Najviše žalbi na cijene i internet prevare

Nerealno visoke cijene, komunalne usluge, te onlajn prevare samo su neki od problema koje muče potrošače u BiH, riječi su ovo sagovornika povodom Svjetskog dana zaštite potrošača, koji se obilježava 15. marta.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja, kazala je za “Nezavisne novine” da potrošači i dalje vrlo malo znaju svoja prava.

“Iako postoji dosta udruženja koja se bave zaštitom prava potrošača, postoji dosta propusta koje potrošači naprave, a naravno trgovci koriste to njihovo neznanje”, kazala je Šešlija.

Dodala je da na dnevnoj bazi oni imaju 10-15 prigovora, poziva, te kako je rekla, prigovori se otprilike dijele na dva dijela.

“Jedan deo se odnosi na gorući za standard naših građana, a to su nerealno visoke cene i nemoguće ih je pratiti zato što se menjaju na dnevnom nivou, nekada je to za pet, nekad za 10 feninga”, kazala je Šešlija i istakla da građani na kraju nikad ne znaju da li će nešto plati marku ili 1,15KM.

Kako je rekla, druga grupa prigovora se odnosi na rad preduzeća komunalnih usluga.

Najviše prigovora od starijih građana

Istakla je da najviše prigovora imaju od populacije koja ima 50 i više godina, jer, kako je dodala, oni znaju za svoja prava.

“Mlađu populaciju to ne zanima, jer uglavnom su još na budžetu kod roditelja”, dodala je Šešlija.

Da svakodnevno imaju pozive od strane potrošača koji im se žale najviše na onlajn prevare, ali i na komunalne usluge, kao i servisiranje kućanskih aparata, kazala je i Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona.

“Ali tu su i cijene osnovnih životnih namirnica koje, nažalost, rastu i prevazilaze sva negativa očekivanja potrošača”, kazala je Bulićeva.

Saša Marić, ombudsman za zaštitu potrošača u BiH, kazao je da je broj žalbi koje Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača zaprima u porastu već pet godina zaredom, a kao i prethodnih godina, žalbe su bile dosta raznovrsne, od telekomunikacijskih usluga do onlajn trgovine.

“Tako je od 2019. godine broj žalbi sa 600 porastao na 1.300 u 2023. godini, a prethodna 2024. godina završena je s 1.400 zaprimljenih žalbi”, rekao je Marić, dodavši da su se potrošači najviše žalili na telekomunikacijske usluge, komunalne usluge, robu opšte ekonomske potrošnje, finansijske, turističke usluge, te u zadnje vrijeme i onlajn trgovinu.

Cijene hrane naglo porasle

Kada je u pitanju onlajn trgovina, kaže kako je broj žalbi vezan za takav vid trgovine u porastu, posebno nakon pandemije izazvane virusom korona.

“Međutim, veliki broj prijava odnosi se na prevare, poput lažnih prodavača i nepostojećih proizvoda, što izlazi iz okvira potrošačkih prava i prelazi u domen krivičnih djela. Takve slučajeve Institucija je prosljeđivala odjelima za sajber kriminal pri Ministarstvu unutrašnjih poslova”, kazao je Marić.

Govoreći o poskupljenjima, Marić je istakao da su cijene hrane u BiH u posljednje četiri godine naglo porasle, pri čemu je taj trend posebno izražen u proteklih 12 mjeseci.

“Analiza Institucije krajem 2024. godine ukazala je na to da je glavni razlog rasta cijena enormno povećanje trgovačkih marži u lancu distribucije i snabdijevanja, budući da se globalne cijene nisu povećavale u istoj mjeri kao one na bh. tržištu”, kazao je Marić.

Dodao je da su potrošači u BiH sve svjesniji svojih prava, što potvrđuje rast broja podnesenih žalbi.

Obilježavanje

Svjetski dan prava potrošača prvi put je obilježen 15. marta 1983. godine i od tada se koristi kao važna prilika za pokretanje različitih kampanja. Tako je na 25. godišnjicu, 2008. godine, pokrenuta kampanja “Generacija nezdrave hrane”.

Inače, Svjetski dan prava potrošača je i proslava solidarnosti unutar Međunarodnog pokreta potrošača, koji ima zadatak da promoviše osnovna prava svih potrošača, da zahtijeva poštovanje i zaštitu tih prava te protestovanje protiv zloupotrebe tržišta.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada FBiH osigurala 2,5 miliona KM za banjsko liječenje penzionera

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele dijela sredstava s pozicije Tekućeg transfera neprofitnim organizacijama – pomoć penzionerima za liječenje preko udruženja (banjsko liječenje) utvrđenog Budžetom FBiH za 2025. Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike, u iznosu 2.500.000 KM.

Raspodjela tih sredstava vršiće se u skladu sa opštim i posebnim kriterijima utvrđenim ovom odlukom.

Od ukupnog iznosa, za podršku penzionerima za liječenje preko udruženja na nivou Federacije BiH u 2025. planirana su sredstva u iznosu od 1.900.000 KM, dok su sredstva od 600.000 KM planirana kao podrška za dugovanje pomoći penzionerima za liječenje preko udruženja na nivou Federacije BiH u 2024.

Svrha tog programa je finansiranje rehabilitacije bolesnih i najugroženijih penzionera, s ciljem unapređenja zdravlja ove kategorije i socijalnu inkluziju.

Korisnici ovog programa su udruženja penzionera na federalnom nivou, Savez udruženja penzionera/umirovljenika u Federaciji BiH Sarajevo i Savez kantonalnih udruga umirovljenika/penzionera u Federaciji BiH Mostar.

Raspodjela sredstava za liječenje preko udruženja (banjsko liječenje), realiziraće se putem zvanične obavijesti, a postupak ocjenjivanja ispunjenosti posebnih kriterija provodit će se na osnovu bodovne šeme koju će sačiniti Federalno ministarstvo rada i socijalne politike uz poštivanje općih i posebnih kriterija.

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Tišina kao lijek: Priča o Bogoljubu i njegovom životu sa životinjama i prirodom

Penzioner Bogoljub Matijević nije rodom iz Šamca, a ipak je kupio plac i napravio kuću u Tišini, gdje je našao svoju oazu mira.

“Posljednjih pet godina sam u Tišini, supruga mi je umrla. Moja majka, a i pokojna supruga su porijeklom iz Novog Grada. Šamac je blizu, okolina je divna, pa smo za života moje supruge odlučili da dođemo ovdje. Svidjela mi se priroda, ljudi. Familija mi je u Cerni, za pola sata mogu doći kod mene, a i ja kod njih. Imao sam kuću u Cerni, ipak sam ovdje blizu granice”, kaže Bogoljub.

On navodi da je kao dijete na raspustima proveo mnogo vremena u BiH, te da je dok je radio u Švajcarskoj imao prijatelje iz tih krajeva, što ga je i povuklo da dođe i napravi kuću.

“Nisam u gradu, a nisam daleko od grada. Odrastao sam na selu, imali smo svinje, kokoške… Moja želja se ispunila. Ove godine ću napraviti sve da držim i golubove. Tokom 1980. i 1985. godine išao sam na izložbe sa kokoškama, imao sam rasne koke, a sad sam se posvetio našim domaćim, jer ovdje nema hibrida”, priča Bogoljub, te dodaje da je sve prirodno, da sve radi sam, ima veliko dvorište sa tri dunuma zemlje – trava i sloboda, i njemu i životinjama.

On podsjeća da je 1975. godine kupio prve dvije kokoške i pijetla, da je pijetla tada platio 10 KM, za šta su mu svi rekli da je “budala”, ističući da je ljubav prema životinjama bila jača.

“Kada sam bio u Švajcarskoj držao sam zečeve, tradiciju nastavljam. Nalazim sebe u toj velikoj ljubavi prema prirodi i životinjama. Volim da kuvam, pomažem ljudima. Imam dva sina, pet unučadi i kada dođu kod mene igraju se i uživaju u prirodi, okruženi životinjama”, navodi Bogoljub, dodajući da je napravio i plastenik sa zdravom hranom, koju svima dijeli.

Bogoljub napominje da ustaje prije pet ujutro, a uveče posmatra svoje životinje kako same odlaze na spavanje.

“Imam 50 pilića i kokošaka, 12 ih spava na drvetu i zimi i ljeti, 22 totice /morke/, 40 zečeva koji su se samo jednom kotili. Pasmina je njemački šarac koji najbrže napreduje, otporan je i ima kilažu do šest kilograma, a ženke do 4,5 kilograma za tri mjeseca. Ja ih samo milujem i hranim, poklanjam, nikada nisam nijednog zaklao”, kaže Bogoljub.

On napominje da je kao dijete kuvanje naučio od majke, te da i danas pravi sva jela – pite, slatka, pekmeze i dijeli ih prijateljima, jer, kaže, ne može sve pojesti, a mnogo napravi.

Bogoljuba u Tišini mnogo vole, poznanici ga zaustavljaju da se druže i popiju kafu sa njim. Na manifestacije se rado odaziva, sa svojim kolegama pravi razna jela, a preovlađuje fiš /riblja čorba/, koji uvijek bude ocijenjen kao najbolji.

(Izvor i foto: Srna)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ove biljke možete da posadite u martu

Napokon je malo ugrijalo, a sa sunčaanim danima dolaze nam i radovi u vrtu i bašti. Ovo su neke od preporuka šta možete posaditi u martu.  Preporuka je  da se sadi povrće koje je otporno na hladnije temperature i koje brzo raste.

Evo nekoliko predloga:

  1. Luk (sjetva luka) – Luk može da se sadi u martu, posebno u toplijim dijelovima zemlje. Sadi se u redove i treba mu puno svjetlosti.

  2. Rotkvice – Rotkvice su brzorastuće biljke i mogu da se sade u martu, čak i na otvorenom ako nije previše hladno. Mogu se posaditi direktno u zemlju.

  3. Brokoli – Brokoli je povrće koje podnosi niže temperature i može da se sadi rano u proljeće. Sadi se iz sjemena, ali u hladnijim predjelima može biti potrebno da se posije u kontejnere i da se presadi kasnije.

  4. Špinat – Otporan na hladnoću i može se sijati direktno u zemlju u martu. Dobro uspjeva u hladnijim uslovima.

  5. Grašak – Grašak je još jedno povrće koje voli hladnije vrijeme, pa se može sijati u martu. Brzo raste i nije previše zahtjevan.

  6. Kelj – Kelj je otporan na mraz i može se sijati u martu. Potrebno je dovoljno svjetlosti, ali može da izdrži niske temperature.

  7. Peršun – Peršun se može sijati ranije u proljeće, a ako imate u planu gajiti ga, mart je dobar period za početak.

Preporučuje se da se biljke u martu sade na mjestima gdje su zaštićene od hladnih vjetrova i mraza, kao i da se koriste odgovarajući agrotehnički postupci za zaštitu mladih biljaka od niskih temperatura.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri na udaru rasta cijena: Borba za dostojanstven život

Svakodnevni rast cijena roba široke potrošnje, a posebno osnovnih prehrambenih proizvoda, ozbiljno ugrožava životni standard građana.

Najteže su pogođeni penzioneri – najranjivija populacija, među kojima mnogi s najnižim penzijama ne mogu sebi priuštiti ni osnovne namirnice potrebne za preživljavanje.

Dok čekaju usvajanje izmjena i dopuna Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, penzioneri zahtijevaju značajnije povećanje minimalnih penzija. Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u januaru je dostigla 3.150,00 KM, dok najmanja penzija iznosi svega 573,00 KM.

„Ogromna je to razlika“, ističe Mirsad Terzić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera USK, naglašavajući da penzioneri ne mogu opstati bez osnovnih prehrambenih artikala i neophodnih lijekova za liječenje različitih bolesti.

Terzić upozorava da nadležne institucije ne čine dovoljno kako bi poboljšale socijalni položaj penzionera, te poziva na hitne mjere koje bi im omogućile dostojanstven život.

(Izvor: rtvusk.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Članovi Vlade FBiH razgovarali s predstavnicima penzionera, šta je najavljeno

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić, dopremijer i federalni ministar finansija Toni Kraljević te federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić održali su danas u sjedištu Vlade Federacije BiH sastanak s predstavnicima oba saveza udruženja penzionera u FBiH, koje su predvodili Redžo Mehić i Ivan Kožul, saopćio je Ured Federalne vlade za odnose s javnošću.

Sastanku je prisustvovao i direktor Federalnog zavoda PIO Halil Subašić.

Iskazana je obostrana posvećenost što skorijem definisanju konačnog teksta izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, kako bi Vlada Federacije BiH mogla ovo novo zakonsko rješenje utvrditi i u formi prijedloga uputiti u parlamentarnu proceduru.

Nakon prezentacije relevantnih podataka i analiza potrebnih za donošenje sistemskih rješenja koja će doprinijeti unapređenju životnog standarda penzionera, dogovoreno je da će radna grupa u narednim danima intenzivno nastaviti rad na finalizaciji izmjena i dopuna Zakona, a kojima treba izmijeniti sve uočene manjkavosti postojećeg zakona.

Istaknuto je da je unapređenje položaja penzionera u vrhu prioriteta Vlade Federacije BiH posebno nakon što je donošenjem i primjenom odluke o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM u FBiH poboljšan ekonomski status radnika. U vezi s tim, iznesen je i zvaničan podatak Poreske uprave FBiH da je nakon povećanja minimalne plaće broj zaposlenih porastao za 2.908 u odnosu na isti period prošle godine.

S obzirom na važnost očuvanja finansijske stabilnosti Federacije BiH, tokom razgovora su posebno naglašene aktivnosti Vlade na donošenju seta fiskalnih zakona, s fokusom na reforme koje će, osim unapređenja privrednog i poslovnog ambijenta, doprinijeti i dugoročnoj stabilnosti penzionog sistema.

Razmotreno je i predstojeće redovno usklađivanje penzija za 2025. godinu, koje će uslijediti nakon objave zvaničnih podataka Federalnog zavoda za statistiku.

S ciljem osiguranja dodatne podrške, a do donošenja potrebnih izmjena Zakona o PIO, najavljeno je da će Vlada Federacije BiH u ovoj godini osigurati interventnu mjeru koja podrazumijeva finansijsku podršku penzionerima.

Također, tokom sastanka je naglašeno da je u ovogodišnjem federalnom budžetu za penzije planirano 337 miliona KM više nego u prethodnoj godini. Konstatirano je i da je Vlada ispunila ranije preuzete obaveze uključujući isplatu jednokratne pomoći penzionerima i osiguranje dodatnih sredstava za banjsko liječenje, a za koje je u ovogodišnjem federalnom budžetu predviđeno dva miliona KM. Pored toga, aktivnosti na finalizaciji formiranja vijeća penzionera FBiH su u završnoj fazi.

Na sastanku je još jednom potvrđena obostrana opredijeljenost za nastavak konstruktivnog dijaloga i partnerskog odnosa s ciljem zajedničkog iznalaženja održivih rješenja koja će unaprijediti status penzionerske populacije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplaćeno 27.500 KM Udruženju penzionera Kakanj

Opština Kakanj isplatila je 27.500 KM  Udruženju penzionera za subvenciju troškova električne energije, vode, kanalizacije, pomoći za liječenje, posmrtnine, prehrambene pakete, grijanje i ogrev za penzionere-umirovljenike.

Ova budžetska sredstava isplaćuju se polugodišnje, a realizovat će se putem Udruženja penzionera prema osnovnim kriterijima koji su jedinstveni za sve vrste pomoći, navedeno je u saopštenju Opštine Kakanj.

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ova namirnica može da vam produži život za četiri godine

Koliko dugo možemo živjeti zavisi ne samo od genetike, već i od načina ishrane, tvrdi Den Bitner, istraživač Plavih zona – područja u svijetu gdje ljudi najčešće dožive stotu.

Analizirajući navike dugovječnih zajednica iz Japana, Italije, Grčke, Kostarike i SAD-a, Den Bitner i njegov tim otkrili su jednu zajedničku nit – pasulj na meniju svakog dana.

“Jedena šolja pasulja dnevno povezana je s oko četiri dodatne godine životnog vijeka. Dakle, ako želite da saznate šta je neka stogodišnjakinja jela kako bi doživjela sto godina, morate znati šta je jela tokom cijelog svog života – kao djevojčica, kao majka, u srednjim godinama i nakon odlaska u penziju”, ističe Bitner na svom Instagram profilu i dodaje:

“Za potrebe pisanja knjige ‘The Blue Zones Kitchen’ sproveli smo ono što se naziva meta-analiza. Pronašli smo 155 istraživanja o ishrani sprovedenih u posljednjih 100 godina u svih pet Plavih zona. I kada pogledate čime su se ljudi tradicionalno hranili, otkrivate da su pasulj jeli gotovo svakog dana – otprilike jednu šolju dnevno. A zasebno gledano, znamo da je jedna šolja pasulja dnevno povezana s oko četiri godine dužim životnim vijekom.”

Šta kaže nauka?

Njegovi zaključci potvrđuju ono što nauka već dugo sugeriše – mahunarke su bogate vlaknima, proteinima i antioksidansima, a istovremeno pomažu u regulaciji šećera u krvi i smanjuju rizik od hroničnih bolesti, prenosi Kurir.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj najviše starosnih penzija, manje porodičnih i invalidskih

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske nastavio je trend poboljšanja strukture korisnika prava i od 16.225 ostvarenih u prošloj godini, 72,63 odsto su starosne, 18,71 porodične i 8,64 invalidske penzije.

Ovakva struktura korisnika prava ostvarena na godišnjem nivou naš Fond svrstava u sam vrh penzijskih fondova država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije, pa i među razvijenim državama EU, saopšteno je iz Fonda.

Kada se sagleda akumulirana struktura prava od nastanka Republike Srpske i osnivanja Fonda do kraja 2024. godine, od 288.448 korisnika 63,31 odsto su starosne penzije, 24,53 porodične, 12,11 invalidske i 0,06 odsto korisnika ostalih prava koje obuhvata novčanu naknadu za tjelesno oštećenje i novčanu naknadu za pomoć i njegu trećeg lica.

Pozitivan trend

Od 2001. do 2024. godine procenat korisnika prava na starosnu penziju porastao je za 38,5 odsto, dok su porodične smanjene za 28,3, a invalidske za 39,8 odsto.

Iz Fonda su naveli da se pozitivan trend kretanja strukture korisnika prava bilježi iz mjeseca u mjesec, što je, kako su istakli, veoma poželjno za svaki penzijski sistem.
– Najveći uticaj na pozitivan trend leži u činjenici da sve veći broj osiguranika ostvaruje pravo na starosnu penziju dolazeći iz radnog odnosa sa punim penzijskim stažom od 40 godina i više – istakli su iz Fonda.

fond za penziono i invalidsko osiguranje republike srpske FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Osim toga, sve je veći broj žena koje nakon statusa osiguranika ostvaruju pravo na samostalnu starosnu penziju koja je u pravilu povoljnija u odnosu na porodičnu penziju iza preminulog supružnika.

Najveće povećanje u poslednjih pet godina

Za razliku od strukture ostvarenih prava gdje penzijski fond Republike Srpske ima u kontinuitetu pozitivan trend, kada je riječ o broju korisnika prava taj je trend negativan i u prošloj godine zabilježeno je 5.777 ili 2,03 odsto više korisnika prava u odnosu na 2023. godinu.

– To je procentualno najveće povećanje u poslednjih pet godina, s tim da već duži niz godina Republika Srpska ima trend rasta broja korisnika prava iz godine u godinu – navedeno je u saopštenju.

Iz Fonda su napomenuli da je za penzijske sisteme poželjno da ovaj procenat rasta bude što niži.

– Kada je riječ o penzijskim fondovima država nastalih na području bivše Jugoslavije, nažalost, najveći procentualni rast korisnika prava zabilježen je kod nas, dok u poslednjih pet godina Srbija i Hrvatska bilježe negativan rast, odnosno trend smanjenja broja korisnika prava – navedeno je u saopštenju.

Obavezna ozbiljna analiza

Iz Fonda su dodali da visok procenat rasta broja korisnika prava nameće obavezu ozbiljnih analiza urađenih u modulu PROST i projekciju kretanja parametara penzijskog sistema Republike Srpske sa zadržavanjem postojećih uslova o ostvarivanju prava u skladu sa zakonom, ali i sa njihovim preispitivanjem i eventualnim izmjenama.

Naveli su da će tako dobijene analize pokazati u kom smjeru se kreće penzijski sistem Republike Srpske i koje preventivne mjere je neophodno preduzimati kako bi on bio stabilizovan u narednih 20-30 godina.
– U ovakvim slučajevima najčešće dolazi do pooštravanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, a jedna od prvih mjera je podizanje starosne granice sa prelaznim periodom koja se pokazala efikasnom u stabilizaciji penzijskih sistema koji počivaju na principima međugeneracijske solidarnosti i njihove samoodrživosti kakav je i naš penzijski sistem – saopšteno je iz Fonda PIO.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ljubavna priča iz gerontološkog centra: Nada i Stevo šest godina zajedno

Nada Fibišan i Stevo Stojaković upoznali su se u gerontološkom centru u Pančevu, a sada su za medije ispričali svoju ljubavnu priču.

Nada Fibišan ispričala je da u domu živi već osam godina, a da je sa Stevom Stojakovićem u emotivni odnos uplovila prije šest godina.

“Nas dvoje smo zajedno šest godina. Bila sam godinu dana nepokretna, ležala sam i kada sam se malo oporavila, onda smo se upoznali”, otkrila je Nada i dodala da se iskreno iznenadila što joj se desila ljubav.

“Meni je suprug preminuo. Posle sam se razbolela i došla u gerontološki centar. I eto, desio se Stevo”, dodaje Nada.

O velikoj ljubavi sa Nadom govorio je i Stevo Stojaković.

“To je počelo spontano. Bio sam dve godine sam i video sam kako je”, rekao je Stojaković, koji je priznao da su na samom početku njihovog odnosa bili prisutni samo pogledi, ali da su nakon toga započeli razgovor.

“Blizu smo, soba do sobe, posećivali smo se, družili se i tako je to sve pomalo išlo napred. Pomogle su nam i komšije, govorili su da smo dobar par i to smo mi sve poslušali. Do dana današnjeg, mi smo šest godina zajedno”, rekao je Stevo i istakao da Nada i on danas ne bi mogli jedno bez drugoga prenosi TV Prva.

Podijeli tekst sa drugima na: