Damir Nikšić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH pitao je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike šta je sa izradom socijalne karte u FBiH. Napomenuo je i da je u više navrata izrada te karte najavljivana iz ovog Ministarstva.
Svrha socijalne karte je da “objedini rasute evidencije i omogući jasan uvid u stvarne socio-ekonomske potrebe građana i domaćinstava, ko je u potrebi, zbog čega, koje mjere koristi i kakav je njihov stvarni efekat.”
Time se smanjuju preklapanja u pravima i mjerama, ali i rizik da ranjive kategorije ostanu neprepoznate i bez adekvatne podrške.
Socijalna politika u FBiH više neće biti zasnovana na nagađanjima već na činjenicama, piše Faktor.
Socijalna karta predstavlja jedan od najvažnijih sistemskih iskoraka u oblasti socijalne politike u Federaciji BiH jer uvodi prelazak sa politike procjena i pretpostavki na politiku zasnovanu na činjenicama i pouzdanim podacima.
“Unaprijeđeni tekst prednacrta zakona je u toku januara 2026. godine dostavljen Agenciji za zaštitu ličnih podataka u BiH, svim federalnim ministarstvima, nadležnim federalnim upravama, zavodima… Prednacrt je 2. februara dostavljen Vladi FBiH na razmatranje”, navedeno je, između ostalog, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Nakon razmatranja na Vladi FBiH tekst prednacrta zakona će biti upućen u Parlament FBiH.
Zakon radila interresorna radna grupa
Iznoseći hronologiju koja se tiče izrade socijalne karte iz Ministarstva su naveli kako je Vlada FBiH 10.03.2025. godine imenovala interresornu radnu grupu za izradu prednacrta zakona o jedinstvenoj metodologiji izrade socijalne karte u FBiH. Zadatak Interresorne radne grupe bio je da u roku tri mjeseca od donošenja rješenja izradi prednacrt zakona.
“Tekst prednacrta bio je javno dostupan na službenoj internet-stranici ovog Ministarstva, zajedno s obrazloženjem. Time je svim zainteresovanim subjektima osiguran jednak i nediskriminirajući pristup informacijama. Kako se radi o zakonu čija se primjena ne veže isključivo uz jedno upravno područje nego obuhvata socijalnu politiku, fiskalno planiranje, zapošljavanje, zdravstvo, obrazovanje, demografski razvoj, prostorno planiranje i druge segmente javnog djelovanje, njegova priprema nije mogla biti ograničena na uski institucionalni ili stručni krug”, stoji u odgovoru Ministarstva.
Šta će sve podrazumijeva socijalna karta u smislu podataka:
prikupljanje
preuzimanje
razmjenu
povezivanje
obradu
analitiku
Ti podaci će služiti za ocjenju:
socijalnih
ekonomskih
obrazovnih
zdravstvenih
stambenih
demografskih
bezbjednosnih i drugih obilježja pojedinaca, domaćinstava i lokalnih zajednica
Zakonom o PIO FBiH omogućena je dobrovoljna uplata staža i ona ove godine iznosi mjesečno 418,88 KM. Ovaj iznos utvrđen je na temelju osnovice koju čini podatak o prosječnoj plati, a koji je objavio Federalni zavod za statistiku.
Prošle godine dobrovoljno osiguranje iznosilo 359,89 KM, što znači da se za dobrovoljno osiguranje u ovoj godini mora izdvojiti više novca i to za skoro 59 KM.
Zakonom o PIO-u je definirano da se osoba koja nije osigurana u obaveznom osiguranju može osigurati na dobrovoljno osiguranje. Mora imato prebivalište na području FBiH ili Distrikta Brčko, opštu zdravstvenu sposobnost te ako je starija od 15 godina, a najkasnije do 65. godine živote te ako je državljanin Bosne i Hercegovine.
Staž se počinje računati od trenutka predaje dokumentacije, piše Faktor.
Kod plaćanja staža u poslovnicu Zavoda PIO osoba mora donijeti i ljekarsko uvjerenje. Zakon kaže da za ostvarivanje prava na dobrovoljno osiguranje treba ispunjavati opštu zdravstvenu sposobnost.
Kod uplate dobrovoljnog osiguranja osobi ne treba firma kao posrednik. Osoba se registruje, dobije rješenje o dobrovoljnom osiguranju i taj staž se računa kao penzijski, odnosno, redovni staž.
Dobrovoljno osiguranje prestaje na zahtjev osiguranika.
Osim toga, dobrovoljno osiguranje prestaje kada Porezna uprava dostavi nosiocu osiguranja obavijest o neuplaćenim doprinosima za tri uzastopna mjeseca.
Mnogi u Federaciji kada se bliže odlasku u penziju saznaju da imaju “rupe” u stažu. Navode da im poslodavac nije redovno uplaćivao doprinose za penzijsko i to predstavlja svojevrstan problem. Zakonom je propisan broj godina staža i starosti koje treba ispuniti da bi se otišlo u penziju.
Predstavnici Saveza ratnih vojnih invalida FBiH razgovarali su danas s federalnim ministrom za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžadom Lokmićem o implementaciji boračkih zakona.
Fokus je bio na Zakonu o osnovnim pravima boraca i članova njihovih porodca. Razgovarano je i o izmjenama zakona o povoljnijem penzionisanju boraca i članova njihovih porodica.
Zakoni biod 1. januara trebali donijeti značajne finansijske i statusne benefite boračkoj populaciji.
Povoljnije penzionisanje
Predsjednik Saveza RVI FBiH Kerim Trakić izjavio je da su donesene izmjene zakona omogućile povoljnije penzionisanje ratnim vojnim invalidima. To se odnosi na sve bez obzira na radnu sposobnost.
“Ovim zakonima svi ratni vojni invalidi, bez obzira na to da li su sposobni, nesposobni ili ograničeno sposobni za rad, ostvaruju pravo na povoljnije penzionisanje. Pozivam sve ratne vojne invalide koji ispunjavaju uslove da se obrate fondu, gdje će dobiti instrukcije”, kazao je Trakić, a prenosi Vlada FBiH.
Višegodišnji zastoj
Trakić je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom Saveza RVI i Federalnog ministarstva za pitanja boraca, naglasivši da su nakon višegodišnjeg zastoja napravljeni konkretni pomaci.
“U saradnji s resornim ministarstvom odrađen je veliki dio posla. Napokon smo uspjeli ‘odmrznuti’ ove zakone”, naveo je Trakić.
Usklađivanje invalidnina
Govoreći o usklađivanju invalidnina, pojasnio je da će povećanja biti usklađena s obračunom penzija.
“Penzioneri su retroaktivno ostvarili povećanja od januara, a ratni vojni invalidi će uvećane invalidnine dobiti kroz martovsku invalidninu koja se isplaćuje u aprilu. Najveće benefite imat će ratni vojni invalidi, porodice šehida i demobilisani borci, kroz usklađivanje ličnih i porodičnih invalidnina”, rekao je Trakić, dodajući da je ove godine povećan i budžet resornog ministarstva.
Federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžad Lokmić podsjetio je da su izmjene zakona nastavak reformi započetih 2024. godine, kada je ukinuta takozvana “švicarska formula”.
“Omogućili smo da se sva usklađivanja vrše na isti način kao i po Zakonu o PIO/MIO. Da to nismo uradili, ova povećanja se ne bi odnosila na boračku populaciju i svaka izmjena bi zahtijevala posebne odluke Vlade”, rekao je Lokmić.
Minimalna penzija 666 KM
Naglasio je da izmjene garantiraju da penzije dobitnika ratnih priznanja i ratnih vojnih invalida neće biti niže od minimalne penzije isplaćene u decembru 2024. godine.
“Minimalna penzija koju će pripadnici boračke populacije od 1. januara dobijati iznosi 666,40 KM. Ako neko po rješenju ima manju penziju, razliku isplaćuje Vlada Federacije BiH”, pojasnio je ministar.
Lokmić je istaknuo i ukidanje rokova iz 2013. godine, koji su ranije ograničavali pravo na povoljnije penzionisanje.
“Danas svaki ratni vojni invalid sa 57 godina starosti, odnosno ispod 65 godina, uz priznati ratni staž, ima pravo podnijeti zahtjev za odlazak u penziju. Poseban benefit je i mogućnost da penzioneri mogu istovremeno primati penziju i raditi, bez bojazni da će izgubiti svoja prava”, kazao je.
Usvojena tri zakona
Zakonom o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica propisano je da dobitnik ratnog priznanja i odlikovanja stiče pravo na starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kada navrši 55 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža. Najniži iznos penzije ne može biti manji od najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine u FBiH.
Najniža penzija za korisnike koji ostvaruju pravo po navedenom propisu, počev od 01.01.2026. godine iznosi 666,40 KM.
Zakon o izmjenama Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata
Ovim zakonom je propisano da pripadnici Oružanih snaga kojima je priznato učestvovanje u ratu u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezertirali, stiču pravo na starosnu penziju u iznosu najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine u FBiH.
Ovo pravo stiču prije navršenih 65 godina života, pod uvjetom da imaju najmanje 20 godina penzijskog staža.
Starosna penzija
Starosna penzija iz ove tačke ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koji je osobi priznat u učestvovanju u ratu u jednostrukom trajanju.
Ukoliko korisnik iz ove tačke ima 20 godina penzijskog staža bez posebnog ratnog staža u dvostrukom trajanju, starosna penzija ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koji je osobi priznat u učestvovanju ratu u dvostrukom trajanju, pri čemu se poseban ratni staž priznaje u jednostrukom trajanju.
Dakle, novina koju donose Izmjene Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca jeste da RVI, sa procentom invalidnosti 60 posto ili više, kojima je vojni invaliditet utvrđen isključivo na osnovu ranjavanja, mogu ostvariti pravo na prijevremenu povoljniju starosnu penziju počev od 01.01.2026. godine, u iznosu najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine.
Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica
Zakonom je izmijenjeno da ratni vojni invalidi stiču pravo na starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža. Bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kad navrše 55 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža. Iznos penzije koji će primati biće iznos najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine.
Dakle, RVI kojima je u smislu Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica utvrđen status RVI (najmanje 20 posto) imaju pravo na starosnu penziju ukoliko ispunjavaju uslove u pogledu penzijskog staža, odnosno godina života i penzijskog staža, i to pravo ostvaruju u iznosu najniže penzije.
