Učinkovita terapija protiv stresa, besplatna i traje samo 20 minuta

Šetnja kroz park, boravak među drvećem ili nekoliko minuta pored vode mogu da imaju mnogo veći efekat na tijelo i glavu nego što im obično pripisujemo.

Sve veći broj istraživanja povezuje boravak u prirodi sa nižim nivoom stresa, boljim snom, većom koncentracijom i povoljnijim promjenama u nekim pokazateljima fizičkog zdravlja.

Drugim riječima, možda vam ne treba još jedna aplikacija za meditaciju. Možda vam treba – drvo.

I ne, ne morate da odete na vikend u planinu i isključite telefon na tri dana. Čak i 20 minuta svjesnog boravka u prirodi može biti korisno.

Samo 20 minuta može da napravi razliku

Moderni život ima pomalo nezgodnu naviku da nas drži u stanju konstantne pripravnosti. Posao, mejlovi, notifikacije, društvene mreže, obaveze, vijesti i još 17 otvorenih tabova u glavi.

Kada smo stalno pod pritiskom, tijelo aktivira odgovor “bori se ili bježi”, dok priroda može da pomogne organizmu da se prebaci u mirnije stanje odmora i oporavka.

Harvardska ljekarka Suzan Abukajer organizuje terapijske šetnje kroz šumu za ljekare i zaposlene u bolnici, grupu koja je posebno izložena profesionalnom sagorijevanju. Tokom ovih šetnji učesnici koriste principe japanskog šinrin-jokua, odnosno popularnog “šumskog kupanja”.

Ideja je jednostavna: usporite i zaista obratite pažnju na ono što je oko vas. Boje, zvukove, mirise, teksture, pokrete lišća, vjetar…

Dakle, ne morate da riješite sve probleme svog života dok hodate. Za početak samo hodajte. Istraživanja sugerišu da već oko 20 minuta svjesnog boravka u prirodi, nekoliko puta nedjeljno, može biti povezano sa smanjenjem stresa.

Kada stres traje dugo, organizam proizvodi hormone poput kortizola. Kortizol nam je potreban i ima važnu ulogu, ali problem nastaje kada je tijelo predugo izloženo stresnom odgovoru.

Boravak u prirodi povezuje se sa aktivacijom parasimpatičkog nervnog sistema – dijela našeg nervnog sistema koji je zadužen za stanje odmora i oporavka. Neke studije su pokazale i smanjenje nivoa kortizola nakon vremena provedenog u prirodi, posebno nakon šetnje kroz šumu. Nije loše za nešto što je potpuno besplatno.

Drveće možda radi više za vas nego što mislite

I tu dolazimo do jednog posebno zanimljivog dijela priče. Drveće ispušta aromatična jedinjenja poznata kao fitoncidi, koja su predmet istraživanja zbog mogućeg uticaja na imuni sistem. Neka istraživanja, naročito iz Japana, povezuju izlaganje ovim jedinjenjima sa promjenama u aktivnosti takozvanih NK ćelija (natural killer cells), koje imaju važnu ulogu u odbrani organizma.

To ipak ne znači da će vas jedna šetnja kroz šumu “ojačati imunitet” preko noći. Nauka je mnogo opreznija od Instagram wellness savjeta. Ali svakako postoji dovoljno razloga da prirodu posmatramo kao nešto više od lijepog pejzaža za fotografisanje.

Priroda ne djeluje samo preko onoga što vidimo. Biljke proizvode različita aromatična jedinjenja, uključujući terpene, koja se proučavaju zbog potencijalnih efekata na organizam. Neka od njih nalaze se u četinarima, ruzmarinu, citrusima, origanu i drugim biljkama. Istraživanja ispituju njihove antiinflamatorne i druge potencijalne efekte.

Zato možda i postoji razlog zbog kog vam miris šume poslije kiše popravi raspoloženje prije nego što uopšte shvatite da ste se opustili, piše B92.

Mozgu potreban odmor od ekrana

Ako ste proveli osam sati za računarom, a zatim još dva sata na telefonu, činjenica da se osjećate mentalno iscrpljeno nije naročito misteriozna. Naš mozak svakog dana obrađuje ogromnu količinu informacija.

Priroda može da pruži ono što nam gradska svakodnevica i ekrani često uskraćuju – manje intenzivnu, prirodniju vrstu pažnje.

Zato se vrijeme provedeno u prirodi povezuje sa boljom pažnjom, kreativnošću i sposobnošću koncentracije. Nekada je najbolji način da riješite problem da prestanete da gledate u njega 20 minuta.

Možda ćete poslije šetnje i bolje spavati

Dobar san je jedan od temelja zdravlja, a boravak u prirodi može indirektno da mu pomogne – naročito ako šetnju spojite sa fizičkom aktivnošću i smanjenjem vremena pred ekranima.

Neka istraživanja o “šumskom kupanju” povezuju boravak u prirodi sa promjenama u raspoloženju i parametrima povezanim sa snom.

A znamo i onu jednostavnu jednačinu: manje stresa + malo kretanja + manje skrolovanja = potencijalno bolja noć. Nije magija, ali nije ni loša navika.

I srce voli malo zelenila

Boravak u prirodi proučava se i u kontekstu kardiovaskularnog zdravlja. Istraživanja su povezivala vrijeme provedeno u prirodnom okruženju sa promjenama krvnog pritiska, srčane frekvencije i varijabilnosti srčanog ritma.

Čak i zvuci prirode – cvrkut ptica, šum lišća ili zvuk vode – mogu doprinijeti osjećaju opuštenosti. Što nas dovodi do prilično lijepog zaključka: ponekad vam za malo mira nije potrebna tišina. Dovoljni su ptice, drveće i odsustvo grupnog četa koji ne prestaje da zvoni.

Priroda može da “uđe” i u vaš dan

Ako trenutno nemate mogućnost da pobjegnete u šumu, ni to nije katastrofa. Pogled na zelenilo kroz prozor, park u kraju, nekoliko biljaka u prostoru ili čak prizori prirode mogu biti mali načini da unesete više prirodnih elemenata u svakodnevicu.

Neka istraživanja su pokazala da pogled na prirodu može biti povezan sa boljim oporavkom i pažnjom u odnosu na pogled na potpuno urbano okruženje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Navike koje mogu pomoći da smanjite negativne misli

Negativne misli lako mogu da vas uvuku u začarani krug iz kojeg je teško izaći. Ako vam je poznato da satima analizirate razgovore, svađe ili moguće buduće scenarije, važno je da znate jednu stvar – prekomjerno razmišljanje nije osobina ličnosti, već navika koja može da se promijeni.

Ne radi se o tome da potpuno prestanete da razmišljate, već da naučite kako da svoje misli usmjerite na zdraviji način.

Jedan dan bez žaljenja

Ako često kukate ili se žalite, pokušajte da izdržite jedan dan bez ijedne pritužbe.

Iako se žaljenje može činiti kao način da se oslobodite stresa, psiholozi upozoravaju da ono često ima suprotan efekat. Svaki put kada iznova prepričavate ono što je pošlo po zlu, vaš mozak sve više usvaja uvjerenje da nemate kontrolu nad situacijom.

Pokušajte da 24 časa ne izgovorite nijednu pritužbu, čak ni u sebi. Mnogi primijete da se nakon toga osjećaju rasterećenije i imaju više energije.

Prekinite niz pitanja „šta ako“

Neprestano razmišljanje o tome šta bi moglo da krene po zlu jedan je od glavnih uzroka prekomjernog razmišljanja.

Umjesto pitanja: „Šta ako se dogodi najgore?“, pokušajte da se zapitate: „Šta ako ipak sve ispadne dobro?“

Ova mala promjena neće odmah promijeniti način razmišljanja, ali može prekinuti spiralu negativnih misli i pomoći vam da situaciju sagledate racionalnije.

Možda vas interesuje i ovo:

Šolja ovog čaja otklanja stres i napetost

Hronični stres simptomi: Kako prepoznati i smanjiti napetost

Primijenite pravilo od 10 sekundi

Ne zaslužuje svaka misao vašu pažnju.

Kada vas uznemiri neka vijest ili negativna misao, zastanite i zapitajte se:

„Da li ovo zaista zaslužuje moju pažnju u ovom trenutku?“

Sačekajte deset sekundi prije nego što nastavite da razmišljate o tome.

Vrlo često će upravo tih nekoliko sekundi biti dovoljno da manje važne misli izgube snagu.

Prekomjerno razmišljanje opstaje zahvaljujući pažnji koju mu poklanjate. Kada mu je uskratite, ono postaje sve tiše.

Ne zamišljajte uvijek najgori scenario

Ako stalno unaprijed zamišljate katastrofalne ishode, možda mislite da se tako pripremate za sve mogućnosti.

Međutim, na taj način zapravo učite svoj nervni sistem da stalno očekuje opasnost.

Vremenom tijelo počinje da reaguje na zamišljene prijetnje isto kao i na stvarne – srce ubrzano lupa, disanje postaje pliće, a osjećaj strepnje postaje sve izraženiji.

Zato pokušajte da prestanete sa mentalnim „uvježbavanjem“ katastrofa koje se još nisu dogodile. To ne znači da treba ignorisati moguće rizike, već da ne dozvolite da vas zamišljeni najgori ishodi preuzmu prije nego što se bilo šta zaista desi, piše N1.

Podijeli tekst sa drugima na:

Finansije utiču na zdravlje srca

Istraživanje objavljeno u stručnom časopisu pokazalo je da finansijski stres može imati ozbiljne posljedice po zdravlje srca.

Naučnici su analizirali podatke više od 280.000 odraslih osoba i utvrdili da su novčane poteškoće među faktorima koji najviše doprinose ubrzanom starenju srca.

Stručnjaci su pratili takozvanu „srčanu dob“, odnosno biološku starost srca u odnosu na stvarnu životnu dob osobe. Kada je srce biološki starije od organizma, raste rizik od srčanog i moždanog udara te drugih kardiovaskularnih oboljenja.

Možda vas zanima i ovo:

Uz brdo ili niz brdo – koja vježba je najbolja za vaše srce

Finansije utiču na zdravlje srca

Prema istraživačima, hronični stres povezan s finansijskim problemima može dovesti do povećanog lučenja hormona stresa, povišenog krvnog pritiska, većeg nivoa holesterola i razvoja upalnih procesa u organizmu.

Naučnici upozoravaju da se zdravlje srca ne može posmatrati samo kroz medicinske faktore rizika. Finansijska sigurnost, uslovi života i društvene okolnosti takođe imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja i prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sindrom proljećnog umora: Kako se prepoznaje i pobjeđuje?

Sa dolaskom proljeća dani postaju duži a temperature rasu, međutim mnogi od nas se osjećaju nikad umornije i slabije.

Ako imate utisak da vam energija opada čak i nakon najmanjeg napora, moguće je da vas je sustigao takozvani sindrom proljećnog umora.

Sve oko nas cvjeta i djeluje živopisno, ali raspoloženje često ne prati taj ritam. Umjesto naleta energije, javlja se osjećaj tromosti i iscrpljenosti, kao da je tijelo u nekoj vrsti laganog zimskog sna iz kog se teško budi. Ova pojava nije nimalo rijetka, a istraživanja pokazuju da nešto češće pogađa žene.

Nakon dugih zimskih mjeseci, organizam mora da se prilagodi promjeni godišnjeg doba. Povećanje temperature i duži dani pokreću niz fizioloških promjena u tijelu. Krvni sudovi se šire kako bi se tijelo lakše prilagodilo toplijem vremenu, a posljedica toga može biti blagi pad krvnog pritiska – što često dovodi do osjećaja umora, slabosti i manjka energije.

Uz to, proljećni umor mogu pratiti i drugi simptomi: migrene, teško buđenje ujutru ili nesanica, manjak apetita, smanjena koncentracija, grčevi i bolovi u mišićima, nervoza, a ponekad čak i digestivne tegobe ili blagi problemi sa kožom.

Iako ne postoji jedan jedini uzrok ovog sindroma, stručnjaci ističu da na njega mogu uticati različiti faktori. Među njima su virusne infekcije, hormonski disbalans, oslabljen imunitet, sezonske alergije, nedostatak gvožđa u organizmu ili poremećaji krvnog pritiska, posebno nizak pritisak.

Proljeće donosi i veoma rano svitanje. Sunčeva svjetlost za naš mozak predstavlja signal za buđenje, pa se često dešava da se probudimo mnogo prije alarma i da zapravo ne odspavamo dovoljno. Na to se nadovezuje i prelazak na ljetnje računanje vremena, koji dodatno remeti unutrašnji biološki sat i može pojačati osjećaj iscrpljenosti.

Kako ublažiti proljećni umor

Dobra vijest je da postoji nekoliko jednostavnih navika koje mogu pomoći da se simptomi ublaže i da u proljeću zaista uživate sa više energije.

Prije svega, važno je naučiti kako da kontrolišete stres. Svako ima svoje metode – od meditacije i boravka u prirodi do hobija koji opuštaju – ali je važno pronaći strategiju koja vama najviše prija.

Lagano, svakodnevno kretanje takođe može napraviti veliku razliku. Umjerena fizička aktivnost podstiče proizvodnju endorfina, hormona koji poboljšavaju raspoloženje i povećavaju energiju. Posebno se preporučuju šetnje na svježem vazduhu ili plivanje.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako se riješiti proljećnog umora?

Obratite pažnju i na unos magnezijuma. Njegov nivo u organizmu često se smanjuje upravo tokom proljeća. Dobri izvori ovog minerala su bademi, sjemenke suncokreta, zeleno lisnato povrće, mahunarke i banane.

Jednako je važno provjeriti i nivo gvožđa, jer nedostatak ovog minerala može biti jedan od glavnih uzroka hroničnog umora. Namirnice bogate gvožđem su crveno meso, morski plodovi, jaja, sočivo i spanać.

Hidratacija jedan od ključnih faktora.

Čak i blaga dehidratacija može izazvati osjećaj iscrpljenosti, pa se preporučuje da tokom dana popijete najmanje litar i po vode. Ako vam je to teško, možete posegnuti i za nezaslađenim čajevima ili drugim napicima bez šećera. Slatka gazirana pića, s druge strane, nisu dobar izbor.

Pokušajte da izbjegavate i navike koje dodatno opterećuju organizam. To su pušenje, pretjerane unose kafe ili alkohola, piše Novosti Magazin.

Na kraju, posebnu pažnju obratite na ishranu. Najbolji izbor su svježe voće i povrće, mahunarke, integralne žitarice i orašasti plodovi. Teška, masna i industrijski prerađena hrana, kao i slatkiši koji naglo podižu pa spuštaju nivo šećera u krvi, mogu dodatno pojačati osjećaj umora.

Ukoliko simptomi potraju, u dogovoru sa ljekarom mogu se koristiti i određeni dodaci ishrani. Oni pomažu organizmu da se lakše prilagodi promjeni godišnjeg doba.

Jer iako proljeće ponekad počne uz manjak energije, uz male promjene u svakodnevnim navikama vrlo brzo može postati period u kojem ćete se ponovo osjećati lagano, vitalno i puni snage.

Podijeli tekst sa drugima na:

Riješite se stresa sa ove tri fizičke aktivnosti

Mi se ne možemo u potpunosti zaštititi od stresnih situacija, ali postoje fizičke aktivnosti koje nas mogu brzo osloboditi stresa.

1. Trčanje

Ovo je najlakši i najjeftiniji način da se riješite stresa. Trčite onoliko koliko mislite da je dovoljno, a zatim pređite na brzo hodanje. Fitnes instruktori napominju da ovaj jednostavan i svima dostupan način da se smanji stres nije uporediv sa bilo kojim drugim. I radi 100%.

Možda vas zanima i ovo:

Šolja ovog čaja otklanja stres i napetost

Dok trčite, nema potrebe da razmišljate da li to radite ispravno ili ne – samo uživajte u procesu i odredite odgovarajući tempo trčanja.

2. Joga

Na drugom mjestu je joga. Naravno, joga – klasični umirujući fitnes. Pored toga, joga je odličan način da se ne samo oslobodite stresa, već da protegnete i ojačate mišiće tijela. U roku od 10 minuta treninga primetićete da su sve brige nestale.

Najbolji način da smanjite stres je da radite jogu kod kuće. Joga kod kuće vam omogućava da se opustite i fokusirate se na sebe.

3. Plivanje

Plivanje zatvara tri anti stres fizičke aktivnosti. Voda savršeno otklanja umor i smiruje nerve. Ne treba ni da obavljate neke posebne vježbe, samo uronite u vodu i plivajte. Da se oslobode stresa najbolje je plivanje u večernjim satima.

Nakon rekreacije u vodi pokušajte da ne pijete kafu ili alkohol, jer će cijeli efekat odmah nestati, piše Ženski Magazin.

Podijeli tekst sa drugima na: