Otvaranje računa u banci: Sve što treba da znate

Kada razmišljate o otvaranju računa u banci, postoje neke ključne stvari koje trebate znati. Evo pregleda koji će vam pomoći:

Vrste računa

Banke obično nude nekoliko vrsta računa, uključujući tekući račun, štedni račun, depozitni račun itd. Razmislite o svrsi otvaranja računa i odaberite onaj koji najbolje odgovara vašim potrebama.

Uslovi otvaranja računa

Prije nego što otvorite račun, provjerite uslove koje banka postavlja. To može uključivati minimalni polog, mjesečne naknade, minimalni iznos za održavanje računa i druge uslove koji mogu uticati na vaš račun.

Dokumentacija

Pripremite potrebnu dokumentaciju za otvaranje računa u banci. Obično će biti potrebna identifikacija s fotografijom, kao što je osobna iskaznica ili putovnica, dokazi o adresi prebivališta, poput računa za komunalije ili službene dopise.

Usluge i pogodnosti

Provjerite koje usluge i pogodnosti nudi banka uz otvaranje računa. To mogu biti elektronsko bankarstvo, platne kartice, mobilno bankarstvo, krediti, kamate na štednju itd. Odlučite što vam je najvažnije i potražite banku s odgovarajućim ponudama.

Sigurnost računa

Zanima vas sigurnost vašeg novca i osobnih podataka. Informišite se o sigurnosnim mjerama koje banka poduzima kako bi zaštitila vaše podatke i sredstva.

Lokacija i dostupnost

Pripazite na lokaciju banke i njenih filijala. Ako vam je važno da imate pristup fizičkoj banci ili bankomatu u blizini, provjerite jesu li dostupni u vašem području.

Usluga korisnicima

Ako vam je važno imati pristupačnu i ljubaznu korisničku podršku, istražite reputaciju banke u tom području. Proučite recenzije i mišljenja drugih korisnika.

Troškovi

Prije otvaranja računa, pažljivo proučite sve troškove povezane s tim. To uključuje mjesečne naknade, troškove transakcija, bankovne naknade itd. Odaberite račun koji ima najpovoljnije tarife.

Uslovi zatvaranja računa

Provjerite uslove zatvaranja računa i postupak povlačenja sredstava. Neke banke mogu zahtijevati obavijest unaprijed ili možda naplatiti naknadu za zatvaranje računa.

Uporedite ponude

Napravite usporedbu ponuda različitih banaka kako biste odabrali onu koja najbolje odgovara vašim potrebama i financijskim ciljevima. Razmislite o kamatnim stopama, pogodnostima digitalnog bankarstva, naknadama i drugim čimbenicima.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

U 27 marketa 45 proizvoda koji imaju 0 odsto marže

Ministar trgovine i turizma Denis Šulić rekao je da je Republika Srpska društveno odgovorna, te da imamo preduzeća i privredne subjekte koji su takođe društveno odgovorni.

“U junu smo pokrenuli kampanju “Društveno odgovorni”, a sada imamo ukupno 27 različitih marketa u svakom gradu, sa 45 proizvoda koji imaju 0 odsto marže”, istakao je Šulić u našem Јutarnjem programu.

Naveo je da je tržište roba i usluga u Srpskoj redovno snabdjeveno, uprkos trenutnim previranjima u svijetu, a to znači, kaže Šulić, da Vlada vodi računa da Srpska ostane stabilna.

“Naša namjera je bila da napravimo paletu proizvoda široke potrošnje, kako bi pomogli građanima Srpske. Pripremili smo i 500 tona brašna ugroženom stanovništvu”, istakao je Šulić.

Šulić je poručio da je kampanja “Društveno odgovorni” uspjela u aktivnosti ako su građani Republike Srpske zadovoljni.

Koncept društveno odgovornog poslovanja polazi od snažnog uvjerenja da današnja moderna preduzeća imaju sve veću odgovornost prema svojoj ulozi u društvu.

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženje penzionera isplaćuje i naknadu za sahranu bračnog druga

Udruženje penzionera Opštine  Srbac jedino je udruženje penzionera u Republici Srpskoj koje isplaćuje i naknadu za sahranu za bračnog druga i svake godine imaju nekoliko takvih slučajeva.

Potvrdio je ovo sekretar Udruženja penzionera Opštine Srbac, Slavko Malešević. Prema njegovim riječima, za sahrane 121 člana Udruženja penzionera opštine Srbac prošle godine je isplaćeno 60.500 KM.

Malešević je dodao da se nivo primanja penzionera povećao za 13,5 odsto nakon januarskog usklađivanja penzija i izrazio nadu da će najmanje dva puta godišnje dolaziti do usklađivanja.

Rekao je da su grantovska sredstva koja su ostvarena iz opštinskog budžeta iznosila 33.570 KM i uglavnom su trošena za isplate jednokratnih novčanih pomoći u prošloj godini, banjsko-rehabilitacijsko liječenje i naknade za sahrane umrlih penzionera.

“Od toga je 12.500 KM iznosila pomoć u nabavci lijekova za socijalno ugrožene, teško bolesne, nepokretne i penzionere u dubokoj starosnoj dobi a kojima je potrebna tuđa njega i pomoć. Putem sredstava Vlade Republike Srpske omogućili smo odlazak 12 penzionera u banju, iz naših vlastitih sredstava 10, a uz pomoć opštine osam penzionera. U posljednnje četiri godine uputili smo na banjsko liječenje i rehabilitaciju besplatno oko stotinu naših penzionera”, istakao je Malešević.

Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženje penzionera: Podrška institucijama Srpske

Udruženje penzionera Republike Srpske pružilo je podršku institucijama Srpske u odbrani njenih prava i nadležnosti utvrđenih ustavima Srpske i BiH i Dejtonskim sporazumom, te istako da bezrezervno staje u odbranu predsjednika Republike.

Iz Udruženja su istakli da je nedopustivo i apsurdno da samozvani stranac donosi i mijenja zakone, a Tužilaštvo i Sud BiH po njima optužuju i sude predsjedniku Republike Srpske koji je izabran voljom građana na slobodnim i demokratskim izborima.

Udruženje je istaklo da bezrezervno staje u odbranu predsjednika Srpske Milorada Dodika i zahtijeva od svih institucija i građana Republike da se ne odazivaju na pozive Tužilaštva i Suda BiH u okviru montiranih optužbi i procesa po volji i odluci samozvanih inostranih predstavnika i diplomata, uz napomenu da te dvije institucije ne poštuju Ustav i zakone BiH.

Penzioneri su naveli da se montiranim sudskim procesima po volji pojedinaca iz stranih ambasada ponižavaju institucije Republike Srpske i njeni građani, a posebno 226.828 penzionera koji su gradili Srpsku i učestvovali u njenoj odbrani.

– Takođe se pitamo zašto su ti samozvani kolonijalni upravnici ostali nijemi kada je 38.000 penzionera, koji su svoje penzije zaradili i ostvarili prije 1992. godine na prostoru sadašnje Federacije BiH, ostalo bez svojih prava i pored presuda domaćih sudova i Suda u Strazburu – navodi se u saopštenju.

Iz Udruženja su istakli da su uskraćivanjem tog prava, Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske i penzioneri oštećeni za više milijardi maraka, a penzije se više od dvije decenije isplaćuju iz sredstava Republike Srpske.

– Udruženje penzionera Srpske čvrsto stoji u odbrani institucija Republike Srpske i njenih prava, posebno predsjednika Republike i Narodne Skupštine, kao i imovine Srpske. Branimo institucije Republike Srpske, jer granica postoji – zaključeno je u saopštenju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ispunjava li ijedan penzioner sadašnje kriterije za pomoć EU-a

U javnosti se postavlja pitanja da li će ijedan penzioner u Federaciji ispuniti uslove za dobijanje pomoći EU-a u okviru projekta energetske pomoći najugroženijim domaćinstvima čiji je nosilac Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Razlog je što se među uslovima za dobijanje pomoći navodi da penzioneri koji žele aplicirati ne smiju imati penziju višu od iznosa zagarantovane iz decembra 2022. godine. Tada je zagarantovana penzija iznosila 531 KM, a sada minimalna penzija iznosi 538 KM. Zatim, da penzioner koji želi aplicirati ne smije biti nosilac srazmjerne penzije sa inostranstvom…

Zbog svega u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje smo pitali koliko penzionera prema zadatim uslovima može dobiti pomoć koja je do 300 KM.

“Odgovor na pitanje ko ispunjava uslove, odnosno koliki broj korisnika penzija ispunjava uslove za navedena sredstva Evropske unije potražite u Ministarstvu rada i socijalne politike Federacije BiH jer je navedeno ministarstvo na čelu projekta”, kažu u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Naravno, jasno je da nemamo korisnike, a da nisu korisnici srazmjerne penzije, koji žive na području FBiH, a da im je penzija manja od minimalne koja trenutno iznosi 538,27 KM. Vjerujemo da je u Javnom pozivu ostao kao kriteriji iznos zagarantovane penzije iz decembra 2022. zbog činjenice da se radi o pomoći EU-a koja se odnosila na 2022. godinu.

“Takođe, vjerujemo da će Ministarstvo prilikom donošenja odluke o isplati sredstava koristiti aktuelne podatke Federalnog zavoda o korisnicima koji primaju iznos zagarantovane penzije i da neće biti nikakvih poteškoća u tom pogledu. Podaci Federalnog zavoda će Ministarstvu svakako biti dostupni”, rekao je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

(Izvor: fokus.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženje penzionera Rogatica se bori za poboljšanje statusa svakog svog člana

Udruženje penzionera u opštini Rogatica broji preko 2.100 članova, od kojih 2005, po podacima iz septembra ove godine, plaća članarinu u udruženju čija je osnovna zadaća da se brine o statusu svih, posebno socijalno ugroženih penzionera, rekao je predsjednik Udruženja Tomislav Hršum.

“Naše Udruženje ušlo je u 30 godinu postojanja u Republici Srpskoj sa osnovnom zadaćom da se bori za bolji materijalni, zdravstveni i svaki drugi položaj svojih članova. S razlogom, jer skoro 1.000 penzionera u našoj opštini, prema najnovijim podacima, ima penziju ispod 460 maraka. To je manje od republičkog prosjeka i znatno ispod minimalne plate u Republici”, ističe Hršum.

Takvo finansijsko stanje uticalo je da su organi udruženja, uz veliku podršku budžeta Opštinske uprave i nekih donatotra, činili sve da koliko-toliko olakšaju život najugroženijih članova.

“Korišćeni su svi mogući vidovi pomoći kojim je samo prošle, 2022. godine, bilo obuhvaćano blizu 800 članova. Primjera radi, 493 penzionera, dobilo je pomoć od po 50 maraka, za plaćanje lijekova, troškove bolničkog liječenja i poboljšanja teškog socijalnig stanja. Ove godine, za prvih šest mjeseci, ovu pomoć, koja prema izmijenjenom pravilniku od početka godine 80 maraka, a koristilo je 299 naših članova.”, navodi Hršum.

Ističe da je prošle godine, porodica svakog preminulog penzionera koji je bio član udruženja i plaćao članarinu, za troškove sahrane, dobila po 350, a od januara ove godine po 400 maraka.

(Izvor. 058.ba, foto ilustracija: yandex)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta je to joga?

Joga je prastara disciplina koja potiče iz drevne Indije. To je svjetski poznata praksa koja kombinuje tjelesne vježbe, disanje, meditaciju i filozofiju kako bi se postigla cjelovita ravnoteža uma, tijela i duha.

Joga ima mnoge koristi za fizičko zdravlje. Kroz različite položaje tijela, jača se mišićna snaga, fleksibilnost i ravnoteža. Redovno praktikovanje joge može poboljšati držanje tijela, izdržljivost i opštu fizičku kondiciju. Takođe može smanjiti stres, potaknuti cirkulaciju krvi i pomoći u održavanju zdravog disanja.

Joga može biti izvrsna aktivnost za starije ljude. Njene blage i prilagodljive vježbe mogu donijeti mnoge koristi za starije osobe, uključujući poboljšanje fleksibilnosti, snage, ravnoteže i opšteg zdravlja.

Jedna od prednosti joge za starije ljude je to što se vježbe mogu prilagoditi individualnim potrebama i sposobnostima. Važno je raditi s kvalifikovanim instruktorom koji ima iskustvo u radu s starijim osobama i može pružiti prilagođene vježbe.

Joga takođe može imati pozitivan uticaj na mentalno zdravlje starijih ljudi. Meditacija i disanje, koje su sastavni dijelovi joge, mogu pomoći u smanjenju stresa, anksioznosti i depresije te poboljšanju mentalne jasnoće i emocionalne stabilnosti.

Važno je da starije osobe prije početka bilo kakve nove tjelesne aktivnosti razgovaraju sa svojim doktorom kako bi se osiguralo da su sposobne za vježbanje joge ili bilo kojeg drugog oblika tjelovježbe. Doktor će im dati smjernice i preporuke temeljene na individualnom zdravstvenom stanju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Delić razgovarao s predstavnicima penzionera o poboljšanju njihovog položaja

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić sastao se s predstavnicima dva krovna udruženja penzionera u FBiH, Redžom Mehićem i Ivom Kožulom i njihovim saradnicima. Tokom sastanka istaknut je nezavidan položaj populacije penzionera, uprkos svim dosadašnjim naporima i poduzetim aktivnostima da se njihov položaj poboljša.

Ministar je još jednom naglasio da penzionerska populacija ostaje u fokusu rada ovog ministarstva, a tokom razgovora sagovornici su se dotakli i podjele EU pomoći od koje značajan dio, odnosno čitav jedan lot u maksimalnom iznosu od 300 KM po domaćinstvu pripada penzionerima, dok će ostale tri kategorije raspodjelom dobiti sredstva iz drugog lota.

Ministar je također potvrdio opredjeljenje da se početkom naredne godine realizuje akontativno povećanje penzija već od januara 2024. godine, te vanredno povećanje penzija za koje postoji osnov u Zakonu PIO.

“U ovom momentu naš prioritet je izrada i donošenje novog zakona o organizaciji PIO s ciljem reforme i unapređenja efikasnosti rada FZ PIO, s posebnim fokusom na ostvarivanje prava u propisanim rokovimà. Ovo je sigurno u interesu svima onima koji će u budućnosti ostvarivati prava na penzije. Zakon je spreman i u narednim danima ide na mišljenja i potom u proceduru usvajanja”, kazao je Delić.

Paralelno sa navedenim aktivnostima dogovoren je i zajednički rad na analizi Zakona PIO u segmentu sistemskog uređenja pitanja povećanja penzija u FBiH što je, kako su saglasne obje strane, i Ministarstvo i predstavnici penzionera, vrlo ozbiljno pitanje koje zahtijeva ozbiljan pristup.

Zajednički je zaključak da treba stvarati realnu podlogu za značajnije povećanje penzija što se također radi i kroz izmjenu zakonodavstva iz oblasti zapošljavanja, koje je u toku, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

(Izvor i foto: Visoko.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ljubavna priča iz banjalučkog Doma penzionera

Baš ovdje, u Domu penzionera Banjaluka, još jednom se potvrdilo da je ljubav beskonačna i da opstaje samo kad je prava. U to su nas uvjerili Rade i Gordana Pilipović, bračni par sa “stažom” dugim 65 godina, priča za BL portal Dragana Vučić, socijalna radnica u domu u koji su ovi vremešni ljudi došli da ne bi, kako kažu, bili na teretu djeci.

Oni su toliko različiti, a u tako savršenom skladu decenijama, kaže Dragana i ne krije da mnogima u domu daju dodatnu snagu i energiju.

Gordana ima 82, a Rade je dogurao do 90 godina. Ona iz Banjaluke, on iz Kozarske Dubice, a ugledali su se, kažu, na jednoj svadbi, daleke 1958.

“Ona mlada i lijepa u bijeloj haljini stoji na pragu kuće, a ja momak, na svadbi mi bi dosadno, i čim je spazih uzeh cvjetić i frknuh ga u njenom pravcu, a i pogledah je, onako značajno. Opazi i ona mene. Ne prođe par dana, na šumsko gazdinstvo kod škole gdje sam radio dođe Gordana onako vitka i lijepa i ubijedi me da je oženim. Na koji način, to znaju naši najbliži i neka to ostane među nama, a vama možemo reći da me iskrenošću i svojom čistoćom osvojila”, priča Rade za BL portal.

Da ne bi sve bilo u prošlom vremenu, odmah dodaje da mu je Gordana i dan-danas lijepa, a ona na to dodaje da je Radetom, na prvi pogled, bila hipnotisana. Kroz život su se, kažu, borili, mnogo radili, stekli dvoje djece – Nikolu i Branku i bili svjesni da nije lako sačuvati brak i porodicu.

“Mora se biti strpljiv i dogovarati se. Kada se jedno naljuti i kaže da je nešto crno, kažeš – jeste crno dok ga ne popusti, a onda kad to prođe, objasniš mu da nije crno već bijelo, i tako, sve polako. Kad jedno zgrmi, drugo se povuče, pa polako”, objašnjavaju skoro uglas, držeči se za ruke.

Rade još kaže da je veliki protivnik razvoda, jer time gubiš ugled, rušiš porodicu, praviš probleme djeci.

“A kako da se razvedem, kad je ona meni ovako lijepa. U braku smo 65 godina i to je jedna investicija, mora se stalno ulagati i truditi. Kupi cvijeće, čokoladu, plešite, ljubite se, ne donosite odluke na prečac, ne produbljujte polemike. Živite, volite se, jedan život imate”, poručuje Rade koji je penziju dočekao u Banjaluci kao nastavnik, a njegova Goga kao sekretarica.

I sad u domu, svaki dan dočekuju s radošću, jer su zajedno. A svake srijede, dočekuju i već popularnu “žurku” u domu na kojoj svira Miroslav Kićo Režak, nekadašnji nastavnik muzike i otac popularnog pjevača Borisa Režaka. Na tim žurkama, rado i zaplešu.

(Izvor i foto: BL Portal)

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta su provizije u bankama i zašto ih plaćamo

Provizije u bankama su naknade koje plaćamo za određene usluge koje pružaju banke. One se mogu odnositi na različite aktivnosti kao što su otvaranje računa, transakcije, kreditiranje, upotrebu kreditnih kartica i sl.

Postoji nekoliko razloga zašto plaćamo provizije u bankama.

Prvo, banke svojim uslugama omogućavaju nam sigurno čuvanje našeg novca i pružaju nam pristup raznim financijskim instrumentima kao što su krediti i ulaganja. Plaćanje provizija je način na koji banke pokrivaju troškove pružanja tih usluga.

Drugo, provizije takođe pomažu bankama da ostvare prihode i profit. Banke su finansijske institucije koje posluju s ciljem ostvarivanja dobiti. Plaćanje provizija im omogućava da finansiraju svoje operacije, plaćaju zaposlene i investiraju u nove proizvode i tehnologiju.

Važno je napomenuti da provizije variraju zavisno o vrsti usluge i banci s kojom radite. Takođe, banke često nude različite pakete ili opcije koje mogu uticati na visinu provizija koje plaćate. Preporučljivo je redovno pregledavati svoje bankovne izjave kako biste bili svjesni provizija koje vam se naplaćuju i provjerili da li postoje mogućnosti za uštedu ili promjenu paketa usluga.

U svakom slučaju, bankovne provizije su normalan dio poslovanja banaka i osiguravaju pružanje kvalitetnih finansijskih usluga.

Ako imate bilo kakva pitanja o specifičnim provizijama ili uslugama vaše banke, preporučujemo vam da se obratite njihovom osoblju koje vam može pružiti detaljnije informacije.

Podijeli tekst sa drugima na: