Hodanje ili bicikl: Šta je bolje za mršavljenje?

Hodanje i vožnja bicikla spadaju među najpopularnije aerobne aktivnosti, a obje predstavljaju dobar izbor za održavanje kondicije i zdravlja.

U poređenju sa trčanjem i nekim intenzivnijim treninzima, manje opterećuju zglobove, zbog čega mogu odgovarati početnicima i ljudima koji žele umjereniju fizičku aktivnost.

Kada je riječ o potrošnji kalorija, vožnja bicikla uglavnom ima prednost. Osoba teška oko 68 kilograma za pola sata umjerene vožnje može potrošiti oko 210 kalorija. Umjerenim hodanjem potroši približno 120 kalorija.

Intenzivnija vožnja bicikla ili vožnja uzbrdo može povećati potrošnju na više od 300 kalorija za pola sata.

Ipak, kada je riječ o sagorijevanju masnih naslaga, pojedina istraživanja ukazuju na prednost hodanja. To je aktivnost tokom koje tijelo nosi sopstvenu težinu.

Obje aktivnosti angažuju gluteuse, zadnju ložu i mišiće listova, ali vožnja bicikla snažnije aktivira kvadricepse.

Bicikl može imati prednost i kada je cilj povećanje mišićne snage, posebno pri vožnji većeg intenziteta.

Hodanje je, s druge strane, jednostavnije i pristupačnije jer ne zahtijeva posebnu opremu osim odgovarajuće obuće.

Obje aktivnosti mogu se prilagoditi fizičkoj spremnosti, a intenzitet se lako povećava bržim tempom, usponima ili dužim treningom.

Zato izbor između hodanja i bicikla zavisi od cilja – bicikl uglavnom omogućava veću potrošnju kalorija za kraće vrijeme, dok hodanje, prema navedenim istraživanjima, može imati prednost kada je riječ o metabolizmu masti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko koraka dnevno je dovoljno za zdrav život?

Ako hodate da biste poboljšali svoje zdravlje, možda nećete morati da idete toliko daleko koliko se do sada mislilo.

Nova studija sugeriše da je hodanje od 7.000 koraka dnevno povezano sa značajno manjim rizikom od stanja poput srčanih bolesti, dijabetesa, demencije i depresije. To je mnogo manje od cilja od 10.000 koraka dnevno ko čemu su ranije govorilo.

“Deset hiljada koraka je uvijek bio proizvoljan broj” kaže viši autor studije, dr Ketrin Oven, sa Univerziteta u Sidneju u Australiji.

“Nastao je u Japanu kao dio marketinške kampanje. Ona je prethodila Olimpijskim igrama u Tokiju. Tu su izabrali 10.000 koraka. Bilo je privlačno i nezaboravno, i zaista se zadržalo.

Šta kaže istraživanje?

Da bi vidjeli da li ljudima zaista treba 10.000 koraka da bi poboljšali svoje zdravlje, dr Oven i njegove kolege su ispitali podatke iz 57 studija. Te studije su obuhvatile više od 160.000 odraslih kako bi procijenili veze između dnevnog broja koraka i širokog spektra zdravstvenih ishoda.

Možda vas interesuje i ovo:

Šetnja i tokom vrućina čuva zdravlje

U poređenju sa 2.000 koraka dnevno, prelazak 7.000 koraka bio je povezan sa 47% manjim rizikom od prerane smrti od svih uzroka, prema nalazima objavljenim u časopisu The Lancet Public Health.

Studija je takođe pronašla nekoliko drugih zdravstvenih koristi od 7.000 koraka dnevno u poređenju sa 2.000 koraka

Koliko je vremena potrebno da se pređe 7.000 koraka dnevno?

Da bi se dobili ovi rezultati, možda je potrebno nešto više od sat vremena hodanja dnevno.

Prosječna osoba pređe oko 100 koraka u minuti. Stoga, hodanje od ukupno samo 70 minuta bi vam obezbijedilo potrebnu količinu.

Podijeli tekst sa drugima na: