Sredstva povećana, ali manje penzionera otišlo u banje

Vlada Federacije BiH iz budžeta FBiH za 2025. godinu izdvojila je 2,5 miliona KM za banjsko liječenje penzionera.

Iako je iznos povećan, iz kantonalnog Saveza udruženja penzionera upozoravaju da su zbog rasta cijena usluga u banjskim centrima i lječilištima uskraćeni za 95 mjesta u odnosu na prethodne godine.

Od ukupnog iznosa, 1,9 miliona KM planirano je za podršku banjskom liječenju penzionera u tekućoj godini, dok je 600.000 KM namijenjeno za izmirenje obaveza iz 2024. godine.

Cilj programa je rehabilitacija bolesnih i socijalno najugroženijih penzionera, unapređenje njihovog zdravlja i podsticanje socijalne uključenosti.

Ipak, iz Saveza udruženja penzionera ZDK upozoravaju da je, uprkos povećanju sredstava, zbog rasta cijena u banjskim centrima i lječilištima, broj dostupnih mjesta smanjen – za čak 95 u odnosu na prethodne godine.

“Ružno se dogodilo u ovoj godini, dobili smo veći iznos sredstava za rehabilitaciju međutim, banje su povećale svoje usluge, tako da smo mi u ovoj godini dobili manji broj penzionera nego što smo imali prošle godine za rehabilitaciju. Ja ću reći konkretno za ZDK da smo 95 mjesta manje dobili na osnovu prošle godine, istakao je Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera ZDK.

U Kaknju usluge koristi blizu 100 penzionera

“Negdje od marta, aprila mjeseca su sredstva povećana bila ali je umanjen broj mjesta, samim time kada su povećana sredstva umanjen je i broj mjesta koja su bila predviđena za svaku općinu. Mi po broju nemamo neko strašno umanjenje jer su ljudi navikli da idu na to. Mi smo do sada imali 65 ljudi, naših članova koji su koristi to pravo u Fojnici a imali smo 30 u Olovu i to je negdje otprilike u dva, tri mjesta, naglasio je Irfan Imamović, predsjednik Udruženja penzionera Općine Kakanj.

Udruženje penzionera Općine Kakanj koje broji 4.800 članova ovoj oblasti pridaje posebnu pažnju. U toku su pripreme za potpisivanje novog ugovora sa centrima i banjskim lječilištima kako bi se na vrijeme kakanjskim penzionerima osigurao odlazak u banje i rehabilitacione centre.

“Mi imamo ugovor svake godine oko 10. oktobra i sad očekujemo ponovo novi ugovor i sa Fojnicom i sa Olovom. Mi smo se dogovorili na Upravnom odboru kantonalnom, kada smo govorili o ovoj problematici da idemo sada sa ugovorima ne koliko je sredstava, nego od broja mjesta i onda ne bi smjelo da dođe do promjena tu. Ovako nas zavaraju, kažu da su sredstva povećana za korištenje banja i onda je to pravi problem, naglasio je Imamović.

Iako su izdvojena sredstva veća nego prethodnih godina, evidentno je da rast troškova ograničava broj korisnika usluga banjskog liječenja. Time se dodatno naglašava potreba za održivim i efikasnijim sistemskim rješenjima, kako bi banjsko liječenje ostalo dostupno što većem broju penzionera kojima je ova vrsta podrške i više nego potrebna.

(Izvor vijesti: NTIC)

Podijeli tekst sa drugima na:

Novac sve manje vrijedi: Cijene na pijaci nikada veće

Prema ekonomskim stručnjacima 100 eura od prije 10 godina danas je ekvivalent 155 eura ako se uzima prosjek 27 zemalja Evrope. Mnogi su mišljenja da je u Bosni i Hercegovini danas novac i manje vrijedan.

Tako je prema su prema jednoj prošlogodišnjoj analizi usporednih podataka građani u BiH su prije 10 godina za 1.000 KM mogli su kupiti od 25 do 50 posto više hrane i natočiti oko 20 posto više goriva.

Prosječna plata u BiH je u periodu od početka 2020. godine, pretpandemijskog doba, do decembra 2024. porasla za nešto manje za 50 procenata, dok je u isto vrijeme vrijednost potrošačke korpe skočila za gotovo 70 posto.

Teško je očekivati da će se cijene vratiti na neki raniji nivo, stručnjaci su oko toga saglasni, tako da nam može pomoći tek rast platežne moći. O ovoj temi za Raport je govorio ekonomski stručnjak Zoran Pavlović.

“BiH ima euro, samo što se on ne zove euro nego konvertibilna marka. Slična je situacija recimo i sa Bugarskom. Njihova valuta lev je u istom odnosu s eurom kao konvertibilna marka. Tako da smo mi svi manje više u istom paktu vrijednosti valute koju se koristi u Evropi”, govori Pavlović.

Ne treba očekivati pad cijena

Kako kaže, problem koji postoji je vezan za činjenicu da se inflacija praktično ne definiše ili bolje rečeno ne iskazuje drugačije nego kao nivooom kupovne moći. Mišljenja je da će povratka na ranije nivoe cijena u BiH neće biti.

“Kada pogledamo kupovnu moć u periodu od prije pola godine, godinu ili pet godina unazad, onda shvatimo koliko novca manje imamo u svom budžetu. Konkretnije, novac koji imamo manje je vrijedan i manje se može kupiti za nono što imamo. S druge strane teško možemo očekivati da se cijene vrate na neki prijašnji nivo. Pogotovo kada se govori o cijenama životnih namirnica, poljoprivrednih proizvoda i ostalih proizvoda koje kupujemo redovno politika koju jedna zemlja ima u smislu podrške domaćoj proizvodnji hrane, određuje nivo troškova proizvodnje. Mi smo ovisni o uvozu. Sebe smo doveli u takvu situaciju da zanemarujući domaću proizvodnju, praktično zavisimo od uvoza, a kada govorimo o domaćoj proizvodnji onda nemamo nikakvih sistema podrške kada nastane neki problem poput suša ili poplava”, naglašava Pavlović.

Institucije ne rade ništa

Prema njegovim riječima, treba obratiti pažnju i na rad inspekcijskih organa kako bi se spriječio nekontrolirani rast cijena. Oni su gotovo nemoćni u ovakvom razvoju situacije kada marže nisu ograničene.

“Kada se govori o sistemu rada inspekcijskih organa mi imamo problem da nisu maksimizirane marže na te osnovne životne namirnice kojih ima recimo 20 ili 25 koje su posebno bitne. Moglo bi se to uraditi kao što je napravljeno s ograničenom maržom na gorivo koja iznosi 25 feninga. Hoću da kažem, situacija je takva da bi institucije morale i mogle mnogo toga da urade, a ne rade ništa. Tako smo u situaciji da trgovački lanci imaju puno proizvoda, a u biti najviše prodaju one koji su vezani za životne potrebe građana i na te proizvode povećavaju marže i na taj način pokušavaju obezbjediti prihode kojima bi pokrili svoje troškove. Malo ko danas kupuje skupa pića, skupe sireve i slično. Uglavnom se većina svodi na ovo što je građanima najpotrebnije i tu se povećavaju marže.

Cijene na banjalučkoj tržnici:

Bijelo grožđe: 12 – 15 KM
Maline: 8 – 9 KM
Sušene šljive: 9 – 10 KM
Limun: 3 – 3,5 KM
Jabuka: 2 – 3,5 KM
Banana: 2,5 – 3,5 KM
Kruške: 4 – 5 KM
Breskve: 5 – 6 KM
Šljive: 3 KM

Povrće:

Kupus: 2 KM
Mrkva: 2 – 3 KM
Krompir: 1,5 – 2 KM
Paradajz: 2 – 4 KM
Paprike: 2,5 – 4 KM
Tikvice: 1,5 KM
Krastava: 1 – 2 KM
Karfiol: 5 KM
Blitva: 5 KM
Zelena salata: 3 – 4 KM
Grah: 8 – 10 KM
Crveni luk: 2 – 2,5 KM

(Izvor vijesti: Raport/Vecernji list)

Podijeli tekst sa drugima na:

Znate li šta je Spotify i kako funkcioniše

Spotify je aplikacija koja omogućava slušanje muzike putem interneta. Na njoj možete pronaći milione pjesama različitih žanrova i izvođača iz cijelog svijeta, uključujući i stare hitove, sevdalinke, narodne pjesme, duhovnu muziku i zabavnjake. Spotify se može koristiti besplatno uz povremene reklame, a postoji i opcija pretplate (Spotify Premium) koja omogućava slušanje bez prekida, preuzimanje muzike i korištenje bez internet veze.

Kako instalirati Spotify

Da biste instalirali aplikaciju Spotify, potrebno je da imate pametni telefon, tablet ili računar koji je povezan na internet. Na telefonu ili tabletu potrebno je otvoriti prodavnicu aplikacija – to je “Play Store” ako koristite Android uređaj, ili “App Store” ako koristite iPhone ili iPad. U traku za pretragu upišite “Spotify” i kada se pojavi aplikacija sa zelenim logom, pritisnite dugme “Instaliraj”. Instalacija traje nekoliko trenutaka, a kada se završi, ikonica Spotify aplikacije će se pojaviti na ekranu vašeg uređaja.

Kada prvi put otvorite Spotify, aplikacija će vas zamoliti da napravite nalog. To znači da treba da unesete svoju e-mail adresu i da osmislite šifru. Nakon toga možete odmah početi da tražite i slušate muziku. U pretrazi možete unijeti ime omiljenog pjevača, pjesme ili tip muzike koji volite. Kada pronađete nešto što vam se sviđa, samo pritisnite “play” i uživajte u slušanju.

Spotify pamti vaša interesovanja

Spotify pamti vaša interesovanja i vremenom će vam nuditi slične pjesme i izvođače. Možete praviti svoje muzičke liste, slušati radio stanice, pratiti omiljene izvođače i dijeliti muziku sa porodicom i prijateljima.

Aplikacija je jednostavna za korištenje i prilagođena je svim uzrastima. Ako niste sigurni kako da je instalirate ili koristite, možete zatražiti pomoć od nekog mlađeg člana porodice ili prijatelja. Nakon prvog korištenja, sve postaje veoma jednostavno, a muzika vam je uvijek dostupna – kad god poželite i gdje god da se nalazite.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Na Romaniji nikada lošija godina za pčelare

Sokočanin Miodrag Borovčanin, koji se uz svoj redovni posao već 20 godina intenzivno bavi pčelarstvom i trenutno ima oko 60 društava, tvrdi da nikada nije bila lošija godina za pčelare na pojedinim mikrolokacijama na Romaniji.

Borovčanin je istakao da je u razgovoru sa starijim i pčelarima koji imaju više od 100 pčelinjih društava čuo da ne pamte manji unos u košnice zbog duge suše i visoke temperature vazduha.

On kaže da pčele nemaju dovoljno prinosa, tako da bez intervencije pčelara na ovakvim područjima ne bi mogle preživjeti.

“Uvjerio sam se da je veoma loše stanje za pčele i pčelare na širem području Knežine, kod Sokoca, ali je nešto prinosa meda ovog ljeta bilo na Romaniji i na rubnom dijelu Glasinačkog polja”, rekao je Borovčanin.

On je ukazao da pčelarima na područjima gdje je prinos meda veoma loš jedino preostaje da brinu o prihrani društava, na vrijeme zaštite svoje pčelinjake od napasnika – varoe, sačekaju zimu i ishod na proljeće.

Borovčanin je napomenuo da se na ovim prostorima godinama med vrcao od Petrovdana do Ilindana, mada je bilo i situacija, kao što je 2022. godine, kada su se pčelari mogli hvaliti unosom i uzimati med oko Vidovdana, što se rijetko dešava.

Nova pčelarska godina već počela

Iskusni pčelar podsjetio je da je sa 1. avgustom nastala nova pčelarska 2026. godina, kada matica leže i priprema dugoživuće pčele.

On je naveo da pčelare na području gdje je unos u košnice bio loš zabrinjava stečeno iskustvo da će pčele tokom te godine biti onakve kakve su sada i kakve se pripreme za zimu, što ne obećava mnogo.

“Na pojedinim mikrolokalitetima godina je bila loša i bespašna što znači da nisu imale hrane, s obzirom na to da znamo da jednom prosječnom pčelinjem društvu treba da donese oko kilogram nektara iz prirode da bi se zajednica hranila taj dan”, rekao je Borovčanin.

Prema njegovim riječima, sa prvim danima avgusta završava se pašni period za pčelinja društva, tako da se sada pčelinja zajednica priprema da matica zaleže što više dugoživućih pčela, koje će za šest mjeseci da odnjeguju prvo proljećno leglo.

Pčele energiju troše na rashlađivanje

Zbog dugog sušnog perioda i visoke temperature vazduha kakva je bila u protekla dva mjeseca, navodi Borovčanin, pčele su svoju energiju i hranu trošile na ventilaciju odnosno rashlađivanje zajednice sa leglom, u čijem centru mora biti određena temperatura da ne bi stradalo.

“To pčele rade ventiliranjem krila da bi napravile pravi ambijent, odnosno mikroklimu u košnici neophodnu za odgajanje legla, a slično rade i zimi da bi stvorile povoljnu temperaturu bez obzira na uslove napolju, da bi leglo i zajednica opstali”, rekao je Borovčanin.

On je poručio pčelarima da ne posustaju zbog situacije koja je ovog ljeta zadesila veliki broj pčelinjih društva na području Romanije, već da preduzmu sve potrebne radnje kako bi društva zaživljela i sačuvala se do proljeće.

Borovčani se nada da će tek nastala pčelarska godina biti bolja, a vremenske prilike povoljnije za ova mala bića koja imaju neprocjenjivu ulogu u opstanku flore i cjelokupne prirode, te u očuvanju ljudskog zdravlja i imuniteta.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u FBiH dobili pomoć: Kap vode u moru i privremeno krpljenje rupa

Federacija BiH, odnosno Fond PIO/MIO isplatio je penzije za jul uz dodatak jednokratne pomoći u iznosu od 100 do 250 KM. Iako dobro došla pomoć, penzioneri ističu da ona predstavlja tek privremeno ublažavanje svkaodnevnice.

Jednokratna pomoć penzonerima, iako dobrodošla, uglavnom se doživljava kao privremeno krpljenje rupa u kućnom budžetu.

Troškovi života rastu, a penzije ostaju nedovoljne za dostojanstven život. Penzioneri su, kažu, genijalci za preživljavanje.

“Čovjek koji živi u Sarajevu i nema nikakva druga primanja osim penzije, pa da je i dvočlana porodica – kad se poplaćaju režije, ostane mu 200 do 250 KM da živi mjesec dana. Dnevno nema ni 10 KM za potrošiti. Ovo što smo dobili, ja kažem – kao socijalna pomoć, vi ste rekli sadaka, ali nekome je i to dobro došlo”, kaže Ahmet Bešić iz Udruženja penzionera Novi Grad Sarajevo.

Na ulicama – slični odgovori. Cijela penzija, kažu, često ode na hranu, lijekove i režije. Bez dodatne pomoći, mnogi ne bi mogli izdržati.

Građani ističu:

“To nije ni kao kap vode u moru, to je smiješno. Smiješna je pomoć, a smiješni su i oni koji to daju kao takvu pomoć.”

“Meni ne znači puno, imamo djecu koja me pripaze. Da li bih mogao živjeti bez njihove pomoći? Ne bih sigurno. A ima ih puno koji ni sa ovom pomoći ne mogu izdržati ove cijene i sve.”

“Kako se može. Onako kako se može. Uklapa se čovjek koliko može. Da je više, bilo bi bolje – ali koliko para, toliko muzike.”

Iznosi jednokratne pomoći su raspoređeni prema visini penzije:

• Penzioneri s minimalnom penzijom (599,28 KM) dobili su 250 KM,
• Penzioneri sa penzijom od 599,29 do 800,00 KM – 200 KM,
• Penzije od 800,01 do 1.000,00 KM – dodatak od 150 KM,
• Penzioneri čije penzije iznose od 1.000,01 do 1.500,00 KM dobili su 100 KM.

Udruženja penzionera godinama upozoravaju da ovakve mjere nisu dugoročno rješenje. Potrebna je reforma penzionog sistema i usklađivanje penzija sa rastom cijena.

“Mi smo tražili – i nadam se da će udovoljiti – da se članovi 79. i 80. Pravilnika koji regulišu način obračuna penzija promijene. Da to bude rast ličnih dohodaka i rast troškova života”, dodaje Ahmet Bešić.

Bez stabilnog i održivog rasta penzija, jednokratne pomoći ostaju samo privremena olakšica. Penzioneri, i dalje na društvenoj margini, nastavljaju svakodnevnu borbu za dostojanstven život.

(Izvor vijesti: N1)

Podijeli tekst sa drugima na:

Nije bitno koliko spavate, već kako spavate

Način na koji spavamo može mnogo toga da otkrije o našem opštem zdravlju. Ali dok mnoge brine samo dužina sna, važno je i kada idemo na spavanje.

Stalno nas podsjećaju novinski članci i objave na društvenim mrežama da bi trebalo više da spavamo. Vjerovatno ne morate ponovo da čujete – nedovoljno sna je loše za vaš mozak, srce i opšte zdravlje, a da ne pominjemo kožu.

Jedna studija povezuje šest karakteristika vezanih za spavanje i rizik od 172 bolesti. Kako se navodi u istraživanjima, grupa ljudi sa lošim snom ima 2,8 puta veći rizik od dobijanja Parkinsonove bolesti i 1,6 puta veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

U istraživanju učestvovalo 88.000 ljudi

Koliko nam je sna potrebno? I šta nam puno spavanja zaista može reći o našem zdravlju?

Rezultati su dobijeni na osnovu podataka više od 88.000 ljudi koji su učestvovali u studiji.

Naučnici sa Univerziteta u Pekingu i Univerziteta vojne medicine u Kini proučavali su zdravstvene efekte šest karakteristika vezanih za san: dužinu, početak, ritam, obim, efikasnost sna i učestalost buđenja tokom noći.

Tokom prosječnog praćenja od 6,8 godina, otkriveno je da su 172 bolesti bile povezane sa ovim karakteristikama spavanja, a mnoge su bile vezane samo za jednu osobinu.

Da bi sve analize bile potpune, u istraživanjima je korišćena baza podataka Nacionalnog istraživanja o zdravlju i ishrani Sjedinjenih Država (NHANES).

Ispostavilo se da je ritam spavanja tri puta u većoj korelaciji sa bolestima nego trajanje i početak sna.

Termin „ritam spavanja“ odnosi se na cikluse budnosti i sna, od trenutka kada osoba ode u krevet do trenutka kada se budi svakog dana.

Viši autor i epidemiolog Šengfeng Vang sa Univerziteta u Pekingu napominje da je „vrijeme da proširimo našu definiciju dobrog sna izvan samog trajanja“.

„Postojeća literatura se nesrazmjerno više bavila trajanjem sna nego drugim karakteristikama spavanja“, pišu autori studije, predvođeni Đimeng Vangom sa Kineskog vojnomedicinskog univerziteta.

Najnepravilniji ritmovi spavanja, za razliku od onih najdosljednijih, bili su, prema rezultatima studije, povezani sa dijabetesom tipa 2, primarnom hipertenzijom, hroničnom opstruktivnom bolešću pluća, akutnom bubrežnom insuficijencijom i depresijom.

Kvalitet sna povezan sa nekoliko bolesti

Najjača povezanost između bolesti i sna, odnosno poremećaja sna, bila je kod Parkinsonove bolesti.

Početak i kvalitet sna bili su povezani sa nekoliko bolesti. Ljudi koji su odlazili u krevet poslije 00.30 imali su 2,6 puta veću vjerovatnoću da razviju cirozu jetre u poređenju sa onima koji su odlazili u krevet prije 23.30.

Podaci dobijeni u istraživanju rezultat su monitora za san koji se mogu nositi, kao i subjektivnih izvještaja.

Skoro četvrtina samoproglašenih „dugospavača“ zapravo je spavala manje od šest sati noću. Rezultati ukazuju da oslanjanje isključivo na ankete, kao što su to činile prethodne studije spavanja, možda nije pouzdano.

„Kao što pokazuju naše analize, ova dramatična pogrešna klasifikacija trajanja spavanja unijela je značajnu pristrasnost u procjeni veličine efekta za brojne bolesti, uključujući moždani udar, ishemijske bolesti srca, kardiovaskularne bolesti i depresivnu epizodu i rekurentni depresivni poremećaj. Naši nalazi naglašavaju zanemareni značaj pravilnosti spavanja“, rekao je Đimeng Vang sa Kineskog vojnomedicinskog univerziteta.

(Izvor vijesti:RTS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Nova pravila EU za AI: Zaštita autorskih prava i visoke kazne

Nova pravila o transparentnosti za modele opšte namjene vještačke inteligencije (AI), poput ChatGPT-a i Geminija, stupila su na snagu u Evropskoj uniji.

Prema novim propisima, programeri moraju da otkriju kako njihovi modeli funkcionišu i koji podaci su korišćeni za obuku, prenio je francuski „Mond“.

Za naprednije modele, koji nose veće rizike, obavezno je dokumentovanje bezbjednosnih mjera.

Ova pravila omogućavaju bolju zaštitu autorskih prava, jer programeri moraju da prijave izvore podataka koje koriste, uključujući i eventualnu automatizaciju prikupljanja podataka sa interneta. Takođe, dužni su da primijene mjere za zaštitu intelektualne svojine.

Evropsku komisiju, svih 27 država članica mora da obavijesti o tome koji će nacionalni organi biti odgovorni za obezbjeđenje pravilnog sprovođenja propisa.

Google i Meta nisu oduševljeni novim pravilima

Ovaj zakon izaziva napetosti između EU i Sjedinjenih Američkih Država, budući da američke kompanije, uključujući Google i Metu, nisu oduševljene regulativama koje bi mogle da uspore razvoj AI tehnologije u Evropi.

Iako je EU izdala kodeks dobre prakse, mnoge velike američke firme protive se zakonima koji ih obavezuju na veći nadzor i odgovornost.
Programeri koji prekrše zakon mogu biti kažnjeni i do sedam odsto globalnog prihoda.

Zakon takođe uključuje odredbe za visokorizične AI sisteme u osjetljivim sektorima, kao što su obrazovanje, energetska infrastruktura i granična kontrola.

(Izvor vijesti: B92)

Podijeli tekst sa drugima na:

Cilj Fonda PIO Republike Srpske poslovanje bez papira

U Fondu PIO Republike Srpske u posljednjih deset godina traje postepeni process digitalizacije poslovanja u smislu organizacije procesa kroz informacioni sistem sa što manje upotrebe papira.

“To se radi na nači da se sami tokovi informacija odvijaju kroz sistem upotpunjen do nivoa za upotrebu bez papirnih dokumenata, te kroz pretvaranje već postojeće dokumentacije u papirnom obliku u digitalin oblik, sa težnjom da se process potpuno digitalizuje do nivoa da se izvršavanja procesa u Fondu obavlja u potpunosti bez papira”, rekao je Velibor Maksimović, pomoćnik direktora Fonda PIO za informacione tehnologije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kada pojesti prvi obrok u danu ako želite da smršate

Ukoliko se pitate kada trebate početi unositi hranu tokom dana ako želite da smršate, ljekari, ali i istraživanja, preporučuju da to bude u roku sat ili dva nakon buđenja.

Na internetu postoji mnogo zbunjujućih savjeta kad je riječ o mršavljenju, neki kažu da biste trebali preskočiti doručak u korist povremenog posta, drugi kažu da jedete tri velika obroka, a neki preporučuju pet manjih obroka dnevno.

Međutim, američka doktorka interne medicine i medicine gojaznosti Richele L. Corrado za Parade je kazala da učenje idealnog vremena obroka može biti važno, uključujući i tačno kada početi jesti nakon buđenja ako želite da smršate.

“Razumijevanje kada jedemo može biti jednako važno kao i šta jedemo”, objašnjava ona.

Idealno bi bilo da pokušate jesti u roku od sat ili dva nakon buđenja. Vaše tijelo se oporavlja od noćnog posta i ovo je dobar period da mu date gorivo.

Ljekar Raj Dasgupta objašnjava da doručak u ovom vremenskom okviru može pomoći u stabilizaciji šećera u krvi, podržati vaše prirodne hormonske ritmove i dati vam više koncentracije kako biste snažno započeli dan.

Neka nedavna istraživanja podržavaju ove ideje. Jedna studija o nutrijentima iz 2023. godine pokazala je da je jedenje do 8:30 ujutro idealno za metabolizam jer je vaše tijelo ujutro osjetljivije na inzulin, što mu pomaže da efikasnije obrađuje ugljenohidrate nego kasnije kako vrijeme prolazi. Druga studija sugerira da bi unos kalorija u ovo vrijeme mogao pomoći u gubitku težine i osjećaju sitosti.

Čak i uz podatke koji ukazuju na to da jedenje ranije tokom dana može koristiti metabolizmu i signalima gladi, stručnjaci se ne slažu s primjenom šablonskog pristupa određivanja vremena obroka za gubitak težine. Zavisi od osobe. Iako jedenje ranije tokom dana može imati neke zdravstvene koristi, to ne znači da morate jesti odmah nakon buđenja, prenosi Dan.

Podijeli tekst sa drugima na:

Od juna do jula skoro 1.000 penzionera više: Penziju će dobiti 459.570 korisnika

Penziju za jul primiće ukupno 459.570 korisnika, a sredstva potrebna za isplatu iznose oko 384 miliona KM, uključujući i sredstva namijenjena za isplatu jednokratnog novčanog dodatka u iznosu od 71.660.225,71 KM.

Penziju za mjesec juni dobilo je 458.632 korisnika, što je povećanje za 938 novih penzionera u julu. Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30.6.2025. godine je 547.055, što je samo 87.485 više zaposlenih od broja penzionera. Ovakav omjer je zabrinjavajući, sa tendencijom daljeg pogoršanja.

Najniža penzija za juli iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok najviša penzija iznosi 2.996,40 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, kojih je za isplatu u julu evidentirano 372.120, iznosi 760,43 KM.

Jednokratna novčana pomoć

Vlada Federacije BiH usvojila je Uredbu o jednokratnom novčanom dodatku na penziju kao podršku penzionerima Federalnog zavoda za PIO, pa će korisnici najniže penzije (599,28 KM) sa prebivalištem na području BiH, uz penziju za juli, primiti jednokratni dodatak u iznosu od 250,00 KM. Isti iznos dobit će i korisnici koji ostvaruju pravo na isplatu razlike penzije do iznosa najniže penzije u skladu sa članom 82. Zakona o PIO.

Korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu od 599,28 KM do 800,00 KM, primit će jednokratni dodatak u iznosu od 200,00 KM.

Korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu od 800,01 KM do 1.000,00 KM dobit će dodatak od 150,00 KM, dok će korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu od 1.000,01 KM do 1.500,00 KM primiti dodatak od 100,00 KM.

Uredbom je propisano da se jednokratni dodatak na penziju isplaćuje korisnicima sa prebivalištem u BiH koji su zatečeni u isplati na dan stupanja na snagu Uredbe.

Jednokratni novčani dodatak se ne isplaćuje korisnicima koji su ostvarili pravo na razmjerni dio penzije, osim korisnika koji ostvaruju pravo na razliku penzije do iznosa najniže penzije u skladu sa članom 82. Zakona o PIO.

Takođe, dodatak se ne isplaćuje korisnicima koji su u radnom odnosu, niti korisnicima koji ostvaruju pravo na naknadu za tjelesno oštećenje.

(Izvor: nap.ba)

Podijeli tekst sa drugima na: