Cijena peleta otišla u nebo: Tona košta i do 700 KM

Cijena peleta u BiH dosegnula je alarmantan nivo. Tona ovog sve traženijeg energenta prodaje se za gotovo 700 KM. Cijena koja za mnoga domaćinstva predstavlja ogroman finansijski teret usred grijne sezone.

Građani koji se oslanjaju na pelet sve su zabrinutiji jer do kraja zime preostaje više od dva mjeseca, a nabavka je i dalje nestabilna.

Slobodno formiranje cijena peleta

Cijena peleta trenutno se slobodno formira na tržištu s obzirom na to da je odluka Vlade FBiH o ograničenju cijene prestala vrijediti 31. decembra 2025.

Niske temperature i obilne oborine koje su početkom januara zahvatile BiH dovele su do značajnog porasta potražnje za svim vrstama ogrjeva, rečeno je Feni u kompaniji Drvosječa.

Predstavnik te kompanije Muhamed Helać naveo je da je za njih taj porast bio prilično neočekivan jer se većina građana tradicionalno snadbijeva ogrjevom tokom ljeta, prije početka sezone grijanja.

Međutim, građani su količine ogrjeva za ovu zimu planirali na osnovi prošle, koja je bila iznimno blaga, i kada su se suočili s niskim temperaturama i oborinama, a pokazalo se da su potrebne dodatne količine.

“Usprkos otežanim uslovima rada i smanjenoj dostupnosti ogrjeva na tržištu, kompanija Drvosječa je u januaru širom BiH uspjela isporučiti nekoliko stotina tona peleta i briketa te nekoliko hiljada paleta iscijepanog drva, uz maksimalno dvodnevno čekanje od narudžbe” – istaknuo je Helać.

Cijena peleta – 690 KM

Iako je januar bio izazovan mjesec za ovu oblast, Helać je naglasio da cijena peleta ostaje nepromijenjena i u februaru – 690 KM po toni.
Oglas
Podsjeća da je posljednja odluka Vlade FBiH ograničavala cijenu na 630 KM, ali nakon ukidanja ograničenja došlo je do tog porasta od oko 9%.

“Naša politika je da cijene formiramo na mjesečnoj razini. Za februar smo odlučili da cijena ostane ista kao u januaru, unatoč izazovima na tržištu”, istaknuo je Helać.

Ukinuta kontrola cijena

Vlada FBiH donijela je odluku o izmjenama mjera neposredne kontrole cijena određenih proizvoda i usluga od interesa za FBiH kojom se brišu riječi “određivanje najvišeg nivoa cijena za pelet”.

Ovom odlukom prestala je vrijediti mjera kojom je bila propisana maksimalna cijena peleta na tržištu FBiH.

Nakon detaljne analize učinaka propisane mjere zaključeno je da nema potrebe za daljnjim provođenjem mjere ograničenja cijena. Međutim, Vlada je propisala novu mjeru. Ona podrazumijeva obavezu dostavljanja obavijesti o promjeni cijena i marži za pelet.

Privredni subjekti dužni su resornom ministarstvu dostavljati obavijesti o svakoj promjeni cijena i marži. Time se omogućava kontinuiran nadzor nad kretanjima na tržištu.

Ograničena prodaja peleta u Srbiji

Situacija nije bolja ni u susjednoj Srbiji. Pojedina stovarišta uvela su ograničenje prodaje na 15 vreća po kupcu, količinu koja u prosjeku može trajati svega pet dana. Ova mjera uvedena je kako bi što veći broj domaćinstava uspio nabaviti ogrjev u uvjetima smanjene ponude.

Direktor kompanije Bio Energy Point, Mladen Stojadinović, ističe da proizvođači trenutno ne mogu raditi punim kapacitetom. Razlog tome je nedostatak sirovine.

Prema njegovim riječima, snadbijevanje drvetom — ključnim materijalom za proizvodnju peleta — tek se djelimično stabilizuje.

„Posljednjih dana drvo je počelo pristizati. Ali količine su i dalje znatno manje nego ranije. Sve što dobijemo odmah ide u preradu“, navodi Stojadinović,

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri USK traže da se drvo isporuči na vrijeme

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Rast cijena ne posustaje. Očekivana inflacija za ovu godinu iznosi 3,2 posto, uz najave postupne stabilizacije u godinama koje slijede.

No, do tada se građani suočavaju s rastom cijena osnovnih životnih namirnica, energenata, lijekova, električne energije, vode i grijanja.

Svaka kupovina postaje izazov, a precizno planiranje budžeta neophodnost.

Inflacija od početka godine jasno pokazuje da živjeti s prosječnim primanjima u BiH znači stalno balansirati između prihoda i osnovnih potreba.

“Djecu imam i oni mi pomažu. Volio bih izlaziti, hodati i obilaziti, ali sve je to isključeno. Volio bih normalno otići i u banje, na more, ali šta ću”; “Moram jesti, ali najgori su lijekovi, lijekovi su najskuplji. Lijekove dok platim, dok platim obaveze, šta meni ostane? Ništa. Jedino što imam djecu, pa mi je to spas”, samo su neki od komentara penzionera.

Da je situacija alarmantna potvrđuju i oni koji zastupaju najstariju populaciju.

Rast cijena, penzionerima najteže

Mustafa Trakić, predsjednik saveza penzionera ZDK kaže da penzioneri ne mogu uticati na inflaciju i rast cijena.

“Možemo apelovati na one koji to mogu kako bi penzioneri lakše živjeli i kako bi se poboljšao standar”, rekao je Trakić, a prenosi N1.

Teret poskupljenja ne osjete samo oni s najnižim primanjima. Porodice koje finansiraju školovanje djece, pogotovo kada su djeca u drugim gradovima, trpe najveći pritisak.

A dok građani krpe kraj s krajem, ekonomisti rješenje vide u strožijoj disciplini na tržištu.

Igor Gavran, ekonomista kaže da bi se stanje poboljšalo da mjere kontrole cijena moraju biti ozbiljne.

“Ne kontrole cijena u nekom neracionalnom smislu koji bi doveo do nestašica, već jednostavno da se uđe u strukturu troškova, da se spriječi prekomjerno bogaćenje, da se spriječi ekstra profit.”
Prognoze institucija najavljuju nešto mirniji period. Ipak, brojke su i dalje daleko od onoga što bi građanima donijelo olakšanje.

Centralna banka BiH nedavno je izašla sa procjenom da se očekuje inflacija od 3,2 posto. To predstavlja povećanje od 0,1 posto. Istovremeno očekuje se postepena stabilizacija inflacijskih kretanja u2027. godini, s očekivanom inflacijom od 2,8 posto.

Mnogi analitičari procjenjuju da će realna inflacija ove godine dostići i 10%. Bez reakcije nadležnih, sloboda tržišta donosi nova poskupljenja, a građanima ostaje svakodnevna borba za preživljavanje od prvog do prvog.

Možda vas interesuje i ovo:

Rastu plate i penzije ali ne i standard: Problem inflacija (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na:

Domovi za stare: Visoke cijene i manjak kapaciteta

Domovi za stare već odavno su puni. Nedostatak kapaciteta i rast cijena smještaja dodatno otežavaju pristup institucionalnoj njezi.

Cijene boravka, zavise o domu i stepenu potrebne njege. Kreću se od oko 900 konvertibilnih maraka u javnim do čak 2.800 maraka u pojedinim privatnim ustanovama. Time pravo na dostojanstvenu starost za mnoge postaje teško dostupno.

Potražnja premašuje kapacitete u Mostaru

Adelisa delić, socijalna radnica Doma za starije u Mostaru kaže da potražnja premašuje kapacitete. Potražnja je za oko 25 do 30 posto veća od kapaciteta.

“Izražen trend starenja stanovništva, sve veći broj osoba s teškim hroničnim oboljenjima, ali i intenzivno iseljavanje radno sposobnog stanovništva, doprinose da mnoge starije osobe ostaju bez porodične njege u vlastitom domu”, istaknula je u izjavi za Fenu Delić.

Posebno naglašava nedostatak kapaciteta na odjelima pojačane njege. Tu je i potreba korisnika najveća.

Kao jedan od ključnih izazova u radu ustanove navodi i inflaciju i visoke cijene energenata. Sve to direktno utječe na troškove poslovanja.

Cijene smještaja, važe od 1. augusta prošle godine, iznose 900 KM za pokretne korisnike u višekrevetnoj sobi, 1.000 KM za pokretne korisnike u jednokrevetnoj sobi. Cijena smještaja za nepokretne korisnike iznosi 1.100 KM. Cijene su utvrđene odlukom Gradskog vijeća Mostara

Dom trenutno zbrinjava oko 70 korisnika na lokaciji Tekija. Približno isti broj se nalazi i u organizacijskoj jedinici u Ulici Franje Miličevića. Finansiranje se većim dijelom ostvaruje kroz uplate korisnika. Grad Mostar učestvuje sa manjim dijelom, iako je osnivač ustanove.

Domovi za stare i proširenje smještaja

U Hercegovini je izražen manjak kapaciteta i u privatnim ustanovama. Dom za stare i nemoćne osobe “Sveta obitelj”, zajedno s podružnicama Betanija u Čapljini i Emaus u Potocima kod Mostara, brine za oko 140 korisnika.

Zbog velike potražnje, pokrenute su aktivnosti adaptacije i rekonstrukcije objekta, čime će se kapacitet povećati s 35 na dodatnih 70 korisnika.

“Trenutna cijena smještaja u ovom domu za nepokretne korisnike iznosi 1.500 KM, nakon povećanja s ranijih 1.330 KM zbog rasta troškova poslovanja”, naglašava Iva Rozić, sekretarka Biskupijske karitativne organizacije.

Ana Pavlović, magistra socijalnog rada i voditeljica podružnice Emaus, ističe da je i kod njih lista čekanja duga.

“Imamo poprilično dugu listu čekanja i, nažalost, ne možemo odgovoriti na sve zahtjeve”, kazala je Pavlović.

Podružnica Emaus raspolaže s 21 ležajem i namijenjena je pokretnim korisnicima prve i druge kategorije.

“Korisnici su svjesni, pokretni i vrlo rado učestvuju u terapijama”, istaknula je.

Cijene u ovoj ustanovi iznose 1.600 KM za dvokrevetne i 1.700 KM za jednokrevetne sobe.

Važnost lokalne zajednice i međugeneracijske solidarnosti

U domovima se poseban naglasak stavlja na saradnju s lokalnom zajednicom, školama i fakultetima. Cilje je jačanje međugeneracijske solidarnosti i smanjenje osjećaja usamljenosti kod starijih osoba.

“Naši korisnici se najviše raduju posjetama, druženjima i zajedničkim aktivnostima”, poručila je Pavlović.

Visoke cijene domova za stare i u drugim dijelovima FBiH

Slična situacija bilježi se i u Srednjoj Bosni i Kantonu Sarajevo, gdje su kapaciteti popunjeni, a cijene se, ovisno o zdravstvenom stanju korisnika i nivou njege, kreću od 1.300 do 2.800 KM mjesečno.

U privatnoj ustanovi “Naš dom” u Travniku cijene se kreću od 1.320 do 1.800 KM, dok palijativna njega iznosi 2.000 KM mjesečno. U domu “Brnjaci” u Kiseljaku cijene dostižu i 2.800 KM, uz česte liste čekanja zbog ograničenog broja mjesta.

Možda vas zanima i ovo:

Znate li koliko košta boravak u staračkom domu?

Podijeli tekst sa drugima na: