imaju 22 aktivne članice, uglavnom penzionerke. One se okupljaju i rade u prostorijama Udruženja penzionera ili kod nje kući jer godinama nemaju svoj prostor.

Uprkos tome, nastavljaju sa radom, čuvajući tradiciju Kola i ideju da se pomaže drugima.

Neškovićeva je istakla da bi naredna godina postojanja mogla biti prilika i za podmlađivanje Kola. Planiran je i izbor novog rukovodstva, jer je za njegov opstanak neophodno uključivanje mlađih.

Poznato je po svom humanitarnom i dobrotvornom radu. Uloga Kola posebno je bila značajna tokom Odbrambeno – otadžbinskog rata i u pružanju pomoći sarajevskim Srbima tokom egzodusa 1996. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženje penzionera iz Šamca obilježilo tri decenije rada

Udruženje penzionera Šamac  obilježilo je tri decenije rada.  Tim povodom dodijelili su zahvalnice, pohvale i plakete pojedinicima i institucijama koji ih pomažu.

Jedan od dobitnika plakete je i Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske.

Plakete su uručene i Opštinskoj upravi Šamac, Udruženju penzionera Republike Srpske, te predsjedniku šamačkog Udruženja penzionera Ljubomiru Čordaševiću.

Čordašević je rekaoda u Šamcu ima 2.400 penzionera, a 1.700 je učlanjeno u Udruženje.

“Opštinska uprava Šamac za Udruženje na godišnjem nivou izdvaja 12.000 KM, plus 8.000 KM za rekreativni život penzionera”, naveo je Čordašević.

Rukovodilac dobojske Filijale Fonda PIO Vedrana Ivanović rekla je da imaju odličnu saradnju sa šamačkim penzionerskim Udruženjem. Naglasila je da je Fond PIO stalno na usluzi penzionerima.

Predsjednik Skupštine opštine Šamac Simo Varadinović rekao je da Opštinska uprava redovno podržava penzionere.

Rekao je i da su bili partneri u nizu projekata, među kojima je i “Starenje i zdravlje”, izrada strategije za lica treće dobi, te instaliranje teretane na otvorenom.

Svečanost je održana u kinu, a upotpunili su je i nastupi kulturno-umjetničkih društava iz Krepšića i Šamca.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Doboja organizovali izlet u manastir Liplje

Udruženje penzionera grada Doboja organizovalo je jednodnevni izlet za svoje članove.

Radi se o realizaciji redovnih programskih aktivnosti. Izleti se organizuju unazad desetak godina.

Ovaj put, oko 60 penzionera, članova Udruženja posjetilo je manastir Liplje, piše Dobojski info.

Iguman manastira Dositej, penzionere je upoznao o nastaknu manastarija i njegovom istorijskom značaju. Tokom obilaska manastira bilo je riječi i o razaranju i obnovi ove srednjovjekovne svetinje.

Druženje penzionera nastavljeno je na lokalitetu Hajdučke vode. Ta vazdušna banja bila je idealna za šetnju i odmor.

Nakon Hajdučkih voda, penzioneri su posjetili i Banju Vrućicu. I tu su glavne aktivnosti bile šetnja i odmor. Pojedini su obišli i banjski kompleks, a nakon kraće šetnje odmor zatražili uz kafu.

Podijeli tekst sa drugima na: