Cijene hrane u julu na najvišem nivou od 2023. godine

Svjetske cijene hrane su u julu porasle na najviši nivo od februara 2023, pošto je osjetno poskupljenje mesa i biljnih ulja nadmašilo pad cijena žitarica, šećera i mliječnih proizvoda, objavila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).

Vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za jul iznosi 130,1 poen, što je porast za 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, navodi FAO.

Indeks koji mjeri cijene mesa porastao je za 1,2 posto na novi rekord od 127,3 poena, podstaknut višim cijenama govedine i ovčetine, uz blagi rast cijena živinskog mesa.

Pored toga, indeks cijena biljnih ulja je skočio čak za 7,1 posto na trogodišnji maksimum od 166,8 poena, vođen značajnim rastom cijena palminog, sojinog i suncokretovog ulja, što je nadmašilo pad cijena ulja repice.

U ostalim kategorijama su zabilježeni manji padovi.

Indeks cijena žitarica je pao za 0,8 posto na 106,5 poena, indikator koji prati cijene šećera za 0,2 posto na 103,3 poena, a indeks mliječnih proizvoda za 0,1 posto na 155,3 poena.

Ukupna vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za jul porasla je za 7,6 posto međugodišnje, ali je istovremeno za 18,8 posto manja u odnosu na vrhunac iz marta 2022. godine, dodaje se u izvještaju na veb stranici FAO.

(Izvor vijesti: Biznisinfo)

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta o nama znaju društvene mreže: Dozvolili smo da nas prisluškuju

Često se pitamo kako to da su vijesti koje čitamo preko telefona tako usklađene sa našim preokupacijama ili interesovanjima. Odgovor leži u činjenici da aplikacije u našim telefonima prikupljaju podatke o nama. Imamo li razloga za brigu?

Pet aplikacija koje su u vrhu po prikupljanju podataka od svojih korisnika su: na prvom mjestu Fejsbuk, zatim slijede Tik-tok, Instagram, potom Gugl mape i Votsap.

Šta prikupljaju ove aplikacije?

Prikupljaju lokacije na kojima se nalazimo i to na dnevnom nivou, naše kontakte, mogu da prikupljaju i naše razgovore, da zavire u poruke i četove, ali i u fotografije.

Ovo ne znači da to rade konstantno, niti da sve aplikacije prikupljaju sve podatke na ove načine.

Za šta se koriste prikupljeni podaci?

Prema rezultatima istraživanja sa Prinstona:

• 45 do 60 odsto za pravljenje oglasa po vašim navikama, interesovanjima;
• 25 do 40 odsto da biste dobijali personalizovani sadržaj na društvenim mrežama, dakle ono što se poklapa sa vašim interesovanjima, strahovima, dešavanjima u životu.
• 15 do 25 odsto se koristi za takozvani politički mikro targeting.

Odnos korisnika prema informacijama

Zanimljivo je da više od 62 odsto korisnika ne provjerava vijesti koje dijeli dalje po mrežama, a skoro 40 odsto viralnog sadržaja koji dopre do nas napravljeno je uz pomoć vještačke inteligencije.

Denis Tul, stručnjak za IT pravo, smatra da s pravom možemo da kažemo da nas naši mobilni uređaji i aplikacije prisluškuju, ma koliko to zvučalo kao teorija zavjere, ali mi smo sami dozvolili da se to dešava i sami smo odgovorni šta se dešava sa našim podacima.

„Kada govorimo o tome gdje su svi ti naši podaci otišli, mi možemo to da podijelimo na pojedine sajtove, aplikacije i uređaje. Naši uređaji prikupljaju podatke, kasnije uređaji komuniciraju sa aplikacijama, tako da aplikacije i sajtovi koje koristimo mogu imati informaciju i o našem uređaju, vrsti sistema koje imamo itd“, objašnjava Tul.

Gugl je odličan primjer jer ima veliki broj aplikacija, napominje Tul. Gugl ima i Gmail i Jutjub i Gugl pretragu i Gugl Mape… a kada se uključe i tehnički parametri lokacija – dobijaju veoma širok spektar podataka.

Ima li razloga za brigu

Osnovno je da imamo dovoljno svijesti da pročitamo uslove korišćenja i politiku privatnosti kao dokumente koje će sve aplikacije i uređaji da nam ponude, po načelu transparentnosti i kooperativnosti, i navedu koje naše podatke uzimaju.

„Kada potpisujemo ugovor o kupoprodaji nepokretnosti, kola, studentski ugovor, uvijek pročitamo te ugovore. Ne znam zašto se nije razvila svijest da pročitamo i kada skidamo novu aplikaciju, uslove korišćenja te aplikacije“, napominje stručnjak za IT pravo.

Danas je jednostavno nemoguće biti isključen od tehnologije i moramo da koristimo brojne aplikacije. Ukoliko bismo pročitali uslove korišćenja i politiku privatnosti, možda bismo našli načine da ih malo sigurnije koristimo, dodaje Tul.

„I kod ChatGPT-a mi možemo da opt-autujemo, da on uči na našim inputima, na našim četovima, a ne vjerujem da svi to uradimo. Ipak je potrebna aktivna radnja sa naše strane, kao korisnika“, kaže Tul.

Može li korišćenje ChatGPT-a biti zloupotrijebljeno ili upereno protiv nas

Prije nekoliko dana je Sem Altman, direktor “OpenAI”-a, proizvođač ChatGPT-a, gostovao u jednom podkastu i naveo da je jedan od većih problema koji imaju taj što ChatGPT nema etički kodeks.

„Znači, oni nisu obavezni da sačuvaju podatke koje mi njima damo, odnosno četove. Kada odemo kod psihologa, mi želimo da ne izađu podaci o kojima tamo pričamo, kao i naš razgovor kod advokata. Oni nisu obavezani da čuvaju te podatke, čak će biti obavezani da ih daju ako ih sud pozove u nekom kasnijem postupku“, ističe stručnjak za IT pravo, i dodaje da ChatGPT pamti sve četove, čak i obrisane.

Lažne informacije novo polje zloupotreba

Sve češće se na mrežama pojavljuju neprovjerene i netačne vijesti koje ljude lako mogu da dovedu u zabludu, posebno jer se hrane našim strahovima i problemima i serviraju nam neprovjerena rješenja.

„U doba manipulacije i u doba vještačke inteligencije gdje mi možemo stvoriti jako lako vezu koja je upodobljena nekom psihološkom slikom ili onome što možemo da iščitamo iz svih tih podataka koje smo dali lajkovanjem, praćenjem, koliko smo se dugo sekundi zadržali na nekom videu, oni mogu zaista da pretpostave na koji način da nastupe prema nama, da nas privole na neko razmišljanje, znači da dođu do tog manipulativnog momenta“, objašnjava Denis Tul.

Jedino rješenje je, stručnjak, da razvijemo kritičko mišljenje, da ne „klikćemo“ po internetu na sve, već da razmislimo logički o nekim stvarima.

„Da probamo da se informišemo iz drugih uglova, da ponekad porazgovaramo sa nekim ko je bliži nekoj struci ili nekoj temi, da probamo da porazgovaramo sa njima i da pitamo njih za mišljenje u toj oblasti, možda dobijemo kroz socijalni dijalog kao društvo veći nivo odbrane nego što možemo sami da ponudimo sebi“, naglašava Denis Tul, stručnjak za IT pravo.

(Izvor vijesti:RTS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Situacija među penzionerima u FBiH užarena, u septembru masovni protesti

Još nije zakazana vanredna sjednica Upravnog odbora Sveza udruženja penzionera FBiH koju su tražili predstavnici kantonalnih udruženja, a zbog, kako kaže Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera ZDK, užarene situacije među penzionerima.

“Čekamo tu vanrednu sjednicu koju treba da pripremi i sazove predsjednik Upravnog odbora Saveza Redžo Mehić. Poziv do sada nisam dobio kao član Upravnog odbora. Podjela jednokratne pomoći Vlade Federacije BiH, odnosno, izostavljanje iz nje jednog većeg broja penzionera, izazvalo je revolt kod naše populacije. Osim toga, mi tražimo vanredno povećanje penzija i zaključak Skupštine Saveza jeste da ukoliko ne bude vanrednog povećanja da se ide u masovne proteste”,  govori nam Trakić.

Dodaje kako bi se u tom slučaju protesti održali do kraja septembra.

“Sve to treba dogovoriti na vanrednoj sjednici Upravnog odbora, ali ona se ne zakazuje. Veliko je nezadovoljstvo penzionera širom Federacije BiH. Moje mišljenje je da bez jakih, dobro organizovanih, masovnih, mirnih protesta, penzioneri ne mogu ništa više postići. Naglašavam, penzija je radom stečeno i zakonom zagarantovano pravo. Međutim, to sve više gubi smisao i penzija postaje socijala”, rekao je Trakić.

Upitali smo da li će protesti biti u svim gradovima ili samo u Sarajevu.

“Protesti se moraju dobro pripremiti. Mislim da bi nabolje bilo da se održe u svim gradivima sa centralnim događajem u Sarajevu – rekao je Trakić.

Penzioneri već duže vrijeme od Vlade FBiH traže da se izmijene parametri za usklađivanje penzija. Sada se penzije uvećavaju na osnovu 50 posto od rasta bruto domaćeg proizvoda i 50 posto od indeksa potrošačkih cijena. Oni traže da se penzije povećavaju na osnovu 60 posto od rasta prosječne neto plaće u FBiH i 40 posto od rasta troškova života.

Iz Vlade FBiH, tačnije resornog ministarstva rada i socijalne politike se može sporadično čuti da se radi na izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, međutim, šta se konkretno mijenja nikada nije rečeno, niti su izmjene došla na Vladu FBiH, a kamoli na Parlament FBiH.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ne bacajte limun nakon cijeđenja: Čisti bolje od skupih sredstava

Iako najčešće završi u smeću čim iscijedimo njegov sok, limun je zapravo pravo čudo za čišćenje doma – i to potpuno prirodno.

Ono što mnogi ne znaju jeste da i sam iscijeđeni limun može imati višestruku upotrebu, često efikasniju od mnogih hemikalija koje držimo ispod sudopere.

1. Sudopera i slavine – sjaj bez mrlja

Iscijeđenim limunom jednostavno pređite po površinama od inoxa – uključujući slavine, sudoperu i ručke – a potom prebrišite suvom krpom. Uklanja kamenac, vodene mrlje i daje prirodan sjaj.

2. Osvježivač daske za rezanje

Drvena daska za rezanje upija mirise i lako se uprlja. Pređite po njoj polovinom limuna posutom sa malo soli ili sode bikarbone. Dezinfikuje, izbjeljuje i uklanja neprijatne mirise.

3. Unutrašnjost mikrotalasne pećnice

Iscijeđeni limun stavite u činiju s vodom i zagrijte u mikrotalasnoj 3–5 minuta, dok se ne stvori para. Ostavite još nekoliko minuta zatvoreno, a zatim samo prebrišite krpom. Masnoće i mrlje nestaju bez ribanja.

4. Osvježivač frižidera

Jednu polovinu korištenog limuna stavite na mali tanjirić i ostavite u frižideru. Neutralizuje neprijatne mirise, a prostor ostaje svjež i prirodno dezinfikovan.

5. Za uklanjanje kamenca sa kuvala i čajnika

Iscijeđene kore ubacite u vodu i prokuhajte u kuvalu ili čajniku. Ostavite da odstoji pola sata pa isperite. Kamenac se topi bez imalo agresivnih sredstava.

6. Prozori i ogledala bez tragova

Dodajte ostatke limuna u bočicu s toplom vodom i malo sirćeta – i dobićete savršen prirodni sprej za čišćenje staklenih površina bez tragova.

Limun je višestruko koristan – i za zdravlje, i za dom. Sljedeći put kad iscijedite limun za čaj ili limunadu, nemojte ga baciti. Iskoristite ga do kraja – i neka vaš dom zablista prirodnim sjajem,

(Izvor vijesti: Ebrod)

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas isplata penzija u Srpskoj, obezbjeđeno 160 miliona KM

Penzije u Republici Srpskoj za juli mjesec biće isplaćene danas.

Iz Ministarstva finansija Republike Srpske rekli su da je u Budžetu za penzije obezbjeđeno 160 miliona KM.

Inače, za penzije u rebalansu Budžeta za 2025. Godine planiran je iznos od 1.946.000.000 KM.

Penzioneri u Republici Srpskoj još ranije rekli su da od avgustovske penzije planiraju usklađivanje, odnosno povećanje penzija, a iz Vlade Republike Srpske rekli su da će to biti do 3 posto.

U Republici Srpskoj živi 233.846 korisnika, a van Republike Srpske 57.570 korisnika prava, saopšteno je iz Fonda PIO.

Iznos najviše penzije je 3.422 KM. Prosječna penzija je 632 KM i čini je 40,43 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 637 KM, što je 40,75 odsto prosječne plate u Republici.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za jul je 949 KM ili 60,70 odsto od prosječne plate u Srpskoj.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u julu je bio 157,19 miliona KM.

Strukturu korisnika prava čine starosne penzije sa 63,87 odsto, porodične 24,12, invalidske 11,95 i ostala prava sa 0,05 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Domaći mljeveni paradajz za zimnicu: Bez kuvanja, a čuva se i do 2 godine

Domaći mljeveni paradajz je nezaobilazan dio zimnice.

Za razliku od soka od paradajza, koji se često kuva, ovaj recept omogućava da spremite paradajz bez kuvanja, a da pritom sačuvate svježinu i ukus, uz dug vijek trajanja – čak do dvije godine.
Zašto je domaći mljeveni paradajz dobar izbor za zimnicu?

Mljeveni paradajz je savršen za pripremu raznih jela tokom zime: supa, paprikaša, sosova i variva. Priprema bez kuvanja štedi vrijeme i čuva prirodni ukus i hranljive materije. Korišćenje konzervansa poput vinobrana i soli garantuje dugotrajnost, dok peršun dodaje svježinu i aromu.

Sastojci:

10 kg svježeg paradajza
5 ravnih supenih kašika soli
1 kesica vinobrana (prirodni konzervans)
2 vezice svježeg peršunovog lišća

(Opcionalno) nekoliko ljutih papričica za one koji vole pikantno

Korak po korak: Kako napraviti domaći mljeveni paradajz bez kuvanja

Priprema paradajza: Operite paradajz i odstranite dio oko peteljki. Paradajz krupno isijecite.

Mljevenje: Sameljite paradajz na mašini za meso koristeći najkrupnije sito. Cilj je da paradajz ne postane tečan kao sok, već da zadrži teksturu.

Dodavanje začina: U veliku šerpu sipajte samljeveni paradajz. Dodajte so, vinobran i sitno isjeckano peršunovo lišće. Dobro promiješajte drvenom varjačom.

Odležavanje: Ostavite smjesu da odstoji najmanje 2 sata na sobnoj temperaturi. Ovo pomaže da se ukusi prožmu i da vinobran djeluje.

Punjenje tegli: Još jednom promiješajte i sipajte u čiste tegle ili staklene flaše sa širokim otvorom.

Zatvaranje i čuvanje: Hermetički zatvorite i čuvajte na hladnom, tamnom mjestu

(Izvor vijesti: Krstarica)

Podijeli tekst sa drugima na:

Nevjerica među penzionerima: Oni koji imaju najmanje nisu dobili pomoć

Znate kakve samo probleme imamo na terenu! Dolaze nam ljudi nasekirani zbog nepravde. Oni ne mogu otići Nerminu Nikšiću niti Adnanu Deliću, ali mogu nama koji nemamo apsolutno ništa sa uredbom Vlade FBiH o jednokratnoj pomoći, govori Mustafa Trakić

Penzioneri koji imaju srazmjerene penzije i to one koje su ispod najniže penzije nisu dobili jednokratnu novčanu pomoć Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Kako je moguće da su ih isključili iz pomoći

Pomoć je iznosila od 100 KM do 250 KM, ovisno o visini penzije.

“Moji roditelji koji primaju tzv. srazmjernu penziju i to u iznosu od 596,00 KM, dakle ispod minimalne u Federaciji BiH i dvije KM iz Republike Srpske, zbog ostvarenog radnog staža prije rata, nisu dobili jednokratnu pomoć. Dakle, ukupna penzija je 596, plus dvije KM, jeste 598 KM, što ukazuje da iznos penzije nije čak ni ona minimalna od 599 KM.

Svi znaju pa i oni u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje kao i Vlada Federacije BiH da ono što RS isplaćuje kroz srazmjernu penziju ljudima koji su imali prijeratni staž nije veliki iznos pa stoga je za nepovjerovati kako je moguće da su ove penzionere isključili iz ove uredbe.

Na ličnom primjeru se pokazalo da ljudi, moji roditelji, u ukupnom iznosu njihova penzija ne iznosi ni 600 KM, a nisu dobili jednokratnu pomoć. Pa kome je ova pomoć potrebna ako ne ovakvim slučajevima. Vjerujem da nije mali broj ovih penzionera jer se uglavnom radi o osobama koje su čitav radni vijek provele u BiH – ispričao je jedan od čitalaca.

“I ove godine Vlada FBiH je donijela samoinicijativno uredbu bez saglasnosti Saveza udruženja penzionera FBiH, podijelila u razrede od prvog do četvrtog, kao da smo mi đaci, a ne matori ljudi i obuhvatila 353.500 penzionera od 458.322. Znači, 105 hiljada nije obuhvaćeno nikako”, rekao je ranije Haso Halilović, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Tuzlanskog kantona.

Tako srazmjerne penzije koje su ispod minimalne nisu obuhvaćene i nisu obuhvaćene kategorije penzionera koji su zaposleni na određeni način, kao i oni koji imaju penziju iznad 1.500 KM. Mislim da je to čista diskriminacija – kazao je tada  Haso Halilović.

Traže objašnjenje od udruženja

Predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona Mustafa Trakić kaže da zbog ovakve doskriminacije penzionera Vlade FBiH imaju velikih problema na terenu.

“Znate kakve samo probleme imamo na terenu! Dolaze nam ljudi nasekirani zbog nepravde. Oni ne mogu otići Nerminu Nikšiću niti Adnanu Deliću, ali mogu nama koji nemamo apsolutno ništa sa uredbom Vlade FBiH o jednokratnoj pomoći.

Znao sam da ćemo imati probleme i to sam izjavio prije ove podjele.

Vlada FBiH svojom uredbom je izostavila te ljude iz jednokratne pomoći, ne mi! Zato smo tražili da se tih 74 miliona KM od jednokratne pomoći usmjeri na vanredno povećanje penzija. Je li mi sada treba da se bijemo sa ljudima koji nam dolaze na vrata puni bijesa i nemoći? Ja znam da su oštećeni, ali šta smo mi krivi – govori ogorčeno Trakić.

Kaže da samo u Zeničko-dobojskom kantonu ima 7.000 penzionera koji nisu dobili jednokratnu pomoć.

“Teško nam je zbog ljudi koji imaju srazmjerne penzije koje ne prelaze 400 KM, odnosno, 460 KM. Imam čovjeka koji je radio u Minelu, (firma koja je prije rata bila u okviru Željezare, a koja je iz Srbije) pa prešao u Željezaru i njegova penzija iznosi 460 KM, ima 41 godinu staža. Šta reći tom čovjeku koji nije dobio jednokratnu pomoć? Mi ne možemo ništa tu popraviti. Molio sam federalne parlamentarce da traže od Vlade FBiH da ispravi ovu nepravdu” kazao je Trakić.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Zakopajte četiri smokve u saksiju sa zemljom i gledajte čudo (VIDEO)

Ako volite da eksperimentišete s biljkama kod kuće, trik sa smokvama koji postaje viralan mogao bi da vas oduševi.

Sve što vam je potrebno jesu četiri svježe smokve i malo zemlje – i ubrzo ćete imati nove sadnice bez mnogo truda i bez skupih alata. Ova jednostavna metoda razmnožavanja smokve postaje hit među baštovanima širom svijeta.

Šta se dešava kada zakopate smokve u saksiju?

Razmnožavanje smokava pomoću plodova je prirodan i veoma učinkovit način da dobijete novu biljku. Zakopavanjem četiri smokve u vlažnu zemlju i uz stvaranje mikroklime, možete stimulisati razvoj korijena i rast mladica u roku od nekoliko sedmica.

Sve više ljubitelja biljaka dijeli svoje uspjehe na mrežama, prikazujući kako su im iz smokava počele nicati male sadnice koje se potom razvijaju u zdrava stabla. Ova metoda se posebno preporučuje početnicima koji žele jednostavan i brz način za uzgoj korisnih voćki kod kuće.

Zašto baš smokva?

Smokva (Ficus carica) je mediteranska biljka poznata po svojim slatkim i hranljivim plodovima. Osim što je izuzetno ukusna, smokva je i bogata vitaminima, vlaknima i antioksidansima. Može rasti kao drvo ili grm, a uspijeva i u saksijama na terasama, balkonima i manjim dvorištima.

Ukoliko je pravilno njegujete, smokva može rađati svake godine i donijeti vam obilje plodova čak i u urbanim uslovima.

Kako zakopati smokve i započeti uzgoj: korak po korak

Odaberite saksiju: Koristite dublju saksiju (minimum 30–40 cm dubine) s otvorima za drenažu.

Pripremite zemlju: Koristite mješavinu plodne baštenske zemlje, pijeska i komposta za optimalan protok vode.

Pripremite smokve: Uz pomoć noža, odstranite vrh svake smokve, ostavljajući dio stabljike koji ćete zakopati.

Zakopajte plodove: Rasporedite četiri smokve ravnomjerno u zemlju, na dubinu od 5–8 cm, i prekrijte ih zemljom.

Zalijte i pokrijte: Zemlju blago zalijte i saksiju pokrijte providnom plastičnom posudom ili folijom kako biste stvorili efekat staklene bašte.

Sačekajte nicanje: Nakon 3 do 4 sedmice, primijetićete prve izdanke. Kada narastu do 10 cm, presadite ih u posebne saksije.

Briga o mladim sadnicama smokve

Kada se pojave prvi izdanci, važno je obezbijediti dovoljno svjetla i topline. Idealna temperatura za rast je između 20 i 30°C. Zalivajte umjereno, samo kada je gornji sloj zemlje suv. U početku ih ne izlažite direktnom suncu.

Za brži razvoj, možete ih jednom mjesečno prihranjivati organskim đubrivom. Veoma je važno zaštititi mlade biljke od insekata i gljivica, pa povremeno prskanje prirodnim preparatima može pomoći.

Iznenađujuće jednostavan trik za domaći uzgoj smokvi

Ova metoda ne samo da je jednostavna, već daje odlične rezultate bez velikih ulaganja. Ako imate četiri smokve viška – nemojte ih baciti! Zakopajte ih u saksiju, obezbijedite osnovne uslove i posmatrajte kako iz ničega nastaje nova biljka. Smokva ne samo da će ukrasiti vaš dom, već će vam uzvratiti zdravim i ukusnim plodovima.

(Izvor vijesti: Ona.rs)

Podijeli tekst sa drugima na:

Sredstva povećana, ali manje penzionera otišlo u banje

Vlada Federacije BiH iz budžeta FBiH za 2025. godinu izdvojila je 2,5 miliona KM za banjsko liječenje penzionera.

Iako je iznos povećan, iz kantonalnog Saveza udruženja penzionera upozoravaju da su zbog rasta cijena usluga u banjskim centrima i lječilištima uskraćeni za 95 mjesta u odnosu na prethodne godine.

Od ukupnog iznosa, 1,9 miliona KM planirano je za podršku banjskom liječenju penzionera u tekućoj godini, dok je 600.000 KM namijenjeno za izmirenje obaveza iz 2024. godine.

Cilj programa je rehabilitacija bolesnih i socijalno najugroženijih penzionera, unapređenje njihovog zdravlja i podsticanje socijalne uključenosti.

Ipak, iz Saveza udruženja penzionera ZDK upozoravaju da je, uprkos povećanju sredstava, zbog rasta cijena u banjskim centrima i lječilištima, broj dostupnih mjesta smanjen – za čak 95 u odnosu na prethodne godine.

“Ružno se dogodilo u ovoj godini, dobili smo veći iznos sredstava za rehabilitaciju međutim, banje su povećale svoje usluge, tako da smo mi u ovoj godini dobili manji broj penzionera nego što smo imali prošle godine za rehabilitaciju. Ja ću reći konkretno za ZDK da smo 95 mjesta manje dobili na osnovu prošle godine, istakao je Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera ZDK.

U Kaknju usluge koristi blizu 100 penzionera

“Negdje od marta, aprila mjeseca su sredstva povećana bila ali je umanjen broj mjesta, samim time kada su povećana sredstva umanjen je i broj mjesta koja su bila predviđena za svaku općinu. Mi po broju nemamo neko strašno umanjenje jer su ljudi navikli da idu na to. Mi smo do sada imali 65 ljudi, naših članova koji su koristi to pravo u Fojnici a imali smo 30 u Olovu i to je negdje otprilike u dva, tri mjesta, naglasio je Irfan Imamović, predsjednik Udruženja penzionera Općine Kakanj.

Udruženje penzionera Općine Kakanj koje broji 4.800 članova ovoj oblasti pridaje posebnu pažnju. U toku su pripreme za potpisivanje novog ugovora sa centrima i banjskim lječilištima kako bi se na vrijeme kakanjskim penzionerima osigurao odlazak u banje i rehabilitacione centre.

“Mi imamo ugovor svake godine oko 10. oktobra i sad očekujemo ponovo novi ugovor i sa Fojnicom i sa Olovom. Mi smo se dogovorili na Upravnom odboru kantonalnom, kada smo govorili o ovoj problematici da idemo sada sa ugovorima ne koliko je sredstava, nego od broja mjesta i onda ne bi smjelo da dođe do promjena tu. Ovako nas zavaraju, kažu da su sredstva povećana za korištenje banja i onda je to pravi problem, naglasio je Imamović.

Iako su izdvojena sredstva veća nego prethodnih godina, evidentno je da rast troškova ograničava broj korisnika usluga banjskog liječenja. Time se dodatno naglašava potreba za održivim i efikasnijim sistemskim rješenjima, kako bi banjsko liječenje ostalo dostupno što većem broju penzionera kojima je ova vrsta podrške i više nego potrebna.

(Izvor vijesti: NTIC)

Podijeli tekst sa drugima na:

Novac sve manje vrijedi: Cijene na pijaci nikada veće

Prema ekonomskim stručnjacima 100 eura od prije 10 godina danas je ekvivalent 155 eura ako se uzima prosjek 27 zemalja Evrope. Mnogi su mišljenja da je u Bosni i Hercegovini danas novac i manje vrijedan.

Tako je prema su prema jednoj prošlogodišnjoj analizi usporednih podataka građani u BiH su prije 10 godina za 1.000 KM mogli su kupiti od 25 do 50 posto više hrane i natočiti oko 20 posto više goriva.

Prosječna plata u BiH je u periodu od početka 2020. godine, pretpandemijskog doba, do decembra 2024. porasla za nešto manje za 50 procenata, dok je u isto vrijeme vrijednost potrošačke korpe skočila za gotovo 70 posto.

Teško je očekivati da će se cijene vratiti na neki raniji nivo, stručnjaci su oko toga saglasni, tako da nam može pomoći tek rast platežne moći. O ovoj temi za Raport je govorio ekonomski stručnjak Zoran Pavlović.

“BiH ima euro, samo što se on ne zove euro nego konvertibilna marka. Slična je situacija recimo i sa Bugarskom. Njihova valuta lev je u istom odnosu s eurom kao konvertibilna marka. Tako da smo mi svi manje više u istom paktu vrijednosti valute koju se koristi u Evropi”, govori Pavlović.

Ne treba očekivati pad cijena

Kako kaže, problem koji postoji je vezan za činjenicu da se inflacija praktično ne definiše ili bolje rečeno ne iskazuje drugačije nego kao nivooom kupovne moći. Mišljenja je da će povratka na ranije nivoe cijena u BiH neće biti.

“Kada pogledamo kupovnu moć u periodu od prije pola godine, godinu ili pet godina unazad, onda shvatimo koliko novca manje imamo u svom budžetu. Konkretnije, novac koji imamo manje je vrijedan i manje se može kupiti za nono što imamo. S druge strane teško možemo očekivati da se cijene vrate na neki prijašnji nivo. Pogotovo kada se govori o cijenama životnih namirnica, poljoprivrednih proizvoda i ostalih proizvoda koje kupujemo redovno politika koju jedna zemlja ima u smislu podrške domaćoj proizvodnji hrane, određuje nivo troškova proizvodnje. Mi smo ovisni o uvozu. Sebe smo doveli u takvu situaciju da zanemarujući domaću proizvodnju, praktično zavisimo od uvoza, a kada govorimo o domaćoj proizvodnji onda nemamo nikakvih sistema podrške kada nastane neki problem poput suša ili poplava”, naglašava Pavlović.

Institucije ne rade ništa

Prema njegovim riječima, treba obratiti pažnju i na rad inspekcijskih organa kako bi se spriječio nekontrolirani rast cijena. Oni su gotovo nemoćni u ovakvom razvoju situacije kada marže nisu ograničene.

“Kada se govori o sistemu rada inspekcijskih organa mi imamo problem da nisu maksimizirane marže na te osnovne životne namirnice kojih ima recimo 20 ili 25 koje su posebno bitne. Moglo bi se to uraditi kao što je napravljeno s ograničenom maržom na gorivo koja iznosi 25 feninga. Hoću da kažem, situacija je takva da bi institucije morale i mogle mnogo toga da urade, a ne rade ništa. Tako smo u situaciji da trgovački lanci imaju puno proizvoda, a u biti najviše prodaju one koji su vezani za životne potrebe građana i na te proizvode povećavaju marže i na taj način pokušavaju obezbjediti prihode kojima bi pokrili svoje troškove. Malo ko danas kupuje skupa pića, skupe sireve i slično. Uglavnom se većina svodi na ovo što je građanima najpotrebnije i tu se povećavaju marže.

Cijene na banjalučkoj tržnici:

Bijelo grožđe: 12 – 15 KM
Maline: 8 – 9 KM
Sušene šljive: 9 – 10 KM
Limun: 3 – 3,5 KM
Jabuka: 2 – 3,5 KM
Banana: 2,5 – 3,5 KM
Kruške: 4 – 5 KM
Breskve: 5 – 6 KM
Šljive: 3 KM

Povrće:

Kupus: 2 KM
Mrkva: 2 – 3 KM
Krompir: 1,5 – 2 KM
Paradajz: 2 – 4 KM
Paprike: 2,5 – 4 KM
Tikvice: 1,5 KM
Krastava: 1 – 2 KM
Karfiol: 5 KM
Blitva: 5 KM
Zelena salata: 3 – 4 KM
Grah: 8 – 10 KM
Crveni luk: 2 – 2,5 KM

(Izvor vijesti: Raport/Vecernji list)

Podijeli tekst sa drugima na: