Namirnice koje pomažu organizmu tokom ljetnih dana

Osim vode, pravilan izbor voća može pomoći tijelu da lakše podnese, visoke temperature i nadoknadi tečnost.

Tokom toplijih mjeseci posebno se preporučuje unos namirnica bogatih vodom, jer pomažu organizmu da održi optimalnu hidrataciju. Iako je voda najvažniji izvor tečnosti, voće i povrće bogato vodom može značajno doprinijeti dnevnim potrebama organizma.

Zašto je hidratacija važna tokom ljetnih mjeseci?

Stručnjaci navode da ove namirnice, osim vode, sadrže vitamine, minerale, vlakna i antioksidanse koji pozitivno djeluju na cijeli organizam.

Najbolje voće za ljeto

Među voćem i namirnicama koje se izdvajaju po visokom udjelu vode nalaze se:

  • Krastavac
  • Paradajz
  • Lubenica
  • Jagode
  • Grejp
  • Dinja
  • Breskve
  • Brusnice
  • Ananas
  • Maline

Možda vas interesuje i ovo:

Kako pravilno očistiti pesticide sa voća

Koje voće može rasti na balkonu: Dovoljan im je i mali prostor

Kako voće pomaže organizmu tokom vrućina?

Krastavci i paradajz sadrže i preko 90 odsto vode, dok su lubenica, jagode i grejp takođe među najbogatijim izvorima hidratacije. Ostalo voće sa liste dodatno doprinosi unosu tečnosti i važnih nutrijenata.

Redovan unos ovih namirnica može pomoći tijelu da lakše podnese visoke temperature i ostane hidrirano tokom dana, prenosi b92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Mjesečna primanja bez dana radnog staža, i to je moguće

Mnogi građani vjeruju da je odgovor jednostavan, odnosno da bez radnog staža nema ni penzije. Međutim, praksa i zakoni Republike Srpske pokazuju da stvari nisu baš tako jednostavne.

Iako starosnu penziju nije moguće ostvariti bez ispunjavanja uslova propisanih Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, postoje situacije u kojima građani svakog mjeseca mogu primati novac na račun, iako nikada nisu bili zaposleni niti imaju ijedan dan evidentiranog radnog staža.

Mjesečna primanja bez radne knjižice

Najpoznatiji primjer je porodična penzija.

Supružnik, dijete ili drugi član porodice može ostvariti pravo na porodičnu penziju nakon smrti osiguranika ili penzionera. U tom slučaju nije presudan radni staž osobe koja prima novac, već staž preminulog člana porodice po kojem se pravo ostvaruje.

Drugim riječima, moguće je da neko nikada nije radio, a da ipak prima redovna mjesečna primanja kroz sistem penzijskog osiguranja.

Kada tuđi staž postaje vaše pravo

Porodična penzija jedan je od rijetkih primjera gdje pravo na novac ne proizlazi iz vlastitog radnog vijeka, već iz staža koji je ostvario neko drugi. Upravo zbog toga među korisnicima ima i onih koji nikada nisu bili zaposleni, ali zakonski ispunjavaju uslove da naslijede ovo pravo.

Borački status otvara vrata novoj naknadi

Još zanimljivija situacija pojavila se nakon posljednjih izmjena Zakona o pravima boraca Republike Srpske.

Naime, uvedeno je novo pravo za borce starije od 65 godina koji ne ostvaruju penziju i nemaju druga redovna primanja. Oni mogu dobiti posebnu mjesečnu naknadu iz sistema boračko-invalidske zaštite, bez obzira na to da li imaju radni staž.

Važno je naglasiti da se u ovom slučaju ne radi o penziji u pravnom smislu riječi. Novac ne isplaćuje Fond PIO, već se sredstva obezbjeđuju kroz budžet Republike Srpske na osnovu boračkog statusa.

Nije penzija, ali novac stiže svakog mjeseca

Za mnoge građane razlika je više formalna nego suštinska. Na račun svakog mjeseca stiže određeni iznos, iako iza njega ne stoje godine provedene na poslu i uplaćeni doprinosi.

Možda vas interesuje i ovo:

Ovo su uslovi za prijevremenu penziju u BiH

Upravo zbog toga se u javnosti često može čuti da je neko „dobio penziju bez dana staža“. Zapravo radi se o posebnoj boračkoj naknadi ili nekom drugom obliku zakonom propisanog prava.

Ko još može do redovnih uplata bez zaposlenja

Postoje i druga prava koja građani često pogrešno nazivaju penzijama.

Osobe sa teškim invaliditetom mogu ostvariti određena novčana davanja kroz sistem socijalne zaštite, dok pojedine kategorije stanovništva prava ostvaruju na osnovu posebnih zakona. Iako se u svakodnevnom govoru često može čuti da neko „prima penziju“, u velikom broju slučajeva zapravo je riječ o naknadama ili drugim vrstama budžetskih davanja.

Najčešća zabluda o penzijama u Srpskoj

Zbog toga nije svaka mjesečna uplata na račun u trećoj životnoj dobi automatski i penzija.

Ono što jeste činjenica jeste da u Srpskoj postoje zakonski mehanizmi zahvaljujući kojima pojedini građani mogu ostvarivati redovna mjesečna primanja i bez dana radnog staža. Razlika je samo u tome da li novac dolazi iz sistema penzijskog osiguranja, po osnovu prava člana porodice, boračkog statusa ili neke druge zakonom propisane kategorije.

Za one koji su cijeli radni vijek proveli uplaćujući doprinose možda zvuči neobično, ali odgovor na pitanje iz naslova ipak glasi – da. Moguće je primati novac svakog mjeseca, a da nikada niste bili zaposleni. Samo je važno znati da to nije uvijek penzija, čak i kada mnogima tako izgleda.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada odlučila: Stiže jednokratna pomoć, penzije rastu 3,55 posto

Zora Vidović, minstar finasnija Republike Srpske rekla je da će ove godine biti isplaćena jednokratna pomoć penzionerima.

Ona je rekal da će penzije od avgusta biti povećane za 3,55 posto i da je za to obezbijeđen novac u budžetu. Tačnije, Vlada Republike Srpske usvojila je rebalans budžeta u kojem se nalazi i novac za te ispalte.

Samo za povećanje penzija od 3,55 posto do kraja godine biće potrebno 35,4 miliona KM.

Kada je riječ o isplatama jednokratne pomoći penzionerima za te namjene obezbijeđeno je 31, 2 miliona KM.

“Penzioneri koji imaju penzije ispod prosjeka dobiće 120 KM, a oni koji imaju iznadprosječna primanja 80 KM”, dodala je Vidovićeva.

Osim toga, Vlada Republike Srpske donijela je odluku o povećanju plata za 5 posto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ne bacajte vodu od krompira, preporodiće cvijeće

​Poznato vam je sigurno da se soc od kafe i ljuske jajeta najčešće koriste za prirodnu prihranu biljaka. Međutim, postoji još varijanati koje mogu smanjiti rizik od propadanja, uvenuća ili truljenja biljke, a i podstaći je da raste, cvijeta i razvija se.

Otkrivamo vam 3 trika za organsku prihranu biljaka koja će možda iznenaditi i najiskusnije baštovane:

1. Zalijte tlo vodom koja sadrži skrob

Pošto je nedostatak hranljivih materija posebno akutan zimi zbog nedostatka sunca, biljke pokušavaju da povećaju rezerve skroba u plodovima i sjemenu. Skrob je idealan za skladištenje glukoze, sa njenom nestašicom počinje proces hidrolize – ponovnog razlaganja skroba na molekule. Umjesto da sljedeći put kupujete specijalno đubrivo, ne prosipajte vodu u kojoj se kuvao krompir ili tjestenina. Pustite da se ova tečnost ohladi i zalijte svoje zelene ljubimice.

2. Stavite sunđer na dno saksije

Uprkos činjenici da je skoro svim biljkama potrebno stalno zalivanje, neke sorte su i dalje poznate po tome što mogu da izdrže duže od drugih bez vode. Jedna od najvećih grešaka početnika baštovana jeste pretjerano ili rijetko zalivanje. Kada se zaliju više nego što je potrebno, određenim sortama biljaka truli korijen. Sa druge strane, ako im nedostaje voda, biljke se suše i propadaju. Prije nego što posadite biljke u saksiju, stavite mali sunđer na dno, i prekrijte ga zemljom odozgo. Sunđer će apsorbovati višak vode, a u kritičnim situacijama korijen se može hraniti uskladištenom vlagom, prenosi magazin.novosti.

3. Dodajte malo pšenice u zemlju

Žitarice nisu samo odličan izvor hranljivih materija za ljude. Stavite malo zrna pšenicu u saksiju i pospite zemljom odozgo. Takav biljni dodatak biće dovoljan za mjesečnu prihranu mnogih biljaka.

Podijeli tekst sa drugima na:

Federalni penzioneri očekuju povećanje penzija od 5,8 posto

Prvog jula će uslijediti drugo usklađivanje penzija u Federaciji BiH, a sve u skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju.

Prvo usklađivanje bilo je 1. januara ove godine i to 11,2 posto, umjesto obećanih 11,6 posto. Nakon toga penzije su ponovo “usklađene” za dodatnih 0,06 posto, a što je bilo 36 feninga više za minimalne penzije, koje sada iznose 666,76 KM.

Očekuje se povećanje penzija od 5,8 do šest posto

“Kod drugog, julskog poravnanja očekujem povećanje od nekih 5,8 do šest posto. I to će biti povećanje julske penzije koju će penzioneri dobiti u augustu. Odluku o povećanju će donijeti Upravni odbor Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje, a potvrditi Vlada Federacije BiH. Što se tiče parametara koji će se uzimati (prosječna plaća u FBiH i indeks potrošačkih cijena). Varljivi su statistički podaci i nešto ne vjerujem u njih”, kazao je za Faktor Haso Halilović, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Saveza udruženja umirovljenika FBiH.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri FBiH 10. juna biraju novo rukovodstvo Saveza

Ponavlja kako očekuje da vlast ispuni dato povećanje i penzije u ovoj godini ukupno poveća za 17 posto.

“Očekujem da bude poravnanje 5,8 posto, a volio bih da se sa drugim povećanjem prijeđe ukupno 17 posto. Vidjet ćemo. Resorni ministar Adnan Delić je pozvan je pozvan na Skupštinu 10. juna u Fojnici pa ćemo s njim oči u oči porazgovarati na tu temu”, rekao je Halilović.

U Federaciji BiH je nešto iznad 468.000 penzionera.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Salata od paradajza i krastavaca: Stari trik jugoslovenskih domaćica

Neka jela ne traže posebne recepte, skupe sastojke niti sate provedene u kuhinji. Dovoljno je nekoliko svežih namirnica da na stolu zamiriše leto. Upravo takva je i salata od paradajza i krastavca – jednostavna, osvežavajuća i nezaobilazna uz porodični ručak.

Ipak, mnogi tvrde da salate koje su nekada pravile naše bake i majke imaju ukus koji danas teško uspevamo da ponovimo. Tajna se, zapravo, krije u nekoliko sitnih trikova koje su jugoslovenske domaćice godinama prenosile s kolena na koleno.

Crni luk za onaj prepoznatljivi “kafanski” ukus

U mnogim domovima salata od paradajza i krastavca nije mogla da se zamisli bez tanko sečenog crnog luka. Upravo on je davao onu aromu koja običnu salatu pretvara u prilog koji svi prvo primete na stolu.

Dovoljno je nekoliko kolutova crnog luka da ukus postane bogatiji i puniji.

Tajni sastojak koji pravi najveću razliku

Iako se ređe pominje, beli luk bio je jedan od omiljenih dodataka iskusnih domaćica. Već pola čena ili jedan sitno iseckan čen potpuno menja karakter salate.

Njegova aroma ne dominira, ali daje dubinu ukusu zbog koje se salata pamti.

Kremasta verzija koju su obožavali u Vojvodini i Bosni

Možda vas interesuje i ovo:

Pogledajte sa kojim biljkama je najbolje posaditi krastavac?

U pojedinim krajevima bivše Jugoslavije postojao je još jedan zanimljiv trik.

Preko gotove salate dodavala se kašičica pavlake ili kiselog mleka. Na prvi pogled neobično, ali upravo taj dodatak stvarao je nežniji i kremastiji ukus koji se savršeno slagao sa svežim povrćem.

Peršun i začini za puniji ukus

Mnoge domaćice dodavale su sitno seckan svež peršun, dok su neke koristile i malu količinu vegete kako bi dodatno naglasile aromu povrća.

Zašto je rashlađen paradajz bio obavezan?

Jedan detalj često se zaboravlja – paradajz se pred serviranje dobro hladio.

Upravo ta svežina davala je salati poseban letnji karakter i činila je savršenim dodatkom uz roštilj, pečenje ili kuvana jela.

Kako napraviti salatu po starom receptu?

Sastojci:

  • 3 velika paradajza
  • 1 krastavac
  • 1 manji crni luk
  • 1 čen belog luka
  • malo svežeg peršuna
  • ulje po ukusu
  • so
  • po želji kašičica pavlake ili kiselog mleka

Priprema:

Paradajz i krastavac iseckajte, dodajte tanko sečen crni luk i sitno seckan beli luk. Začinite uljem i solju, pospite peršunom i lagano promešajte. Po želji dodajte kašičicu pavlake ili kiselog mleka neposredno pre serviranja.

Zašto se ovaj recept i danas pamti?

Možda upravo zato što dokazuje da najbolji ukusi često nastaju od najjednostavnijih sastojaka. Salata od paradajza i krastavca bila je nezaobilazan deo letnjih ručkova širom Jugoslavije, a zahvaljujući malim trikovima domaćica i danas može da ima onaj prepoznatljiv, domaći ukus koji budi nostalgiju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Delić: Najveći uspjeh je izmjena Zakona o PIO Federacije BiH

Izmjene Zakona o PIO FBiH najveći su zajednički uspjeh penzionera i institucija u posljednjih nekoliko godina.

Ovo je rečeno na Izvještajnoj i izbornoj sjednici Skupštine Saveza udruženja penzionera FBiH koja je održana u srijedu 10. juna, u Fojnici.

Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike zahvalio se dosadašnjem rukovodstvu Saveza. On je rekao da je to partnerstvo rezultiralo najznačajnijim unapređenjima položaja penzionera u posljednjih nekoliko godina.

Govoreći o saradnji Ministarstva i Saveza, Delić je istakao da je upravo zajednički rad pokazao da se i najzahtjevnije reforme mogu provesti kada postoji jasna volja da se isprave dugogodišnje nepravde.

“Nije bilo teško obećavati promjene. Teško je bilo preuzeti odgovornost i predložiti rješenja za koja su mnogi tvrdili da ih je nemoguće usvojiti. Teško je bilo otvoriti pitanja koja su godinama bila sklanjana u stranu. Govorili su da za ta pitanja nije pravo vrijeme. Ali upravo zato danas možemo reći da smo zajedno napravili iskorak koji će imati značaj ne samo za današnje nego i za buduće generacije penzionera”, poručio je Delić.

Podsjetio je da su izmjenama Zakona o PIO uvedena dva redovna usklađivanja penzija godišnje. Unaprijeđena je formula usklađivanja u korist penzionera i napravljeni važni koraci ka pravednijem vrednovanju rada i staža.

“Najveća vrijednost ovih izmjena nije u jednom povećanju penzija ili jednom usklađivanju. Njihova najveća vrijednost je u tome što smo promijenili pravila po kojima sistem funkcioniše. To znači da će penzioneri i u godinama koje dolaze imati povoljniji i pravedniji model usklađivanja penzija nego što je to bio slučaj ranije “, naglasio je Delić.

Istaknuto je da je od 2023. do 2025. godine za povećanja penzija i jednokratne pomoći izdvojeno više od milijardu KM. To je višestruko više sredstava nego od 2018. do 2022. godine zajedno.

Posebno je naglašen i značajan rast izdvajanja za banjsko liječenje penzionera. Ta stavka je od 450 hljada KM povećana na dva miliona KM.

Mehić: Izmjene Zakona najveći uspjeh

Redžo Mehić, dosadašnji predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH  ocijenio je da su izmjene Zakona o PIO najveći uspjeh Saveza. Najveće zasluge pripadaju kako je rekao Deliću jer su godinama ukazivali da se isprave nepravde.

“Mnogi nisu vjerovali da je takve izmjene moguće provesti. Danas možemo reći da jesu i da su upravo te izmjene najveći rezultat koji je Savez ostvario u proteklom periodu. Za to najveću zaslugu imaju Ministarstvo i ministar Delić koji su pokazali spremnost, odlučnost i hrabrost da otvore pitanja od kojih su drugi godinama odustajali”, rekao je Mehić.

Na kraju obraćanja Delić zahvalio je dosadašnjem rukovodstvu Saveza na saradnji i doprinosu unapređenju položaja penzionera te novoizabranom rukovodstvu poželio uspješan rad.

“Penzioneri nisu statistika i nisu budžetska stavka. To su ljudi koji su svojim radom gradili fabrike, škole, puteve i institucije koje danas imamo. Naša je obaveza da im uzvratimo odgovornim politikama, stabilnim sistemom i stalnom borbom za pravedniji položaj. U Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike uvijek će imati partnera koji razumije njihove potrebe i koji neće odustajati od rješenja koja mogu unaprijediti njihov životni standard”,  poručio je Delić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Podijeli tekst sa drugima na:

Broj penzionera stalno raste, u maju ih je 589 više nego u aprilu

Isplata penzija u Republici Srpskoj završena je ponedjeljak. I ovaj mjesec, kao i svih prethodnih, raste broj penzionera. U maju, penziju je primilo 295.130 korisnika, a to je 589 penzionera više nego u aprilu.

Možda vas zanima i ovo:

U aprilu u Srpskoj 294.541 penzionera, 732 više nego u martu

Za isplatu penzija za maj potrebno je 178,06 miliona KM u neto iznosu, odnosno 180,20 miliona KM u bruto iznosu.

Prosječna penzija iznosi 697,62 KM, što čini 42,46% prosječne plate u Republici Srpskoj, koja iznosi 1.643 KM. Drugim riječima, prosječan penzioner prima manje od polovine prosječne plate.

Iznos medijalne penzije — ona koja dijeli sve penzionere na pola — je 549,47 KM, što znači da više od polovine penzionera prima manje od 550 KM.

Za puni staž osiguranja od 40 i više godina, prosječna penzija iznosi 1.052,94 KM, što je 64,09% od prosječne plate. Iznos najveće penzije u Republici Srpskoj je 3.776,10 KM.

Najniže penzije prema godinama staža:

  • 15 godina staža: 349,35 KM
  • Od 15 do 20 godina: 419,27 KM
  • Od 20 do 30 godina: 489,16 KM
  • Od 30 do 40 godina: 559,10 KM
  • 40 i više godina: 698,89 KM

Strukturu korisnika za maj čine starosne penzije sa 64,77%, porodične sa 23,50%, invalidske sa 11,68% i ostala prava sa svega 0,05%.

Broj osiguranika u maju iznosi 336.557, a stopa zavisnosti — omjer broja osiguranika i broja penzija — ostaje na 1,14. To znači da jedan penzioner dolazi na svega 1,14 osiguranika, što je izuzetno nizak odnos i ukazuje na opterećenost penzijskog sistema.

Prihod od doprinosa u maju iznosio je 145,01 miliona KM, dok su ukupni prihodi Fonda bili 145,13 miliona KM, znatno manje od od 180,2 miliona KM koliko je trebalo za isplatu, navedeno je u dokumentu Fonda PIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako izabrati dobru lubenicu, ovi trikovi možda mogu pomoći

Malo šta može pokvariti ljetno osvježenje kao lubenica bez ukusa.

Iako na prvi pogled djeluje teško procijeniti kakav je plod iznutra, postoji nekoliko jednostavnih trikova koji mogu pomoći da svaki put izaberete slatku, sočnu i zrelu lubenicu.

Stručnjaci savjetuju da prilikom kupovine obratite pažnju na nekoliko vizuelnih i zvučnih pokazatelja koji često otkrivaju kvalitet ploda.

1. Potražite poljsku mrlju

Poljska mrlja je svijetli dio kore na kojem je lubenica ležala na zemlji tokom sazrijevanja.

Kremasto žuta ili blago narandžasta mrlja ukazuje na zrelu i slatku lubenicu, dok bijela ili veoma svijetla mrlja može značiti da plod nije dovoljno sazrio.

Ako kupujete lubenicu direktno sa njive, pogledajte i peteljku. Suva i žućkasto-smeđa peteljka znak je zrelosti, dok zelena ukazuje da je plod vjerovatno ubran prerano.

Možda vas interesuje i ovo:

Lubenica kraljica slasti: 10 razloga zbog kojih je treba jesti

2. Obratite pažnju na pruge

Dobra lubenica ima jasno izražene kontraste između tamnih i svijetlih pruga. Tamne pruge treba da budu intenzivno zelene, a svjetlije kremaste ili žućkaste nijanse.

3. Pokucajte po kori

Iako djeluje neobično, zvuk može mnogo otkriti.

Zrela lubenica proizvodi dubok i šupalj zvuk kada se lagano kucne po kori. Ako zvuk djeluje tup ili previše visok, plod možda nije dovoljno sazrio.

4. Provjerite mrežaste fleke

Sivkasto-smeđe linije i mrežaste šare na kori često su znak da je lubenica veoma slatka. Smatra se da te oznake nastaju na mjestima gdje je šećer izlazio na površinu tokom razvoja ploda.

5. Izaberite najtežu

Kada upoređujete dvije lubenice slične veličine, izaberite onu koja djeluje teže.

Veća težina obično znači da plod sadrži više vode, što je jedan od pokazatelja sočnosti.

6. Prednost dajte okruglim plodovima

Okruglaste lubenice često se smatraju slađim od izduženih. Takođe, izbjegavajte plodove sa nepravilnim ispupčenjima ili deformacijama na kori.

7. Kora treba da bude mat i čvrsta

Zrela lubenica ima mat površinu, dok sjajna kora može ukazivati na nedovoljnu zrelost.

Prije kupovine pregledajte cijeli plod i izbjegavajte lubenice sa mekanim dijelovima, pukotinama, udubljenjima ili drugim vidljivim oštećenjima.

Uz nekoliko sekundi pažljivog pregleda, šanse da kući donesete slatku i sočnu lubenicu biće mnogo veće.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri iz Vlasenice proslavili Dan udruženja

Udruženje penzionera opštine Vlasenica obilježilo je Dan udruženja sa više od 400 penzionera iz Republike Srpske, kao i gostiju iz Srbije.

Načelnik opštine Miroslav Kraljević čestitao je Dan udruženja i istakao da je izuzetno ponosan na energiju koju nose penzioneri u ovoj lokalnoj zajednici.

“Opština Vlasenica obezbijedila je uslove da Klub penzionera nesmetano funkcioniše. Želimo da oni imaju svoj kutak za razgovor, partiju šaha i kvalitetno provedeno vrijeme”, naveo je Kraljević.

On je dodao da će opština nastaviti da finansijski podržava rad Udruženja. Nastaviće da se brine i o socijalno ugroženim članovima. Pored toga i kroz infrastrukturne projekte stvaraju se bolji uslovi za život svih generacija.

Kraljević je pozdravio odluke Vlade i institucija Republike Srpske usmjerene ka poboljšanju standarda najstarije populacije. Napomenuo je da institucionalna podrška ne izostaje, da se penzije redovno povećavaju. Istakao je i da su sva isplaćena davanja redovna i stabilna.

Milanko Šargić, predsjednik Udruženja penzionera opštine Vlasenica  rekao je da na području Vlasenice živi 1.710 penzionera. Od toga njih 1.530 su aktivni članovi ovog udruženja.

Šargić je istakao da saradnja Udruženja sa lokalnom vlašću na izuzetno visokom nivou i da može da služi kao pravi primjer u regionu.

“Zahvaljujući njihovoj podršci, pored svakodnevnih aktivnosti imamo mogućnost da aktivno učestvujemo na društvenim i sportskim takmičenjima. Organizujemo i zajedničke odlaske na ekskurzije”, istakao je Šargić.

Uz zvuke dobre muzike, pjesmu i zajednički ručak, vlasenički penzioneri i njihovi gosti poslali su poruku da su ovakvi susreti i druženja najbolji lijek za očuvanje vitalnosti, zdravlja i optimizma.

Podijeli tekst sa drugima na: