Autor: Sandra Vukić

Održavanje biljaka hidriranim dok ste na odmoru ili upravljanje njima tokom zauzetih perioda može djelovati preplavljujuće. Na sreću, korištenje boce vina kao rješenja za zalivanje može pojednostaviti ovaj zadatak i eliminisati nagađanje.

Ova kreativna metoda ne samo da ponovo koristi prazne flaše, već takođe osigurava da vaše biljke dobijaju dosljednu količinu vlage. Jednostavno napunite čistu bocu vina vodom i već ste na putu da uživate u prednostima ovog pristupa.

Bilo da ste iskusan baštovan ili povremeni ljubitelj biljaka, korištenje flaše vina za zalivanje dodaje jedinstven pečat vašim saksijama sa biljkama, dok promoviše zdrav rast.

Stručnjaci u nastavku diskutuju o prednostima ovog pristupa, pružaju savjete o tome kako ga primijeniti i nude preporuke za maksimalnu efikasnost.

Kako funkcioniše

Mehanika ove metode je prilično jednostavna. Kada je flaša okrenuta naopako u zemlji, u vratu boce se formira mali vakuum, koji prirodno zadržava vodu. Kako zemlja počinje da se suši, stvara se blagi vakuum koji povlači tačno onoliko vode koliko je potrebno. Flaša djeluje kao sistem za kap po kap zalivanje za vaše sobne ili spoljašnje biljke.

Rejčel Kemeri iz kompanije Rising Iris Farm ističe za sajt Martha Stewart da ova tehnika vuče inspiraciju iz drevne prakse irigacije pomoću „olla“ metode, omogućavajući sporo oslobađanje vlage pomoću predmeta koje već možete imati u svojoj kuhinji. Ovaj jednostavan, ali efikasan pristup osigurava da zemlja ostane ravnomjerno vlažna, omogućavajući biljkama da same upravljaju svojom hidratacijom, bez stresa zbog prekomjernog ili nedovoljnog zalivanja.

Kako koristiti boce vina za zalivanje biljaka

Kemeri je ovu metodu primijenila sa velikim uspjehom na svojim biljkama u saksijama i daje uputstva u pet jednostavnih koraka:

• Očistite flašu vina: Operite je vrućom vodom i malo destilovanog bijelog octa. Ostatak vina može da se brzo pokvari, pa je temeljno čišćenje obavezno.

• Napunite flašu vodom: Koristite svježu vodu, a po potrebi dodajte malo razblaženog kompostnog čaja.

• Zalijte zemlju unaprijed: Prije nego što postavite flašu, zemlja treba da bude dovoljno vlažna da ne upije previše vode odjednom.

• Umetnite flašu pod uglom: Okrenite je naopako i postavite pod blagim uglom. To omogućava sporije i ravnomjernije otpuštanje vode i smanjuje mogućnost zapušenja.

• Stabilizujte flašu: Ako se ljulja, stavite glatke kamene oko vrata boce.

Provjerite poslije sat vremena – trebalo bi da se pojave mehurići, što znači da voda polako otiče.

Savjeti za uspješno zalivanje

• Izbjegavajte niske temperature: Voda se zimi može zamrznuti i izazvati pucanje flaše.

• Postavite bocu blizu korijena: Kod spoljašnjih biljaka bocu ubodite blizu korijenskog sistema, a kod saksija u centar.

• Koristite obojene flaše: Prozirne flaše mogu dovesti do stvaranja algi. Ako koristite bistre, čistite ih redovno.

• Redovno mijenjajte vodu: Najbolje je svake 2–3 sedmice, uz pranje boce toplom vodom i sapunom.

• Uklonite etiketu: Da biste spriječili njeno truljenje u zemlji, potopite flašu u toplu sapunicu pa skinite etiketu.

Ova jednostavna tehnika može vam olakšati brigu o biljkama, produžiti im vitalnost i sačuvati vrijeme – a uz to je i odličan način reciklaže staklenih flaša.

(Izvor vijesti: Alo)

Postoji li išta ljepše od mirisa svježe pečenih šljiva koji se širi kuhinjom?

Domaći džem od šljiva upravo je takav – jednostavan, mirisan i prepun nostalgije.

Ono što će vas posebno razveseliti je činjenica da ga možete napraviti bez dugotrajnog miješanja iznad štednjaka. Sve što trebate jeste uključiti pećnicu i pustiti da odradi većinu posla umjesto vas.

Ovaj recept je idealan za sve koji vole prirodan okus šljiva, a žele pripremu koja ne zahtijeva puno truda. Rezultat? Gusta, slatka poslastica koja će savršeno pasati na šnitu toplog hljeba ili palačinke.

Obično se na kilogram šljiva dodaje 200 grama šećera, ali mi smo odlučili smanjiti količinu šećera zbog zrelijih šljiva – i dobili smo fantastičan rezultat. Vi količinu šećera možete prilagoditi sebi, a možete ga i izostaviti.

Džem od šljiva iz pećnice

Sastojci:

3 kg očišćenih mekanih plavih šljiva
300 g šećera
2 vanilin šećera

Priprema:

Šljive dobro operite, očistite od koštica i narežite na manje komade.

Stavite ih u dublju posudu ili lonac za pećnicu (kako sok ne bi previše prskao).

Pecite na 200 stupeni dok šljive ne zavriju.

Smanjite temperaturu na 150 stupeni i pecite još oko sat vremena, povremeno promiješajte (otprilike svakih 20 minuta).

Nakon sat vremena umiješajte šećer pomiješan sa vanilin šećerom i vratite u pećnicu na još sat vremena, uz povremeno miješanje.

Vruć džem uspite u prethodno zagrijane staklenke, dobro zatvorite i okrenite naopako dok se potpuno ne ohlade.

(Izvor vijesti: Zadovoljna.hr)

Važno je da se osjećamo pripadnikom zajednice, ali i da ona brine o svakom svom članu.

Nakon što stvori čovjeka i smjesti ga u Edenski vrt, reče Gospod: „Nije dobro da je čovjek sam; da mu načinim druga prema njemu.” I potom Bog stvori ženu.

Dakle, nije predviđeno da čovjek bude sam. Niti može da opstane sam. Sve što je čovjeku za život potrebno neko je stvorio ili na temelju stvorenog stvara. Niko ne može bez nečije ruke.

Neko nam je život dao. Neko nas hrani, neko oblači, neko štiti, neko uči, neko liječi, neko kakvu drugu pomoć pruža ili kakvu drugu uslugu čini. I sve to da bismo i sami bili nekome – neko. Takav neko, s ispruženom rukom.

Otuđenje ljudi

A da bi tako bilo, potrebno je da se čovjek osjeća pripadnikom zajednice, da bude njen skladan član i da čini u njenom interesu, a da zajednica brine o svakom svom pripadniku.

Više ruku svaki poduhvat lakšim čini. Na više ruku naslonjen, čovjek je u prilici da se više uspne. Kroz više ruku i pad čovjeka je blaži.

Ali i pored takve očiglednosti, mnogo je usamljenih ljudi. Evo, upravo dok ovo pišemo, mediji u Srbiji izvještavaju da je u Pančevu, u svom stanu, pronađeno tijelo žene (68), koja je umrla prije više od godinu dana.

Niko, čak ni najbliže komšije u stambenoj zgradi u kojoj je živjela, nije primijetio da je nema. Tužna je to činjenica ljudskog otuđenja, presahle empatije za bližnje.

Najviše usamljenih u Poljskoj

Zdravstveni izvještaj farmaceutske kompanije STADA za 2024. godinu, koji je obuhvatio više od 46.000 ispitanika iz 23 zemlje, pokazao je da se čak 52 odsto Evropljana osjeća usamljenim.

Tako se osjećaju više mladi, nego stari ljudi. Među Evropljanima starijim od 55 godina, njih 41 odsto reklo je da se osjeća usamljenim, dok među mladima od 18 do 35 godina taj procenat iznosi 63.

Nije u svim zemljama isto raspoloženje: najviše usamljenih je među stanovnicima Poljske – njih 61 odsto; Finske i Švedske – 59 odsto; Slovačke – 58 procenata.

U Velikoj Britaniji često se usamljenim osjeća njih 16 procenata, u Austriji i Danskoj osam odsto stanovnika, a u Srbiji, Mađarskoj i Italiji usamljenim se osjeća četiri odsto građana.

Takva raznolikost u osjećanjima ljudi od zemlje do zemlje upućuje na zaključak da sam društveni ambijent uveliko utiče na raspoloženje ljudi.

Osjećaj samoće povećava rizik od šloga

Studija istraživača Univerziteta Harvard u kojoj je učestvovalo više od 12.000 ljudi starijih od 50 godina pokazala je da osjećaj samoće može u velikoj mjeri da poveća rizik od nastanka šloga među sredovječnim i starijim osobama.

Teške posljedice usamljenosti po zdravlje i život ljudi ustanovili su i američki istraživači. Po njima, usamljenost je podjednako smrtonosna kao i pušenje 15 cigareta dnevno. Usamljeni ljudi imaju čak 50 odsto veću vjerovatnoću za prerano umiranje od onih koji se ne osjećaju tako.

U ovom svijetu, koji „sav u zlu leži”, mnogo je ljudi koji se osjećaju nemoćnima. Pogotovo je porazno kada se tako osjećaju mladi, oni koji tek stupaju u život, od kojih se očekuje da ponesu teret ovoga svijeta.

U Japanu 2022. godine zabilježen je do tada rekord u samoubistvu djece koja su pohađala osnovne, niže ili srednje škole.

U toj godini 514 djece samovoljno je skončalo svoj mladi život; potom 2023. godine ubilo se njih 513, a sljedeće 2024. godine samoubistvo je počinilo čak 527 djece.

Osjećanja su unutar čovjeka, a pothranjuju se spolja.

Čovjek je darovan osjećanjima upravo da bi se povezao s onima na koje je, u međusobnom odnosu, upućen i da bi bio skladan član cjeline. A koliko će on to biti, svakako da najviše zavisi od njega samog, ali zavisi i od bližnjih njegovih, od toga koliko mu u tome pomažu ili odmažu. Zato je svaki čovjek briga svakog čovjeka pored njega.

Dušeklonuće i odsustvo ljubavi

Nije čovjek u samoći samo zbog sebe – zato što nema dovoljno ljubavi i što nije dovoljno aktivan – nego i zbog drugih ljudi, usljed nekog njihovog činjenja ili nečinjenja.

Potrebna je čovjeku ne samo pružena ruka, nego i otvoreno srce bližnjega.

Čovjek opstaje na talasima ljubavi, tako što i prima i daje ljubav.

Dušeklonuće kod čovjeka nastupa kada ne dobija dovoljno ljubavi od onih od kojih to očekuje, ali i kada nema priliku da sam iskaže ljubav svoju.

(Izvor vijesti: Politika)