Autor: Sandra Vukić

Postoje biljke koje su blagotvorne za naš organizam, bilo da smo u njihovoj blizini, da ih koristimo kao čaj, u ishrani ili osjećamo njihov miris, pomažu nam da se opustimo. Sve je više naučnih dokaza da biljke igraju osnovnu ulogu u oblikovanju našeg mentalnog stanja i smanjenju rizika od mentalnih i fizičkih bolesti.

Svjetska banka je procijenila da će do 2050. godine sedam od deset ljudi živjeti u gradovima i da će pristup biljkama u njihovom prirodnom okruženju postati izazovniji. Sve smo više odvojeni od prirode. Ali uprkos svim opcijama za udobnost i slobodno vrijeme koje nam tehnologija 21. veka nudi, čini se da ne možemo da ostanemo po strani.

Kako biljke mogu da „poprave” naše stanje uma

Većina ljudi cijeni biljke kao lijepo cvijeće i drveće, uz saznanje da su neophodne za proces fotosinteze. Malo njih zna da je mentalna i fizička veza sa biljnim svijetom dublja nego što bismo očekivali. One mogu smanjiti simptome depresije, anksioznosti i poremećaja raspoloženja, smanjiti nivo hormona stresa kortizola.

Nekoliko studija je pokazalo da hortikulturna terapija može pomoći da se poboljša kvalitet života. Rezultati studije navode da sobne biljke mogu da pomognu u smanjenju stresa i krvnog pritiska.

Lavanda

Poznata po opojnom mirisu koji smiruje um. Koristi se vijekovima, a bogata je lijepim ljubičastim cvjetovima i aromatičnim lišćem. Raste kao grm koji se lako uzgaja, najbolje je saditi lavandu u proleće, uspjeva na sunčanom mjestu i cvjeta u kasno proljeće i ljeto.

Ovo je biljka koja je uvek na vrhu liste kao prirodno sredstvo protiv anksioznosti. Lavanda je izvor jednog od najpopularnijih eteričnih ulja. Njen miris koristi se za smanjenje anksioznosti, poboljšanje kratkoročne memorije, za dobar i kvalitetan san. Cvjetovi se koriste i kao čaj.

Jasmin

Biljka koja ima lijepe bjele cvjetove, drvenasta je, ali može da raste i kao puzavica. Cvjeta i tokom ljeta i tokom toplih zima. Zimski jasmin raste kao grm, a njegovi cvjetovi su žuti.

Sve vrste ove biljke imaju male cvjetove u obliku zvijezda sa slatkim i karakterističnim mirisom. Ovaj miris je poznat po tome što pomaže tijelu da se oslobodi anksioznosti. Kada smo okruženi jasminom, prije svega se osećamo mirnije. Jasmin je najbolje saditi na sunčanom, toplom i zaštićenom mjestu.

Matičnjak

Pripada porodici mente. To je žbunasta, višegodišnja biljka sa ovalnim listovima i mirisom limuna, ima zaobljen cvijet. Nazivaju ga još i melisom, što je grčka riječ za pčelu. Matičnjak je bogat polenom, listovi se koriste za čaj i kao aroma začina u različitim jelima. Ova biljka ima snažna opuštajuća svojstva i koristi se za borbu protiv stresa, anksioznosti i nesanice.

Ruzmarin

Višegodišnja biljka, poznata u medicini od davnina. Koristi se i u većini mediteranskih kuhinja kao začin. Vijekovima se upotrebljava u tradicionalnoj medicini. Raste kao žbun i voli sunce, ima mirisne igličaste listove. Često se njegov miris povezuje sa mirisima Mediterana. Istraživanja pokazuju da miris esencijalnog ulja ruzmarina može smanjiti nivoe hormona stresa kortizola u krvi.

Hrizantema

Cvjetaju krajem ljeta. Višegodišnje su biljke i otporne na hladne zimske dane. Cvjetovi ove vrste nude čitavu paletu boja i ukras su svakog doma. Donose osjećaj radosti i mira u naše bašte i domove, pomažući da se umanje simptomi brige i stresa. Ubraja se u biljke koje prečišćavaju vazduh i pomažu u opuštanju.

Dracena sa crvenim ivicama

Jedna od čestih biljaka u našim domovima je i dracena, koja ima desetak različitih vrsta. Jedna od poznatijih je dracena sa crvenim ivicama. Ova vrsta dracene smanjuje stres i uklanja toksine iz vazduha.

Postoji još mnogo biljaka koje su korisne u našem svakodnevnom životu – bosiljak, nana, kamilica…

Biljke nisu luksuz, deo su našeg svijeta. Zato ne treba da nas iznenadi to što se reč „biljka” na mnogim jezicima prevodi kao „oni koji se brinu o nama”.

(Izvor: RTS)

„Sa pomjeranjem sata treba prestati”, poručio je još prije šest godina tadašnji predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker, nakon što se u onlajn anketi 84 odsto građana EU izjasnilo protiv ove prakse.

U martu 2019. godine Evropski parlament je velikom većinom glasao za ukidanje pomjeranja sata od 2021. godine. Međutim, ova odluka još nije sprovedena zbog drugih prioriteta u okviru Evropske unije. O temi se najviše raspravlja u Nemačkoj, gdje je studija zdravstvenog osiguranja pokazala da 29 odsto stanovništva oseća posljedice nakon prelaska na ljetnje vrijeme.

Još uvek nema konsenzusa da li je bolje zadržati ljetnje ili zimsko računanje vremena. Evropska komisija pokušava da spriječi stvaranje „vremenskih ostrva” unutar EU, kako bi cjelo tržište funkcionisalo usklađeno.

Ljetnje računanje vremena u Evropi, pa samim tim i u BiH, počelo je u nedjelju, 30. marta.

U noći između 29. i 30. marta, u 2 sata ujutru, časovnike smo pomjerili za jedan sat unaprijed, na 3 sata.

Ova praksa, međutim, mnogima stvara probleme. Iako će dani biti duži, gubitak jednog sata sna može izazvati umor i poremećaje bioritma, upozoravaju stručnjaci.

Mnogi smatraju da je pomijeranje sata suvišno i da ga treba ukinuti. Zimsko računanje vremena je prirodno, prema suncu, a ljetnje je uvedeno zakonom i stvar je politike zemlje.

Ušteda energije?

Prvo pomijeranje sata na ljetnje računanje vremena uvedeno je tokom Prvog svjetskog rata u Njemačkoj, Austro-Ugarskoj i SAD, kao mjera uštede energije. Ljetnje računanje vremena je ponovo uvedeno 1974. godine iz istog razloga.

Ipak, studije su pokazale da je ušteda energije minimalna, dok su negativni efekti na zdravlje značajni. Zbog toga sve više država odlučuje da ukine ovu praksu.
Iako neki sektori, poput turizma i ugostiteljstva, mogu imati koristi od dužih dana, drugi, poput poljoprivrede i građevinarstva, mogu trpjeti zbog promjena u dnevnom ritmu i produktivnosti radnika.

Zdravstvene posljedice pomijeranja kazaljki

Pomijeranje sata na ljetnje računanje vremena, prema naučnim istraživanjima, može imati negativne posljedice po zdravlje. Promjene u lučenju melatonina tokom noći remete prirodni bioritam čovjeka, što može povećati rizik od srčanog i moždanog udara. Takođe, osobe koje pate od hroničnih oboljenja mogu osjetiti još veći umor i neprijatnost tokom perioda prilagođavanja.

Ova promjena posebno pogađa meteoropate, hronične bolesnike, ali i zdrave osobe koje osjećaju posljedice naglog pomijeranja sata, jer sezonsko prilagođavanje vremena može dovesti do promjene raspoloženja, razdražljivosti i nesanice.

Pored toga, mnogima će biti potrebno nekoliko dana, pa čak i dve nedjelje, da se organizam navikne na novi režim.
Tokom ljetnjeg računanja vremena mnogi ljudi rade duže i ostaju aktivniji u večernjim satima, ali nedostatak sna i promjene u cirkadijalnom ritmu mogu negativno uticati na produktivnost i koncentraciju.

Ko ne pomjera kazaljke

Nekoliko država širom svijeta odlučilo je da odustane od prakse pomjeranja časovnika i ljetnjeg računanja vremena. Među njima su Rusija, koja je 2014. godine ukinula ovu praksu, kao i Bjelorusija, Gruzija i Island.

U Sjedinjenim Američkim Državama, savezne države Arizona i Havaji ne primjenjuju ljetnje računanje vremena, dok su kanadske provincije Saskačevan i Jukon usvojile trajno ljetnje vrijeme.

Zemlje poput Kine, Japana, Južne Koreje i većeg dijela afričkog kontinenta, takođe, ne koriste ljetnje, već su u režimu prirodnog, zimskog računanja vremena, prenosi Bi-Bi-Si.

Ove odluke su često motivisane istraživanjima koja ukazuju na negativne posljedice pomijeranja sata po zdravlje ljudi, kao i zbog minimalne uštede energije koje ova praksa donosi.