Kako razlikovati opasne mladeže od bezopasnih?

Mladeži koji mijenjaju oblik, boju i veličinu mogu biti maligni pa ih treba pregledati.

Ljudi imaju mladeže po tijelu, neki više, neki manje i to nije ništa neobično niti zabrinjavajuće. Medicinski naziv za mladeže je nevus, a mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu.

S godinama se pojavljuju novi, a ono što trebate da uradite je da obratite pažnju na njihove karakteristike. Ljudi u prosjeku imaju između 10 i 40 mladeža. Mogu biti smeđi, crni, ružičasti, ravni, glatki, naborani ili podignuti.

Mladeži nastaju kada ćelije u koži rastu u grupi, umjesto da su rasprostranjeni. Ove ćelije se nazivaju melanociti i proizvode melanin.

Postoje određeni znakovi koji ukazuju da se može raditi o melanomu ili drugoj vrsti raka kože. Opasni mogu biti madeži koji nastaju nakon 25. godine, a ovo su obilježja zbog kojih biste trebali da posjetite ljekara:

  1.  Asimetričnost
  2.  Boja nije jednaka cijelom površinom
  3.  Mladeži veći od otprilike 6 mm
  4. Nepravilne ivice mladeža
  5. Promjene u veličini, boji, obliku, visini
  6.  Svrab i krvarenje

Kada posjetiti dermatologa?

Mladeže bi trebalo pregledati barem svake druge godine. Takođe, čim primijetite bilo kakve promjene na mladežu ili područje oko njega postane bolno, vrijeme je za pregled.

Opasnost od melanoma se u nekim slučajevima povećava, na primjer – ljudi koji imaju više mladeža, imaju i veću opasnost od pojave karcinoma. Isto tako, oni koji imaju porodičnu istoriju melanoma su u većoj opasnosti, kao i oni koji imaju neobične mladeže.

Mladeže treba zaštititi od sunca kremom ili odjećom.

Što se melanom ranije pronađe, to ga je lakše liječiti, pa je važno da se u slučaju bilo čega sumnjivog što prije obratite svom ljekaru.

Mladeže možete i sami pregledati uz pomoć aplikacija za telefone poput SkinVision. Mladež se fotografiše i aplikacija potom procjenjuje koliki je stepen rizika da je mladež maligan. To, naravno, nije zamjena za odlazak kod ljekara, prenosi RTCG.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ništa od niže cijene hljeba u Srpskoj

Predstavnici mlinarsko-pekarskog sektora i ministar trgovine i turizma Srpske Denis Šulić ni danas nisu dogovorili niže cijene hljeba.

Da od dogovora još nema ništa potvrdio je i sam ministar.

“Očekivao sam da će u narednih sedam dana koje smo imali između dva sastanka pekarska industrija izaći pred Vladu, odnosno pred Ministarstvo trgovine i turizma sa nekim rješenjem iza kojeg oni mogu stati a vezano za cijenu osnovnog hljeba”, rekao je Šulić.

Istakao je da cijena tog hljeba varira širom Srpske, a prijedlog ministarstva je 1,90 KM.

Prema njegovim riječima u narednim danima će ministarstvo predložiti način rješavanja ovog problema. Podsjećamo, zbog iste teme za stolom su se i prije sedam dana našli ministar Šulić i predstavnici mlinsko-pekarskog sektora, međutim ni tada nisu došli do konkretnog rješenja.

Takođe, ministar trgovine i turizma tada se sastao i sa predstavnicima Udruženja građana za zaštitu potrošača.

Goran Grabovac, predsjednik Udruženja pekara regije Banjaluka pri Privrednoj komori RS, istakao je da pristup ovom pitanju nije ozbiljan, te podsjetio da je protekli sastanak koji je održan u ponedjeljak zakazan u petak.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dom za starija lica Prijedor obilježio 25 godina rada

Svečanom akademijom, Dom za starija lica Prijedor obilježio je 25 godina rada. Kroz ovu ustanovu prošli su brojni korisnici, a među njima i mještani Prnjavora koji preko Centra za socijalni rad ove opštine svoj novi život započinju u Domu.

“Centar za socijalni rad Prnjavor i Dom za starija lica Prijedor sarađuju duži niz godina. Naša saradnja je obostrana. Stara lica bez porodičnog staranja su jedna od kategorija kojom se bavi Centar za socijalni rad i zbilja kada imamo potrebu za smještanjem nekog od korisnika pozovemo Dom Prijedor, koji nam uvijek izlazi u susret”, kaže Dragana Radulović, direktor centra za socijalni rad Prnjavor

“Željeli smo da za dvadesetpetogodišnjicu rada sve naše korisnike, zaposlene radnike i saradnike obradujemo prigodnim programaom”, istakla je Marija Ličanin, direktor Doma za starija lica. Dodaje da je ova ustanova stala na zdrave noge.

“Mogu da kažem da je ova ustanova prošla kroz razne uspone i padove, ali sada je naše poslovanje stabilno. Nadam se da ćemo i u budućnosti nastaviti tako”, kaže Ličanin.

U Vladi Republike Srpske kažu da kroz redovna i interventna sredstva redovno sufinansiraju smještaj korisnika u prijedorski Dom za starija lica.

Na svečanoj akademiji uručene su zahvalnice institucijama, ustanovama i udruženjima sa kojima Dom za starija lica ima dobru saradnju.

(Izvor i foto: kozarski.com)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Digitalne tehnologije za suzbijanje štetočina u poljoprivredi

Države Evropske unije su posvećene razvoju najmodernijih senzornih tehnologija i vještačke inteligencije kako bi se unaprijedilo praćenje zdravlja biljaka i ubrzala rana identifikacija štetočina.
Cilj je razvoj sveobuhvatnog digitalnog sistema za modernizaciju poljoprivrede. Finansiran sa skoro pet miliona eura kroz EU program Horizone Europa, STELLA predstavlja inovativni korak ka razvoju digitalnog sistema kojim će se unaprijediti poljoprivredna održivost.

Projektom se postavljaju novi standardi u praćenju zdravlja biljaka i ranom otkrivanju štetočina, koristeći inovativne senzore i vještačku inteligenciju.

“Fokusiramo se na obradu podataka i razvoj algoritama za prepoznavanje i predviđanje aktivnosti štetočina – primjera radi, identifikaciju bakterije Ralstonia Solanacearum u odabranim italijanskim plantažama paradajza”, objasnio je Aleksandar Dujaković, koordinator radnog paketa na Institutu za geomatiku BOKU u Beču.

Kroz tri povezana podsistema, ovim projektom će se ispitivati rješenja na terenu, farmama i u šumama četiri evropske zemlje i Novog Zelanda.

Prvim sistemom za rano upozorenje uvezuju se inovativni modeli prognoze nametnika i senzore Interneta stvari (IoT). Drugim sistemom za detekciju štetočina i nametnika zasniva se na bespilotnim letjelicama (RPAS), daljinskom i bliskom istraživanju, građanskoj nauci i postavljanjem zamki.

Trećim sistemom identificira se geolokalizirana žarišta radi pokretanja protumjera. U periodu od tri godine ovaj sistem će biti testiran na terenskom, privrednom i regionalnom nivou za poljoprivredne, voćarske i vinogradarske kulture, kao i prostrana i teško dostupna područja poput šuma.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Položaj penzionera u FBiH neodrživ

Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije BiH rekao je da prosječna penzija koja iznosi 613 KM iznosi 44 posto od prosječne plate te da to najbolje govori kakav je materijalni položaj penzionera.

On je rekao da minimalna penzija iznosi 565 KM, a zagarantovana 674 KM, ali da se zaboravlja da ima veliki broj penzionera koji primaju tzv. “srazmjerne penzije”, a to su one koje su ostvarene u BiH i inostranstvu.

“I kada s es aberu oba dijela te penzije, na primjer Srbije i BiH dešava da se da ima penzija daleko nižih nego što je u Federaciji BiH zakonom propisano. Pošto Federacija i BiH nemaju međunarodne ugovore, ti ljudi trpe ni krivi ni dužni. I rukovodstvo Saveza sve čini da nekako tu nepravdu otkloni da član 82. u zakonu izmjenimo kako bi tim ljudima bilo bar namireno da imaju najniću penziju. Da zaokružim, uopšte stanje ove populacije u najmanju ruku kada su u pitanju visine penzija, nije za pohvaliti”, rekao je Mehić.

Govoreći o povećanju penzija od pet posto, Mehić kaže da je Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju u FBiH definisano da se svake godine 15. aprila vrši redovno usklađivanje penzija na osnovu dva parametra i to stope BDP u prethodnoj godini i indeksa potrošačkih cijena. Kako je pojasnio, ta dva faktora se saberu, 50 posto njihovog iznosa i podijeli sa 2 i dobije se prosjek, odnosno procenat usklađivanja penzija za tu godinu koja je u toku.

“Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda je, 6,2 posto. Indeks potrošačkih cijena je svega 5,8, što je za nas apsurd, ako ništa više. Svjedočimo kakve su cijene i kakvo divljanje cijena. Međutim, za ovaj indeks se uzimaju robe na tržištu, zaboravljajući da naši današnji penzioneri uglavnom penziju troše za preživljavanje, za osnovne stvari i da plate režijske troškove. To povećanje je veoma simbolično i neznatno za najniže penzije to je nekih 30 – ak KM ili za najveće 120 KM. To ni u najmanjoj mjeri nije amortizovalo položaj kakav je veoma težak, rekao je Mehić.

Naglasio je i da je položaj penzionera neodrživ te da je neophodno da se praktikuju jednokratne novačen pomoći, ali da to nije rješenje jer cilj treba da bude povećanje penzija.

“Pošto od povećanja nema ništa, onda idemo na to da makar dobijemo jednokratnu pomoć. S napomenom da će se rukovodstvo Saveza zalagati da to ne bude isti iznos za sve penzije, odnosno sve penzionere”, rekao je Mehić.

Rekao je i da je problem to što u Federaciji BiH ne postoji socijalna karta i da se ne zna ko je ugrožen te da je aktuelno pitanje i zapošljavanje penzionera i da postojeći zakon zabranjuje praktično rad penzionera.

“Rečeno je da je moguće raditi, ali se isplata penzija obustavlja. To je bilo totalno kršenje osnovnih ljudskih prava. Ako je penzija zarađena, to je ekonomska kategorija. To je stečeno pravo i ne može je niko oduzeti. I čitav svijet praktikuje da se penzionerima omogući da rade”, rekao je Mehić.

On je rekao da nije isključeno ni da penzioneri mirno protestuju ali da će pokazati razumijevanje za izvršnu vlast pod uslovom da i ona shvati naše probleme jer očigledno je da novca u BiH ima, samo ga treba pravilno raspodjeliti.

(Izvor i foto: federalna.ba)

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kada će penzioneri u TK dobiti obećanu jednokratnu pomoć?

Budžet Tuzlanskog kantona za ovu godinu kako kažu predstavnici vlasti, nikada nije bio ambiciozniji.

Iznos od 730 miliona KM ulijeva nadu u građane ovog kantona da će obećano biti i ispunjeno.

Od ovog iznosa skoro 4 miliona maraka izdvojeno je za penzionere.

„Zadržali smo jednokratnu pomoć penzionerima sa najnižim primanjima za što je izdvojeno 3,7 miliona KM“ , istakao je Irfan Halilagić, premijer TK.

Tuzlanski kanton jedini je koji je i u prošloj godini osigurao sredstva za isplatu jednokratne pomoći u iznosu od 100 KM za penzionere sa najnižim primanjima. Sredstva su na računima penzionera bila uz oktobarsku penziju.

Jednokratna pomoć osigurana je za 35.466 penzionera sa najnižom penzijom, odnosno onih koji primaju lične ili porodične penzije i čija ukupna penzijska primanja ne prelaze iznos od 410 KM.

S obzirom na to da su prošle godine sredstva na računima bila uz oktobarsku pitanju, još uvijek nije poznato kada će penzioneri ove godine dobiti najavljenu podršku od Kantonalne vlade.

Obećanje je dato, sredstva su obezbijeđena ostaje još samo da se izvrši isplata na račun.

Podijeli tekst sa drugima na:

Za nepunih godinu broj stalno zaposlenih penzionera uvećan dva i po puta

Biti u penziji, a primati platu. Ova zakonska mogućnost postoji od 2012. godine, ali tek u posljednjih nekoliko mjeseci primjetan je broj onih koji su se penzionisali, pa nastavili da rade.
U nepunih godinu dana taj broj povećao se dva i po puta.

Vozači autobusa godinama su deficitarni na našem tržištu rada, pa ovo nije jedini slučaj. Sve je više prevozničkih firmi koje radnu snagu traže među najstarijom populacijom.

I nisu usamljeni u tome, jer radnika nedostaje u gotovo svim granama privrede.

Mladen Milić, direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS kaže da mogućnost da budu i osiguranici i korisnici prava Fonda PIO, naši građani imaju od 2012. godine. Ali trend stalno zaposlenih penzionera značajan je tek u posljednjih godinu dana.

(Izvor: RTRS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li je opasno jesti krompir koji je proklijao, zelen ili ima smeđe mrlje

Svakome od nas se nekad dogodilo da smo ambiciozno kupili veliku količinu krompira, skuvali ih nekoliko i zaboravili na ostatak u zadnjem dijelu ostave.
Nekoliko nedjelja nakon toga, imali ste šta i da vidite – tvorevine koje liče na sve osim na krompir kakav ste kupili. Postavlja se pitanje šta bi trebalo biti vaš sljedeći potez? Da li biste ih trebali baciti u smeće ili pokušati da spasite što se spasiti da?

Proklijali krompir (ni)je jestiv

Kratak odgovor je: zavisi. Kad krompir počne da klija, dobije izrasline koje imaju visoku koncentraciju jedinjenja koja se nazivaju glikoalkaloidi i koji mogu uzrokovati neugodan, gorak ukus. Većina ljudi vjerovatno neće primijetiti bilo kakve loše efekte od konzumacije zanemarivih količina takvog krompira. Zapravo, jedno od tih jedinjenja, nazvan solanin, je isti spoj koji se prirodno pojavljuje u patlidžanima, paradajzima i paprici. Međutim, ako se konzumira u velikim količinama, može biti otrovan.

Ako imate krompir koji generalno dobro izgleda i ima tek nekoliko malih izdanaka, možete ih pažljivo ukloniti nožem za guljenje. Samo pripazite da dobro izrežete oko izdanaka, izrezujući i njihovo korijenje. Ti će krompiri nakon kuvanja biti jednako ukusni kao i normalni, prenosi centarzdravlja.hr.
Ali, ako izdanci izgledaju poprilično veliko, vjerovatno ih je najbolje baciti. Velike klice otpuštaju puno solanina i mogu vas učiniti poprilično bolesnima. Simptomi trovanja solaninom uključuju groznicu, glavobolju i ozbiljne želučane tegobe.

Da li je zeleni krompir jestiv

Krompir koji je bio izložen svijetlu počeće da proizvodi hlorofil, kao i solanin. Ako je zelena boja na krompirima svijetla i uglavnom se nalazi samo na kori, dobro ih ogulite kako biste uklonili zelene djelove i nastavite s pripremom. Ako je zelenilo prešlo i na bijeli dio krompira, radije ga bacite.

Tamne mrlje na krompiru?

Ako gulite krompir i naiđete na nekoliko tamnih mrlja ispod kore, to je vjerovatno rezultat udaraca tokom transporta ili koncentracije prirodnih šećera. Samo isijecite te djelove i nastavite s pripremom, prenosi RTCG.

Podijeli tekst sa drugima na:

Popust u prodavnici “Treća dob” ostvaruje 2.500 penzionera

Prodavnica za penzionere u Trebinju “Treća dob”, koja posluje u okviru gradskog Agrarnog fonda, nudi popust za 2.500 penzionera, rekao je Srni direktor Fonda Veselin Dutina.

Prodavnica za tri i po godine poslovanja ima više od 1.800 redovnih kupaca, a Dutina je istakao da je ostvarila promet od oko 734.000 KM, od čega je grad iz budžeta donirao 270.000 KM.

Dutina je naveo da je penzioneri, ukoliko žele da ostvare popust, treba da se jave u prostorije Agrarnog fonda kako bi dobili penzionersku karticu.

On je napomenuo da je prodavnica snabdjevena sa oko 60 artikala osnovnih životnih namirnica, a u zavisnosti od visine penzije, penzioneri mogu da ostvare popust na kupovinu i do 50 odsto.

“Potrebno je da donesu ček od penzije kako bismo vidjeli koliki je iznos penzije”, rekao je Dutina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Incijativa za povećanje članarine na četiri marke

Udruženje penzionera opštine Milići, na zahtjev većeg broja članova ove organizacije, pokrenulo je inicijativu za povećanje članarine sa tri konvertibilne marke na četiri, čime bi budžet Udruženja bio povećan, a time i jednokratna novčana pomoć za članove.

“Rastom članarine za jednu konvertibilnu marku niko ne bi bio ugrožen, a budžet Udruženja bi bio povećan između 13.000 i 14.000 KM, onda bismo mogli da povećamo i jednokratnu novčanu pomoć koja sada iznosi 100 KM, kao i broj onih koji je dobijaju”, izjavio je novinarima predsjednik milićkog Udruženja penzionera Radomir Golić.

On je napomenuo da je jednokratnu pomoć do sada dobijalo oko 300 penzionera, te još neke pogodnosti koje donosi povećanje pružanje pomoći za zdravstvenu zaštitu, troškove liječenja duža od četiri dana van Milića, interventnu pomoć u slučaju iznenadne teške životne situacije ili tragedije.

Golić je dodao da bi sredstva usmjerili i na banjsku rehabilitaciju, jer prošle godine sa 50 odsto finansirali su odlazak u banju, i 10 penzionera je otišlo zahvaljujući Udruženju, a sedam je dobilo besplatno liječenje preko Vlade Republike Srpske, sada žele da taj broj bude 30.

On je rekao da je jedan od razloga povećanja članarine, da se pomogne penzionerima i njihovim porodicama koji su u stanju socijalne potrebe.

Golić je dodao da prema podacima Udruženja 263 penzionera u Milićima primaju penziju manju od 400 KM, a poražavajuća brojka je da je od 1. januara do danas umrlo 18 penzionera, što se nikada do sada nije desilo.

On je rekao da penzioneri koji su saglasni sa povećanjem članarine ne treba da se javljaju u Udruženje, a oni koji nisu, potrebno je da dođu i daju izjavu ili da to učine na broj 056/741-564.

Aktivnosti o pokretanju inicijative za povećanje penzionerske članarine biće provedene do 5. marta ove godine.

Na području opštine Milići ima 1.515 penzionera, od toga 1.286 su članovi Udruženja.

(Izvor i foto: Srna)

Podijeli tekst sa drugima na: