Radnicima u Republici Srpskoj najavljuje se lični penzijski račun na kojem bi se godinama prikupljao novac za dodatnu penziju.
Na prvi pogled, riječ je o dobroj ideji: radnik bi znao koliko je ušteđeno, novac bi bio vezan za njegovo ime, a nakon odlaska u penziju imao bi dodatni izvor prihoda
Međutim, još nije poznato ono najvažnije – ko bi taj novac uplaćivao.
Da li bi to bio dodatni trošak poslodavca, novi odbitak od neto plate radnika ili bi se dio sadašnjeg doprinosa preusmjerio iz Fonda PIO na lične račune?
Od odgovora na to pitanje zavisi da li radnicima stiže nova imovina ili novi namet, piše Dobojski info.
Za sada nema objavljenog nacrta zakona, utvrđene stope doprinosa, datuma početka, obračuna troška za privredu i budžet niti jasnih pravila prema kojima bi se novac ulagao. Postoji prijedlog poslodavaca, podrška dijela institucija i nekoliko različitih verzija budućeg sistema, ali još nema odluke da će obavezna lična penzijska štednja zaista biti uvedena.
Poslodavci predlažu novi penzijski stub
Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić predložio je uvođenje obavezne lične penzijske štednje koju bi, prema njegovoj zamisli, dodatno uplaćivali poslodavci.
Svaki radnik imao bi individualni račun i mogao bi da vidi koliko je novca na njemu prikupljeno. Ideja je razmatrana na Savjetu za razvoj Republike Srpske i ostavljena za dalju razradu.
Trivić je pomenuo i mogućnost da fond prikupljeni novac pozajmljuje državi uz kamatu, a da država tim sredstvima finansira isplatu postojećih penzija.
Prema njegovim riječima, zakon bi eventualno mogao biti donesen naredne godine, ali novi sistem teško bi odmah mogao početi da funkcioniše jer je potrebno uspostaviti pravni, finansijski i informacioni okvir.Мапе
Međutim, direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić iznio je drugačiju verziju. Prema njegovom objašnjenju, dio novca mogao bi da uplaćuje poslodavac, a dio radnik iz svoje neto plate.
Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković upozorio je da se od radnika s niskim platama ne može očekivati da se danas odriču dijela primanja kako bi možda imali veću penziju za nekoliko decenija. Kao moguću stopu pomenuo je četiri do pet odsto, ali uz stav da bi taj novac trebalo da dođe iz dobiti preduzeća.
