Penzionisani profesor izradio više od hiljadu predmeta od drveta

Profesor fizičkog vaspitanja i predsjednik Kulturno-umjetničkog društva “Šamac” Mladen Radović počeo je pred penzionerske dane da se aktivno bavi izradom predmeta od drveta, prvo u kući, a danas u maloj radionici, gdje je izradio više od hiljadu raznih prizvoda.

Radović pravi unikatne ženske torbice, drvene minđuše, ali i program za svadbe od kutija za koverte, tabli, spiskova do numeracija za stolove, ali i više od 30 različitih vrsta i veličina kutija…

Sve počelo 2003. godine

Radović je rekao da je sve počelo 2003. godine kada je odlazio u manastir Sočanica na Kosovo i Metohiju, gdje je upoznao igumana manastira anhimandrita Damjana, porijeklom iz okoline Teslića.

“Od njega je potekla ideja da počnem da se bavim drvetom. Prvo sam počeo da radim krstove u flaši, a zatim i mnogo čega drugog. Ovaj posao zahtjeva mirnoću i koncentraciju”, istakao je Radović.

On je dodao da mu je iguman Damjan tada rekao da će biti dana kada neće moći da radi i da tad sve ostavi pa nastavi drugi dan.

“Tako je i bilo, pogotovo kad sam pravio krstove u flaši”, rekao je Radović.

Od 2022. godine Radović je aktivnije počeo da se bavi radom sa punim drvetom, od koga je pravio razne stalke, nosače za vino, poslužavnike…

“Tad sam počeo da se interesujem za cnc lasere i vremenom sam nabavio sve što mi treba za ovakvu vrstu posla. Plan mi je da do kraja godine kompletiram radionicu koju sam napravio u garaži. Za manje od godinu dana idem u penziju i imaću šta da radim”, ispričao je Radović.

Izradio mnogo zahtijevnih predmeta

Radović je naveo da je izradio mnogo zahtjevnih predmeta, među kojima je mali kazan za rakiju.

“To je jedan od unikatnih proizvoda koji je funkcionalan u svakom smislu, a ima oko 163 dijela koja se prvo moraju isjeći. Laseri ih sijeku oko šest sati i onda se kreće se sa sklapanjem. Među najzahtjevnijim je sklapanje brodova, koji na sebi imaju nekoliko nivoa”, kaže Radović.

Prema njegovim riječima, svi proizvodi su na svoj način iteresantni i zahtjevni.

Radović napominje da još uvjek ne radi mnogo na promociji, jer čeka da se penzioniše i u potpunosti posveti zanatu.

“U radionici provodim minimalno tri sata. Ponekad ostanem i mnogo duže. Najviše vremena oduzima priprema u kojoj se izrađuju softveri koje laser poslije izrezuje”, naveo je Radović.

Radović kaže da mu nije bilo lako savladati tajne novog zanata. Cijeli život bavio se svojm strukom daleko od softvera, računara i programa.

On napominje da je posao zahtjevan i težak, ali da je ljubav prema onome što radi dala smisao i snagu.

“Mnogo mi znače i mušterije, koji dođu i gledaju, pa se dive i čude kako sam naučio da radim nešto tako”, rekao je Radović i dodao da će još više raditi kad postane penzioner.

Podijeli tekst sa drugima na:

Turistički vaučeri ponovo aktuelni u Republici Srpskoj

Vlada Republike Srpske zvanično je potvrdila početak petog ciklusa dodjele turističkih vaučera. Ova mjera ima za cilj podsticaj za razvoj domaćeg ugostiteljstva i privrede.

“Ovogodišnji vaučeri, čija je pojedinačna vrednost ostala ne promijenjena i iznosi 100 konvertibilnih maraka. Biće dostupni svim punoljetnim građanima, a korišćenje je predviđeno u periodu od 7. septembra pa sve do kraja novembra. Projekat koji je prvobitno zaživio u vrijeme pandemije korona virusa kao podrška domaćem sektoru usluga, do sada je pokazao izuzetne rezultate. Prema podacima nadležnih institucija, u proteklih šest godina kroz oko 80.000 izdatih vaučera Vlada Republike Srpske uložila je približno osam miliona maraka”, naveo je pomoćnik ministra za trgovinu i turizam Predrag Tešić.

Ključne novine i pogodnosti za građane

Najveća promjena u ovogodišnjem ciklusu odnosi se na aktivno uključivanje turističkih agencija. Na zahtjev samih agencija, pravila su usklađena tako da one sada imaju identične uslove kao i hotelijeri. To znači da agencije mogu kreirati aranžmane i pakete koji će građanima omogućiti lakši pristup ponudi, posebno za smeštajne kapacitete koji možda samostalno ne ispunjavaju sve uslove programa”, kaže Tešić.

Sama procedura apliciranja je u potpunosti pojednostavljena i automatizovana:

Građani nemaju potrebu da prethodno podižu papirne vaučere.

Dovoljno je da preko zvanične internet stranice Ministarstva trgovine i turizma izaberu željeni ugostiteljski objekat sa spiska odobrenih partnera.

Nakon direktnog kontaktiranja objekta, rezervacije termina i naglašavanja namjere korišćenja vaučera, sistem prilikom prijave gosta (putem matičnog broja) automatski provjerava i odobrava popust.

Iznos od 100 KM se direktno odbija od konačnog računa nakon završetka usluge.

Uslovi korišćenja

Za ostvarivanje prava na vaučer potrebno je ispuniti nekoliko administrativnih uslova:

Za korišćenje jednog vaučera potrebno je ostvariti minimum dva noćenja sa doručkom u kategorizovanim objektima (hoteli, moteli, pansioni).

Za dva vaučera (na primjer, u slučaju putovanja bračnih partnera u vrednosti od ukupno 200 KM), uslov je minimum tri noćenja sa doručkom.

Seoska domaćinstva za sada još uvijek nisu uključena u sistem korišćenja vaučera.

Banje i dalje adut broj jedan, ali strani turisti ruše rekorde

Analize prethodnih godina pokazuju da se oko 50 odsto svih vaučera tradicionalno potroši u banjskim centrima Republike Srpske. Oni bilježe odlične rezultate posećenosti. Naročito uz goste iz zemalja regiona poput Hrvatske i Slovenije. Pored banja, nesmanjeno interesovanje vlada za Trebinje, Banju Luku, zimske centre poput Јahorine, te avanturistički turizam na Tari i rafting destinacije na rijeci Drini i Tari (Foča).

Podaci Centralnog informacionog sistema za prvih nekoliko mjeseci ove godine potvrđuju pravi turistički “bum” zabilježeno je oko 450.000 noćenja stranih gostiju i preko 200.000 noćenja domaćih gostiju.

Nadležni apeluju na sve građane da iskoriste ovogodišnju mogućnost produženog vikenda ili jesenjeg odmora, podsjećajući da je riječ o odličnoj prilici ne samo za uštedu kućnog budžeta, već i za otkrivanje manje poznatih destinacija koje vrijedi posjetu u Srpskoj.

Podijeli tekst sa drugima na:

Milići: 460 penzionera na druženju povodom Dana Udruženja

Udruženje penzionera Milići obilježilo je Dan udruženja druženjem kojem je prisustvovalo oko 460 penzionera iz Republike Srpske i Srbije.

Među gostima su bili penzioneri iz Bratunca, Zvornika, ali i Valjeva. Predsjednik Udruženja penzionera Bratunac Luka Jovanović rekao je da Bratunčani svake godine dolaze u Miliće, ističući dobre komšijske odnose i međusobno uvažavanje.

U Miliće je stiglo i 15 penzionera iz „kumovskog“ Udruženja penzionera iz Valjeva, mjesne zajednice Gorić.

Penzioneri iz Zvornika istakli su da u Miliće dolaze već treći put i da im ovakva druženja predstavljaju priliku za odmor, razgovor i susret sa prijateljima.

Domaćini su gostima poželjeli dobrodošlicu, a učesnici druženja poručili da ovakve susrete treba njegovati i nastaviti tradiciju međusobnog posjećivanja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri iz SAD otišli na odmoru Italiju i odlučili da se ne vrate

Penzionisani učitelji iz New Yorka, 74-godišnji Tony Smarel i njegova 75-godišnja supruga Francine, donijeli su odluku koja je iznenadila njihove prijatelje. Proslavu 50 godina braka u Veneciji iskoristili su kao povod da zauvijek napuste Sjedinjene Američke Države. Oni su se preselili na jug Italije.

Presudni trenutak dogodio se na Trgu svetog Mark. Tada je lokalni kvartet zasvirao pjesmu Malafemmina. Istu melodiju koju je Tonyjev otac svake večeri puštao njegovoj majci. Emotivna povezanost s italijanskim korijenima ubrzo je prerasla u konkretan korak. U novembru 2023. godine kupili su kuću u gradiću Scalea, prodali imovinu u Americi i započeli novu životnu epizodu na Mediteranu.

Kuća na obali za 150.000 eura umjesto milionskih iznosa

Bračni par navodi da je u SAD-u nezamislivo kupiti nekretninu u blizini mora po cijenama kakve nudi jug Italije. Za dom u gradu Scalea izdvojili su 150.000 eura. Nakon toga su uložili dodatna sredstva u potpunu adaptaciju – renoviranje kuhinje, dva kupatila, te zamjenu instalacija, stolarije i novu fasadu.

“Da smo željeli sličnu kuću na obali Kalifornije, morali bismo izdvojiti između jedan i dva miliona dolara”, objasnio je Tony za CNN, a prenosi N1.

Mjesečni računi: 1.000 eura umjesto 4.800 eura

Pored drastične razlike u cijeni nekretnina, najveće iznenađenje dočekalo ih je pri poređenju svakodnevnih životnih troškova. Dok su u Americi mjesečno trošili između 4.500 i 4.800 eura, njihov trenutni budžet u Italiji iznosi oko 1.000 eura, što uključuje i redovne odlaske u restorane.

“Prijatelji su nam govorili da je potrebna velika hrabrost za selidbu u 74. godini, ali za nas je ovo bila jednostavna promjena životnog stila – i to najbolja moguća”, zaključuje Tony.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner iz Srpske penziju prima punih 76 godina

Jedan korisnik Fonda PIO, pravo na penziju ostvario je još davne 1950 godine. To znači da penziju prima 76 godina, i on je ujedno najdugovječniji korisnik Fonda PIO.

Prema njihovoj statistici, prosječna starost korisnika penzija u Srpskoj iznosi 72,53 godine kada je riječ o starosnoj, dok korisnici invalidske penzije imaju prosječno 67,95 godina.

Fond PIO trenutno ima tri korisnika koja imaju 106 godina, dok je broj penzionera starijih od 90 godina znatno veći.

“Na osnovu obrađenih podataka za isplatu penzija za jun, evidentirano je 5.557 korisnika starijih od 90 godina”, navode iz Fonda PIO RS.

Ipak, najupečatljiviji podatak ne odnosi se na godine života, već na dužinu korišćenja prava na penziju. Riječ je o korisniku porodične penzije čije pravo traje duže od svih ostalih u sistemu.

“Korisnik koji najduže koristi pravo je korisnik porodične penzije i ostvaruje pravo od 1950. godine, odnosno 76 godina”, pojašnjavaju iz Fonda PIO RS.

Možda vas zanima i ovo:

Penziju u Srpskoj prima pet penzionera starijih od 100 godina

Kada je riječ o stažu osiguranja, podaci pokazuju da veliki broj korisnika ima ostvaren pun radni vijek.

“Prosječan radni staž korisnika starosne penzije u Republici Srpskoj zaključno sa junskom obradom penzija je 32,85 godina. Pun radni staž sa 40 godina i više godina ima 77.502 korisnika”, navode iz Fonda PIO.

S druge strane, značajan broj korisnika penziju je ostvario sa znatno kraćim stažom osiguranja.

„Manje od 30 godina staža osiguranja ima 75.229 korisnika prava Fonda PIO”, navode oni.

Podijeli tekst sa drugima na:

Baka Stanka u bašti od 100 kvadrata uzgaja 30 vrsta povrća

U svoju baštu od stotinu kvadrata, pored Puta Stefana Despota u Gradišci, gdje uzgaja 30 vrsta povrća, Stanka Praskalo, penzionisani tehnolog i srednjoškolski profesor, svakodnevno unosi hiljadu želja.

“Biljke prepoznaju ko ih i koliko voli, pa zavisno od toga, napreduju. Ja ih mnogo volim i zato brzo i zdravo rastu, a mene i moju porodicu darivaju ljepotom, slašću i zdravljem”, opisuje Stanka svoju baštu.

Ove godine zasadila je četiri vrste luka, bijeli, ljubičasti, srebrenjak i pogačar, pariku žutu, zelenu i crvenu, paradajz, krastavac, plavi patlidžan, grašak, kupus, krompir, boraniju, kukuruz kokičar, dinje, lubenice…

“Sve mi je bogato rodilo. Divota jedna. Slikajte me pored lubenice. Zalivam je ujutro i naveče. Svakog jutra, vidno je veća, krupnija. Ne kaže se uzalud, za takvo nešto, da raste kao iz vode. To važi za lubenice, ali i druge biljke koje bi se na ovolikoj vrelini, bez vode, za dan ili dva sasvim se osušile.”

Pored bašte je nekoliko voćki. Najveća je smokva. Grane su se povile od roda. I vinova loza je dugačka, bujna i rodna. I o tome Stanka priča naširoko i sa ljubavlju:

“Pelcer grožđa dobili smo od prijatelja. U početku, loza je sporo rasla. Onda smo suprug Živko i ja donijeli stajsko đubrivo, ovčije, prihranili, redovno zalivali i loza buja i nagrađuje nas krupnim i slatkim grozdacima.”

Njihova smokva najveća je u cijelom kraju. Razvila se na sve strane pa kuću zaklonila. I o toj voćki Stanka ima šta kazati:

“Sjekli smo je više puta, orezivali… Kako njene grane više i češće kratimo, ona sve brže raste. I rađa, svake godine. Kao da nam prkosi. Cijelu stranu kuće je zaklonila. Pogledajte, biće smokava više nego u primorju i Hercegovini.”

Ljubav iz djetinjstva

Stanka je biljke, naročito povrće i voće, zavoljela u djetinjstvu. Rođena je u Gornjoj Lisini, kod Bosilegrada. Živjela je i u selu Godište, kod Leskovca. Tamo je stekla iskustvo koje ovdje primjenjuje.

“U Godištu mještani u plastenicima proizvode mnogo povrća. Kao i ovdje u Lijevče polju. Oni plastenik sa vanjske strane zatrpavaju zemljom, do jednog metra. Tu dolazi do prelamanja svjetlosti a toplota ide u korijen. Tako se pospješuje rast, a umanjuje toplotni šok, a ne stvaraju se ožegotine na stabljikama i plodovima. Takođe, rod je bogatiji”, priča ona.

Iz Srbije, iz rodnog kraja, u Potkozarje donijela je još jedno vrijedno iskustvo: “Kod mene u bašti”, tvrdi naša sagovornica, “nema smrdljivog martina niti drugih napasnika.”

Imam uspješan recept. Sadim dva reda paradajza a red bosiljka. I ruzmarin, nasumice, gdje ima slobodno mjesto. Sadim i matičnjak koji tjera štetočine, a privlači pčele, oprašivače. To je dupla korist. Zato kod mene nigdje nema nikakve bube.”

Stankina bašta je špajz na otvorenom, u kojem sve ima što je za njenu porodicu potrebno. Zato ne ide na pijacu, nego u baštu. Iz kuće, svakog jutra, ne izlazi sa novčanikom u džepu nego s motikom na ramenu. Tako čini svakodnevno, sa mnogo ljubavi. Bašta i njene biljke njena su opsesija.

“Kada legnem naveče, moje misli su u bašti. Razmišljam i planiram naredni dan. Duhom sam bogatija, a u novcu štedljivija”, iznosi Stanka Praskalo svoju teoriju o bašti i povrću, a pišu Nezavisne novine.

Roda

Ovu vrijednu domaćicu često u bašti posjećuje roda koja se svake godine gnijezdi u blizini. Ona je prati, hoda po bašti dok Stanka okopava ili radi druge poslove:

“Roda je svakog dana sa mnom u bašti. Ja kopam, ona prevrće zemlju, travu i sijeno. Traži šta je za nju pa jede i nosi mladima. Ne bježi uopšte. Nije plašljiva. Veoma je pitoma. Kada dođe vrijeme za odlazak na drugi kraj svijeta, preko zime, biće mi žao. Teško ćemo se rastati. Navikla sam na nju. Voljela bih da je i vi upoznate. Danas je još nema, negdje je odletjela, ali doći će ona do kraja dana. Sigurno. Znam ja to.”

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srbije dobijaju vaučere za odmor od 85 evra

Od ponedjeljka počinje raspodjela 30.000 turističkih vaučera po 10.000 dinara /85 evra/ za odmor u Srbiji, a namijnjeni su isključivo najstarijim sugrađanima.

Ministar turizma i omladine Husein Memić istakao je da je procedura za dobijanje vaučera ove godine dodatno pojednostavljena. Među pružaocima usluga smeštaja vlada veliko interesovanje za učešće u ovom programu.

Korisnici vaučere treba iskoriste do 1. novembra.

Memić je istakao da su i prethodnih godina najveći korisnici turističkih vaučera bili upravo penzioneri, koji su činili oko 70 odsto svih korisnika.

Govoreći o potrebnoj dokumentaciji, ministar je za RTS naveo da penzioneri moraju da poseduju dokaz o visini penzije. Odnosno penzioni ček, pri čemu mjesečna penzija ne smije da prelazi 80.000 dinara (681 evro).

Naglasio je da je riječ o vrlo jednostavnoj prijavi, s obzirom na to da stariji sugrađani već imaju iskustva sa ovim sistemom. Penzioneri vaučere koriste još od 2015. godine.

Govoreći o najtraženijim destinacijama kad je riječ o korištenju vaučera, Memić je naveo da je Sokobanja tradicionalno bila najpopularnija.

Istakao je, međutim, da sve veći broj građana bira odmor u prirodi. Tačnije sve češće koriste registrovana seoska turistička domaćinstva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Predmeti koje svi guramo na tavan, a imaju vrijednost

Stari predmeti koji su nekada bili dio svakog doma danas dobijaju novu vrijednost i mogu nam donijeti ozbiljne pare.

Ono što je nekada stajalo u vitrini, fioci ili na tavanu, za mnoge je bila obična stvar iz svakodnevnog života, ali kolekcionari danas za pojedine primjerke izdvajaju značajan novac.

Na internet forumima i grupama posvećenim kolekcionarstvu često se mogu pronaći priče ljudi koji su tek slučajno otkrili da predmeti koje su naslijedili od roditelja ili baka i deka imaju vrijednost. Ipak, stručnjaci upozoravaju – nije sve što je staro automatski i skupo. Presudni su očuvanost, rijetkost i potražnja.

“Mislio sam da je samo stara stvar iz podruma”

Na društvenoj grupi Redit, jedna od najčešćih priča među kolekcionarima jeste da ljudi godinama čuvaju predmete za koje vjeruju da nemaju nikakvu vrijednost.

Korisnici na forumima često navode da su tek nakon čišćenja stare kuće ili nasljedstva počeli da provjeravaju šta zapravo posjeduju.

“Godinama je stajalo u kutiji i niko nije obraćao pažnju. Tek kada sam pronašao oznaku proizvođača, shvatio sam da nije običan predmet”, objavio je jedan kolekcionar.

Porcelan iz vitrina ponovo postao tražen

Mnogi domovi kod nas nekada su imali posebne vitrine sa porcelanskim servisima, figurama i ukrasnim tanjirima. Danas pojedini komadi ponovo privlače pažnju kupaca.

Najviše se traže:

  • Kompletni servisi,
  • Ručno oslikani komadi,
  • Poznate fabrike porcelana,
  • Predmeti bez oštećenja.

Kolekcionari posebno obraćaju pažnju na oznake sa dna šolja i tanjira, jer one često otkrivaju porijeklo i starost predmeta.

“Najveća greška je što ljudi operu, prefarbaju ili popravljaju stare predmete misleći da ih tako uljepšavaju. Kod kolekcionara originalno stanje često vredi najviše”, navode ljubitelji starina.

Korisnik Redita opisao je kako je tokom čišćenja tavana svoje porodice pronašao zaboravljeni set srebrnog pribora.
Kako je naveo, u kući njegovih bake i tetke pronađen je veliki drveni sanduk sa kompletnim servisom za ručavanje. U početku su mislili da će vrijediti samo kao staro srebro, ali su kasnijim istraživanjem otkrili da je riječ o retkom kompletu od sterling srebra, koji je bio mnogo vredniji nego što su očekivali.

Slični kompleti na tržištu mogu vrijediti od nekoliko stotina do nekoliko hiljada evra, u zavisnosti od proizvođača, težine i očuvanosti.

Stari novac – nije svaka kovanica blago

Stare kovanice i novčanice među najčešćim su predmetima koje ljudi pronalaze u kućama.

Međutim, njihova vrijednost zavisi od mnogo faktora.

Kolekcionari gledaju:

  • Godinu izdavanja,
  • Broj sačuvanih primjeraka,
  • Eventualne greške,
  • Stanje novčanice ili kovanice.

“Pronašao sam stare kovanice misleći da vrijede mnogo, ali ispostavilo se da su zanimljive samo kao uspomena. Tek nekoliko komada je imalo pravu kolekcionarsku vrijednost”, iskustvo je koje dijele mnogi početnici.

Gramofonske ploče doživjele novi život

Predmeti koje su mnogi nekada bacali danas se vraćaju u modu.

Gramofonske ploče posebno su tražene među ljubiteljima muzike.

Najviše vrijede:

  • prva izdanja,
  • rijetke ploče,
  • očuvani omoti,
  • primjerci poznatih izvođača.

“Nevjerovatno je da ono što je nekada bilo u svakoj kući sada ponovo ima publiku. Ljudi traže autentične stvari, a ne kopije”, navode ljubitelji vinila, prenosi “Biz portal“.

Knjige koje su skupljale prašinu mogu imati vrijednost

Stare knjige, enciklopedije i prva izdanja pojedinih djela takođe mogu biti zanimljivi kolekcionarima.

Najvažnije je:

  • Izdanje,
  • Očuvanost,
  • Autor,
  • Eventualni potpis ili posveta.

“Nemojte bacati stare knjige samo zato što izgledaju pohabano. Nekad baš takvi primjerci imaju priču i vrijednost”, poruka je koja se često može pronaći među kolekcionarima.

Ne bacajte prije nego što provjerite

Iako internet često donosi priče o predmetima koji su prodati za velike iznose, realnost je da većina starih stvari nema ogromnu cijenu.

Ipak, među običnim predmetima iz doma ponekad se mogu pronaći pravi mali dragulji.

Prije nego što nešto završiti u kontejneru, vrijedi provjeriti:

  • Ko je proizvođač,
  • Koliko je predmet star,
  • Da li postoji oznaka ili potpis,
  • Da li ga kolekcionari traže.

Jer ono što je jednoj generaciji bilo samo dio svakodnevice, drugoj može postati vrijedan komad prošlosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Milić obišao penzionere u Banji Kulaši

Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske Mladen Milić izjavio je da će zahvaljujući sredstvima koja su ove godine izdvojili Vlada Republike Srpske i predsjednik Republike, oko 6.000 penzionera imati priliku da besplatno koristi banjsku rehabilitaciju širom Republike Srpske.

Milić je tokom posjete Banji Kulaši razgovarao sa penzionerima iz Dervente, Srebrenice, Kozarske Dubice, Teslića, Ribnika i Modriče, koji ove sedmice borave na sedmodnevnoj rehabilitaciji.

„Veoma prijatan i otvoren razgovor sa penzionerima trajao je gotovo dva sata. Razgovarali smo o brojnim temama iz svakodnevnog života naše najstarije populacije. Zadovoljstvo mi je što sam imao priliku da čujem njihove utiske i prijedloge“, rekao je Milić.

Prema njegovim riječima, penzioneri su izrazili veliko zadovoljstvo uslovima boravka u Banji Kulaši. Naglasak su stavili na kvalitet smještaja, hrane i profesionalan odnos zaposlenih.

„Naši penzioneri pohvalili su ljubaznost osoblja, kvalitet usluge, smještaj i ishranu. To potvrđuje da ovaj program ostvaruje svoju svrhu i doprinosi očuvanju zdravlja i kvaliteta života najstarijih sugrađana“, naveo je Milić.

On je dodao da su učesnici rehabilitacije pružili snažnu podršku nastavku ovakvih projekata. Izrazili su zahvalnost za sredstva u iznosu od 3,3 miliona KM, koja su omogućila realizaciju ovogodišnjeg programa.

”Veliku podršku daju ovakvim projektima Vlade Republike Srpske i predsjednika Republike i istovremeno iskazuju zahvalnost na izdvojenim sredstvima od 3,3 miliona KM, zahvaljujući kojima će ove godine oko 6.000 penzionera besplatno boraviti u banjama širom Republike Srpske”, poručio je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Lopara proslavili krsnu slavu

Članovi Udruženja penzionera opštine Lopare proslavili su slavu Svetog velikomučenika Prokopija.

Nakon obreda lomljenja slavskog kolača predsjednik navedenog udruženja Slobodan Aleksić se prigodnim riječima obratio penzionerima i gostima.

On je penzionerima čestitao krsnu slavu, poželio dobro zdravlje i sreću u životu. Zahvalio se Ratku Trifunoviću, predsjedniku Republičkog udruženja penzionera. Riječi zahvale uputio je i ostalim zvaničnicima navodeći da je cilj druženje.

Izrazio je i nadu da će se i u narednim godinama obilježavati slava kao što se činilo i u prethodnim godinama.

Podijeli tekst sa drugima na: