Travnik dobija prvi centar za zdravo starenje

Većina od 9.000 travničkih penzionera nakon okončanog radnog vijeka vrijeme provodi na telefonu i u čekanju penzije

Zbog toga su najčešće zatvoreni u svojim domovima, a samoća nije najbolji prijatelj.

Samoća nije dobar prijatelj. Ona u dobroj mjeri utiče na psihosocijalno zdravlje.

Zbog toga je nastala ideja formiranja Centra za zdravo starenje. Cilj je da osobe treće dobi kvalitetno provode vrijeme

“Prostor koji se trenutno koristi kao kuhinja od Pomozi.ba treba adaptirati i pretvoriti u Centar za zdravo starenje “, rekao je Kenan Dautović, načelnik opštine Travnik.

Možda vas interesjuje:

Otvoren Klub penzionera u opštini Trnovo

Ovaj projekat još je na početku, ali stanovnici Travnika ga podržavaju.

Starija populacija u ovom gradu kažu da je ideja odlična. Naglašavaju da gradu nedostaju sadržaji i mjesto za druženje starijih.

Edina Bašić, menadžer Centra za zdravo starenje opštine Novo Sarajevo kaže da ti centri predstavljaju prostor gdje se osobe treće dobi osjećaju korisno i zadovoljno.

Podijeli tekst sa drugima na:

Otvoren Klub penzionera u opštini Trnovo

U Trnovu je svečano otvoren Klub penzionera, čime su penzioneri ove opštine dobili svoj kutak za druženje i upražnjavanje slobodnog vremena kroz različite društvene igre.

Iz opštine Trnovo saopšteno je da je otvaranje Kluba rezultat vlastitih ulaganja penzionera, ali i nesebične podrške ljudi dobre volje.

Podršku su pružili načelnik opštine Trnovo Miroslav Bjelica i gradonačelnik Istočnog Sarajeva LJubiša Ćosić. Takođe, pomoć je stigla i od Udruženja penzionera Republike Srpske. Osim njih podršku su dali i Trgovačko preduzeće “Pauer” i Šumsko gazdinstvo “Treskavica” iz Trnova. Podršku su dali i Udruženje građana “Starimo zdravo”, kao i mnogi durgi koji su prepznali značaj ove inicijative.

Penzioneri opštine Trnovo

Slično na ovu temu:

Penzioneri Gradiške u renoviranim prostorijama (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerski mir našao u radionici: Drvetu udahnjuje život

Iz penzije u radionicu. Penzionisani sveštenik Aleksa Kuđeljić poslije 40 godina svešteničke službe penzionerski mir pronašao je u svojoj radionici uz porodičnu kuću u Derventi.

Tu izrađuje unikatne predmete od drveta, pa mnogi komadi nastali sa posebnom pažnjom, ljubavlju i višegodišnjim iskustvom već krase mnoge crkve, manastire, vladičanske dvore i porodične domove.

Iza Kuđeljića je sadržajna sveštenička služba, ali i brojna životna iskušenja, pa mu je mir koji ima sada u Derventi, posebno okrepljujući.

“Moj otac se u Derventu doselio 1938. godine, a poslije izbijanju rata izbjegao je u Rapćane, gdje sam i rođen. U Derventi sam završio osnovnu školu.Gimnaziju napustio nakon dvije i po godine, kako bi školovanje nastavio na bogosloviji u Sremskim Karlovcima. U Hrvatskoj sam služio i vojnu službu”, ispričao je prota, prenosi “Derventski list“.

Dio svog svešteničkog puta koji je nastavio u Bosanskoj Krajini, potom u Slavoniji, pa u Beogradu…

Duga porodična tradicija

Dočekavši penziju, odlučio je da nastavio porodičnu tradiciju obrade drveta, koja se među Kuđeljićima s koljena na koljeno prenosi duže od 150 godina.

“Moj pradjed, djed i otac bili su vješti majstori. Pravili su bačve, kola, prozore, namještaj i druge predmete od drveta. Kao dijete učio sam od oca sjekao, tesao, ali i čistio radionicu. S  godinama sve više me vodila želja da i samobrađujem drvo”, rekao je Kuđeljić.

Osim drveta, vješt je i u obradi kamena, ali i drugim građevinskim poslovima.

“Izrađivao sam vladici u Vršcu mnogo toga. Kada su dolazili sveštenici i drugi gosti u posjetu interesovalo ih je ko to izrađuje. Zatim su krenule narudžbe, a dešavalo se da ne mogu sve da postignem. I mitropolitu Fotiju sam napravio nekoliko predmeta”, rekao je Kuđeljić

On je po odobrenju mitropolita postavljen za sveštenoslužitelja manastira Presvete Trojice u Podnovlju.

Možda vas zanima i ovo:

Trebinjka Rajka ruši predrasude: Pliva i u 92. godini života (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na:

Aplikacija Domar: Informacije o štićenicima doma na jednom mjestu (VIDEO)

JU Penzionerski dom stacionar ZDK pustio je u rad aplikaciju “Domar”. U njoj se nalaze sve informacije o smještajui potrebama za više od 150 korisnika. Te infomracije u svakom trenutku dostupne su medicinskom osoblju.

Istovremeno, uprava Doma, ovim iskoracima nastoji osigurati najbolju moguću brigu za korisnike. Takođe želi i mijenjati percepciju javnosti o životu osoba treće životne dobi. Želja Uprave Doma je i da pokažu da domovi mogu biti mjesta ugodnog i sigurnog življenja.

“Biće evidentirano svako presvlačenje, hranjenje, dijeljenje terapije, fizio terapije, pomoć, njega. Sve ono što radi medicinsko osoblje biće evidentirano”, rekao je Damir Jukić, direktor JU Penzionerski dom stacionar ZDK.

Možda vas zanima i ovo:

Usamljenost kao problem: Kreirana aplikacija za pomoć starima

Primjenom savremenih rješenja u oblasti njege umanjuje se rizik od grešaka i unapređuje se planiranje smjena i raspodjela radnih zadataka medicinskog osoblja.

“Sva evidencija se unosi. Nama je to dobro, ne moramo pisati po papirima ipamtiti. Dovoljno je da uđemo u aplikaciju i vidimo i znamo ko je i znamo ko je šta dobio”, rekla je medicinska sestra Marinka Babić, a prenosi FTV.

Takođe, srodnik koji dovede korisnika u Dom u svakom trenutku može vidjeti koja vrsta usluge i njege je pružena sa detaljnom evidencijom usluga.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najstariji mladoženja u Banjaluci imao 85 godina

U gradu na Vrbasu lani su sklopljena 892 braka, a najstariji mladoženja koji je stao na “ludi kamen” imao je čak 85 godina.

Pokazuju to podaci Gradske uprave Banjaluka.

Najstariji mladoženja imao 85 godina

“Najstariji mladoženja je bio 1940. godište, a najmlađi 2007. godište. Najstarija mlada je bila 1953. godište, a najmlađa 2007.”, istakli su.

Među brojnim vjenčanjima koja su se desila tokom prošle godine, posebnu pažnju izazvalo je jedno, gdje je mladoženja u rubriku “zanimanje” napisao – astronaut.

Riječ je o mladoženji Savi Babiću, koji je, bez mnogo razmišljanja, odlučio upisati upravo to zanimanje.

“Pitao sam matičara mogu li upisati bilo šta. Rekli su da mogu i astronaut mi je prvo palo na pamet”, rekao je Babić.

Tako je ovaj “svemirski pionir” sletio pravo pred oltar, gdje ga je čekala njegova izabranica, pedijatrijska sestra Mirela Galić.

Možda vas zanima i ovo:

Najstariji bračni par na svijetu: Lajl i Elinor Gitens sa 83 godine braka

Šta kaže zakon?

Inače, kada je riječ o slovu zakona, brak zaključuju dvije osobe suprotnog pola saglasnošću slobodno izjavljenih volja pred nadležnim organom jedinice lokalne samouprave.

“Matičar će, na osnovu prijave lica koja žele da stupe u brak i priloženih isprava, po potrebi i na drugi način, provjeriti da li su ispunjene pretpostavke za zaključenje i punovažnost braka”, navodi se u zakonu.

Kako se dodaje, ako se utvrdi da nisu ispunjene pretpostavke za zaključenje i punovažnost braka, matičar će usmeno saopštiti podnosiocima prijave da ne mogu zaključiti brak i o tome sačiniti službenu zabilješku.

Takođe, u zakonu se navodi da brak ne može zaključiti osoba koja nije navršila 18 godina života.

“Iz opravdanih razloga sud može u vanparničnom postupku dozvoliti zaključenje braka maloljetniku starijem od 16 godina, ako utvrdi da je to lice tjelesno i duševno sposobno za vršenje prava i dužnosti koje proizlaze iz braka”, stoji u zakonu.

Vasić: Brak ne nestaje, već se transformiše

Vladimir Vasić, sociolog, ističe da ovi brojevi pokazuju da, uprkos ekonomskoj nesigurnosti, migracijama i demografskom padu, institucija braka i dalje opstaje kao važan oblik emocionalne i socijalne sigurnosti.

“Posebno je indikativno to što imamo i vrlo mlade i veoma stare mladence. To ukazuje na polarizaciju životnih strategija. Jedni ulaze u brak rano, tražeći stabilnost. Drugi u poznijim godinama formalizuju partnerstva koja su često nastala iz potrebe za bliskošću i podrškom”, kaže on.

Kako dodaje, sociološki gledano, ovo je odraz društva u tranziciji, u kojem se tradicionalne vrijednosti sudaraju sa savremenim životnim okolnostima.

“Brak ne nestaje – on se transformiše, prilagođavajući se novim ekonomskim i kulturnim realnostima”, zaključuje Vasić za “Nezavisne novine”.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Nova lista za 2026. godinu: Za penziju najbolja Grčka

Ako razmišljate o penzionisanju u inostranstvu, važno je uzeti u obzir niz faktora, od troškova života do toga koliko je jednostavno stranim državljanima da se trajno presele.

U tome pomaže godišnji izvještaj International Living, koji analizira ključne elemente poput viza, zdravstvene zaštite, klime i opšteg kvaliteta života.

Nakon analize 195 zemalja, Grčka je proglašena najboljom destinacijom za penzionere u 2026. godini.

Ova zemlja nudi toplu klimu, aktivnu i povezanu zajednicu, a strani državljani mogu iznajmiti stan.

Prema podacima International Insurance, zdravstveni sistem u Grčkoj obuhvata i javni i privatni sektor.

Možda vas zanima i ovo:

Ovo su najbolji penzioni sistemi u svijetu

Penzioneri se najčešće odlučuju za privatnu zdravstvenu zaštitu, koja košta oko 220 funti mjesečno i pruža stabilan kvalitet usluge.

Osnovna hitna medicinska pomoć besplatna je za sve, uključujući i strance, dok apoteke, ambulante van radnog vremena i lokalni zdravstveni centri nude dodatne opcije.

U manjim gradovima i na udaljenijim ostrvima apoteke su često opremljene za pružanje niza medicinskih usluga, uključujući i pomoć u blažim hitnim slučajevima, piše Express.

Na drugom mjestu liste najboljih zemalja za penzionisanje u 2026. nalazi se Panama.

Ova zemlja ima razvijenu zajednicu stranaca, a penzionerima su dostupni i javni i privatni zdravstveni sistem, pri čemu privatni sektor nudi savremene usluge i medicinsko osoblje koje govori engleski jezik.

Minimalan budžet 1.300 evra

Prema pisanju Investrope, minimalni mjesečni budžet za samca koji želi da živi u Grčkoj tokom 2026. godine iznosi između 1.300 i 1.600 eura.

Ovaj iznos pokriva manji studio ili jednosoban stan u jeftinijem gradu ili predgrađu, osnovne namirnice za kuhanje kod kuće većinu dana, javni prijevoz uz povremeno korištenje taksija, kao i osnovnu privatnu zdravstvenu polisu s ograničenim prostorom za dodatne medicinske troškove.

Za udobniji život, preporučeni penzioni budžet za samca u Grčkoj kreće se između 2.300 i 2.800 eura mjesečno. Stručnjaci savjetuju i dodavanje sigurnosne rezerve od 20 posto, što znači dodatnih 460 do 560 eura mjesečno za nepredviđene troškove.

Ovakav budžet omogućava život na boljoj lokaciji. Takođe kvalitetnije privatno zdravstveno osiguranje, redovne obroke u restoranima, članstvo u teretani ili pohađanje hobija. Moguća su i  povremena putovanja unutar zemlje, kao i solidan fond za hitne situacije. Taj fondu uključuje sezonske skokove troškova ili iznenadnih medicinskih računa.

Prema ovom istraživanju, najbolje mjesto za penziju je Grčka, a tu su još i Panama, Kostarika, Portugal. Tu su i Meksiko, Italija, Francuska, Španija, Tajland i Malezija.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerima iz Srbca popust za učlanjenje u biblioteku

U Narodnu biblioteku Srbac u proteklih nekoliko dana povodom Savindana učlanilo se 200 ljubitelja knjige.

Oni su se u biblioteku učlanili po cijeni od jedne KM, a kako su rekli samoj Biblioteci učlanjuju se sve generacije.

“Najviše je školaraca i naših vijernih penzionera. Pozivamo sve čitaoce da nam se pridruže i iskoriste akciju”, poručili su iz srbačke Biblioteke.

Prema cjenovniku za 2026. godinu, redovna godišnja članarina za odrasle iznosi 10 KM, a za đake i penzionere pet KM.

Plaćanja članarine oslobođene su višečlane porodice, ratni vojni invalidi i porodice poginulih boraca.

Fond srbačke Biblioteke trenutno iznosi više od 33.000 knjiga.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri u BiH vole dobru knjigu: Da li i vi čitate?

Podijeli tekst sa drugima na:

Usamljenost kao problem: Kreirana aplikacija za pomoć starima

Aplikacija Eldora nastala je iz potrebe onih koji dane provode bez posjeta i aktivnosti. Ne zamjenjuje ljudski kontakt već ga olakšava i omogućava povezivanje sa vršnjacima na lakši način i mimo društvenih mreža.

“Nisam očekivala da ću dobiti uopšte to što sam dobila. Otvorim frižider, imam dva krompira i glavicu luka i kažem de mi reci šta mogu skuhati od toga. Da ne idem i trošim pare, pogotovo ako nemam para. Ona mi kaže možeš skuhati to i to i još pita hoćeš da ti napišem. Pa kako neću”, rekla je Suada Filipović, korisnik Centra za zdravo starenje u Sarajevu.

Sejdefa Pašić Hadžiavdić, izvršna direktorica Udruženja partnerstvo za javno zdravlje kaže da imaju dosta članova i da ti članovi žele da imaju produženu ruku centra, a to je ta digitalna verzija zajednice.

Usamljenost starijih osoba nije samo privatna stvar porodice, već i javni i socijalno zdravstveni problem. Samoća utiče na njihovo raspoloženje i na kraju na kvalitet života

“Neka istraživanja koja je radio populacijski fond Ujedinjenih nacija govore da je čak njih 79 umjereno usamljeno. Istraživanja su uključivala i BiH, a 18 posto ekstremno usamljeno”, rekla je Senka Bajramović, direktor za razvoj zajednice i Fondacije Mozaik, a prenosi Federalna.

Digitalna aplikacija Eldora razvijana je zajedno sa starijim osobama i pokazuje kako digitalna briga može postati važan dio podrške i kvalitenijeg života u starijoj dobi.

Možda vas zanima i ovo:

Kako penzioneri provode dane u centrima za zdravo starenje

Kroz projekat “Zdravo starenje” pružaju uslugu tuđe njege i pomoći

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Trebinjka Rajka ruši predrasude: Pliva i u 92. godini života (VIDEO)

Ući u desetu deceniju života, samo po sebi je neka vrsta uspjeha, pogotovo ako se pozne godine dočekaju u dobrom zdravlju.

A sa devedeset i dvije svakodnevno se baviti sportom i uz to biti aktivan član zajednice prava je rijetkost. Trebinjka Rajka Kebeljić jedna je od onih koji krše pravila i koji svakoga dana pokazuju da su godine, ipak, samo broj.

Energija i životna radost kojom zrači ova devedesetdvogošnja gospođa mogla bi da posrami i one pet puta mlađe od nje.

Kada upoznate Rajku teško vam je da povjerujete da je rođena šest godina prije Drugog svjetskog rata.

Neukrotiva energija i želja za slobodom od rane mladosti Rajku je usmjerila ka sportu, iako je u to vrijeme ženski sport bio tek u začecima. Prisjeća se kako je bila prva Trebinjka na skijama.

U zdravom tijelu zdrav duh – krilatica je koja nije nastala tek tako. Gospođa Rajka sa svoje 92 godine živi je dokaz. Gotovo da ne prošušta nijedan kulturni ili sportski događaj u gradu, a sport prati i na televiziji, piše RTRS.

Redovno trenira i danas

I da, naravno da Rajka redovno trenira i danas, hoda po nekoliko kilometara i pliva .

Priča nam Rajka kako njena pojava na bazenu, među gostujućim sportistima, koji je ne poznaju, izaziva znatiželju. Јer njenih je vršanjaka malo i među živima, a na sportskim terenima da i ne govorimo.

Možda vas interesuje i ovo:

Kilometre gazi i u devetoj deniciji: U penziji 34 godine i svaki dan neumorno šeta

Nevjerovatna životna priča stogodišnjaka iz Banjaluke

Životna radost je ne napušta, i uvijek dotjerana, stalno je tamo gdje se nešto zanimljivo događa. A kada bi postojalo neko sportsko takmičenje za njenu generaciju, vjerujemo da bi i danas bila prvakinja. Ali i bez toga, Rajka je svakako pobjednik.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta gradovi nude penzionerima u BiH? (VIDEO)

Mala primanja i visoki troškovi – sa time se svakodnevno nosi većina penzionera u Bosni i Hercegovini.

Pojedini gradovi u regionu penzionerima nude posebne kartice sa pogodnostima. Kakva je svakodnevnica penzionera i šta im nude gradovi u BiH?

Vrijeme u Centru za zdravo starenje u Sarajevu se ne mjeri satima, nego potezima. Dijele se savjeti i prepričavaju uspomene. Centar nije samo mjesto okupljanja, nego bijeg od teške svakodnevnice.

Možda vas zanima i ovo:

Druženje penzionera uz šah i pikado

“Imam obaveza, imam osjećaj kao da radim, ali ono skraćeno radno vrijeme”, kaže jedna penzionerka, a prenosi Euronews.ba

“Ovo je druga kuća. Pošto živim sam, sve svoje slobodno vrijeme provodim ovdje”; rekao je drugi penzioner.

Boravak u Centru za zdravo starenje je besplatan, ali svakodnevica penzionera u BiH – nije. Većina živi od minimalnih primanja. Kad se plate računi, lijekovi i hrana, novca za društvene sadržaje često ne bude.

Podijeli tekst sa drugima na: