Autor: Sandra Vukić

Dugoročna studija sprovedena u Švedskoj pokazala je da fizičke spospobnosti počinju da opadaju oko 35. godine života. Studija je 47 godina pratila iste učesnike.

Nakon toga pad je postepen, ali se ubrzava sa godinama. Ohrabrujuće je što su i osobe koje su kasnije započele s vježbanjem uspjele da poboljšaju fizičku spremnost i do 10 odsto. To potvrđuje da fizička aktivnost ima smisla u svakom životnom dobu.

Govoreći o rezultatima istraživanja, doktorka Aleksandra Mladenović istakla je da se biološki vrhunac čovjeka danas pomjera između 25. i 35. godine. Naglasila je da se taj raspon mijenja kako se produžava životni vijek.

“Očekujem zaista da se to pomjeri ka nekim četrdesetim godinama kako dužina života bude rasla. A, rašće sigurno, čak i sa ovim sadašnjim stanjem razvoja nauke i medicine, a sigurno će taj razvoj ići i dalje”, rekla je Mladenovićeva.

Proces starenja povezan sa ishranom

Mnogo važniji od dužine života je, kako navodi, dužina zdravog života, takozvani heltspan, koji će se u budućnosti vjerovatno dodatno produžavati.

Ona naglašava razliku između hronološke i biološke starosti. Ćelije i organi mogu biti biološki mlađi ili stariji od stvarnih godina. Biološka starost zavisi od više faktora i može se mijenjati načinom života.

Iako genetika ima određeni uticaj, čak 80 odsto procesa starenja povezano je sa ishranom. Takođe, uticaj imaju fizička i intelektualna aktivnost, kao i izloženost stresu.

Kada je riječ o ishrani, kalorijska restrikcija se pokazala kao jedna od najefikasnijih anti-ejdžing metoda. Posebno ako se primjenjuje u ranijoj odrasloj dobi.

Možda vas zanima i ovo:

Koje godine su ključne za očuvanje zdravlja

Najbolje rezultate daje kombinacija umjerenog unosa kalorija i redovne fizičke aktivnosti.

Istraživanja takozvanih „plavih zona“, gdje živi veliki broj dugovječnih ljudi, pokazala su da su optimizam i nizak nivo stresa važni faktori zdravog starenja.

Sve više ljudi danas vodi računa o kondiciji, što ukazuje na rast svijesti o značaju zdravog načina života i u srednjim i starijim godinama, piše RTS.

Prema naučnicima, način na koji pijete kafu može biti jednako važan kao i količina koju unosite, jer najzdraviji način ispijanja nije nužno i najpopularniji.

Oni preporučuju da se prva šolja kafe pije između 9.30 i 11.30, ne na prazan želudac i uz što manje dodataka.

Najveći faktor koji utiče na zdravlje nije sama kafa, već ono što joj se dodaje. Istraživači ističu da kafa sadrži jedinjenja povezana sa potencijalnim zdravstvenim koristima, uključujući antioksidanse i protivupalne efekte.

Problem nastaje kada se kafa pretvori u desert.

Kako svakodnevna konzumacija kafe utiče na naš krvni pritisak?

Šećer, aromatizovani sirupi, šlag i pavlake mogu neprimjetno pretvoriti šolju kafe u visokokalorično piće sa velikom količinom šećera, čime se poništava većina njenih koristi.

Naučnici navode da najzdravije navike ispijanja kafe izgledaju mnogo jednostavnije nego što je većina ljudi navikla.

Pravovremenost je važnija nego što ljudi misle

Još jedno iznenađujuće otkriće odnosi se na vrijeme konzumiranja kafe. Ispijanje kafe prerano ujutru ili prekasno tokom dana može poremetiti prirodne hormonske cikluse i kvalitet sna. Loš san, zauzvrat, utiče na metabolizam, zdravlje srca i upalne procese – čak i ako je sama kafa zdrava.

Istraživači sugerišu da umjeren i pravovremen unos kafe može doprinijeti energiji bez narušavanja prirodnog ritma tela.

Najzdraviji način ispijanja kafe

• minimalnu količinu dodatog šećera
• malo ili nimalo aromatizovanih sirupa
• ograničenu upotrebu šlaga i pavlake

Zbog toga se crna kafa ili kafa sa malom količinom mlijeka često smatra najzdravijom opcijom. Ne radi se o trpljenju gorčine, već o izbjegavanju viška sastojaka koji kafu neprimjetno pretvaraju iz korisnog napitka u težak.

Neka istraživanja su se bavila i načinima pripreme i temperaturom napitka. Određene metode pripreme mogu filtrirati supstance koje podižu holesterol, dok previše vrući napici kod nekih ljudi mogu iritirati digestivni trakt. Poenta nije da je jedna metoda opasna, već da se mali izbori vremenom sabiraju, naročito kod onih koji svakodnevno piju kafu.

Možda vas zanima i ovo:

Topla ili ledena kafa – koja je zdravija

Šta je bolje piti, kafu ili čaj?

Kako kafa utiče na depresiju?

Na kraju, idealno vrijeme za prvu kafu je između 9.30 i 11.30 ujutru, kada nivo kortizola počinje da opada. Tada kofein deluje efikasnije i pruža stabilniji osjećaj energije, bez naglog pada kasnije tokom dana. Slično važi i za popodnevnu kafu, koja je najprikladnija između 13 i 15 časova, dok ispijanje kafe nakon 17 časova može negativno uticati na san.

Stručnjaci savjetuju da se kafa ne pije na potpuno prazan želudac, jer kofein može pojačati lučenje želudačne kiseline i izazvati nelagodnost ili nervozu. Umjerena količina, najčešće jedna do tri šolje dnevno, smatra se optimalnom za većinu zdravih odraslih osoba.

Takođe, sporije ispijanje kafe omogućava postepenije dejstvo kofeina, čime se smanjuje ubrzan rad srca i razdražljivost. Crna kafa, bez dodatka šećera i masnih dodataka, donosi najviše zdravstvenih koristi, piše B92.

Tokom zime i ledenih dana nema ništa ljepše od tople sobe za spavanje. A da li je to baš dobra ideja?

U zimskim uslovima ključno je održavanje umjerenog grijanja u domu.

Kada je spavaća soba u pitanju, tu temperatura ne bi trebalo da bude ispod 18 stepeni, savjetuju stručnjaci.

Obično svi griješimo, pa pred spavanje dodatno ugrijemo sobu i želimo da bude što toplija. To ne samo da otežava san, već nije dobro ni po opšte zdravlje.

Grijanje prostorija može da uzrokuje povećanje nivoa ugljen monoksida u prostoriji u kojoj spavate.

Možda vas interesuje i ovo:

Nauka daje odgovor: Zašto ljudi koji hrču ne probude sebe?

Zbog toga je preporuka da grejanje isključujete prije spavanja.

Pretople prostorije nisu dobre čak ni za bebe, a na taj način možete da narušite i imunitet, prenosi B92.

Ljudi koji imaju problem sa kožom trebalo bi da izbjegavaju spavanje u pretoplim sobama jer to može pojačati osjećaj suvoće i svrab.

Iako je neophodno da soba bude zagrijana, ni u čemu ne treba pretjerivati. S obzirom na minus koji nas je dočekao ove godine, zasigurno da niko neće spavati bez grijanja, ali zapamtite da je provjetravanje redovno jako bitno i nikako ne pretjerujte ni u čemu.