U FBiH bi se moglo oformiti vijeće penzionera

Savez udruženja penzionera/umirovljenika u FBiH pripremio je tekst sporazuma s ciljem formiranja vijeća penzionera FBiH koji je predat federalnom ministru rada i socijalne politike Adnanu Deliću.

Federalna Vlada je na sjednici održanoj u srijedu u Mostaru na prijedlog Ministarstva donijela zaključak o prihvatanju informacije o potrebi formiranja vijeća penzionera.

Ministarstvo rada i socijalne politike zaduženo je da u roku od tri mjeseca sa predstavnicima Saveza udruženja penzionera/umirovljenika u FBiH – Sarajevo, te Saveza kantonalnih udruga umirovljenika/penzionera u FBiH – Mostar usaglasi tekst sporazuma koji će dostaviti Vladi na razmatranje.

Iz Ministarstva napominju da bi se formiranjem vijeća penzionera, na osnovu sporazuma između Vlade i predstavnika penzionera, mogli utvrditi principi djelovanja, sastav, način odlučivanja, djelokrug rada i nadležnosti. Pojašnjeno je da bi vijeće bilo uspostavljeno s ciljem vođenja zajedničke djelatnosti socijalnih partnera u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, afirmacije i zaštite prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i razvijanja socijalnog dijaloga u ovom segmentu.

– Cilj formiranja vijeća je da sutra Vlada ne može odlučivati o životnim pitanjima penzionera, a da penzioneri veze nemaju o tome. Znači, kad se tiče zakona, propisa, pravila, naknada, nadležnosti, prava, potrebno je da se to vijeće konsultuje, a ono će se sastojati od predstavnika federalne Vlade, ministarstava rada i socijalne politike, finansija, zdravstva i predstavnika oba saveza udruženja penzionera, federalnog i kantonalnog u Mostaru. Tako će, prije nego se nađe na stolu pred užim dijelom Vlade, o tome biti upoznati penzioneri šta se tim hoće, uzeti njihovo mišljenje i njihovi zahtjevi, jer se dešavalo da dobijemo neki zakon ili propis a da niko nije pitao ko će konzumirati ta prava. To je savjetodavno tijelo koje će biti formirano s ciljem da ova populacija bude uključena i da se čuje njeno mišljenje, rekao je za Oslobođenje Redžo Mehić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera/umirovljenika u FBiH, dodajući da se ovim ne izmišlja ništa novo, te da je to nešto što druge zemlje u susjedstvu već imaju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovaj evropski grad je najkvalitetniji za život na svijetu

Kvalitet života je važan pokazatelj koji treba uzeti u obzir pri rangiranju najboljih gradova na svijetu. Ali šta je tačno kvalitet života i kako ga možemo procijeniti?

Sve, od gastronomske ponude, do stope kriminala, može uticati na kvalitet života stanovnika nekog grada, ali potpuno novi Globalni indeks gradova kompanije “Oxford Economics” uzeo je u obzir šest važnih indikatora: očekivani životni vijek, prihod po osobi, jednakost prihoda, rekreacija i kulturna ponuda, brzina interneta i troškovi stanovanja.

Za grad sa najboljim kvalitetom života po ovim kriterijumima izabran je Grenobl u Francuskoj koji prema popisu iz 2015. ima 160.000 stanovnika.

“Prijestonica Alpa” je poznata kao omiljena planinarska destinacija, kao i centar za naučna istraživanja, piše “Time out”.

Na drugom mjestu na listi nalazi se Kanbera, glavni grad Australije, a on je ujedno i jedini neevropski grad u prvih 10, prenosi Danas.

Čak tri grada iz Švajcarske su uvršteni na listu gradova sa najboljim kvalitetom života na svijetu. Bern je rangistrovan kao treći, Bazel je peti, a Cirih osmi na listi.

10 najboljih gradova na svijetu po kvalitetu života

  1. Grenobl, Francuska
  2. Kanbera, Australija
  3. Bern, Švajcarska
  4. Bergen, Norveška
  5. Bazel, Švajcarska
  6. Luksemburg, Luksemburg
  7. Rejkjavik, Island
  8. Cirih, Švajcarska
  9. Gent, Belgija
  10. Nant, Francuska
Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u USK-u izuzetno teško žive

Sve češća poskupljenja i neusklađenost rasta penzija doveli su do situacije u kojoj mnogi penzioneri u Unsko-sanskom kantonu jedva preživljavaju, a predsjednik kantonalnog Saveza udruženja penzionera Mirsad Terzić kaže da se mnogi penzioneri javljaju u prostorije tog saveza sa zahtjevima da im se pomogne.

Navodi kako to nisu samo penzioneri s minimalnom penzijom, već ima se javljaju i oni s većim penzijama.

Penzioneri danas izuzetno teško žive. Posebno ako žive sami, nemaju djece ili su im djeca u inostranstvu. U Unsko-sanskom kantonu čak imamo slučajeva da penzioneri šalju novac svojoj djeci koja su otišla vani da rade i našla su se u teškoj situaciji. Dakle, ne radi se tu samo o nabavci osnovnih životnih namirnica s čime se penzioneri danas bore, već i sa ostalim elementima života koji su njima trenutno nedostižni”, kaže Terzić.

Dodaje kako se broj penzionera u Federaciji BiH generalno, a tako i na području Unsko-sanskog kantona, iz godine u godinu povećava i dosta je veći u odnosu na smrtnost ove populacije.

“Nama je interesantan taj podatak jer to stvara dodatna sredstva i obaveze. S druge strane, imamo primjera da vlasti, kada žele ugasiti požar u nekoj državnoj firmi, pristupaju penzionisanju određenog broja radnika čime se slabi punjenje penzionog fonda kroz plaćanja doprinosa i ostalih obaveza”, upozorava Terzić.

Nada se da će penzije u FBiH biti povećane za tri posto koliko penzioneri traže od Vlade, kao i da će isplatiti jednokratnu novčanu pomoć od 200 KM za penzionere koji imaju penzije do 1000 KM, te da neće doći do najavljenih protesta.

(Izvor i foto: startbih.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u FBiH samo petog u mjesecu kupuju više i kvalitetnije: Na pomolu protesti?

Gužve ispred banaka znak je da su penzioneri podigli svoje penzije u Federaciji Bosne i Hercegovine. Potom tradicionalno slijedi odlazak do pijace i apoteke, kako bi kupili sve što im je potrebno. Takva slika vidljiva je samo nekoliko dana. Ostatak mjeseca provode uglavnom u svojim domovima, iščekujući narednu penziju.

Svaki peti u mjesecu isti je, kaže 83-godišnja Advija Sinanagić. Preuzme svoju minimalnu penziju od 570 KM, plati račune, kupi lijekove i namirnice. Svi ostali dani prolaze u borbi sa egzistencijom.

“Šta ja znam, dođe režija oko 250 KM mislim, i ono što ti ostane razvuci kako znaš i umiješ. Juče sam skuhala buraniju, nisam je jela, ješću je danas i sutra, šta ću. Tako uvijek, nešto dodaš ili oduzmeš”, ispričala nam je Sinanagić.

Sličnu sudbinu dijele i oni sa prosječnom penzijom, koja je od minimalne veća za oko 150 KM. Kažu, kada shvate koliko brzo potroše svoju, pomisle koliko je lakši život onima koji primaju najvišu penziju, od 2.860 KM. A onda se ponovo vrate svojim svakodnevnim problemima.

Mišljenja nekih od anketiranih građana:

  • “Baš gledam neki dan i pitam se ko može da odobri nekome da svaki dan po 10 feninga podižu cijene, ima li ikakav razlog za tih pet ili 10 feninga. A to su ogromne pare u toku godine”
  • “Ja mogu, hvala Bogu imam, bolje nego uz rat što je bilo, onda sam imao 10 KM, sad imam 500/600 KM, meni je ovako, meni ne treba, ali evo radim”,
  •  “Mislim da je to dobro kome ne treba ni da jede, ni da pije vodu, ni da plati režije, to je dobro, te penzije su dobre, da ništa ne potroši čovjek. To je strašno. To ne može biti nekome ni da jede, ne nekome, nego osobi ne može biti ni da jede pet dana, a gdje su režije. To je strašno, u ovoj zemlji je to sve strašno”. mišljenja su nekih od građana koje smo anketirali.

Ali ipak hrana se mora kupiti. Više i kvalitetnije samo petog u mjesecu.

  • “Danas su svi kupili više nego ovih dana, po kilo, po dva i svašta kupuju. Ostalim danima kupuju po komad – dva, pola kile, kad nemaju šta će, a kad je penzija dobro kupuju. Žale se ponekad, ali ne toliko koliko bi se trebali žaliti”, istakla je prodavačica Muratka Banda.

Bunt je sve veći i i ukoliko ne dođe do izmjena Zakona o penzionom osiguranju Federacije Bosne i Heregovine izvjesni su protesti krajem mjeseca. Glavni zahtjev se odnosi na izmjenu člana koji se odnosi na redovno usklađivanje penzija.

“Zato tražimo da se taj član mijenja, da se umjesto stope rasta bruto domaćeg proizvoda ide na stopu rasta prosječne plate u Federaciji BiH, kako imaju i sve druge zemlje, jer bi to bilo puno povoljnije za penzionere i na taj način bi se omogućilo da bi nama i sada i ubuduće usklađivanje penzija bilo u većem procentu”, pojasnio je Redžo Mehić iz Udruženja penzionera FBiH.

Penzioneri u FBiH traže od nadležnih jednokratnu novčanu pomoć. Neće to riješiti sve njihove probleme, ali će barem ublažiti tešku finansijsku situaciju u kojoj se nalaze. No, još uvijek nije sigurno da li će njihov zahtjev biti ispunjen.

(Izvor: N1; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

U petak isplata penzija u Republici Srpskoj

U Republici Srpskoj u petak, 7. juna, biće isplaćene majske penzije za koje je obezbijeđeno 148,2 miliona KM, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Budžetom Republike Srpske za ovu godinu za isplatu penzija obezbijeđen je ukupan iznos milijardu i 785 miliona KM, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva finansija Republike Srpske podsjećaju da je od 1. januara redovnim godišnjim usklađivanjem ukupan iznos penzija povećan za 9,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

U prošloj godini je izvršeno redovno usklađivanje penzija kojim su penzije povećane za 13,32 odsto, a vanredno su povećane za 0,18 odsto, dodaje se u saopštenju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prepoznajte prve simptome moždanog udara

Zdrava ishrana i vježbanje su izuzetno korisni u prevenciji moždanog udara.

Broj osoba koje dožive moždani udar je svake godine veliki, međutim, ako biste vježbali bar pola sata dnevno, jeli plavu ribu nekoliko puta nedjeljno i zdravo se hranili, mogli biste da utičete na prevenciju moždanog udara.

Rehabilitacija nakon moždanog udara traje i do šest mjeseci. Moždani udar uzrokuje poremećaj u moždanoj cirkulaciji zbog čega određeni dijelovi mozga ostaju bez kiseonika, pa zbog toga dolazi do odumiranja neurona.

Prvi simptomi moždanog udara

  • utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela
  • poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe
  • naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja
  • naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
  • gubitak ravnoteže
  • omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima

U prepoznavanju moždanog udara pomaže FAST test.

Šta je FAST test?

  • F kao FACE, što pokazuje da li pacijent ima obješeno lice?
  • A kao ARM, da li ima slabost ruke?
  • S kao SPEECH, ima li smetnje u govoru?
  • T kao TIME, što označava da je vrijeme posebno važno i da treba pozvati Hitnu.
Podijeli tekst sa drugima na:

Tatu majstora: Tijelo ukrašavaju i penzioneri

Tetoviranje je oblik umjetnosti koji je ukorijenjen u mnogim kulturama širom svijeta već hiljadama godina, a posljednjih decenija je popularan i među balkanskim narodima koji su na ukrašavanje tijela ranije gledali sa mnogo predrasuda, a danas je ovakav vid umjetničkog izražavanja sve prihvaćeniji u društvu.

Riječi su to Ljube Miljevića iz Srpca, jednog od prvih tatu majstora u BiH, koji se ovim poslom bavi već skoro četiri decenije i do sada je izradio na hiljade tetovaža klijentima iz bivše Jugoslavije i evropskih zemalja.

Prve od njih nastale su tokom služenja vojnog roka 1986. godine, kada je u rukama imao samo dvije igle za šivenje, konac i tuš za crtanje, ali je uspio stvoriti mala remek-djela koja su opstala do današnjeg dana.

– Uvijek sam puno crtao i na molbu prijatelja uradio sam par tetovaža, što je bilo teško sa materijalom koga sam imao, ali sam uspio bockajući tačku po tačku. Kada sam se vratio kući iz vojske, izašao sam još nekima u susret, a onda sam nakon završetka rata odlučio da kupim profesionalnu opremu i počnem sa ozbiljnijom pričom. Moram priznati da i danas kad sretnem stare drugove tetovaže kod mnogih izgledaju dobro – rekao je Ljubo koji takođe radi i pirsinge.

U tom periodu nije bilo interneta, niti literature pomoću koje bi mogao pratiti svjetske trendove, što mu je otežalo početak, tako da je tehnike rada samostalno savladao.

– Kada sam počinjao, češće su dolazili momci koji slušaju rokenrol, metal i pank muziku, a takve su bile i tetovaže, sa slikama motora, gitara i slično. Poslije sam po želji radio i portrete pjevača narodne muzike, poput Tome Zdravkovića. Sada je sve drugačije jer mi dolaze i radnici i profesori, tinejdžeri pa čak i ljudi u sedmoj ili osmoj deceniji života. Jedino ne radim sa djecom mlađim od 15 godina, a sa starijim maloljetnicima samo uz pristanak roditelja – kaže Ljubo.

(Izvor i foto: Glas Srpske)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako penzioneri prežive mjesec: “Imam 500, potrošim 1.000 KM – ne znam odakle”

Isplata majskih penzija počinje danas, a na 447.389 korisnika u FBiH rasporediće se ukupno 290 miliona KM. Bez obzira na to što iznosi najnižih penzija, kakve prima većina penzionera, nisu dovoljni ni za puko preživljavanje, svaka najava isplate iz Zavoda PIO FBiH donosi olakšanje.

O ozbiljnosti situacije svakog petog u mjesecu svjedoče redovi na bankomatima i šalterima banaka.

– Najniža penzija za maj iznosi 573,53 KM, zagarantirana 684,48 KM, a najviša 2.867,65 maraka – saopšteno je iz federalnog Zavoda.

Goraždanin Mirsad Karović čudi se rasponu najniže i najviše penzije, jer smatra da ni dobitnici Nobelove nagrade ne zaslužuju pet puta viši iznos od ostalih.

On će danas po svoje 573 marke.

– Mentalitet Bosanaca i Hercegovaca je da ne povjeruješ. Imam 500, a potrošim 1.000 KM. Razmišljao sam, ali nikako ne znam odakle mi. Interesantno je da se preživljava. Ne mogu reći da živim dobro, ali mogu reći skromno. Izađem i na kafu s rajom, nismo ni gladni, ni žedni, ali nikako mi nije jasno kako od minimalca preživimo mjesec – kaže Karović.

Jedan od odgovora krije se u činjenici da je Mirsad dobrog zdravlja i da ne živi u centru grada, pa u vrtu i plasteniku proizvede povrće za svoje potrebe.

– Ne kupujem krompir, luk, mrkvu, cveklu, špinat… Nisam računao, ali uštedim, ostane mi od pijace. Kupujem samo mliječne proizvode. Zato je teže onima koji nemaju gdje da posiju, a žive samo od penzije – dodaje Karović.

Mostarka Sabina Đulić i njen muž imaju minimalnu penziju. Troškovi života su sve nepodnošljiviji i, kako kaže, penzioneri su uvijek u škripcu.

– Penzionerima je uvijek teško bilo, a sada, u ovoj situaciji divljanja cijena, pogotovo. Da nam, makar, penzije dođu do neke skale da budu 700 KM, bilo bi podnošljivije. Ovako, dok platimo režije, kupimo lijekove, hranu čije cijene skoro svaki dan idu naviše, jedva se uspijemo izvući. A imamo i sina s poteškoćama, koji ima 100-postotnu invalidnost – kaže Đulić.

Poput ostalih, kaže da je mnogo onih kojima je teže, pa više nego opravdanim smatra zahtjeve penzionera da im se isplati novčana pomoć, ali i da se izmjenama Zakona o PIO osigura da se penzije, kao u zemljama okruženja, usklađuju s rastom troškova života.

– Pitam se kako žive porodice čija djeca ne rade i u kojoj je jedini prihod minimalna penzija. Kako prezime, kako se griju? Mi kombinujemo struju i drva, a da se grijemo samo na struju, nema šanse da bi naše dvije penzije bile dovoljne – dodaje Đulić.

Svi digli ruke

Sramota Vlade FBiH je da su minimalnu penziju povećali za 6,5 KM, kaže Halim Nuhanović, penzioner iz Tuzle.

– Život penzionera je vrlo težak. Minimalna penzija trebala bi biti do 1.000 maraka, da bi mogli da žive normalno.

Ako je jedna penzija u kući, to je nemoguće, jer je potrošačka korpa za prošli mjesec bila 2.930 KM. Od nas su svi digli ruke – poručuje Nuhanović.

Dosta je!

Nekadašnji radnik Rudnika soli Tušanj, koji nije želio otkriti identitet, kaže da ima natprosječnu penziju, pa se čudi kako izdrže oni s minimalnom.

– Život je svaki dan skuplji, a penzije stagniraju. Bojim se da su se i naši predstavnici dobrim dijelom uhljebili pa šute. Vlada kaže da nema para. Para ima, ali nema za penzionere i socijalne slučajeve. Ima za njihove plaće, a mi životarimo. Koliko god se ovako borili, nema od toga ništa dok ne izađemo na proteste i ne kažemo: “Dosta je!“ – kaže penzioner iz Tuzle.

(Izvor: avaz)

Podijeli tekst sa drugima na:

Počinje isplata majskih penzija u Federaciji BiH

U Federaciji BiH danas počinje isplata penzija za maj. Najniža penzija iznosi 573,53 KM, zagarantovana je 684,48 KM a najviša 2.867,65 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za maj 365.151, iznosi 722,56 KM.

Penziju za maj primit će 447.389 korisnika, a ukupno je za isplatu potrebno oko 290 miliona KM.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto građani BiH žive čak sedam godina kraće od Španaca

Za činjenicu da Španci žive najduže među stanovnicima Europske unije analitičari smatraju najzaslužnijim životni stil koji uključuje zdravu prehranu i dosta kretanja.

Vrijeme kao razlog

Naime, u ovoj zemlji najzastupljenija je mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem, ribom i maslinovim uljem. Uz to, Španija obiluje sunčanim danima, što pogoduje tome da stanovnici više vremena provode na otvorenom, koristeći to vrijeme za bavljenje fizičkim aktivnostima.

Predsjednik udruženja kardiologa Manuel Anguita je, govoreći o toj temi, rekao kako stanovnici mediteranskih zemalja cijene i svoj društveni život, zbog čega izlaze češće nego ljudi u nordijskim zemljama. Dužem životnom vijeku Španaca doprinosi i činjenica da manje piju teška alkoholna pića, da imaju solidan javni zdravstveni sistem, i to da decenijama nisu imali ratove, te svojom politikom nastoje smanjiti broj saobraćajnih nesreća.

Na drugom i trećem mjestu kada je u pitanju životni vijek su Italija, gdje ljudi u prosjeku žive 83,8 godina, te Malta s očekivanim životnim vijekom od 83,6 godina. Prosjek starosti stanovništva Evropske unije je 81,5 godina.

BiH na sredini liste

U Hrvatskoj ljudi žive ispod tog prosjeka, odnosno 78,8 godina. Bosna i Hercegovina se nalazi negdje na sredini liste. Naime, prema posljednjim podacima koje je u svojoj publikaciji “Žene i muškarci u Bosni i Hercegovini” objavila Agencija za statistiku BiH, očekivano trajanje života pri rođenju u 2022. je 77,5 godina za žene i 73,1 godinu za muškarce.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom 2002. godine prosječna starost umrlih osoba ženskog pola bila je 70,7 godina, dok je prosječna starost osoba muškog spola bila tek 65 godina. Rastu prosjeka životnog vijeka svakako doprinosi kvalitet života i zdravstvenog sistema, koji se posljednjih godina i u Bosni i Hercegovini koliko-toliko popravlja.

Velike količine stresa

Međutim, najveći neprijatelj stanovništva ove zemlje još uvijek su velike količine stresa, nedovoljno kretanje, konzumiranje duvana i alkohola te nezdrava hrana, što je vidljivo iz najčešćih uzroka smrti. Naime, žene u ovoj zemlji najčešće umiru od posljedica moždanog, a muškarci od posljedica srčanog udara. Uz navedene uzroke smrti, tu je i dijabetes koji se sve češće javlja kao tihi ubica, piše Večernji list BiH.

 

Podijeli tekst sa drugima na: