Od Trebinja do svjetskih laboratorija: Elena Pešut ostvarila snove

Od Trebinja do Amerike, Italije i Portugala – njena priča je dokaz da se hrabrost, rad i radoznalost uvijek isplate.

Riječ je o Eleni Pešut, mladoj naučnici iz Trebinja koja kroz program Work and Travel, studije u inostranstvu i praksu u prestižnoj naučnoj instituciji gradi put koji inspiriše mnoge.

“Osnovnu i srednju školu završila sam u Trebinju, gdje sam pohađala Gimnaziju ‘Jovan Dučić’ i završila je sa odličnim uspjehom. Nakon toga sam odlučila da nastavim obrazovanje na Univerzitetu u Beogradu, na Biološkom fakultetu, smjer Molekularna biologija i fiziologija”, počinje Elena razgovor za “Radio Trebinje”.

Objasnila je zašto se prijavila za program Work and Travel i kakvo je to iskustvo bilo.

“Na četvrtoj godini studija zainteresovala sam se za Work and Travel program, koji studentima omogućava da provedu nekoliko mjeseci radeći i živeći u Sjedinjenim Američkim Državama. Preporuke kolega i prijatelja su bile presudne, a danas mogu reći da mi je to bila jedna od najboljih odluka u životu. Provela sam tri ljeta u Americi i stekla prijateljstva širom svijeta – od Dominikanske Republike do Mongolije”, priča Elena.

Od restorana do Aljaske

“Prva dva ljeta radila sam na Cape Cod, poznatoj turističkoj destinaciji blizu Bostona. Uglavnom sam radila u restoranu u okviru hotela, ali i dodatne poslove u manjim lokalima. Treće ljeto odlučila sam se za potpuno drugačije iskustvo – otišla sam na Aljasku”, rekla je Elena.

Amerikanci su, akako kaže, veoma ljubazni i profesionalni, naročito u uslužnim djelatnostima.

“Međutim, iznenadila me negativna strana njihovog sistema – posebno socijalna i zdravstvena politika, zbog koje postoji veliki broj beskućnika”, iznenađena je ona.

Upitana je i koji su joj najljepši trenuci iz tog perioda.

“Bilo ih je mnogo – od druženja i žurki sa studentima iz cijelog svijeta, do odlaska na koncerte i jedne posebne uspomene – poziva na američku svadbu. Na Aljasci bih izdvojila rad u turističkom vozu kroz netaknutu prirodu, gdje sam imala priliku da vidim glečere, divlje životinje i Denali, najviši vrh Amerike. Poseban doživljaj bilo je i kupanje u glečerskom jezeru Spencer”, istakla je Elena.

Zarada u SAD omogućila master u Italiji

Imala je i priliku da putuje po Americi, a zatim da upiše master studije u Italiji.

“Nakon završetka sezone putovala sam i posjetila gradove poput New York-a, Los Angeles-a, Las Vegas-a i San Francisca, kao i prirodne ljepote poput Velikog Kanjona. Zahvaljujući zaradi iz Amerike odlučila sam da nastavim školovanje i upišem master studije u Padovi, na Univerzitetu u Padovi. To je jedan od najstarijih univerziteta u Evropi, gdje je predavao i Galileo Galilei. Dobila sam i stipendiju koja mi je značajno olakšala studiranje”, kazala je Elena.

Otkrila je kako izgleda život studenta u međunarodnom okruženju.

“Tokom boravka u Italiji upoznala sam ljude iz cijelog svijeta – od Indije do Čilea. To iskustvo me je dodatno obogatilo. Posebno bih izdvojila druženje sa cimerima iz Irana, kroz koje sam upoznala njihovu kulturu i običaje, poput praznika Novruz”, ispričala je ona i dodala:

“Trenutno sam u Lisabonu, gdje radim praksu u prestižnoj istraživačkoj instituciji ITQB NOVA – Instituto de Tecnologia Química e Biológica António Xavier. Ova praksa predstavlja važan dio mog završnog master projekta i pruža mi priliku da dodatno unaprijedim svoja znanja i istraživačke vještine”.

Rado se vraća u Trebinje

Upitana je da li planira povratak u rodni kraj.

“Uvijek se rado vraćam u Trebinje. To je moj dom, tamo su moja porodica i prijatelji, i uvijek ga s ponosom preporučujem svima”, rekla je ona.

Mladima je poručila da budu hrabri, da putuju i istražuju svijet.

“Materijalne prepreke se mogu prevazići uz trud i rad. Ja sam svojim primjerom pokazala da je moguće ostvariti snove ako vjerujete u sebe i ne odustajete”, rekla je Elena.

Ovo ljeto ponovo ide na Aljasku, a nakon toga je očekuje završetak master studija i donošenje novih životnih odluka.

Podijeli tekst sa drugima na:

Poziv penzionerima Trebinja da se prijave na banjsku rehabilitaciju

Svi penzioneri sa prebivalištem u Republici Srpskoj do 15. marta mogu podnijeti prijave za besplatnu sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju. To je u skladu sa pravilnikom Udruženja penzionera Republike Srpske i uz podršku Vlade Republike Srpske.

Mirko Milojević, predsjednik Udruženja penzionera Grada Trebinje kaže tačan broj mjesta još uvijek nije precizan. Kako je naveo, broj zavisi od finansijskih sredstava koja odobri Vlada Republike Srpske. Ipak, očekuje se da će broj korisnika biti na nivou prošlogodišnjeg.

“Imamo najave da će broj korisnika biti približno isti kao prošle godine. Tada je 150 penzionera ostvarilo pravo na besplatnu sedmodnevnu rehabilitaciju. Konkurs je otvoren do 15. marta“, rekao je Milojević.

On podsjeća da je prošle godine konkurisalo blizu 400 penzionera, dok je odobreno 146 mjesta. To pokazuje veliko interesovanje za ovaj vid podrške najstarijoj populaciji. Zbog ograničenih kapaciteta u pojedinim banjama, dio korisnika bio je upućivan i u druge banjske centre širom Republike Srpske.

Udruženje penzionera Republike Srpske potpisalo je ugovore sa više zdravstveno-turističkih centara, među kojima su Banja Vrućica, Vilina Vlas, Banja Dvorovi, Banja Kulaši, Mlječanica i Terme Laktaši, čime jepenzionerima omogućena rehabilitacija u različitim dijelovima Srpske.

Prilikom prijave penzioneri su dužni da dostave rješenje o penziji, posljednji ček od penzije, kopiju lične karte, te da popune propisani obrazac prijave. Tom prilikom mogu izraziti želju u koju banju žele da budu upućeni.

Nakon zatvaranja konkursa slijedi proces bodovanja prijava, na osnovu unaprijed utvrđenih kriterijuma. Rang lista se dostavlja Fondu PIO radi provjere tačnosti podataka, nakon čega se ostavlja rok za eventualne žalbe. Oko mjesec dana po zatvaranju konkursa očekuju se konačni rezultati, a penzioneri koji ostvare pravo na rehabilitaciju potom sami kontaktiraju izabranu banju kako bi dogovorili termin odlaska.

Besplatna banjska rehabilitacija predstavlja značajnu podršku penzionerima, posebno onima slabijeg imovinskog stanja ili narušenog zdravstvenog stanja, te doprinosi unapređenju kvaliteta života najstarije populacije u Republici Srpskoj.

Možda vas interesuje i ovo:

Jedini u Srpskoj: Dva udruženja penzionera u Trebinju

Podijeli tekst sa drugima na: