Najugroženiji penzioneri pred Vaskrs dobijaju jednokratnu pomoć

Opštinska uprava Foča i Udruženje penzionera će pred Vaskrs isplatiti po 70 KM penzionerima sa primanjima nižim od 500 KM, a druga tranša ove jednokratne pomoći biće isplaćena u septembru. To je dogovoreno na sastanku rukovodstva Udruženja sa načelnikom opštine Milanom Vukadinovićem.

Jednokratnu pomoć, koju će obezbijediti opština i Udruženje od svojih članarina, dobiće 700 najugorženijih penzionera. Preostalim penzionerima sa penzijom manjom od 500 KM pomoć  će biti isplaćena u septembru, po istom modelu.

U Foči je trenutno 4.200 penzionera, od kojih 1.500 ima penziju manju od 500 KM.

Za Udruženje penzionera je u ovogodišnjem budžetu opštine planirano 70.000 KM, koje će biti isplaćene u dvije tranše po 35.000.

Vukadinović je najavio da će lokalna zajednica pomoći i sanaciju prostorija Udruženja penzionera.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerima sa najnižim primanjima 100 KM mjesečno

Opština Centar Sarajevo povećala je iznose novčane pomoći u okviru dugogodišnjeg socijalnog projekta „Hljeb i mlijeko“. Taj projekat je namijenjen penzionerima sa najnižim primanjima te osobama starijim od 60 godina koje nemaju stalna primanja

Za mart ove godine pravo na ovu vrstu pomoći ostvarilo je ukupno 407 korisnika socijalnih usluga.

Među njima je 368 penzionera sa područja opštine, dok je 39 korisnika starijih od 60 godina koji se nalaze u stanju socijalne potrebe, a nisu ostvarili pravo na penziju.

Možda vas zanima i ovo:

Projektom “Hljeb i mlijeko za penzionere” obuhvaćeno 414 korisnika

Budžetom Opštine Centar za 2026. godinu povećani su iznosi novčane pomoći u okviru ovog programa. Tako penzioneri sa najnižim primanjima sada mjesečno dobijaju 100 KM, umjesto dosadašnjih 70 KM.

Istovremeno, pomoć za osobe bez stalnih primanja povećana je sa 100 na 150 KM.

Iz Opštine Centar navode da se ovim povećanjem potvrđuje opredijeljenost lokalne zajednice da dodatno ojača podršku socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.

Tokom ovog mjeseca Služba za finansije Opštine Centar na račune korisnika uplatila je ukupno 42.650 KM.

Sredstva iz budžetskog granta raspoređuju se zaključkom opštinskog načelnika, na prijedlog Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu, u skladu sa utvrđenim kriterijima i na osnovu podnesenih zahtjeva korisnika, saopšteno je iz Odsjeka za informisanje Opštine Centar Sarajevo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko ima pravo na tuđu njegu i pomoć u BiH?

Pravo na tuđu njegu i pomoć jedno je od ključnih prava iz sistema socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini. Ipak, iako se često spominje u javnosti, mnogi građani nisu sigurni ko ga tačno može ostvariti, koliki su iznosi i kakva je procedura.

Dodatnu zabunu stvara činjenica da ovo pravo nije uređeno na državnom nivou, već kroz entitetske propise i propise Brčko distrikta.

U praksi, tuđa njega i pomoć znači da osoba koja zbog zdravstvenog stanja nije sposobna samostalno obavljati osnovne životne aktivnosti – poput kretanja, hranjenja, lične higijene ili oblačenja – može ostvariti novčanu naknadu ili organizovanu uslugu pomoći.

Važno je razlikovati dvije stvari: novčano pravo (dodatak za pomoć i njegu drugog lica) i uslugu pomoći u kući. U prvom slučaju riječ je o mjesečnoj isplati korisniku, dok je u drugom riječ o organizovanoj socijalnoj usluzi koju obezbjeđuju centri za socijalni rad ili lokalne zajednice.

Federacija BiH: pravo vezano za stepen invaliditeta

U Federaciji BiH pravo na tuđu njegu i pomoć uređeno je kroz Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom, a nadležna institucija za provođenje propisa je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, dok konkretne postupke vode centri za socijalni rad na kantonalnom nivou.

Pravo mogu ostvariti osobe sa teškim i trajnim oštećenjem zdravlja, lica sa 100% invaliditetom, djeca s posebnim potrebama, kao i starije osobe koje su trajno nesposobne za samostalan život. Postoje dvije kategorije prava – osnovna i povećana tuđa njega – koje zavise od stepena potrebe za stalnom pomoći.

Više na ovu temu:

Kroz projekat “Zdravo starenje” pružaju uslugu tuđe njege i pomoći

Iznosi nisu identični u svim kantonima. Federacija je decentralizovana, pa kantoni kroz svoje budžete i pravilnike određuju koeficijente i konkretne naknade. Upravo ta razlika često stvara konfuziju među građanima, jer se pravo i visina naknade mogu razlikovati u Sarajevu, Tuzli ili Mostaru.

Postupak započinje podnošenjem zahtjeva centru za socijalni rad, uz medicinsku dokumentaciju. Nakon toga slijedi procjena ljekarske komisije i socijalna procjena, a nadležni organ donosi rješenje. Protiv rješenja je moguća žalba.

Republika Srpska: jasno razdvajanje dodatka i usluge

U Republici Srpskoj pravo je definisano kroz Zakon o socijalnoj zaštiti Republike Srpske, a nadležna institucija je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

RS precizno razlikuje dodatak za pomoć i njegu drugog lica (novčano pravo) i pomoć u kući (usluga socijalne zaštite). Pravo na dodatak imaju lica sa teškim invaliditetom, osobe potpuno nesposobne za samostalan život, djeca s razvojnim smetnjama, kao i starija lica bez adekvatne porodične brige.

Finansiranje dolazi iz budžeta RS i lokalnih zajednica, dok se kod pomoći u kući može tražiti i participacija korisnika, zavisno od imovinskog stanja.

I ovdje je procedura slična – zahtjev centru za socijalni rad, medicinska dokumentacija, komisijska procjena i donošenje rješenja.

Brčko distrikt: poseban sistem

Brčko distrikt ima vlastiti zakonodavni okvir kroz Zakon o socijalnoj zaštiti Brčko distrikta, a nadležni organ je Odjel za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta.

Pravo mogu ostvariti osobe koje zbog trajnog oštećenja zdravlja ne mogu samostalno zadovoljavati osnovne životne potrebe. I ovdje se primjenjuje sistem procjene kroz medicinsku dokumentaciju i stručne komisije.

Šta građani najčešće pitaju?

Najčešća pitanja odnose se na to ko tačno ima pravo, ko plaća tuđu njegu i koliki su iznosi. Odgovor je složen jer zavisi od mjesta prebivališta i kategorije korisnika. U pravilu, finansiranje dolazi iz entitetskih i lokalnih budžeta, dok se pomoć u kući može djelimično sufinansirati.

Jedna od ključnih nedoumica jeste razlika između novčanog prava i usluge, pišu Nezavisne novine. 

Novčani dodatak ide direktno korisniku, dok je pomoć u kući organizovana podrška – poput nabavke hrane, održavanja higijene ili pomoći pri kretanju.

Zašto je važno provjeriti lokalne propise?

Bosna i Hercegovina nema jedinstven zakon o tuđoj njezi i pomoći. Zbog toga se uslovi i iznosi razlikuju između Federacije, Republike Srpske i Brčko distrikta, a unutar Federacije i po kantonima. Upravo ta decentralizacija zahtijeva od građana da se informišu prema mjestu prebivališta i ličnoj kategoriji.

U praksi, ostvarivanje prava zavisi od tri ključna faktora: medicinskog nalaza, procjene stručne komisije i odluke centra za socijalni rad. Bez uredne dokumentacije i formalnog postupka, pravo se ne može ostvariti.

Pravo na tuđu njegu i pomoć predstavlja važan mehanizam zaštite najranjivijih kategorija stanovništva. Ipak, njegova primjena je administrativno složena i teritorijalno različita. Građani koji smatraju da ispunjavaju uslove trebaju se obratiti nadležnom centru za socijalni rad i zatražiti detaljne informacije o proceduri i aktuelnim iznosima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Hoće li penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu novčanu pomoć?

Nakon što su penzioneri u FBiH tokom 2025. godine dobili jednokratnu novčanu pomoć, u javnosti se ponovo postavlja pitanje da li će slična mjera biti realizovana i u 2026. godini.

Ipak, prema trenutno dostupnim informacijama, zvanična odluka o novoj jednokratnoj isplati još nije donesena.

Podsjetimo, u julu prošle godine penzionerima u FBiH isplaćen je jednokratni dodatak uz penziju, u rasponu od oko 100 do 250 KM, pri čemu su korisnici najnižih penzija dobili veće iznose.

Tada je iz Vlade Federacije najavljeno da se razmatra model prema kojem bi eventualne buduće pomoći bile diferencirane. To znači da budu usklađene sa visinom penzije, kako bi oni sa najnižim primanjima dobili veću podršku.

Međutim, za 2026. godinu takva uredba još nije objavljena, piše Tuzlainfo.

U dosadašnjim odlukama Vlade FBiH fokus je bio na redovnom usklađivanju penzija, koje je ove godine provedeno u dva koraka.

Najprije je izvršeno akontativno povećanje od 11,2 posto, a potom i dodatno usklađivanje od 0,06 posto, čime je ukupna stopa usklađivanja iznosila 11,26 posto.

Predstavnici udruženja penzionera ranije su isticali da bi jednokratna pomoć bila značajna podrška. Iz nadležnih institucija zasad nema potvrde da će takva mjera biti ponovljena u 2026. godini.

Eventualna odluka o isplati jednokratne novčane pomoći zavisit će prije svega od budžetskih mogućnosti. Radiće se i procjene izvršne vlasti o potrebi dodatne podrške najstarijoj populaciji. Do tada, penzioneri mogu računati samo na redovna usklađivanja penzija predviđena zakonom.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Stari i nemoćni u Stocu dobijaju pomoć

Projekt kućne njege, zahvaljujući kojem stariji i nemoćni na području Stoca dobivaju njegu koja im je prijeko potrebna, počeo je početkom ove godine.

Dva tima u januaru su na području Stoca obišli 70 korisnika.

“Jako smo zadovoljni prvim mjesecom. Imamo vozilo, kao i opremu koja uključuje tlakomjere i aparat za mjerenje šećera. U svakom timu nalaze se njegovateljica i medicinska sestra. Medicinske sestre kroz svoje usluge rade mjerenje šećera i pritiska, dok njegovateljice pomažu u kućanskim poslovima. Kroz ovaj projekt imali smo i nova zapošljavanja, u vidu zdravstvenih radnika koji će brinuti o najranjivijoj grupi naše zajednice”, kazao je direktor Centra za socijalni rad Stolac Marko Rajič.

Timovi iznenađeni zdravstvenim stanjem korisnika

Riječ je o nastavku projekta “Mobilnost i solidarnost II faza”. Značaj projekta prepoznalo je i Ministarstvo rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike Hrvatske. Oni su izdvojili neophodna sredstva za njegovo pokretanje, saopšteno je iz Grada Stoca.

Iz medicinskog tima ističu da su korisnici zadovoljni, ali i da su timovi iznenađeni zdravstvenim stanjem korisnika. S obziromi da se radi o starima i nemoćnima, ljudima koji su sami.

“Iznenadilo nas je da imaju povećan krvni pritisak i šećer, a najveća blagodat ovog projekta je što imamo nekih desetak korisnika koji uopšte nisu znali da imaju šećer i visoki krvi pritisak, a upravo kroz ovaj program su to otkrili”, dodaju.

Tim u smjeni dnevno obiđe oko 15 ljudi

Više od 60 posto korisnika ima hipertenziju (visok krvni tlak), a oko 40 posto njih ima dijabetes, dok se 70 posto korisnika žali na bolove u kostima i zglobovima, stoji u mjesečnom izvještaju medicinskog tima.

Tim u smjeni dnevno obiđe oko 15 ljudi, a obično se rasporede po selima koja su raštrkana, tako da ne gube previše vremena.

Projekt starijim i nemoćnim osobama, koje nemaju ničiju podršku, pruža mnogo više od zdravstvenih i socijalnih usluga. On pruža osjećaj da nitko u zajednici nije zaboravljen i da ne smije biti prepušten sam sebi.

Možda vas interesuje i ovo:

Gerontodomaćice pomažu stare i nemoćne, obavile 1.439 posjeta

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata naknada za socijalnu pomoć u Kantonu Sarajevo

Iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo obavještavaju da je počela isplata naknada za januar korisnicima socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo, u bankama u kojima imaju otvorene račune.

U tu svrhu iz Budžeta KS isplaćeno je 1.180.143,49 KM.

Pomenuta sredstva su izdvojena za 3.827 korisnika stalne novčane pomoći, i to:

  • pomoć i njegu od druge osobe
  • jednokratne pomoći
  • izuzetne pomoći
  • naknade za smještaj u drugu porodicu
  • smještaj u ustanove socijalne zaštite
  • naknade za zdravstvenj zaštitu
  • naknada za osposobljavanje i život i rad
  • naknada za refundaciju ljekarskih pregleda

Možda vas interesuje i ovo:

Projektom “Hljeb i mlijeko za penzionere” obuhvaćeno 414 korisnika

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako pomoći radnicima iz firmi uništenih privatizacijom (VIDEO)

Vlada FBiH izdvojila je za ovu godinu gotovo dva miliona KM za uvezivanje radnog staža radnicima u javnim i privatnim preduzećima koji su stekli uslove za penziju, a nisu im uplaćeni doprinosi u penzioni fond. Međutim, veliki broj radnika iz firmi u kojima je završen stečaj, a iz stečajne mase im nije bilo moguće uplatiti zaostale doprinose, sada čekaju da se pronađe neko rješenje kako bi mogli otići u penziju.

Tenza Mešanović je u Konfekciji „Borac“ iz Banovića radila 18 godina. Firma joj je u penzioni fond uplatila doprinose za samo tri godine. Uslove za penzionisanje stekla je prije tri godine, ali da bi otišla u invalidsku penziju mora u penzioni fond uplatiti doprinose za dvanaest godina.

Tenza Mešanović, bivša radnica Fabrike konfekcije „Borac“, Banovići

„Ja imam papir, došlo mi je da uplatim 15 hiljada KM. Ja nemam 15 hiljada KM. Ako dignemo kredit, od čega ćemo živjeti? Šta da ja uplatim? Ja ne znam hoću li živjeti, a kredit… Vidi, imam problema sa zdravljem.“

Senad Lakić je trideset godina radio u „Borcu“, a doprinosi za PIO su mu uplaćeni tek za pet godina. Jedini izvor prihoda, uz ono što od jedne krave i sa svoje skromne okućnice može obezbijediti, jeste 300 KM boračkog dodatka. Ispunio je uslove za penziju, tražio da mu država uplati deset godina staža kako bi imao minimalnu penziju, ali odgovor nije dobio.

Senad Lakić, bivši radnik Fabrike konfekcije „Borac“, Banovići

„Čekao sam stečaj, završiće za godinu, za dvije. Deset godina smo čekali stečaj. Nismo imali pravo na liječenje ni išta. Ništa nismo. Odem po onu markicu, što imaju pravo borci dobiti, kaže – nema, ti nemaš pravo, nisi na birou, a mi nemamo pravo na biro dok se ne izvrši stečaj. U tome je problem. Tako da smo najugroženiji, mi što nemamo ništa.“

Možda vas zanima i ovo:

Vlada FBiH obezbijedila dva miliona KM za uvezivanje radnog staža

Procjenjuje se da su trenutno stotine radnika iz firmi u kojima je stečajni postupak arhiviran, a iz stečajne mase radnička potraživanja nisu mogla biti namirena. Ovi radnici ostavljeni su u pravno nedefinisanoj zoni. Zbog toga radnici, koji su u međuvremenu stekli uslove za odlazak u penziju, ne mogu ostvariti to svoje pravo.  U njihovo ime nema ko da aplicira za sredstva koja izdvajaju kantonalne i Federalna vlada za uvezivanje radnog staža.

Sakib Kopić, predsjednik Sindikata solidarnosti, Tuzla

„Mora se naći sistemsko rješenje za njih, znači uvesti ih u zakonske okvire. Da neko u njihovo ime traži ta sredstva. Da li će to biti PIO, recimo PIO Banovići, PIO Gračanica, PIO Tuzla, da oni u njihovo ime apliciraju za ta sredstva u onom momentu kad oni steknu uslove za odlazak u jednu od tih penzija, da li je to invalidska, da li prijevremena, da li starosna, nebitno.“

Iako nema status reprezentativnog sindikata, Sindikat solidarnosti već desetak godina pokušava pomoći grupama radnika iz firmi uništenih lošom privatizacijom. Vlasti pokazuju odsustvo svake empatije prema ovim ljudima. Oni su prepušteni sami sebi, a ni rukovodstva brojnih sindikata ne pokazuju volju da pomognu u rješavanju statusa svojih bivših članova, piše BHRT.

Podijeli tekst sa drugima na: