Starosna granica za penzionisanje u Evropi sve je viša, jer ljudi danas žive duže. Ipak, među evropskim zemljama postoje velike razlike u tome koliko dugo ljudi nakon odlaska u penziju primaju penziju.
Prema podacima OECD-a i Eurostata za 2024. godinu, muškarci u Evropskoj uniji nakon penzionisanja u prosjeku žive još 18,4 godine. Žene u prosjeku žive još 21,8 godinu.
Podaci pokazuju da se dužina perioda provedenog u penziji značajno razlikuje od zemlje do zemlje.
Najduže u penziji muškarci su u Turskoj
Kada se posmatraju evropske zemlje obuhvaćene istraživanjem, muškarci u Turskoj mogu očekivati da će nakon penzionisanja primati penziju čak 27,3 godine.
U Evropskoj uniji najduže u penziji provode muškarci u Luksemburgu, gdje se očekuje da će penziju primati oko 22 godine.
Više od 20 godina u penziji u prosjeku provode i muškarci u Grčkoj, Francuskoj, Sloveniji, Švicarskoj i Malti.
U Grčkoj je prosjek 21 godina, u Francuskoj i Sloveniji po 20,7 godina, u Švicarskoj 20,4, a na Malti 20,2 godine.
Iznad prosjeka Evropske unije su i Kipar, Švedska, Portugal, Belgija, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Austrija i Finska.
S druge strane, najmanje godina u penziji muškarci provode u Bugarskoj i Mađarskoj, gdje je prosjek 14,7 godina. Manje od 16 godina u penziji provode i muškarci u Latviji, Rumuniji i Litvaniji.
Njemačka među velikim evropskim zemljama ima jedan od kraćih perioda provedenih u penziji. Tamo muškarci u prosjeku primaju penziju oko 17,3 godine.
Žene u prosjeku duže primaju penziju
Razlika između muškaraca i žena posebno je vidljiva kada se posmatra očekivano vrijeme provedeno u penziji.
Žene u Evropskoj uniji u prosjeku mogu očekivati da će nakon penzionisanja primati penziju 21,8 godina. To je 3,4 godine duže nego kod muškaraca.
I kod žena je Turska na vrhu. Tamo se očekuje da će žene u prosjeku provesti čak 34,5 godine u penziji.
U Luksemburgu žene također provode više od 25 godina u penziji.
Više od 22 godine u penziji očekuje se za žene u Sloveniji, Grčkoj, Francuskoj, Španiji, Švicarskoj, Malti, Italiji, Portugalu, Kipru i Finskoj.
Najkraći period u penziji među ženama zabilježen je u Mađarskoj, gdje iznosi 18,6 godina.
Manje od 20 godina u prosjeku provode i žene u Bugarskoj, Rumuniji, Holandiji, Hrvatskoj, Danskoj, Latviji i Islandu.
Koliko godina nakon penzionisanja ljudi žive?
Prema podacima za 2024. godinu, prosječna starosna granica za penzionisanje u Evropskoj uniji iznosi 64,7 godina za muškarce i 64 godine za žene.
Muškarci u EU u prosjeku mogu očekivati da će živjeti do 83,1 godine, dok je očekivani životni vijek žena 85,8 godina.
Upravo zbog toga žene u prosjeku duže primaju penziju. One žive duže, iako se starosna granica za penzionisanje među zemljama razlikuje.
Važno je, međutim, napomenuti da starosna granica za penzionisanje ne znači uvijek da osoba tada zaista prestaje raditi.
Neki ljudi nastavljaju raditi i nakon što steknu pravo na penziju, dok drugi prestaju raditi ranije.
Zanimljiv primjer je Turska
Turska je posebno zanimljiva zbog veoma niske zakonske starosne granice za penzionisanje.
Prema podacima za 2024. godinu, muškarci u Turskoj mogu otići u penziju sa 52 godine, a žene sa 49 godina.
Zbog toga se na prvi pogled čini da Turci najduže primaju penziju.
Međutim, prosječna dob u kojoj ljudi zaista prestaju raditi mnogo je viša. Muškarci u prosjeku izlaze s tržišta rada sa 60,8 godina, a žene sa 60,5 godina.
Kada se računa od stvarne dobi prestanka rada, očekivani period u penziji u Turskoj iznosi oko 18,2 godine za muškarce i 22,6 godina za žene.
To pokazuje zašto samo podatak o zakonskoj starosnoj granici za penzionisanje nije dovoljan da bi se vidjelo koliko dugo ljudi zaista provode u penziji.
Žene u prosjeku primaju manje penzije
Postoji još jedna važna razlika između muškaraca i žena.
Iako žene u prosjeku duže žive i duže primaju penziju, njihove penzije su često manje.
Prema podacima OECD-a, žene u zemljama članicama ove organizacije u prosjeku primaju oko 23 odsto manju penziju od muškaraca.
U Ujedinjenom Kraljevstvu razlika je još veća i iznosi oko 37 odsto.
Koliko dugo će neko primati penziju zavisi od više faktora, među kojima su starosna granica za penzionisanje, očekivani životni vijek i stvarna dob u kojoj osoba prestaje raditi.
Kako piše Euronews Business, upravo zbog velikih razlika među evropskim zemljama nije dovoljno posmatrati samo zakonsku starosnu granicu za penzionisanje. Važno je uzeti u obzir i koliko dugo ljudi nakon toga mogu očekivati da će živjeti.
