Gotovo polovina starijih od 65 godina redovno se bori s nesanicom, ali stručnjaci upozoravaju da loš san nije neizbježna posljedica starenja.
Uoči Svjetskog dana spavanja 13. marta, stručnjaci poručuju da poremećaje sna ne treba automatski pripisivati godinama. Iako se struktura sna s vremenom mijenja, kvalitet se može očuvati pravilnim navikama i odgovarajućom terapijom.
Prema podacima British Geriatrics Society, oko 40 odsto osoba starijih od 65 godina redovno pati od nesanice, dok ih do 75 procenata ima neki oblik poremećaja spavanja.
Više činioca rizika nakon šezdesete
Profesor Džejson Elis iz Univerziteta Nortumbria upozorava da se starijim osobama često pogrešno sugeriše kako je loš san “normalan”. ‘U šezdesetima se povećava niz činioca ranjivosti – hronične bolesti, terapije, životni gubici. Ali, to ne znači da je kvalitetan san nedostižan”, ističe.
S godinama raste i rizik od problema s disanjem tokom noći, naročito uz porast tjelesne težine. Kod žena dodatni uticaj ima menopauza jer pad estrogena i progesterona može narušiti stabilnost sna.
Manje melatonina, više buđenja
Nivo melatonina, hormona koji reguliše ciklus spavanja i budnosti, počinje opadati već nakon puberteta. Taj proces postepeno mijenja strukturu sna. Od srednjih dvadesetih smanjuje se udio dubokog sna ključnog za fizički oporavak. U kasnijim godinama san postaje plići i osjetljiviji na buku, svjetlo i druge nadražaje.
Možda vas interesuje i ovo:
“Starije osobe i dalje trebaju sedam do devet sati sna, ali njegov kvalitet može biti drugačiji”, napominje Lisa Artis iz “The Sleep Charity”.
Unutrašnji sat i penzija
S godinama dolazi do pomaka cirkadijalnog ritma pa se mnogi osjećaju pospano ranije naveče i bude se vrlo rano. Taj “fazni pomak” čest je u starosti.
Promjene načina života, naročito odlazak u penziju, dodatno utiču na san. Nestanak dnevne rutine, češće drijemanje, manje kretanja i slabija izloženost dnevnom svjetlu mogu pogoršati noćni odmor.
Terapije bez tableta
Tablete za spavanje danas nisu prvo rješenje. Kod nesanice se često preporučuje kognitivno-bihevioralna terapija, usmjerena na promjenu navika i uvjerenja povezanih sa snom.
Kod apneje, poremećaja kod kojeg tokom noći dolazi do prekida disanja, može pomoći terapija kontinuiranim pozitivnim pritiskom vazduha (CPAP), koja održava disajne puteve otvorenima.
Stručnjaci zaključuju da je ključno prepoznati uzrok problema i prilagoditi terapiju.
Kvalitetan san važan je za tjelesno zdravlje, mentalne sposobnosti i emocionalnu stabilnost u svakoj životnoj dobi, prenosi “Tportal”.
